Na sjeveru Crne Gore promjenljivo. Biće i sunca i oblaka, a poslijepodne u planinama prolazna kiša. Osim te kratke kiše, u planinama i malo jači vjetar. Dakle, hajhladnije na Žabljaku, 14 stepeni, a najtoplije u Bijelom Polju, do 22 stepena.
Na jugu slična slika – promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a moguća je i kiša, ili čak i pljuskovi sa grmljavinom. I pored svih ovih oblaka, temperature ipak ostaju prijatne, u većini gradova, do 24 stepena.
More uobičajeno umjereno talasasto, ali za stepen toplije nego juče.
Početak sedmice na crnogorskom primorju u znaku smjene sunca i oblaka, i padavine u drugom dijelu dana. Bar će sjutra biti pošteđen kiše, za razliku od Budve i Herceg Novog. Temperature naredna dva dana bez promjene, a od srijede u padu.
Slično i u centralnim predjelima, izgledna kiša, mada će biti mogući i sunčani periodi. U utorak nestabilno, pljuskovi sa grmljavinom. Sjutra najtoplija Podgorica sa 24 stepena, ali će prijatno biti i u Nikšiću i na Cetinju. Od srijede temperature u padu.
Preslikana meteorološka situacija i na sjeveru. Smjenjivaće se sunce i oblaci, a ponegdje će biti i malo kiše. U utorak nestabilno, povremeno kiša ili pljuskovi sa grmljavinom. Još sjutra na sjeveru prijatne temperature, zatim zahlađenje.
Dok se pripremamo za par kišovitih dana, podsjetimo da je na današnji dan 1969. u Budvi izmjerena rekordna količina padavina za maj – čak 145 litara po metru kvadratnom.
Sedam najvećih bruto zarada u martu premašilo 100 hiljada eura, javlja TVCG.
Prema podacima Poreske uprave, sedam najvećih prijavljenih bruto zarada u Crnoj Gori tokom marta iznosile su više od 100 hiljada eura.
Među djelatnostima dominiraju finansijski sektor, turizam i trgovina, a najveća evidentirana zarada isplaćena je u oblasti hotela i sličnog smještaja i iznosila je 140.632,75 eura bruto.
Na listi slijedi ostalo monetarno posredovanje sa zaradom od 134.847,49 eura, dok je nespecijalizovana trgovina na malo pretežno hranom, pićima i duvanskim proizvodima zabilježila bruto zaradu od 134.427,98 eura.
Najveća evidentirana zarada isplaćena je u oblasti hotela i sličnog smještaja i iznosila je 140.632,75 eura bruto
Među najvećim prijavljenim zaradama našle su se još tri isplate u oblasti ostalog monetarnog posredovanja – 133.594,47, pa 104.414,55 i 103.011,78 eura.
Na listi najvećih bruto zarada evidentirana je i djelatnost putničkih agencija sa 87.570,72 eura, dok su hoteli i sličan smještaj zabilježili još jednu prijavljenu zaradu od 77.952,98 eura.
Na desetom mjestu nalazi se nespecijalizovana trgovina na veliko sa bruto zaradom od 77.027,82 eura.
Iz Poreske uprave naglašavaju da su navedene zarade isplaćene za mart, te da se ne radi o iznosima koji su u kontinuitetu isplaćivani tokom 2026. godine.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je za FAZ da će nastaviti da obavlja svoju funkciju do izbora naslednika.
Kristijan Šmit je izjavio za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) da podnosi ostavku na mesto visokog predstavnika.
Nakon skoro pet godina, „Kristijan Šmit je lično odlučio da okonča svoju službu u sprovođenju mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“, navodi se u saopštenju Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), piše nemački list.
Šmit je napomenuo da će nastaviti da obavlja funkciju do izbora naslednika.
Kako navodi FAZ, Sjedinjene Američke Države već mesecima vrše pritisak i zahtevaju da Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, podnese ostavku što pre.
Vašington navodno želi da postavi naslednika “kojim je lakše upravljati“.
Uprava policije saopštila je da je sinoć došlo do tuče u naselju Dobrota, i dodala da je kao osumnjičene učesnike identifikovala više osoba iz Kotora i Tivta, dok su teže povrijeđene dvije.
“Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor, u koordinaciji sa državnim tužilaštvom, preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja u kojem je, tokom noći u naselju Dobrota, došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom, kada je više osoba zadobilo tjelesne povrede”, navodi se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju, postupajući po prijavi građana da je u noći između 9. i 10. maja, oko dva časa, u blizini Instituta za biologiju mora u Dobroti došlo do tuče između više osoba, policijski službenici su do sada preduzetim mjerama i radnjama identifikovali više osoba iz Tivta i Kotora za koje se sumnja da su učestvovale u sukobu, među kojima i operativno interesantna osoba.
“Sumnja se da je događaju prethodio verbalni konflikt nakon čega je došlo i do fizičkog sukoba. U ovom događaju su za sada, kod dvije osobe konstatovane teške tjelesne povrede. Policijski službenici su identifikovali sve učesnike događaja, dok se za još jednim intenzivno traga”, naglasili su.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izuzeli su određene predmete i tragove sa lica mjesta kao i snimke sa video-nadzora, prikupili obavještenja od većeg broja osoba, te nastavljaju sa preduzimanjem daljih službenih mjera i radnji u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja i procesuiranja odgovornih osoba.
“O događaju su obaviješteni državni tužioci u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon preduzimanja svih mjera i radnji uslijediće pravna kvalifikacija djela”, zaključili su.
Košarkaši Partizana prvi su polufinalisti ABA lige nakon što su i u drugom meču četvrtfinalne serije savladali Bosnu – 87:73 usred Sarajeva.
Crno-bijeli su u dvorani „Zetra“ od starta pokazali razliku u kvalitetu i bez previše drame stigli do druge pobjede u seriji, čime su sa maksimalnih 2-0 ovjerili plasman među četiri najbolja tima regionalnog takmičenja.
Ključni trenutak utakmice viđen je krajem prve četvrtine, kada je tim Đoana Penjaroje napravio seriju 19:4 i od zaostatka 12:7 stigao do dvocifrene prednosti – 26:16. Upravo tada je Partizan preuzeo kontrolu nad utakmicom koju do kraja nije ispuštao.
Bosna je u nekoliko navrata pokušavala da se vrati u meč, posebno tokom treće četvrtine, ali nije imala dovoljno snage da ozbiljnije ugrozi favorizovanog rivala.
Najefikasniji u redovima Partizana bio je Džekiri sa 13 poena, četiri skoka, te po tri asistencije i ukradene lopte, uz indeks korisnosti 23.
Beogradski tim tako je postao prvi učesnik polufinala ABA lige, dok Bosna završava veoma uspješnu sezonu uprkos eliminaciji od jednog od glavnih favorita za titulu.
Sa platoa Hrama krenulo dvadeset četvrto tradicionalno hodočašće od podgoričkog Sabornog hrama do Ostroga: ,,Molitvom i ljubavlju u srcu u susret našem Svetom ocu Vasiliju!”
Sa platoa Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja danas je, 10. maja, sa početkom u 17 časova, uz blagoslov Njegovog visokopreosveštenstva Arhiepiskopa cetinjskog Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, svečano krenulo dvadeset četvrto tradicionalno hodočašće ka Manastiru Ostrog, u susret prazniku Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
Nekoliko hiljada vjernika, većinom mladih ljudi, sabralo se na platou podgoričke svetinje kako bi molitvenim hodom, dugim oko četrdeset kilometara, uznijeli svoje molitve i blagodarnost velikom ostroškom svetitelju, čije mošti vijekovima predstavljaju mjesto utjehe, iscjeljenja i duhovnog ukrepljenja za pravoslavne hrišćane, ali i za sve ljude dobre volje koji dolaze u ostrošku svetinju iz čitavog svijeta.
Organizator hodočašća, protojerej mr Predrag Šćepanović, arhijerejski namjesnik podgoričko-danilovgradski kazao je da ove godine u litiji učestvuje više od tri hiljade ljudi, ističući da je riječ o jednom od najljepših i najmasovnijih molitvenih sabranja u Crnoj Gori.
On je podsjetio da ovo hodočašće već skoro četvrt vijeka okuplja vjerni narod, te da je i ove godine, pred polazak litije, zatražen blagoslov i molitveno zastupništvo blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija, koji je blagoslovio i prvo hodočašće prije dvadeset četiri godine.
Posebnu pažnju i ove godine privukao je sedamdesetogodišnji hodočasnik Gojko Bošković, koji je iz Bara pješice krenuo ka Ostrogu i u Podgorici se pridružio sabranima. Kako je istakao otac Predrag, Gojko već punih 40 godina neprekidno ide u hodočašće Svetom Vasiliju Ostroškom, svjedočeći svojim podvigom snagu žive vjere i istrajnosti.
Tokom molitvenog hoda, učesnici litije su se kratko zaustavili ispred Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, gdje je protojerej Predrag Šćepanović pozvao sabrane da pozdrave zaposlene u ovoj ustanovi i zahvale im na dugogodišnjoj saradnji i predusretljivosti.
Kako je istakao, upravo zahvaljujući toj saradnji, mnogim licima koja se nalaze na izdržavanju kazne omogućeno je da tokom godine dobiju duhovnu utjehu, pristupe Svetoj tajni ispovijesti i pričeste se Svetim Tajnama Tijela i Krvi Hristove.
Po dolasku u Spuž, hodočasnici će predah i okrepljenje pronaći u porti Crkve Svetog Petra Cetinjskog, gdje je u čast Svetog Vasilija Ostroškog priređen prigodan kulturno-umjetnički program. Prema najavi organizatora, program počinje u 19 časova, a nastupiće više umjetnika i kulturnih poslenika među kojima su etno pojac Danica Crnogorčević, Folklorni ansambl „Danilovgrad“, narodni guslar Novak Golubović, Hor Svetog Save iz Podgorice, kao i Maja Antić Kalezić i Neda Tadić.
Tradicionalno hodočašće od Podgorice do Ostroga već decenijama predstavlja jedno od najupečatljivijih svjedočanstava žive vjere naroda u Crnoj Gori. U danima uoči praznika Svetog Vasilija Ostroškog, put ka ostroškoj svetinji jeste put molitve, pokajanja, bratske ljubavi i duhovnog sabranja, na kojem se u jedinstvenoj litiji susreću ljudi različitih generacija, zanimanja i životnih puteva, sabrani oko imena velikog čudotvorca ostroškog – Svetog Vasilija.
Počinje institucionalna borba za povlačenje odluke o priznanju Kosova, kazao je lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, na današnjem stranačkom skupu u Podgorici. On je, u prepunoj sali Muzičkog centra, uz zvuke himne „Onamo namo“ i poruku da današnja Crna Gora više liči na „kolonijalni tamni vilajet“ nego na Njegoševu Crnu Goru, zatražio sabornost u tom boju. Kazao je da će Skupština opštine Zeta već 12. maja donijeti odluku o poništenju priznanja, kao i da DNP „nikada nije bio jači“.
“Danas smo se okupili da pokažemo da se nismo odrekli ni oca, ni Boga, ni sebe”, rekao je Knežević.
“Nikada nismo bili jači”
Kako je dodao, kad su napustili Vladu, govorili su im da neće izdržati ni 10 dana bez funkcija, da će ih građani napustiti i da samo budale što ginemo za ideale.
(Foto: Filip Filipović/Adria)
“Nakon tri i po mjeseca sa zadovoljstvom mogu da kažem da nikada nismo bili jači”, kazao je.
On je rekao da je to najveći skup u Crnoj Gori poslije 30. avgusta.
“Okupili smo se da državi propišemo terapiju”
Ponosan je, rekao je, što njihovi ljudi nisu izgubili sebe u vlasti.
“Najgora je kletva kada neko kaže da su “oslobodioci” isti kao DPS”, istakao je.
Nažalost, rekao je, neki su oboljeli od fotelja, ali oni nisu.
“A kad neko oboli od fotelje, treba da se liječi i svi treba da mu pomognemo (…) Da država ne bi postala bolesnik kome nema spasa, okupili smo se – da joj propišemo terapiju. Zato danas od vlasti tražim saglasnost, sabornost i pomoć da počnemo institucionalni boj za Crnu Goru naših predaka i potomaka”, poručio je Knežević.
Kako je kazao, današnja Crna Gora više liči na kolonijalni tamni vilajet, nego na Njegoševu Crnu Goru.
“Najviše što možemo da uradimo za nas narod na Kosovu i Metohiji jeste da počnemo institucionalnu borbu za poništenje priznanja Kosova”, dodao je.
Vec 12. maja, naglasio je lider DNP-a, Skupština opštine Zeta poništiće tu odluku.
“A to očekujemo i od ostalih opština u kojima su Srbi na vlasti”, rekao je on.
Najavio je da će podnijeti i Skupštini Crne Gore Rezoluciju o poništenju priznanja Kosova.
“Nikad više Srba nije bilo u vlasti, a nikad se više nismo osjećali poniženo”, poručio je Knežević.
Nisu se, istakao je, borili za ovakav 30. avgust.
“Imamo osjećaj da su samo presvukli dresove, a da je sve ostalo isto. Umoran sam od Srba i Crnogoraca koji svoje političke karijere završavaju kao tuta-Bugarin”, dodao je.
“Nema pregovora oko Prevlake, Morinja…”
Pitaju se, kazao je, i da li je glavni grad Crne Gore Zagreb ili Podgorica.
“Nema pregovora oko Prevlake, ona je crnogorska i biće. Nema pregovora oko Morinja. Hrvati su počinili zločine u Lori. Nema promjene naziva bazena u Kotoru i protiv smo da brod Jadran pripadne Hrvatskoj”, rekao je Knežević i poručio: “Ako treba preko Zagreba da uđemo u Brisel dabogda nikad ne ušli”.
“Mi ne klečimo pred bilo kim sa strane”
Kako je rekao, neki podržavaju teritorijalni suverenitet Ukrajine i UAE, a među prvima su priznali nezavisnost Kosova.
“To je tako jer klimaju glavama pred ambasadorima. Mi ne klečimo pred bilo kim sa strane, jer služimo našem narodu”, zaključio je Knežević.
Osnivanje Univerziteta „Sveti Sava“ od strane Srpske pravoslavne crkve ne predstavlja samo administrativni čin osnivanja još jedne obrazovne ustanove, već suštinski, duhovni i nacionalni preobražaj. Ovaj poduhvat, predvođen mudrošću Njegove Svetosti Patrijarha Porfirija i vizionarskim pregalaštvom Arhiepiskopa i Mitropolita bačkog Irineja (Bulovića), jeste istorijski iskorak koji srpski narod vraća sopstvenom identitetskom izvorištu.
Srpski integralizam počiva na neraskidivom jedinstvu Crkve i naroda, a ovaj Univerzitet dolazi kao kruna te simbioze. U vremenu kada se globalni obrazovni tokovi često odriču svojih metafizičkih korjena, Srpska pravoslavna crkva nudi model koji spaja savremenu nauku i vjekovnu mudrost.
Univerzitet „Sveti Sava“ nije samo mjesto sticanja informacija, već prostor gdje se obrazuje čitava ličnost. Kao što je Sveti Sava u Hilandaru i Studenici postavio temelje srpske pismenosti, tako ovaj Univerzitet postaje novi Stub srpskog prosvetiteljstva.
U epohi snažnih pritisaka na srpsko duhovno biće, ova institucija služi kao bedem protiv kulturnog i istorijskog zaborava. Ona jasno poručuje da je srpska kultura neodvojiva od pravoslavnog hrišćanstva.
Napraviti ovakav korak zahtijevalo je ljude koji ne samo da razumiju prošlost, već gledaju i u budućnost. Patrijarh Porfirije, svojom jevanđelskom otvorenošću i pastirskom brigom, prepoznao je da savremeni Srbin mora biti intelektualno naoružan da bi opstao u svijetu. S druge strane, Arhiepiskop Irinej Bulović, kao jedan od najvećih teoloških umova našeg vremena, udario je čvrste akademske temelje ovom projektu, obezbjeđujući mu neophodnu naučnu relevantnost i kanonsku utemeljenost.
Ova dvojica jeraraha su, djelujući u saglasju, prepoznali da je za istinski slobodan srpski narod neophodan univerzitet koji neće biti podložan ideološkim lutanjima svjetovnih politika, već će se voditi vječnim vrijednostima Svetosavlja.
Za nas koji srpski prostor ne dijelimo vještačkim granicama, ovaj Univerzitet je saborna tačka. On je podjednako važan za Srbe u Beogradu, Banjaluci, Nikšiću ili Čikagu.
Univerzitet će biti mjesto susreta najboljih umova iz svih srpskih krajeva, čime se direktno jača nacionalno tkivo.
Kroz akademski rad na ovom Univerzitetu, srpski jezik i ćirilica dobijaju svoj najsigurniji dom.
Osnivanje Univerziteta „Sveti Sava“ jeste pobjeda duha nad materijom. To je dokaz da je Srpska pravoslavna crkva, i nakon osam vjekova autkefalnosti, i dalje najvitalniji dio našeg nacionalnog organizma. Podrška ovom projektu nije samo stvar izbora, već dužnost prema precima i obaveza prema potomcima. Ovim korakom, srpski narod izlazi iz defanzive i ponosno zakoračuje u budućnost, naoružan znanjem, vjerom i ljubavlju prema svojoj Svetoj Crkvi.
U Ulcinju i Tivtu policija je tokom pretviše objekata operativno interesantnih osoba, oduzela vozilo, elektronske uređaje i marihuanu, dok je protiv Budvanina M.M. (22) podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je preprodavao narkotike, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode policija je izvršila pretrese na četiri lokacije kod operativno interesantnih osoba.
“Pretresom objekata koje u Ulcinju i na Adi Bojani koristi S.U. (41), operativno interesantna osoba iz Ulcinja, oduzeto je vozilo marke Land Rover Freelander podgoričkih registarskih oznaka, kao i elektronski uređaji radi daljih provjera”, piše u saopštenju.
Dodaju da je ulcinjska policija, shodno naredbi suda, izvršila i pretres objekta na Adi Bojani koji koristi operativno interesantno lice D.B. (45) iz Podgorice, za kojim je raspisana nacionalna potjernica.
Foto: UP
“Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, preduzimajući aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje opojnih droga, kontrolisali su u mjestu Dumidran vozilo podgoričkih registarskih oznaka u kojem se nalazio M.M. (22) iz Budve, povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga”, ističe se u saopštenju.
Dodaju da se M.M. tokom pregleda dao u bjekstvo, ali su ga policijski službenici ubrzo sustigli i stavili pod kontrolu.
“Tom prilikom kod njega je pronađeno više pvc pakovanja sa sadržajem marihuane, namijenjene, kako se sumnja, daljoj uličnoj prodaji. Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv M.M. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, zaključuje se u saopštenju.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.