Home Blog

Nišavić: U Vodovodu nema partijskog zapošljavanja, broj zaposlenih smanjen za 22

0

Optužbe za partijsko i nepotističko zapošljavanje u podgoričkom Vodovodu iznijete su tokom skupštinske rasprave, ali ih rukovodstvo preduzeća odbacuje. Dok opozicija tvrdi da se radna mjesta dijele po porodičnim i partijskim vezama, direktor Aleksandar Nišavić odgovara da se zapošljava po javnim oglasima i da je broj zaposlenih čak smanjen, prenosi RTV Podgorica.

Da li se u gradskim preduzećima zapošljava na osnovu stručnosti i potreba službe ili porodičnih i partijskih veza – pitanje je koje je otvoreno tokom posljednje skupštinske rasprave u Glavnom gradu.

U fokusu se našao podgorički Vodovod, za koji odbornik DPS-a Vladan Arsović tvrdi da je postao primjer zapošljavanja po rodbinskim i kumovskim vezama.

„Ovo je najbolji pokazatelj da su oni probleme koje imaju lično i probleme njihovih porodica i familija riješili partijskim zapošljavanjem po preduzećima, gdje su i te kako zaposlili familije, kumove i tako dalje. Najnoviji primjer imamo, evo u Vodovodu, zapošljavaju se kumovi, pa onda kad napune 18 i djeca kumova i tako dalje“, kazao je Arsović.

Nišavić te tvrdnje negira.

„Od svih osoba koje su primljene u prethodne tri godine, lično ne poznajem nikoga, niti sam ga poznavao prije, što može da se provjeri, niti su mi članovi porodice, kumovi i prijatelji. Mislim da smo jedino preduzeće na nivou Glavnog grada koje je smanjilo broj zaposlenih u prethodnom periodu“, kazao je Nišavić.

Nišavić ističe da su tvrdnje o partijskom zapošljavanju neutemeljene. Navodi da se prijem zaposlenih odvija kroz javne oglase i zakonom propisane procedure. Prema zvaničnim podacima Vodovoda, 30. juna 2023. godine, u vrijeme vladavine DPS-a i direktora Filipa Makrida bilo je 572 zaposlenih, danas kada preduzećem rukovodi Nišavić 550, a promijenjena je i struktura radnika.

„U prethodnom periodu, imali smo da prednjače zaposleni u administrativnom dijelu, sada imamo povećan broj zaposlenih u operativnom dijelu. Grad se širi, imamo puno veći broj zahtjeva i intervencija, ali se trudimo da sa postojećim radnicima realizujemo sve aktivnosti i servisiramo sve zahtjeve građana. O tome govori činjenica da je broj zaposlenih smanjen, a ne uvećan“, kaže Nišavić.

Dodaje da jedan od izazova u organizaciji rada predstavljaju i bolovanja. Dok je sredinom 2023. godine, od 572 zaposlena, na bolovanju bilo njih 80, sada ih je 120, iako preduzeće ima 22 radnika manje. Nišavić ukazuje i na probleme u ranijoj sistematizaciji.

„Veliki broj zasposlenih u prethodnom periodu ispunjava uslove, ali je bilo i primjera da su sistematizacijom prilagođavana radna mjesta za određene zaposlene, pa imamo i nekoliko nelogičnosti za određena radna mjesta. Međutim, sada te stvari ispravljamo“, kazao je Nišavić.

Upravljanje kadrovima, poručuje Nišavić ubuduće će se i dalje zasnivati na stvarnim potrebama preduzeća, stručnosti zaposlenih i racionalnijoj organizaciji rada.

Bogdanović: DPS-ov ministar zapošljavao u kasarni koja ne postoji, tjelohraniteljima poklonio pet stanova

0

Šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da su u Ministarstvu odbranu zatekli Almu Ljuljanaj Jovićević, koja je bila generalna direktorica MO, a koja je u zvaničnoj grupi Kolegijuma ministra odbrane tražila da joj se na izborni dan podnesu izvještaji o tome koji je vojnik, oficir, podoficir zaposlen u Vojsci Crne Gore i Ministarstvu odbrane glasao, a ko ne.

„To je ista ona funkcionerka i Ministarstva odbrane i jedne partije koja je, zamislite, od partijske, odnosno vladine komisije na čijem čelu je bio njen neposredni rukovodilac Predrag Bošković, dobila 40.000 eura stambenog kredita. I to u trenutku dok je njen suprug imao stan od 63 metra kvadratna“, rekao je Bogdanović. I zamislite da su joj otpisali 32.000 eura, da je imala obavezu da vrati svega 8.000 eura sa 80% popusta i mjesečnom tričavom sramotnom ratom od 40 eura. I znate li šta se nakon toga desilo? Ni tu bijednu ratu nije vraćala”, naveo je Bogdanović u objavi na Fejsbuku.

Kako je istakao, „sa 40 eura ne možete porodicu da izvedete na ćevape, a država je zbog nje morala da pokrene mehanizam prinudne naplate“.

„A kada smo već kod ćevapa, nijedan njihov (DPS-ov) partijski kadar u Ministarstvu odbrane Crne Gore nije ostao gladan, jer smo tamo zatekli ministra odbrane koji je svakom svom članu obezbjeđenja, petorici tjelohranitelja, poklonio ne privatni stan, ne stan svojih roditelja, ne stan svoje braće, kumova, drugova i prijatelja, nego stan građana Crne Gore, ukupne površine 254 metra kvadratna, za 225 eura po metru kvadratnom“, istakao je Bogdanović.

Kako je dodao, dvojica su ga već prodala.

„I to odmah, jedan po tri i po puta, a drugi po čak osam puta većoj cijeni od kupovne cijene ili nabavne cijene“, rekao je šef Kluba poslanika Demokrata.

Bogdanović je naveo da kada je kod obezbjeđenja, obezbijedili su kompletnu svoju partijsku infrastrukturu.

„Jer smo u istom ministarstvu zatekli ministra koji je za jedan dan zaposlio 55 lica. Za mjesec dana 222, za godinu dana 487. I možete li da zamislite da je u Danilovgradu zapošljavao u kasarni koja ne postoji. Dakle, oni su mogli da zapošljavaju na radnim mjestima koja ne postoje. U kancelarijama koje ne postoje, u objektima koji ne postoje, u kasarnama koje ne postoje. Ali su državne stanove dijelili samo onima koji ih već imaju“, zaključio je Bogdanović.

Mugoša: Vlast doprinijela rastu cijena, a sada najavljuje „spasonosno“ rješenje

0

On je ocijenio da se ne radi ništa na smanjenju uvozne zavisnosti, već da Crna Gora bilježi nikad veći spoljnotrgovinski deficit, zbog čega je, kako navodi, uvezena inflacija sve izraženija

„Što sve čovjek sluša ovih dana…“, poručio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša na mreži Iks, komentarišući ekonomsku politiku vlasti i najavljene mjere za kontrolu cijena.

On je ocijenio da se ne radi ništa na smanjenju uvozne zavisnosti, već da Crna Gora bilježi nikad veći spoljnotrgovinski deficit, zbog čega je, kako navodi, uvezena inflacija sve izraženija.

„Pored evropske inflacije, na cijene u Crnoj Gori prelivaju se i troškovi transporta, marže u lancu snabdijevanja i drugo. Vladu ne interesuje jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje, nego samo potrošnja koja dominantno ide na kupovinu uvoznih proizvoda, čime se finansiraju ekonomije drugih zemalja“, naveo je Mugoša.

Kako je istakao, ekonomske mjere u posljednjih nekoliko godina dodatno su podsticale domaću potrošnju, što kroz inflaciju tražnje utiče na rast cijena.

„Takođe, zato što se ekonomija svodi na ukidanje doprinosa, zbog čega fali na stotine miliona eura sigurnih, namjenskih prihoda u budžetu, vlast povećava snižene stope PDV-a, povećava akcize i uvodi nove akcize, čime opet utiče na povećanje cijena jer su to porezi na potrošnju“, kazao je on.

Mugoša je posebno kritikovao najavu novih mjera za formiranje cijena, podsjećajući da je inflacija u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, tokom posljednje tri godine bila veća nego u eurozoni.

„I onda, kada su sa tri strane doprinijeli ogromnom rastu cijena, sada najavljuju ‘spasonosno’ rješenje koje će se odnositi na formiranje cijena u privredi kada inflacija u Crnoj Gori bude veća od inflacije u eurozoni“, poručio je.

On je ukazao da se, shodno evropskoj regulativi, na formiranje cijena na tržištu može intervenisati samo privremeno, dodajući da Crna Gora već nekoliko godina ima Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

„Privremene mjere određuju se upravo radi sprječavanja poremećaja na tržištu i otklanjanja negativnih uticaja povećanja cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje“,  podsjetio je Mugoša.

Dodao je da je prilikom usvajanja tog zakona prihvaćen amandman poslanika Evropskog saveza, kojim su definisane mjere ograničavanja cijena i kategorije proizvoda na koje se one odnose.

„Privremene mjere ograničavanja cijena proizvoda su: određivanje najvišeg nivoa cijena, snižavanje cijena na određeni nivo, regulisanje marže i drugo“, naveo je on.

Kako je pojasnio, amandmanom je precizirano da se proizvodi od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi odnose na prehrambene artikle, sredstva za ličnu higijenu, dječju hranu i opremu, sredstva za ogrijev, kućnu hemiju i druge proizvode.

„Prema tome, potrebne su ozbiljne sistemske fiskalne i ekonomske mjere, a ne šminkanje kompleksne realnosti“, zaključio je Mugoša.

Auto-putem od početka godine prošlo 3,24 miliona vozila

0

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,24 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Zgrada Akademije znanja u Budvi postaje novi akademski prostor UCG

0

Zgrada Akademije znanja u Budvi od danas postaje novi akademski prostor Univerziteta Crne Gore (UCG).

Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović i predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović presijecanjem vrpce svečano su ozvaničili stavljanje ovog prostora u funkciju visokog obrazovanja, čime je, kako se navodi u saopštenju, ujedno označen i početak realizacije programa „Budva – univerzitetski grad“.

“Svečanost je upriličena na Dan opštine Budva, a prisustvovali su joj brojni predstavnici javnog, društvenog i akademskog života Crne Gore, državnih i lokalnih institucija, kao i diplomatskog kora”, kazali su.

Rektor Univerziteta Crne Gore zahvalio je Opštini Budva na odluci da prostor Akademije znanja stavi u službu obrazovanja, nauke i kulture, ističući da naša tradicija za takav čin ima lijepu riječ – ktitorstvo.

Govoreći o budućoj ulozi Akademije znanja, Božović je istakao da ona treba da postane agora savremenog doba.

„Želim da Akademija znanja bude agora našeg vremena. Da se ovdje dolazi zbog dobrog predavanja, važnog pitanja ili susreta sa naučnikom i umjetnikom. Da razgovaraju ljudi različitih struka i iskustava, da mladi slobodno iznose svoje ideje i da se o pitanjima važnim za Budvu govori znanjem i argumentima. Misao ovdje treba da ima slobodu, a izgovorena riječ odgovornost“, kazao je on.

Osvrćući se na istorijsko nasljeđe Budve i njenu vezu sa znanjem i pismenošću, Božović je podsjetio na predanje o njenom osnivaču Kadmu, onome koji je, kako je kazao, Grcima darovao pismenost.

„Lijepo je što grad takvih korijena danas otvara vrata Univerzitetu. Budva ima mnogo toga da ponudi akademskoj zajednici: bogato nasljeđe, živu kulturu, more i prostor, ali i iskustvo brzog razvoja, koje otvara važna pitanja. Sve su to teme za istraživanje i saradnju. Želimo da budemo pažljiv sagovornik gradu, da učimo iz njegovog iskustva i da svojim znanjem doprinesemo promišljanju njegovog razvoja“, poručio je rektor.

Govoreći o mjestu koje Univerzitet treba da zauzme u životu grada, Božović je poručio da Univerzitet ne dolazi u Budvu kao gost.

“Dolazi da postane dio njenog kulturnog i društvenog života. Želim da se u ovoj kući znanja osjeća život grada, a u životu Budve sve više prisustvo Univerziteta”, naglasio je.

Jovanović je kazao da je cilj lokalne uprave da Budva postane snažan univerzitetski centar i da znanje i obrazovanje budu temelj njenog budućeg razvoja.

„Danas sa ponosom možemo da kažemo da je Budva postala univerzitetski grad. Ovim istorijskim iskorakom potvrđujemo opredijeljenost da budućnost Budve gradimo na znanju, obrazovanju, nauci i stvaranju novih mogućnosti za generacije koje dolaze. Naša ambicija je da Budva izraste u snažan univerzitetski centar, u kojem će se obrazovati nove generacije stručnjaka, razvijati naučna misao, a stečena znanja i stručnost neposredno doprinositi ekonomskom, društvenom i ukupnom razvoju grada“, poručio je Jovanović.

Poseban dio svečanosti bilo je uručenje zahvalnica najboljim studentima Univerziteta Crne Gore, kao i alumnistima porijeklom iz Budve: Nikoli Nenadoviću, Dariju Bučuku, Heleni Blagojević, Maji Vuković, Tiliji Lazarević i Nikoliji Ilić.

“Svečani program upotpunili su nastupi studentkinje Univerziteta Crne Gore Sare Bulatović, koja je govorila odlomak iz obraćanja Ive Andrića povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost, kao i Kamernog orkestra Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore, koji je, uz soliste Mirana Begića i Dušana Obrenovića, izveo Koncert za dvije violine i kamerni orkestar u a-molu A. Vivaldija i kompoziciju „Igra“ Bora Tamindžića”, zaključili su.

Kotor: Uklonjeno ime Zorana Džimija Gopčevića sa bazena

0

Pod okriljem mraka, pred Dan grada, sa zatvorenog bazena u Škaljarima uklonjeno je ime Zorana Džimija Gopčevića. „Pokret Bedem Boke najoštrije osuđuje ovakav čin. Skinuti ime kotorskog šampiona noću, baš uoči praznika na koji Kotor odaje priznanje ljudima koji su ga zadužili, nedostojno je i sramotno“, navedeno je u saopštenju ovog novoformiranog lokalnog političkog pokreta.

Kako je dalje navedeno u saopštenju, kada je Kotor 6. novembra 1984. dobio zatvoreni bazen, čast da ga otvori pripala je upravo Džimiju, igraču Primorca i osvajaču olimpijskog srebra u Moskvi. Njegov trener Pavle Vičević godinama kasnije predložio je da bazen ponese Džimijevo ime, a kotorski odbornici su 2021. godine taj predlog prihvatili.

Dodato je i da ovoga puta o imenu kotorskog bazena odlučeno je u Podgorici, nažalost već znamo na koji način. Skupština Crne Gore izmijenila je bez rasprave Zakon o sportu, Vlada je na čuvenoj WhatsApp grupi odredila novi naziv, a Kotoranima je ostavljeno da na svoj praznik gledaju tragove skinutih slova. Tako je uniženo dostojanstvo Kotora i Boke.

„Svi koji su nam za Dan grada govorili koliko poštuju njegovu istoriju i njegove ljude duguju nam odgovor kako se sa tim poštovanjem može pomiriti ono što je učinjeno u Škaljarima, na način na koji je učinjeno.Iznad ulaza u kotorski bazen još se nazire Džimijevo ime. Ako dostojanstvo Kotora i Boke nema Države da brani po dužnosti, ima ko po savjesti. Ko je izabrao da zbog „viših interesa“ iz Podgorice i Kotora ćuti dok se Džimijevo ime skida, neka ćuti u svoje ime, jer mu Kotor i Boka nisu dali pravo da ćuti i u naše. Za Bedem Boke to je bio i biće Bazen ‘Zoran Džimi Gopčević'“, zaključeno je u saopštenju.

Reforma invaliditeta i „Euro model“: Ko ide na novo vještačenje i šta čeka korisnike socijalne pomoći i tuđe njege?

0

Sa primjenom novog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta od 1. decembra ove godine i stupanjem na snagu ekonomskog paketa „Euro model“ od početka 2027, više od 60.000 osoba sa invaliditetom, kao i korisnici materijalnog obezbjeđenja i dodatka za tuđu njegu i pomoć u Crnoj Gori, ulaze u period značajnih sistemskih promjena. Dok nadležni najavljuju ukidanje administrativnih barijera i pravedniju procjenu potreba, dio civilnog sektora i ekonomskih analitičara upozorava na pravnu nesigurnost dijela korisnika i mogući pad životnog standarda najranjivijih kategorija.

Ključna novina u sistemu zaštite osoba sa invaliditetom jeste početak rada Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, čime prestaje rad preko 35 dosadašnjih komisija koje su djelovale u pet različitih sektora – socijalnoj i dječjoj zaštiti, penzijskom i invalidskom osiguranju, zapošljavanju, obrazovanju i boračko-invalidskoj zaštiti.

Umjesto dosadašnjeg medicinskog modela, koji je invaliditet posmatrao isključivo kroz dijagnozu i procente (laki od 20 do 49 odsto, umjereni od 50 do 79 i teški od 80 do 100 odsto), uvodi se model zasnovan na ljudskim pravima. Nove komisije procjenjivaće prepreke u okruženju i nivo podrške koji je osobi potreban za ravnopravno funkcionisanje, svrstavajući korisnike u četiri nivoa podrške. Jedno rješenje Zavoda važiće za ostvarivanje prava u svim resorima.

Prema odredbama Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, trajno stečena prava iz oblasti socijalne zaštite i penzijsko-invalidskog osiguranja ostaju na snazi i ti korisnici neće morati ponovo pred komisiju.

Međutim, obaveza ponovnog vještačenja (propisana članom 61 Zakona) odnosi se na lica kojima je status i procenat invaliditeta utvrđen po propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju. Oni će biti dužni da u roku od tri godine od početka primjene zakona podnesu zahtjev za novo vještačenje.

Iz resornog ministarstva ovu mjeru pravdaju naglim porastom broja ovih rješenja u prethodnom periodu i neodrživošću Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, koji je ove godine već u julu potrošio cjelokupan budžet namijenjen subvencijama za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Sa druge strane, dio udruženja osoba sa invaliditetom traži povlačenje ove odredbe, ocjenjujući da se retroaktivnim preispitivanjem rješenja narušava pravna sigurnost.

Uporedo sa reformom vještačenja, pažnju javnosti zaokuplja i set zakona iz programa „Euro model“, kojim se od 2027. godine predviđa rast zarada kroz smanjenje poreskog opterećenja rada.

Ipak, u predloženim zakonskim rješenjima nema mehanizama koji bi u istom tempu uvećali socijalna davanja – materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), ličnu invalidninu i dodatak za tuđu njegu i pomoć. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi najavljeni rast zarada mogao podstaći novi talas poskupljenja, što bi korisnike socijalnih naknada, čija se primanja usklađuju znatno sporije i u manjim iznosima, dovelo u još teži materijalni položaj.

Dodatni izazov predstavlja i najavljena promjena u finansiranju lokalnih samouprava, kojima se smanjuju prihodi od dijela poreza i Egalizacionog fonda, dok se od 2027. godine na opštine prenosi veći dio obaveza za finansiranje socijalnih usluga na lokalnom nivou.

Na ovaj problem nedavno je ukazao i Crveni krst Crne Gore, upozoravajući da bi promjena modela finansiranja usluge Pomoć u kući mogla ugroziti preko 1.300 starijih lica i osoba sa invaliditetom širom zemlje ukoliko opštine ne obezbijede stabilna sredstva za nastavak ovog servisa.

Iz Vlade poručuju da su reforme usmjerene ka usklađivanju sa evropskim standardima i dugoročnoj održivosti javnih finansija, dok predstavnici najranjivijih kategorija očekuju da se kroz amandmansko djelovanje i podzakonske akte obezbijedi puna zaštita njihovih stečenih prava i životnog standarda.

Hrvatska zabranjuje energetska pića za maloljetnike

0

Energetska pića, iako bezalkoholna, mogu da imaju štetne zdravstvene posljedice pogotovo kod prekomjerne konzumacije, saglasna je medicinska struka. Ovo je razlog što Hrvatska planira da zakonom potpuno zabrani maloljetnicima da kupuju i konzumiraju energetska pića.

Hrvatsko Ministarstvo zdravlja uskoro će maloljetnima potpuno zabraniti kupovinu i konzumaciju energetskih pića.

U obrazloženju njihovog nacrta Zakona o ograničavanju upotrebe energetskih napitaka i proizvoda sličnih energetskim napicima od strane lica mlađih od 18 godina ukazuje se da energetski napici imaju brojne negativne efekte po zdravlje, a djeca su izložena većem riziku od odraslih kada je riječ o štetnim posljedicama njihove konzumacije.

“Iako napici sa visokim sadržajem kofeina moraju nositi upozorenje ‘Nije preporučljivo za djecu, trudnice i dojilje’, istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravlje pokazalo je da veliki procenat učenika konzumira ove proizvode, pri čemu značajan dio njih unosi velike količine (750 ml ili više). Pored napitaka, postoje i proizvodi koji – iako nisu klasifikovani kao napici – po svom sastavu ili fiziološkim efektima podsjećaju na energetske napitke, te takođe mogu da dovedu do štetnih posljedica po maloljetnike”, navodi se u obrazloženju.

U Republici Hrvatskoj, navodi se, energetski napici su široko dostupni, a njihova konzumacija među djecom i maloljetnicima postaje sve učestalija. Brojna stručna i naučna saznanja ukazuju na potencijalne štetne zdravstvene posljedice prekomjerne konzumacije energetskih napitaka među maloljetnicima, prvenstveno zbog visokog sadržaja kofeina, šećera i drugih stimulativnih sastojaka.

“Ovakva konzumacija može negativno uticati na kardiovaskularni i nervni sistem, kao i na psihičko stanje, te povećati rizik od drugih zdravstvenih problema. Donošenje Zakona o ograničavanju upotrebe energetskih napitaka i proizvoda sličnih energetskim napicima za lica mlađa od 18 godina neophodno je radi normativnog uređenja oblasti koja je trenutno nedovoljno regulisana, a koja je od velikog značaja za zaštitu zdravlja maloljetnika”, navodi tamošnje Ministarstvo zdravlja.

Zakonom će, kako se navodi, regulisati uslovi za stavljanje energetskih napitaka na tržište, njihovo označavanje i oglašavanje, te propisati zabrana prodaje, služenja i omogućavanja konzumacije energetskih napitaka maloljetnicima, “kao i druge mjere usmjerene na sprečavanje pristupa maloljetnicima, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja”.

Na Dračenovcu zaplijenjeni parfemi i futrole za naočare vrijedni 15.400 eura

0

Uprava carina otkrila je na graničnom prelazu Dračenovac 156 neprijavljenih parfema i 185 futrola za naočare, ukupne vrijednosti 15.400 eura, tokom kontrole putničkog vozila marke “Mercedes Vito“ kojim je upravljao Š.S., saopštili su iz Uprave carina.

Kako poručuju, Uprava carina je 21. novembra 2026., na graničnom prelazu Dračenovac, prilikom kontrole putničkog motornog vozila marke “Mercedes Vito”, kojim je upravljala osoba Š. S., otkrila veću količinu neprijavljene robe.

Dodaju da, detaljnom kontrolom vozila pronađeno je 156 komada parfema i 185 futrola za naočare, ukupne vrijednosti 15.400 eura.

Foto: Uprava carina

“O utvrđenim činjenicama obaviješteno je nadležno Osnovno državno tužilaštvo, a osoba je predata policiji na dalje postupanje”, piše u saopštenju.

Podsjećaju, kako kažu, da je Uprave carina 12. novembra 2026. , na graničnom prelazu Debeli Brijeg, otkrila i trajno oduzela 36.000 tableta na bazi aktivnih supstanci sildenafil i tadalafil, ukupne procijenjene tržišne vrijednosti oko 70.000 eura.

“Uprava carina ostaje posvećena kontinuiranom sprovođenju kontrolnih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje svih oblika nezakonitog prometa robe i sive ekonomije, zaštitu finansijskih interesa države i dosljednu primjenu carinskih propisa, uz jačanje saradnje sa drugim nadležnim institucijama”, zaključuje se u saopštenju.

Gutić kupio stan i garažu u Podgorici, prijavio sat Omega seamaster, čija je tržišna vrijednost 5.000 eura

0

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kupio je stan od 65 kvadrata i garažu od 11 metara kvadratnih u Podgorici.

To je drugi stan koji je Gutić kupio u posljednje dvije i po godine.

On je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) 10. novembra podnio vanredni izvještaj o prihodima i imovini, kojim je prijavio uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, odnosno kupovinu novih nepokretnosti. Gutić je prethodno, neposredno prije stupanja na ministarsku funkciju, dok je bio na poziciji poslanika, kupio stan u Podgorici od 59 kvadrata i garažu od 11 metara kvadratnih.

On je na ministarskoj funkciji tokom ove godine primao 1.866 eura, a dodatno je angažovan u tri radna tijela. To su savjeti za demografiju, za prava djeteta i za prava lica s invaliditetom. U Savjetu za prava lica s invaliditetom za tri mjeseca ostvario je ukupan prihod od 1.747 eura, dok je kao predsjednik Savjeta za demografiju, u periodu od maja do oktobra, prihodovao 5.065 eura. U martu je ostvario prihod od 380 eura od Bošnjačke stranke na ime naknade troškova. Agenciji je prijavio da je u maju prihodovao 4.500 eura po osnovu pozajmice, dok je u junu prihodovao 3.475 eura od prodaje hartija od vrijednosti.

Gutić je ovoga puta Agenciji prijavio i kreditno zaduženje. U imovinskom kartonu se navodi da se u avgustu kreditno zadužio po osnovu stambenog kredita na iznos od 70.000 eura, s mjesečnom ratom otplate od 766 eura.

Njegova supruga Seada zaposlena je u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) kao samostalni savjetnik I, i na tom radnom mjestu je tokom devet mjeseci ove godine mjesečno primala 841 euro, dok je u junu prihodovala 1.094 eura na ime osnovne zarade.

Ibrahimović prijavio kupovinu „mercedesa“

Gutić u svojim imovinskim kartonima prijavljuje i sat Omega seamaster, čija je tržišna vrijednost 5.000 eura. On je naveo da na računu ima 1.003 eura, a njegova supruga 587 eura. Agenciji nije dao saglanost za kontrolu bankovnih računa.

Jojić prijavio vikendicu i stan

Ministar mladih i sporta Zoran Jojić u avgustu je podnio imovinski karton, u zakonskom roku od stupanja na tu javnu funkciju. On je prijavio da posjeduje vikendicu od 75 kvadrata (kupljenu 2008. godine), stan od 53 metra kvadratna (koji je kupio 2024.) i livadu od 164 m2 (stečenu 2008. godine). U njegovom posjedu su dva auta – „reno“ iz 1999. i „pežo“ iz 1997. godine. Od 2024. kreditno je zadužen po osnovu stambenog kredita, po kojem trenutno duguje oko 64.000 eura, dok po osnovu keš kredita ima dug od oko 15.000 eura.

I Gutićev partijski šef, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović prijavio je uvećanje imovine. On je u oktobru Agenciju za sprečavanje korupcije obavijestio da je njegova supruga Nisera kupila „Mercedes BENZ GLE350D“ proizveden 2020. godine. Osim toga, Ibrahimović je prijavio da se krajem avgusta kreditno zadužio 20.000 eura, te da mu mjesečna rata iznosi 382 eura. Ni on ne dozvoljava kontrolu bankovnih računa.

Uvećanje imovine prijavio je i ministar javne uprave Maraš Dukaj. On je prijavio kupovinu auta marke „opel“, koji je proizveden 2020. godine. Dukaj dozvoljava kontrolu bankovnih računa.