Državni tužilac u ODT Bijelo Polje, nakon saslušanja osumnjičenog D.S. iz tog grada, donio je rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata zbog sumnje da je sjekirom polomio šoferšajbnu na vozilu kojim je upravljao B.K.
Bjelopoljska policija danas je dostavila krivičnu prijavu protiv D.S. koji se sumnja da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu oštećenog B.K.
“Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni , 21 .aprila godine, oko 17 časova u Bijelom Polju, u ulici Voja Lješnjaka, ugrozio sigurnost oštećenog B.K. na način što je u toku vožnje vozilom kojim je upravljao stvorio prepreku na putanji kretanja vozila oštećenog koji je upravljao iz suprotnog smjera. Prešao je sa svoje na suprotnu traku, zaustavio vozilo, a zatim iz vozila uzeo sjekiru, sredstvo podobno da tijelo teško povrijedi i zdravlje teško naruši i istom polomio stakla na vozilu oštećenog, koji se u tom trenutku nalazio na mjestu vozača”, piše u saopštenju ODT Bijelo Polje.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tvrdi da je joj sudska mjera zabrane napuštanja Kolašina izazvala duševni bol i patnju, a to je ilustrovala i konstatacijama da za tih 27 mjeseci nije mogla poći u “ujčevinu na svadbu”, ali ni sa unučićima na more, prenose Vijesti.
Prvostepeno osuđena na 10 godina zatvora zbog protivzakonitog uticaja, tužila je državu nakon što joj je sudski organičena sloboda kretanja, a na ročištu pred podgoričkim Osnovnim sudom juče je podsjetila da je u pritvoru najprije provela sedam mjeseci, nakon čega je donijeta odluka da se brani sa slobode.
“I mjesec dana sam bila slobodni građanin. Napominjem da se prezumpcija nevinosti, koju su svi što se tiče mog postupka kršili bez obzira na profesionalizam i obaveznost, ipak mora i u ovom postupku uzeti u obzir”, rekla je ona juče.
Kazala je i da bi njen iskaz juče, vjerovatno bi drugačiji i kvalitetniji, “da sam bila u prilici da sve još jednom sagledam”: “Ali bol je ostao i dalje”.
Potom je prepričala tok svoje karijere, zaključno sa činjenicom da je do kraja 2007. bila na čelu Državnog tužilaštva, a da je potom izabrana na mjesto predsjednika Vrhovnog suda.
“I u jednom i u drugom slučaju, u istoriji tih institucija, postajem prva žena na njihovom čelu. Nema potrebe (da kažem) šta sam sve radila i koje sam rezultate postigla, ali oni su bili moja jedina preporuka za napredovanje”.
Nakon priče i o sportskim rezultatima, rekla je da će vještaku medicinske struke ostaviti da zakijuči da li je ona 27 mjeseci bila nezakonito ograničena u svojoj slobodi kretanja i koliko je to uticalo na njen duševni mir, s obzirom na širinu poznanstava i njenu ličnost…
Dodala je da je nakon penzionisanja, na Univerzitetu “Donja Gorica” rukovodila pravnom klinikom, podsjećajući da je krivični postupak protiv nje pokrenut godinu i po nakon odlaska sa funkcije.
Istakla je i da potiče iz ugledne kolašinske porodice, iz koje je, kako tvrdi, ponijela moralne vrijednosti i izgradila karakter. Podsjetila je na porodični i lični društveni angažman, brojna priznanja i status počasne, odnosno zaslužne građanke Kolašina.
“Biti ograničen u kretanju i da ne mogu izaći iz Kolašina, za mene je prestavljalo veliku sramotu kao nekoga ko ima plaketu zaslužnog građanina, a taj zaslužni građanin nije mogao da ode kod ljekara što neće tražiti dozvolu a prije toga da se prijavi policiji da izlazi iz Kolašina”, kazala je.
Medenica je dodala da je jedno vrijeme mogla glavom da plati, jer se konstantno žurila da se vrati do određenog vremena.
“Ovakve porodice imaju obavezu jer mi smo imali puno tragedija, pogotovo moja porodica… Imala sam obavezu i vratiti onima koji su pružili ruku saosjećanja”.
Ona je rekla da je zbog sudske mjere propustila sahrane bliskih osoba…
“I možete zamisliti kako sam se osjećala kao jedna bezvrijedna osoba, koja ne zaslužuje ni zakon da se primijeni kao na ostale građane Crne Gore… Ovo kad kažem, mislim na devet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno da je moje pravo na slobodu kretanja povrijeđeno”…
Tvrdi da ju je posebno povrijedilo to dok je gledala kako redovni sudovi ne uvažavaju stav Ustavnog suda – jedinog suda iz domena zaštite ljudskih prava, a onda i kako su prepisivali prvostepena i drugostepena rješenja – čak i zareze:
“Čime je očigledno pravljena erozija u primjeni i prava i narušavanja pravne sigurnosti. Za svih ovih 27 mjeseci ja nisam mogla poći u ujčevinu, puno je svadbi bilo, to je mlada genreracija koja je stasala, ni na jednoj nije bilo mene… Naučila sam da stalno idem na more, što je koristilo liječenju mojih osnovnih tegoba – oboljenju kičme i ruku i degenerativnog atritisa…. već četiri godine nisam sa svojim unučadima mogla poći na more. Ostajala sam u Kolašinu sama, a njih sam tjerala da uživaju u životu kad ja ne mogu”.
Ona je rekla da se nakon svega osjeća tužno: “I pokušavam da suze potisnem, jer nisam slabić, ali svaki čovjek ima dušu. E, moja je bila povrijeđena sve to vrijeme, cijeli Kolašin je znao da ne mogu da izađem i da sam kao u getu, u Kolašinu primorana da boravim”…
Medenica je rekla da za 27 mjeseci nije mogla da rješava ni zdravstvene probleme, a onda je prepričala doživljaj sa kolegom iz Turske, zbog kog se, tvrdi, sramila.
“Došao je predsjednik Vrhovnog suda Turske, jer sam mnogo konferencija organizovala… On je došao sa svojom porodicom i svojim prijateljima u Crnu Goru, jer mu se dopala i bio je na primorju i zvao me da dođem da ručamo u ‘Splendid’… Sramota me bilo da kažem da ne mogu, pa sam njih zvala kod mene, jer se nešto dobro ne osjećam, a on je znao za moje tegobe i operacije, pa kako su bili u velikom društvu nije htio privatiti poziv. Onda je u ambasadi Turske u Podgorici ostavio za mene kao poklon pet litara maslinovog ulja i njihove sapune koji su bili od maslina, nisam mogla ni da pođem, za to je pošla je moja kćerka”, ispričala je Medenica u sudnici.
Medenica je uhapšena 17. aprila 2022. na Aerodromu Podgorica, dok je pokušavala da se ukrca na let za Beograd. Tada je osumnjičena da je član kriminalne organizacije koju je, prema SDT-u, formirao njen sin Miloš Medenica…
Ubrzo nakon hapšenja, određen joj je pritvor, a potom je prebačena u Istražni zatvor u Spužu.
Prema detaljima optužnice, ona je od 2019. do 2021. koristila položaj kako bi posredovala da pojedini predmeti pred Višim i Vrhovnim sudom budu završeni u korist firmi “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje, ali i da je posredovala da se jedan predmet okonča u korist firme “Carine”. U optužnici se tvrdilo i da je za takvo posredovanje davan mito, a da joj je u tome pomagao njen sin i drugi okrivljeni.
Suđenje toj grupi u početku trajalo je dugo zbog čestih odlaganja, a u jednom trenutku počelo je iznova zbog promjene krivičnog vijeća.
Prvostepena presuda izrečena je 28. januara 2026. godine – Viši sud u Podgorici tada je Medenicu prvostepeno osudio na 10 godina zatvora. Međutim, sud je istovremeno oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, a osudio je za dva slučaja protivzakonitog uticaja, oba povezana sa mitom i uticanjem na sudske odluke. Sud joj je odredio i zabranu napuštanja mjesta boravišta i oduzimanje pasoša.
Za nju je posebno navedeno da je koristeći službeni položaj i pretpostavljeni uticaj, posredovala i uticala na druge sudije, a u predmetu “Carine” sud je ukazao i na njene kumovske veze sa vlasnikom te firme.
Nakon te presude, uslijedio je novi obrt oko pritvora. Krajem februara 2026. Medenica je ponovo uhapšena u Kolašinu, pošto je nakon žalbe SDT-a donijeta odluka da joj se odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Pitanje predsjedničkih plata često izaziva značajnu pažnju javnosti, posebno zbog velikih razlika između njihovih primanja i prosječnih plata građana, piše Vecernji.hr.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović trenutno prima mjesečnu neto platu od oko 6.074 eura.
Nataša Pirc Musar, predsjednica Slovenije, u bruto iznosu zarađuje oko 6.500 eura, što je svrstava u najviši platni razred u toj državi. Na račun joj dolazi oko 3.800 eura.
Članovi Predsjedništva BiH primaju oko 2.920 eura, prema podacima iz oktobra 2023.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za vođenje države mjesečno prima 2.125 eura, a njegova supruga Milena zarađuje 700 eura više jer ima platu od 2.863 eura. Ovo je jedan detalj iz imovinskog kartona koji je Milatović 27. januara 2026. godine podnio crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
Bivša predsjednica Kosova Vjosa Osmani u svojoj godišnjoj imovinskoj prijavi prijavila je platu od 10.305 eura sa službenih putovanja u inostranstvo, uz godišnju platu od 33.248 eura koju je primala kao predsjednica, prema pisanju portala Reporteri.net.
Plata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, prema posljednjem izvještaju objavljenom na stranicama Agencije za sprečavanje korupcije, iznosi 240.479 dinara (2.053 eura), što je nepunih 20.000 dinara (171 euro) više u odnosu na prošli izvještaj, kada mu je mjesečna plaća iznosila 221.862 dinara (1.894 eura).
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova zarađuje oko 1.500 eura mjesečno.
Predsjednik Albanije Bajram Begaj ima platu od oko 3.860 eura mjesečno.
Time želimo dati doprinos borbi protiv “lažnih diploma”, poručio je Vuković
Poslanici Demokratske partije socijalista, nakon današnje debate u Skupštini, Ivan Vuković i PES-a Uglješa Urošević pokrenuli su inicijativu i uputili je poslanicima.
„U namjeri da konkretno doprinesemo borbi protiv fenomena “lažnih diploma”, odnosno široko rasprostranjene prakse nezakonitog sticanja akademskih referenci, a što predstavlja krivično djelo falsifikovanje isprava iz člana 412 Krivičnog zakonika, pozivamo uvažene poslanice i poslanike Skupštine Crne Gore da diplome o završenim osnovnim/specijalističkim akademskim studijama učine javnim u najkraćem roku“, navodi se u dokumentu koji je Vuković objavio na mreži Iks.
Dodaju da bi time građanima, kao njihovi izabrani predstavnici u najvišem zakonodavnom domu Crne Gore, dali dobar primjer, te podstakli i druge državne institucije da se pridruže našoj borbi protiv navedene prakse.
„Kao rezultat današnje diskusije u Parlamentu, kolega Uglješa Urošević i ja pokrenuli smo inicijativu prema poslanicima/poslanicama s idejom da se naše diplome o završenim osnovnim/specijalističkim studijama učine javnim. Time želimo dati doprinos borbi protiv “lažnih diploma”“, poručio je Vuković u objavi na mreži Iks.
Kao rezultat današnje diskusije u Parlamentu, kolega @UrosevicUgljesa i ja pokrenuli smo inicijativu prema poslanicima/poslanicama s idejom da se naše diplome o završenim osnovnim/specijalističkim studijama učine javnim 👇. Time želimo dati doprinos borbi protiv “lažnih diploma”. pic.twitter.com/a1eCE5L7ku
On će u zakonskom roku biti priveden Sudu za prekršaje u Budvi
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su danas, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bar, a po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, lišili slobode V.J (62) iz Budve, zbog grubog vrijeđanja novinara M.S. i građanina V.L.
„Novinar i građanin su, naime, 18.04.2026. godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar, podnijeli prijavu protiv vlasnika profila na društvenoj mreži Fejsbuk, pod nazivom koji je sadržao ime V.J, zbog grubih uvreda koje im je vlasnik profila uputio“, kazali su iz policije.
Kako dodaju, policijski službenici su odmah postupili po prijavi i identifikovali V.J, od kojeg su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar prikupljena obavještenja na zapisnik.
„Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je postupao po mjesnoj nadležnosti, je događaj kvalifikovao kao prekršaj iz člana 7 stav 2 Zakona o javnom redu i miru (grubo vrijeđanje i naročito drsko ponašanje) i naložio da se V.J. liši slobode, te da mu se spisi predmeta dostave radi podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Sudu za prekršaje protiv ovog lica“, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako ističu, lice lišeno slobode će, u zakonskom roku, biti privedeno Sudu za prekršaje u Budvi.
Osnovni sud u Beranama oslobodio je Danka Femića optužbe da je izvršio krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera „Vijesti“ i „Pobjede“, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića.
U obrazloženju presude navodi se da sud nije mogao na pouzdan način izvesti zaključak i utvrditi da je optuženi izvršio predmetna krivična djela na način predstavljen optužnicom. U odnosu na krivično djelo prema Borisu Pejoviću sud nije mogao na pouzdan način da utvrdi da je Femić na bilo koji način primijenio silu ili ozbiljnu prijetnju prema oštećenom, stoji u obrazloženju.
Suđenje Femiću počelo je u oktobru 2025. godine, dok se pred beranskim Osnovnim sudom zbog istog krivičnog djela vodi zaseban postupak protiv Nikole Raičevića i Milića Ralevića, podsjeća SafeJournalists. Zbog incidenta do kojeg je došlo u avgustu 2025. prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, vodila su se i dva prekršajna postupka protiv više osoba.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Berane danas su, u završnoj riječi, kazali da su Pejović i Vasiljević napadnuti dok su obavljali svoj posao i to uprkos tome što nisu imali nikakvu zabranu fotografisanja.
„Okrivljeni je silom otrgao oštećenom fotoaparat uz prijetnje ‘Ako fotografije budu obljavljene, pronaći ću te i ubiti’. Utvrđeno je da je preuzeo radnje koje sadrže elemente prinude“, kazali su.
Prema ocjeni ODT Berane, prenosi SafeJournalists, dodatna težina ovog krivičnog djela je u tome što je počinjeno nad novinarima i to dok su obavljali posao od javnog značaja.
„Ukoliko ne bi došlo do presuđujuće presude, u javnosti bi se poslala poruka da bilo ko, uz sredstva prinude, može drugom da određuje šta smije, a šta ne smije da radi“, naveli su.
Iz beranskog ODT-a od suda su zatražili da se Femić proglasi krivim za krivično djelo prinuda, za čiji je osnovni oblik zaprijećena zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine.
Femićevi branioci kazali su da su od tužioca očekivali da tokom postupka odustane od krivičnog gonjenja njihovog branjenika, ali da pošto do toga nije došlo traže oslobađajuću presudu.
Kazali su da nema dokaza koji idu u prilog optužnom aktu, već da se iz saslušanja svjedoka, te nalaza vještaka može zaključiti da Femić nije kriv.
„U medicinskoj dokumentaciji nema dokaza da je Pejović zadobio povrede, dok kod Vasiljevića povrede nisu dijagnostikovane. S druge strane, javnost je od nedobronamjernih medija obaviještena da su oni linčovani i prebijani. Da je bilo tako, policajci koji su bili u civilu bi reagovali“, rekli su Femićevi branioci.
Oni su zaključili da je jedina žrtva u ovom postupku njihov branjenik, čiji je pritvor, kako su ocijenili, toliko trajao da se pretvorio u kaznu.
Femić je na ročištu u ponedjeljak ponovo negirao djela koja mu se stavljaju na teret i zatražio oslobađajuću presudu.
Policija u Rožajama je uhapsila četiri osobe zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje. Oni su u mjesti Klanac učestvovali u tuči koja je uslijedila nakon verbalne rasprave.
Kako navode u saopštenju, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Rožaje postupali su po prijavi da je juče oko 17.30 časova, u mjestu Klanac, nakon kraće verbalne rasprave, a zbog, kako se sumnja, ranije poremećenih odnosa, došlo do tuče između više lica. Sa jedne strane su bili E.M. (25), A.M. (27) i E.M. (19), a sa druge S.M. (47), N.M. (20) i S.M. (46), svi iz Rožaja.
„Kako se sumnja, nakon razmjene udaraca pesnicama u predjelu glave i tijela, S.M. (47) je zadao udarac E.M. (25) sjekirom u predjelu glave, dok je N.M. licu A.M. zadao udarac drvenim štapom, takođe u predjelu glave, usljed čega su zadobili tjelesne povrede. Oštećenim licima E.M. i A.M. je ukazana ljekarska pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći u Rožajama, nakon čega su upućeni u Kliničko-bolnički centar u Beranama, gdje su zadržani na daljem liječenju zbog zadobijenih povreda“, navode u saopštenju policije.
Svi učesnici događaja su od policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje pronađeni i dovedeni u službene prostorije, gdje su od njih, kao i od očevidaca događaja, prikupljena obavještenja.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama lica S.M., S.M., N.M. i E.M. su lišeni slobode zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
V.M. (24) izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A kategorije u trajanju od četiri mjeseca
Budvanska policija uhapsila je Cetinjanina V. M. (24) koji je upravljao motociklom bez registarskih oznaka pod dejstvom narkotika.
On je danas uz prekršajnu prijavu priveden u Sud za prekršaje u Budvi, gdje mu je, kako je „Vijestima“ potvrdio predsjednik tog Suda Marko Đukanović, sutkinja Katarina Vujačić Vuksanović izrekla novčanu kaznu od 1.000 eura.
Policijska patrola juče oko 17.50 časova, na Jadranskom putu na zaustavila je Cetinjanina koji je upravljao motociklom „Nas“, bez registarskih oznaka i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Naime, test za utvrđivanje prisustva psihoaktivnih supstanci je pokazao prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu i to THC (kanabis), čime je učinio prkeršaj iz Zakona o bezbijednosti saobraćaja na putevima.
Izrečena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A kategorije u trajanju od četiri mjeseca.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naložio je svim načelnicima regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti da, u saradnji sa upravama škola, nastavnim osobljem i Ministarstvom prosvjete nauke i inovacija, najmanje sat vremena prije početka nastave izvrše provjeru pristigle elektronske pošte.
– Povodom učestalih dojava o navodno postavljenim eksplozivnim napravama u obrazovnim ustanovama širom Crne Gore, koje se najčešće upućuju putem elektronske pošte na adrese državnih organa i škola, direktor Uprave policije naložio je svim načelnicima regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti da, u saradnji sa upravama škola, nastavnim osobljem i Ministarstvom prosvjete nauke i inovacija, najmanje sat vremena prije početka nastave izvrše provjeru pristigle elektronske pošte, dok će policijski službenici, do kraja školske godine, vršiti preventivne operativne preglede školskih objekata i površina oko škola, u cilju stvaranja uslova za nesmetano i bezbjedno odvijanje nastave, uz preduzimanje hitnih i pojačanih preventivnih mjera i radnji – saopštila je Uprava policije.
Policijski službenici će u ranim jutarnjim časovima u saradnji sa zaštitarskim agencijama koje obezbjeđuju škole, najmanje sat vremena prije početka nastave, svakodnevno i do kraja školske godine, pojačano djelovati i vršiti preventivne preglede prostorija obrazovnih ustanova, kako bi se spriječilo hibridno djelovanje pojedinaca i interesnih grupa koje imaju za cilj uznemiravanje javnosti, stvaranje osjećaja nesigurnosti i narušavanja povjerenja građana u institucije.
– Službenici Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala (VTK) Sektora za borbu protiv kriminala će, u saradnji sa međunarodnim partnerima, nastaviti intenzivne aktivnosti na identifikaciji pošiljalaca i kriminalističkoj obradi do sada zaprimljenih prijava i formiranih predmeta – navodi se.
Policija apeluje na roditelje da obrate posebnu pažnju na aktivnosti djece u sajber prostoru, te da sa njima razgovaraju o značaju poštovanja zakona i mogućim posljedicama ovakvog nezakonitog ponašanja.
– Zajednički cilj Uprave policije, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i uprava škola jeste da se ovakve situacije rješavaju brzo i efikasno, uz minimalan uticaj na nastavni proces i uz očuvanje bezbjednosti učenika i zaposlenih – istakli su.
Uprava policije će preduzeti sve zakonom propisane mjere i radnje kako bi se spriječilo ometanje nastave i ispita, te kako bi sva lica koja eventualno pokušaju da izazovu paniku ili prekinu obrazovni proces bila brzo identifikovana i procesuirana.
„Ne vidim nikakvu mogućnost da pomognem u toj priči“
Radi o ozbiljnom i vrijednom projektu u koje je tada uloženo oko 90 miliona eura bez jednog centa ulaganja države. Pratim da su benefiti EPCG ozbiljni kad je u pitanju taj energetski projekat, a takođe i benefiti opština, kazao je Marković
„Anketni odbor o vjetroelektrani Možura je formiran s ciljem da se uđe s jednom važnom i osjetljivom temom u izbornu kampanju kako bi to bio politički alat nekim strankama vlasti na izborima naredne godine. Ali mislim, po onome što sam do sada gledao, da nijesu uspjeli u tom svom naumu“, kazao je jutros na TV Vijesti predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković.
Podsjeća da lično nije učestvovao ni u jednom dijelu toga procesa – od pripreme, procjene i donošenja odluke do zaključivanja ugovora, jer je to sve, napominje on, završeno u 2015. a 41. Vlada je izabrana u novembru u 2016.
„Kao predsjednik Vlade dobio sam prijedlog predsjednika vlade Malte da njegovu posjetu Crnoj Gori iskoristimo za puštanje vjetroelektrane u rad, i to je tako bilo. Ponosan sam na tu činjenicu. Radi o ozbiljnom i vrijednom projektu u koje je tada uloženo oko 90 miliona eura bez jednog centa ulaganja države. Pratim da su benefiti EPCG ozbiljni kad je u pitanju taj energetski projekat, a takođe i benefiti opština“, kazao je Marković.
Poručio je kako nema potrebe da se odazove pozivu Anketnog odbora. „Ja sam uvijek odgovoran prema državi i institucijama. Jedini sam zvaničnik koji se odazvao i poziv Anketnog odbora u jednom drugom slučaju. Ovdje zaista ne vidim nikakvu mogućnost da pomognem u toj priči jer nijesam bio faktor tog procesa“, zaključio je predsjednik SEP-a.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.