Home Blog

Osamnaestogodišnjaku iz Podgorice 60 dana zatvora zbog omalovažavanja policajca

0

Incident se dogodio prije početka fudbalske utakmice Budućnost – Otrant

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica – Stanice policije za javni red i mir identifikovali su i lišili slobode B.F. (18) iz Podgorice, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru (ometanje ili omalovažavanje službenog lica), na štetu policijskog službenika, tokom održavanja fudbalske utakmice između FK Budućnost i FK Otrant. 

Naime, 7. novembra 2026. godine, oko 13.30 časova, neposredno prije početka fudbalske utakmice između FK Budućnost i FK Otrant, ispred ulaza na sjevernu tribinu Gradskog stadiona u Podgorici, navedeno lice je nepristojnim gestom omalovažilo policijskog službenika koji je obavljao službene poslove i zadatke na obezbjeđenju ovog sportskog događaja.

Nakon preduzetih policijskih mjera i radnji, službenici Stanice policije za javni red i mir identifikovali su lice i ubrzo ga pronašli, nakon čega je dovedeno u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.

O događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u radnjama B.F. ne stiču elementi bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te su B.F. priveli nadležnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici, koji mu je zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru izrekao kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, uz uslovnu kaznu zatvora u trajanju od godinu dana. 

Vučević: Napadi na zdravstvene radnike su napadi na cijelo društvo

0

Najoštrija osuda napada na doktorku Hitne medicinske pomoći u Podgorici

Poslanica Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore dr Dragana Vučević saopštila je da najoštrije osuđuje napad na doktorku Hitne medicinske pomoći u Podgorici.

“Napadi na zdravstvene radnike su napadi na cijelo društvo. Oni koji svakodnevno brinu o našim životima ne smiju strahovati za svoju bezbjednost dok obavljaju najhumaniji poziv”, podvukla je Vučević.

Podsjetila je da je izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore, kroz član 152, uvedeno posebno krivično djelo: napad na ljekara, zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika.

“Sada je ključno da zakon ima punu primjenu, a da institucije odlučno reaguju. Nasilje nad zdravstvenim radnicima mora biti sankcionisano, a njihova zaštita mora biti prioritet. Poštovanje prema onima koji spašavaju živote mora biti minimum našeg društvenog odnosa prema njima”, poručila je Vučević.

Mandić: Drago mi je što naši sugrađani prepoznaju da je naša politika garant sigurne budućnosti

0

Predsjednik NSD-a Andrija Mandić danas je zajedno sa potpredsjednicom stranke Jelenom Božović i poslanicima Vukom Todorovićem i Vasom Obradovićem, u selu Zagrad kod Berana razgovarao sa više od sto pedeset tamošnjih mještana.

“U prijatnoj i bratskoj atmosferi govorili smo o novom srpskom odgovoru za novo vrijeme, rezultatima koje smo ostvarili za narod ovog kraja tokom prethodnih nekoliko godina, kao i o važnim planovima i perspektivama za dalji razvoj. Drago mi je što naši sugrađani prepoznaju da je naša politika garant mira, stabilnosti i sigurne budućnosti za sve krajeve naše države”, mapisao je Mandić na X mreži.

Bratić: Srbi u Crnoj Gori treba da traže obavezne mandate i sva prava koja im pripadaju

0

Funkcionerka Ujedinjene Crne Gore i bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić poručila je da Srbi u Crnoj Gori treba da iskoriste sva prava koja im pripadaju po Ustavu i zakonima, uključujući i pravo na obavezne mandate, ukoliko takva mogućnost postoji za druge manjinske narode.

Kako je istakla, predstavnici srpskog naroda trebalo bi da budu politički artikulisani kroz organizaciju koja ima jasan nacionalni i politički legitimitet da zastupa njihove interese, a ne kroz građanske partije čiji su članovi pripadnici različitih nacionalnih zajednica.

„Ako manjinski narodi dobiju pravo na obavezne mandate, onda po tom osnovu i Srbi imaju pravo da traže obavezne mandate. Ne Srbi iz PES-a, Demokrata ili URA-e, već predstavnici srpskog naroda iz političke organizacije koja je srpska i koja će imati jasan nacionalni i politički legitimitet da zastupa njihove interese”, navela je.

Ne traže, rekla je, ništa što već nemaju ostale manjine.

„Zakonski smo manjina, iako je jezik kojim govorimo većinski. To mu, međutim, ne daje status službenog jezika. Činjenica da smo de facto konstitutivni narod ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Zato, kao i ostale manjine, treba da tražimo i koristimo sva prava koja nam po zakonu pripadaju“, navela je Bratić.

Ona smatra da politička i nacionalna stvarnost mora biti polazna tačka za djelovanje srpske zajednice, bez obzira na istorijske okolnosti i nekadašnji društveni položaj Srba u pojedinim gradovima i krajevima.

„To što mi mislimo, želimo ili što je nekada bilo – ne mijenja današnju stvarnost. Nekada je Cetinje bilo srpska perjanica. Nekada je Dubrovnik bio grad Srba katolika. Nekada su Srbi muslimani pjevali ujedinjenom srpstvu. Danas od svega toga, u političkom i nacionalnom smislu, nema gotovo ništa. Zato ne budimo naivni i ne dozvolimo da nas sopstveni ponos košta prava koja nam pripadaju“, poručila je ona.

Bratić ocjenjuje da je insistiranje na stavu da Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori u prošlosti odgovaralo Demokratskoj partiji socijalista (DPS), jer je, kako tvrdi, takav odnos doprinio tome da srpski narod ne ostvaruje prava na isti način kao druge manjinske zajednice.

„Ne, nismo mi manjina – govorimo sebi. Ali takav stav je odgovarao DPS-u, pa nismo imali manjinske kvote u javnoj upravi niti smo mogli da ostvarujemo prava na način na koji su ih ostvarivali drugi manjinski narodi. Takav stav odgovara i našim građanskim partijama“, istakla je Bratić.

Ona je, objašnjavajući razliku između nacionalne pripadnosti i političkog predstavljanja, navela da članstvo pripadnika određenog naroda u građanskim partijama ne znači da te partije predstavljaju njihove nacionalne zajednice.

„Kao što, recimo, Albin Ćeman iz Demokrata nije politički predstavnik Bošnjaka, kao što Majda Adžović, Naida Nišić i druge funkcionerke građanskih partija nijesu političke predstavnice Bošnjaka, tako ni Milojko Spajić, Jelena Nedović, moja draga Jelenka Andrić i drugi funkcioneri PES-a nijesu politički predstavnici Srba, već predstavnici građanske politike Pokreta Evropa sad. Ovo su imena kojih sam se u ovom trenutku sjetila i ne spočitava im se nedostatak nacionalne svijesti ili dobrih namjera. To je samo ilustracija odnosa nacionalno – političko“, navela je ona.

Kako je dodala, činjenica da u PES-u i Demokratama ima pripadnika srpskog, bošnjačkog i drugih naroda ne znači da oni politički zastupaju interese tih nacionalnih zajednica.

Bratić naglašava da ni dobre namjere pojedinaca u građanskim partijama ne mogu biti zamjena za autentično političko predstavljanje srpskog naroda.

„Isto tako, to što u PES-u i Demokratama ima dobrih, poštenih i dobronamjernih ljudi ne znači da su oni politički predstavnici srpskog naroda. Razmislimo o tome prije narednih izbora. Iskoristimo sve što nam Ustav i zakoni omogućavaju. Ne odričimo se prava koja nam pripadaju samo zato što nekome ne odgovara da ih tražimo“, poručila je Bratić.

Ona je istakla da političko zastupanje sopstvenog naroda ne podrazumijeva zanemarivanje interesa ostalih građana, već da su te dvije odgovornosti potpuno spojive.

„I, da zaključim: to što smo mi politički predstavnici srpskog naroda ni na koji način ne znači da nećemo raditi u interesu svih građana. Naprotiv, zastupanje prava sopstvenog naroda i odgovornost prema svim građanima nijesu međusobno isključive stvari“, naglasila je.

Poseban dio svoje objave posvetila je pitanju jezika i identitetskih razlika, osvrćući se na sličnosti između govora u Pljevljima i istočnohercegovačkih govora. Kao filolog, Bratić smatra da se pljevaljski govor ne može dovoditi u neposrednu vezu sa dubrovačkim i hrvatskim jezikom, već da su mu mnogo bliži govori Istočne Bosne i Hercegovine.

„Građanski Srbin, recimo, nema problem da govori hrvatskim jezikom i kaže da je taj jezik sličan pljevaljskom govoru. Ja kao filolog kažem – ne, pljevaljski govor je sličan govoru ljudi iz Istočne Bosne. Iz Rudog, Čajniča. S tromeđe. On s Dubrovnikom i hrvatskim, naročito novim hrvatskim, ima veze kao ja s kajkavskim. Pljevljaci govore slično kao moji Bilećani. Pljevlja su, ako Bog i kompas pomažu, na Istoku, a Bileća, opet, Pljevljima na Zapadu, što ne znači da su politički Zapad ili da će ikad biti prihvaćeni kao takvi. Novljani govore sličnije mojim Bilećanima, još više Trebinjcima nego Dubrovčanima. Kako onda Dubrovnik „stiže“ u Pljevlja? Politički. Politički Srbin neće ovo izjaviti. U tome je razlika“, navela je Bratić.

Ona je upozorila i na, kako smatra, pretjeranu prilagodljivost u političkom i nacionalnom izražavanju, ocjenjujući da identitetske specifičnosti ne treba zanemarivati zarad političkog konformizma.

„Nekad su ketmanstvo i mimikrija dobri, ali ne u neograničenim dozama. Budite vi, drugovi, i ketmani ako mislite da je to dobro za građane i narod. A nama dopustite da se borimo za prava 33 odsto (prema popisu, ako se ne varam) građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, ili onoliko Srba koji glasaju nacionalne partije“, poručila je ona.

Bratić smatra da je potrebno političko jedinstvo Srba u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o ostvarivanju prava i ispunjavanju predizbornih obećanja. Istovremeno, naglašava da to ne znači da je sada trenutak za produbljivanje međusobnih političkih sukoba.

„Dragi moji politički Srbi, možda je vrijeme da razmislimo o ostvarivanju svojih prava koja su nam postavljena, pa i nepravednim, zakonskim okvirima. Možda nekad nećemo biti manjina u Ustavu, već konstitutivni narod. Možda nekad nećemo biti ni demografska manjina. Do tada, možda da se potrudimo, pa i kroz politiku prava manjinskog naroda, da se izborimo za srpski jezik i zastavu i predstavničku kvotu – svuda“, istakla je Bratić.

Kako je navela, prioritet bi trebalo da bude ostvarivanje konkretnih političkih ciljeva, dok bi međusobne podjele i optužbe trebalo ostaviti po strani.

„Nije još vrijeme da otkopamo srpske stranačke ratne sjekire, iako neki misle da jeste. Bogatstvo je u različitostima. Ipak, naše specifičnosti nijesu nestale i ne treba da nestanu. Nema potrebe da bilo čije „more sve potopi“. Sjetimo se iskustva vojvode Draška. Mleci su Mleci, a Crna Gora Crna Gora. Smatram da (politički) Srbi treba da se ujedine jer vrijeme za srpsko-srpske svađe doći će tek trenutka kad bar neka predizborna obećanja ispunimo“, poručila je ona.

Bratić je ukazala i na to da samo formalno ostvarivanje prava na rad u javnim ustanovama, preduzećima i javnoj upravi ne predstavlja dovoljan rezultat, ukoliko se istovremeno ne radi na očuvanju nacionalnog i političkog identiteta.

Osvrnula se i na evropske integracije, navodeći da članstvo u Evropskoj uniji jeste prioritet Vlade i većine političkih partija, ali da srpska zajednica ima i druge političke ciljeve koji ne bi smjeli biti zanemareni.

„To što Srbi imaju pravo na rad i u javnim ustanovama i preduzećima i u javnoj upravi nije dokaz da smo postigli mnogo. Ako će i ti Srbi da se „asimiluju“ u „nema veze, sve je to isto, sačekajmo bolje vrijeme“.

Ako je za ulazak u EU vrijeme kada je ona najrazjedinjenija i najmilitantnija (neosnovano i bez podrške Amerike), ne razumijem zašto nije vrijeme za ostala predizborna obećanja. EU je vladin prioritet, prioritet većine stranaka, pa i srpskih, ali Srbi imaju i druge prioritete.

Ako nemaju, borba protiv DPS-a biće uzaludna, a buđenje koje nam slijeduje jednog dana, zbog nečinjenja koliko i činjenja, možda može biti košmarno“, upozorila je Bratić.

Na kraju, kao ključna pitanja koja, prema njenom mišljenju, zahtijevaju političko rješavanje, izdvojila je jezik, zastavu, himnu i kapelu, ocjenjujući da se o tim temama ne vodi dovoljno konkretan politički dijalog.

„Jezik, zastava, himna, kapela. Na svemu stoji „moratorijum“. Osim na međusobnim optužbama. A samo tu bi trebalo da stoji“, zaključila je Bratić.

Pljevlja: Sedam vozača prekoračilo brzinu, upućena obavještenja o prekoračenjima na kućne adrese

0

Pljevaljska policija je juče sprovela akciju “Brzina“ upotrebom mobilnih radara u automatskom režimu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Kako su naveli na društvenoj mreži X, evidentirano je sedam vozača koji su prekoračili dozvoljenu brzinu, a na kućne adrese upućena su obavještenja o počinjenim prekršajima.

Foto: UP/XFoto: UP/X

Ulcinj: Uhapšena dva vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, 66 sankcionisano

0

Ulcinjska policija je tokom prethodna dva dana sankcionisala 66 vozača i uhapsila M.K. (37) iz Kragujevca koja je odbila test na psihoaktivne supstance i A.H. (34) koji je vozio pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,65 g/kg, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako navode iz UP, tokom navedenih aktivnosti kontrolisano je 115 vozila i vozača, a svi kontrolisani vozači podvrgnuti su alkotestiranju, pri čemu je kod dva vozača utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu.

“Zbog počinjenih prekršaja sankcionisano je ukupno 66 vozača. Izdato je 60 prekršajnih naloga, dok je protiv šest lica podnijeto šest prekršajnih prijava”, kazali su iz policije.

Kontrolisane su i četiri operativno interesantne osobe (OIL) – B.D. iz Ulcinja, kao i M.B, E.N. i D.M. iz Bara.

Foto: Uprava policje (UP)
Foto: Uprava policje (UP)

“Od njih je jedno OIL prekršajno sankcionisano – B.D. iz Ulcinja, i to zbog upravljanja motociklom bez položenog vozačkog ispita za kategoriju vozila kojom je upravljao. Takođe, tokom kontrola privremeno su oduzeta tri para registarskih oznaka”, istakli su.

Takođe, uhapšeno je dvoje vozača.

“Naime, juče, oko 22.30 časova, na Bulevaru Bratstva i jedinstva kontrolisana je M.K. (37) iz Kragujevca, državljanka Srbije, koja je upravljala putničkim motornim vozilom marke „Ford“”, dodaju iz policije.

Kako ističu, ona je prilikom kontrole odbila da se podvrgne ispitivanju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, dok je alkotestiranjem utvrđeno da je upravljala vozilom pod dejstvom alkohola, zbog čega je uhapšena.

“Sinoć, oko 01.30 časova, na Bulevaru Teuta slobode je lišen A.H. (34) iz Ulcinja, koji je upravljao putničkim motornim vozilom marke „Audi“. Alkotestiranjem je kod ovog vozača utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,65 g/kg”, navodi se u saopštenju.

Takođe, ulcinjska policija je juče u okviru akcije „Brzina“, u periodu od 10.00 do 14.00 časova, kontrolisala učesnike u saobraćaju na regionalnom putu Ulcinj–Ada. Tom prilikom sankcionisano je 11 vozača zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja.

“Takođe, istog dana, prilikom kontrole putničkog motornog vozila marke „BMW“, ulcinjskih registarskih oznaka, kojim je upravljao I.P. iz Ulcinja, dok se na mjestu suvozača nalazilo operativno interesantno lice A.K. iz Ulcinja, policijski službenici posumnjali su da je na vozilu izvršena prepravka broja šasije. Vozilo je oduzeto radi sprovođenja daljih provjera i utvrđivanja svih relevantnih činjenica”, zaključuju iz policije.

Jelena Borovinić-Bojović okuplja građanski pokret: Osnivačka skupština Luče 28. novembra

0

U programu, u čije je djelove Pobjeda imala uvid, posebna pažnja posvećuje se samohranim majkama, domaćicama i ženama bez penzije ili stabilnih prihoda, čiji rad i doprinos porodici i društvu često ostaju nedovoljno prepoznati

Osnivačka skupština građanskog pokreta Luča, koji predvodi potpredsjednica Vlade dr Jelena Borovinić-Bojović, biće održana 28. novembra u Podgorici, saznaje Pobjeda.

Prema saznanjima tog lista, Borovinić-Bojović u upravljačkim strukturama planira pedesetak eminentnih imena iz svih društvenih sfera.

Među prvim imenima predviđenim za najviše organe pokreta su prof. dr Gordana Vukčević iz Podgorice, dr Marija Stanišić iz Herceg Novog i Aleksandra Pavićević, magistarka filozofije i nezavisna odbornica u Skupštini opštine Danilovgrad, Maja Vulaš magistrant političkih nauka sa Cetinja, kao i magistar ekonomije Anastasija Vujošević.

U programu, u čije je djelove Pobjeda imala uvid, posebna pažnja posvećuje se samohranim majkama, domaćicama i ženama bez penzije ili stabilnih prihoda, čiji rad i doprinos porodici i društvu često ostaju nedovoljno prepoznati.

Osnovna ideja novog pokreta, prema programskim načelima, jeste povezivanje profesionalizma, etike, odgovornosti i humanosti u političkom djelovanju. U središtu takvog pristupa nalazi se građanin, njegov kvalitet života, dostojanstvo i sigurnost, uz opredjeljenje da stručnost i efikasnost institucija budu praćene društvenom solidarnošću i moralnom odgovornošću nosilaca javnih funkcija.

Luča se u programskim načelima zalaže za Crnu Goru kao zajedničku državu svih građana, uz poštovanje nacionalnih, vjerskih i kulturnih identiteta i jednaka prava za sve. U programu se posebno ističe potreba za pomirenjem između građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i Crnogorci. Polazište pokreta je da svako ima pravo da njeguje svoj identitet i osjeća pripadnost Crnoj Gori.

Među prioritetima su i profesionalne i nezavisne institucije, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, utvrđivanje odgovornosti za nezakonito prisvajanje državne imovine i povraćaj nezakonito stečene imovine.

U programu se insistira na jednakosti pred zakonom i odgovornosti nosilaca javnih funkcija, uz stav da institucije moraju služiti građanima, a ne političkim ili drugim privilegovanim interesima. Naglašava se da u primjeni zakona ne smije biti nedodirljivih i da profesionalnost, te da zakonitost i odgovornost treba da predstavljaju osnov funkcionisanja državnog sistema.

Leković: Evo kako je zataškavana afera Telekom, Tužilaštvo da preispita postupanje Vesne Medenice i Vujice Lazovića

0

Poslanik Demokrata Momčilo Leković objavio je danas dokumenta koja, kako je istakao, pokazuju kako je zataškavana afera Telekom.

“Ili, preciznije, evo dokumenata koji otkrivaju kako je jedna od najvećih korupcionaških afera u istoriji Crne Gore, 2007. godine zaustavljena upravo tamo gdje je morala biti do kraja istražena, u samom vrhu državnog tužilaštva. Danas javnosti predstavljam tri dokumenta koji otvaraju ozbiljna pitanja o postupanju tadašnje vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i načinu na koji je 2007. godine zaključeno da u spornim konsultantskim ugovorima nema elemenata krivičnog djela”, naveo je Leković.

Prvi dokument je akt od 27. septembra 2006. godine kojim Vesna Medenica upućuje zvanični zahtjev tadašnjem dekanu Ekonomskog fakulteta Vujici Lazoviću da formira stručni tim koji će ispitati konsultantske ugovore povezane sa privatizacijom Telekoma.

“Obratite pažnju šta Medenica izričito traži da se utvrdi: „Da li je ugovoreni posao izvršen” i „da li je u realizaciji posla bilo zloupotreba i od koga”. Dakle, pitanje nije bilo samo da li su ugovori potpisani, da li postoje fakture i da li je novac isplaćen. Pitanje je bilo da li je posao stvarno obavljen i da li je bilo zloupotreba”, istakao je.

Drugi važan dokument je nalaz stručne komisije.

“Vujica Lazović formira tročlani “stručni tim” koji dostavlja svoj nalaz. U tom nalazu komisija zaključuje da nijesu utvrđene zloupotrebe u proceduri zaključivanja ugovora i isplate novca. Ali na strani 13 tog istog nalaza stoji rečenica koju posebno izdvajam: „Komisija nije ulazila u pitanje celishodnosti zaključenih ugovora”. Komisija, dakle, nije ocjenjivala jesu li ti konsultantski ugovori uopšte bili poslovno potrebni i opravdani”, naglasio je.

A govori se, dodao je, o ugovorima na osnovu kojih su stranim kompanijama isplaćivani milioni eura.

“Zar upravo pitanje zašto su ti ugovori zaključeni i kome su usluge zaista bile potrebne nije moralo biti predmet ozbiljne provjere? Formalno uredan ugovor i uredno isplaćena faktura nijesu dokaz da iza posla ne stoji korupcija. Dakle, “stručni tim” je utvrdio da su konsultantski ugovori zaključeni uz odgovarajuća ovlašćenja i odobrenja i da je ugovorena cijena isplaćena”, naveo je.

Ali to, kazao je, nije bilo ključno pitanje.

“Ključno pitanje bilo je da li su konsultantske usluge zaista izvršene ili su ugovori služili kao paravan za isplatu mita? Drugim riječima, moguće je da ugovor bude formalno uredno zaključen, da novac bude uredno isplaćen, a da se iza takvog ugovora krije koruptivna transakcija. Upravo je to bila suština nalaza američkog SEC-a u aferi Telekom”, naglasio je poslanik Demokrata.

Kako je rekao, treći dokument je akt iz februara 2007. godine kojim Vesna Medenica, pozivajući se na nalaz komisije, ekspresno donosi zaključak da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

“Nakon dobijanja nalaza stručnog tima, Medenica je zaključila predmet, a 1. februara 2007. obavijestila predsjednika upravnog odbora Magyar Telekoma da ne postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Kako je Vesna Medenica mogla smatrati ovaj nalaz dovoljnim da isključi postojanje krivičnog djela, ako komisija nije ispitivala ni ekonomsku opravdanost spornih ugovora”, upitao je.

Podsjeća da samo nekoliko godina kasnije američki SEC u zvaničnoj sudskoj dokumentaciji iznosi tvrdnje da su upravo ugovori Sigma i Rawleigh, koje je razmatrala crnogorska komisija, prikrivali stvarnu svrhu plaćanja, da nijesu imali legitimnu poslovnu svrhu i da su bili potkrijepljeni lažnim ili fabrikovanim dokazima o izvršenju usluga.

“Upravo ono što crnogorska komisija nije ocjenjivala, poslovnu svrhu ugovora, američki organi kasnije su označili kao jedno od ključnih problema. Da li je “stručni tim” bio angažovan da pomogne tužilaštvu da otkrije istinu ili je njegov nalaz poslužio kao formalno opravdanje za zatvaranje predmeta”, pitao je Leković.

Kako je kazao, zanimljivo je da je upravo Vesna Medenica 30. novembra 2006. godine, i to dok je predmet Telekom još bio u radu, u Skupštini Crne Gore izjavila: „Srećna sam što sam prijatelj Ane Kolarević, žao mi je što se češće ne viđamo”.

“Milo Đukanović je, takođe, više puta isticao da je sa Medenicom dugogodišnji prijatelj. Ali posebnu pažnju u ovom slučaju zaslužuje i Vujica Lazović, kojem je Medenica povjerila formiranje “stručnog tima”, a koji je kasnije, kao visoki državni funkcioner, javno promovisao poslovanje i usluge upravo Crnogorskog Telekoma i gotovo postao njegov državni PR”, istakao je Leković.

Prema njegovim riječima, Lazović se u tom slučaju nalazio u očiglednom konfliktu interesa.

“On je oko četiri mjeseca nakon što je vrhovna državna tužiteljka dobila zahtjev KHOV-a, tokom vještačenja njegovog „stručnog tima”, postao potpredsjednik Vlade za ekonomske odnose. Lazovića su 5. aprila 2007. izabrali i za predsjednika Savjeta za privatizaciju”, dodao je.

Vujica Lazović je, istakao je on, ispred Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, od 2010. sklapao višemilionske jednogodišnje ugovore upravo sa Telekomom za nabavku usluga zakupa telekomunikacionih linkova za prenos podataka na bazi internet protokola.

“Postupak koji se danas vodi u aferi Telekom veliki je test za crnogorsko pravosuđe. Ali taj test neće biti potpun ako se ne ispita i postupanje onih koji su prije gotovo dvadeset godina imali zakonsku obavezu da istraže sumnjive milionske isplate”, ukazao je Leković.

Zato je, naglasio je, potrebno i da nadležno tužilaštvo preispita postupanje Vesne Medenice i Vujice Lazovića i razloge zbog kojih je nalaz komisije prihvaćen kao dovoljan za zaključak da nema elemenata krivičnog djela.

“Potrebno je utvrditi šta je tadašnjem tužilaštvu bilo poznato, koji su dokazi pribavljeni, koje su provjere sprovedene i da li je bilo svjesnog zanemarivanja činjenica koje su ukazivale na korupciju. Ako se dokaže da je neko svjesno prikrivao korupciju, onda i za to mora postojati odgovornost”, poručuje Leković.

Prevrnuo se autobus sa srpskim tablicama kod Zagreba, dvije osobe poginule, više povrijeđeno

0

Autobus sa srpskim registarskim oznakama prevrnuo se kod Zagreba, dvije osobe su poginule, a više njih je teško povrijeđeno, javila je jutros Hrvatska radio-televizija (HRT).

Nesreća se dogodila jutros oko 7.25 časova na auto-putu A3 u smjeru Zagreba, neposredno poslije čvora Ivanić-Grad.

Policija je potvrdila da se prevrnuo autobus sa srpskim registarskim oznakama.

Na mjesto nesreće stigle su hitne službe, a prema informacijama sa terena, angažovan je i helikopter, naveo je HRT.

U autobusu su bila 33 putnika i dva vozača.

Kako je javio HRT, na terenu je sedam vozila i 15 vatrogasaca iz tri vatrogasne jedinice.

Predstavnik vatrogasaca rekao je da je njihov operativni centar primio dojavu o prevrtanju autobusa na 61. kilometru auto-puta A3 u smjeru Zagreba.

„Prema nezvaničnim informacijama, može se reći da ima dvadesetak teže i lakše povrijeđenih i ima i preminulih, za sada ne možemo jasno reći koliki je to broj“, rekao je on.

Na terenu je hitna medicinska pomoć koja zbrinjava lakše i teže povrijeđene osobe, a vatrogasci im pomažu u tome, dodao je.

Danas je Mitrovdan

0

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog velikomučenika Dimitrija, to jest Mitrovdan.

Mitrovdan je pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom, antičkom zapovjedniku Soluna, koji je stradao zbog širenja hrišćanstva.

Praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, obilježen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom. Mitrovdan je nepokretni ili stajaći praznik, što znači da je uvijek istog datuma, odnosno 8. novembra po gregorijanskom (novom) ili 26. oktobra po julijanskom (starom) kalendaru.

U srpskom narodu Mitrovdan je jedna od većih slava, krsno ime nekih esnafa i dan održavanja zavetine u mnogim mjestima.

Uoči Mitrovdana treba da je svako kod svoje kuće, jer ko tada ne bude kod svoje kuće, taj će se preko cijele godine noćivati po tuđim kućama.

Običaj je kod našeg naroda bio da se na Mitrovdan otpuštaju sluge kojima je istekao ugovor i iznajmljuju novi.

Ovaj dan je legendaran i po tome što su se hajduci tada rastajali da bi negdje prezimili zimu i ponovo se sastali o Đurđevu danu sledeće godine – Mitrovdanak, hajdučki rastanak; Đurđevdanak, hajdučki sastanak.

Ako pada snijeg na Mitrovdan, kaže se da je Sveti Dimitrije došao na bijelom konju, ako je oblačno čeka nas topla zima. Ako je vedro, po narodnom vjerovanju, zima pred nama je oštra.