Home Blog Page 3

Abazović: Za razliku od drugih, URA se penzionera nije sjetila pred izbore

0

Sve penzije u Crnoj Gori treba da se povećaju za 120 eura, a minimalna penzija ne smije biti niža od dvije trećine minimalne zarade. URA je jedina politička partija koja o povećanju penzija priča u kontinuitetu, a od svih se razlikujemo jer se penzionera nismo sjetili pred izbore“, poručio je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. 

To je rekao u autorskom podkastu Petak sa Dritanom koji je emitovan iz sela Nedajno.

„Mi nemamo ništa protiv toga da i druge političke opcije imaju svoje predloge i pokušaju da poboljšaju status penzionera“, dodao je on, navodeći da je URA nametnula diskurs koji sada prate sve partije.

Ukazao je da je još proljetos predlagano povećanje penzija za po 40 eura, jer je za to postojala mogućnost u budžetu, ali da Vlada i parlamentarna većina taj predlog nijesu podržale.

Sada predlažemo, dodao je, da se minimalna penzija poveže sa minimalnom zaradom, tako da, kako u budućnosti bude rasla minimalna zarada, raste i minimalna penzija.

„Ne možemo da idemo sistemom da povećavamo minimalac ili plate, a da penzionere ostavimo na rubu egzistencije. Njih u Crnoj Gori ima 130 hiljada. To su ljudi koji su gradili ovu državu i mislim da je fer i pošteno da se za njih založimo. Zašto su se neke partije tek sada sjetile njih, a neke ih se uopšte nijesu sjetile, o tom potom“, poručio je.

Abazović je rekao da fokus mora biti na životnom standardu građana, jer oni svakodnevno svjedoče enormnom povećanju cijena i urušavanju svoje platežne moći. Naveo je da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije nikada nije prestala da bude važna, jer se država tih problema nije oslobodila i ta borba predstoji i u narednom periodu.

„Ali ne postoji nijedna država u kojoj se cijene povećavaju brže nego u Crnoj Gori. To je razlika između nas i drugih država sa kojima treba možda da se poredimo. Vlada nema mjere, već sada pokušava nekim potezima koji idu na štetu male privrede, malih poslodavaca i srednjih preduzeća. Nije napravila nikakav dijalog“, rekao je Abazović.

Na pitanje da li je tačna izjava vladinih zvaničnika da cijene rastu zbog povećanja cijena nafte u svijetu, zapitao je kako je moguće da su cijene u Italiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji, kao i pojedinih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, niže nego u Crnoj Gori.

„Kako je moguće da isti proizvod kod nas košta euro ili dva skuplje u odnosu na zemlje susjedstva? Ja ću vam reći kako je moguće. Zato što nemaju nikakav dogovor sa privredom i zato je sve što su ovi ljudi pokrenuli u prethodnom periodu, računajući i evropske integracije, propalo. Ako donesemo zakon koji je predložila URA i smanjimo PDV na gorivo, životne namirnice i ljekove, sve cijene ići će dolje za 20 odsto“, objasnio je.

URA nudi konstruktivna rješenja za smanjenje PDV-a, a samim tim i cijena energenata, ljekova i osnovnih životnih namirnica.

Situacija u zdravstvu, nastavio je, predstavlja ogroman problem u Crnoj Gori. Ljudi čekaju u dugim redovima, nezadovoljstvo je veliko, a naslijeđeni problemi se dodatno usložnjavaju. Nedostajalo je novca u Fondu za zdravstveno osiguranje, tražila su se određena rješenja, a direktori su smjenjivani na neregularan način.

Poslanica URA Milena Vuković, najavio je lider partije, predložiće da sistematski pregledi budu obavezni za sve zaposlene, kao i da poslodavci u javnom i privatnom sektoru budu dužni da ih obezbijede zaposlenima, kako bi Crna Gora imala zdravu naciju. To neće biti jedina mjera, već će dio izbornog programa partije biti i način na koji treba riješiti sistemske probleme u zdravstvu u narednom periodu.

Prevencija je veoma važna jer je javno zdravstvo u kolapsu, a broj oboljelih od malignih oboljenja se povećava. Zato smatramo, dodao je, da poslodavci moraju imati obavezu da za sve svoje zaposlene makar jednom godišnje plate sistematski pregled.

„Na taj način mnogi ljudi će prvo steći naviku redovnih pregleda, a drugo, svi oni kod kojih se utvrdi da postoje određeni problemi imaće mnogo veću šansu da ih riješe u ranoj fazi, a ne da čekaju da bolest uznapreduje i onda stvori ogromne probleme, kako finansijske, tako i psihičke, moralne i druge“, rekao je.

Na konstataciju građanke da mnoge žene koje se bore sa trostruko negativnim karcinomom dojke i metastazama na mozgu nemaju neophodan lijek jer nije na listi medikamenata, Abazović je obećao da će se obratiti Vladi i Ministarstvu zdravlja kako bi se pronašlo rješenje za dostupnost tog lijeka.

Reforma zdravstva ne može se desiti ad hoc, kazao je, pa će URA izaći sa planom kako to uraditi postepeno, u nekoliko faza, i kako nove savremene tehnologije mogu pomoći da građani imaju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

Komentarišući nedavni trilateralni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina, kineskog predsjednika Si Đinpinga i američkog predsjednika Donalda Trampa na marginama samita APEK-a u Šenženu u Kini, rekao je da tamo nije bilo predstavnika Evrope i da je ovakav sastanak bio nezamisliv prije godinu dana.

Abazović je napravio paralelu sa 1938. godinom i Minhenskom konferencijom, na kojoj su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija odlučile da ustupe jedan dio Čehoslovačke Njemačkoj, što je bio uvod u ponovnu raspodjelu teritorija 1939. godine, kada je počeo Drugi svjetski rat.

„Da li je na ovom sastanku trojice lidera bilo riječi o novim podjelama teritorija, konkretno Ukrajine, to može samo da se nagađa. Ali da li je simptomatično da su tri velike sile, koje su bile u velikom rivalstvu prije samo godinu dana ili šest mjeseci, kako tehnološkom, tako i vojnom i geopolitičkom, sada sjele i počele da se dogovaraju o nečemu što se tiče i Evrope, sigurno je da to nije baš najbolja vijest za Evropu“, rekao je.

S druge strane, Njemačka je okupila članice Evropske unije i zemlje kandidate, kao i predsjednika Ukrajine, a govorilo se o pomoći od 115 milijardi koja je potrebna Ukrajini u narednoj, 2027. godini.

„S obzirom na to da neke države nijesu spremne da izdvajaju veliki novac za rat, a da neke misle da je to uzaludno trošenje novca, samo jedna stvar treba da nam bude na umu: svi smo mi na jednoj velikoj šahovskoj tabli, na kojoj glavne supersile pomjeraju figure. To može da bude vrlo opasno, a nekad može da bude i ljekovito, jer može da dovede do rješavanja nekih spornih situacija. Za nas u Crnoj Gori najvažnije je da budemo konzistentni i da pokušamo da ne ulazimo u dijeljenje neke svjetske pravde. To je logično za državu koja nema ni vojne ni ekonomske kapacitete, niti veliko stanovništvo, da pokuša prije svega da sa svojim susjedima gradi dobru saradnju, očuva unutrašnju stabilnost i nametne se kao zemlja koja neće ni na koji način biti predmet nekog kusuranja u novoj raspodjeli svijeta“, poručio je.

Rekao je da je to shvatila i Evropska unija, koja želi na sve načine da proširi svoj uticaj prije nego što neko od velikih igrača odluči da odigra kartu koja bi možda bila veoma loša za Evropu.

Upitan da li nakon prijema u EU očekuje masovni egzodus mladih, odgovorio je odrečno, rekavši da situacija u Uniji danas nije kao 2006, 2008. ili 2004. godine, kada se ona širila, niti kao 2013. godine, kada je Hrvatska pristupala.

Promijenila se Evropska unija, rekao je, ali se promijenila i Crna Gora, jer sada i neki ljudi dolaze da žive ovdje.

„Mi moramo da napravimo sistem. Da bismo napravili sistem, moramo da imamo ozbiljnu vlast“, zaključio je.

Vujanović: Granično pitanje sa Hrvatskom na Prevlaci treba riješiti pred međunarodnim sudom

0

Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović saopštio je da bi granično pitanje sa Hrvatskom na Prevlaci trebalo riješiti pred međunarodnim sudom, imajući u vidu da dvije države to pitanje do sada nijesu uspjele da riješe bilateralnim putem. Istakao je da privremeni režim, uspostavljen 2002. godine, funkcioniše gotovo 24 godine bez ijednog međudržavnog incidenta.

Vujanović je u saopštenju dostavljenom medijima podsjetio da je Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu dvije države potpisan 10. decembra 2002. godine na graničnom prelazu Konfin.

„U ime Republike Hrvatske potpisao ga je njen ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a u ime SR Jugoslavije njen ministar inostranih poslova Goran Svilanović. Ovaj Protokol, kolokvijalno nazvan privremenim Sporazumom o Prevlaci, utvrđuje privremeni režim kopna i mora na granici Crne Gore i Hrvatske i primjenjuje se gotovo 24 godine bez jednog jedinog međudržavnog incidenta, što su i zvaničnici Crne Gore i Hrvatske često isticali kao dobar primjer sporazuma u osjetljivom graničnom pitanju“, naveo je Vujanović.

On je podsjetio da je tokom obavljanja funkcije predsjednika Crne Gore, od 2003. do 2018. godine, imao brojne susrete sa najvišim hrvatskim zvaničnicima, tokom kojih se razgovaralo o bilateralnim odnosima, privrednoj saradnji i evropskim i evroatlantskim integracijama.

Posebno je izdvojio sastanak sa tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, održan 22. februara 2010. godine u Podgorici, kojem je domaćin bio tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.

„Razgovori sa hrvatskom premijerkom bili su posvećeni našoj privrednoj saradnji i podršci koju smo imali od Hrvatske u našim evropskim i evroatlantskim integracijama, kao i potencijalno mogućoj podršci Vlade Hrvatske njihovoj tada moćnoj kompaniji ‘Konstruktor’, koja je imala namjeru da obezbijedi bankarski kredit za izgradnju našeg auto-puta, u čijem dijelu bi bila koncesionar. Ova hrvatska kompanija je očekivala garanciju od Vlade Hrvatske. Kako kompanija nije obezbijedila kredit, nije se ostvarila ni njena ambicija, pa smo, što je javnosti poznato, i finansijski i građevinski auto-put, u najzahtjevnijoj dionici, izgradili sa partnerima iz Kine“, kazao je Vujanović.

Kako je naveo, sastanak sa Kosor smatra značajnim i zbog njene uloge u rješavanju spora Hrvatske i Slovenije tokom hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji.

Podsjetio je da je Kosor, u bilateralnoj komunikaciji sa tadašnjim slovenačkim premijerom Borutom Pahorom, doprinijela deblokadi tog procesa, a da je 9. decembra 2011. godine u Briselu, zajedno sa tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem, potpisala Ugovor o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji.

Vujanović je naveo da je sa hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem imao brojne susrete i četiri zvanične posjete, dvije u Crnoj Gori, 2003. i 2008. godine, i dvije u Hrvatskoj, 2007. i 2009. godine.

Sa Ivom Josipovićem imao je tri zvanične posjete, 2010. i 2013. godine u Crnoj Gori i 2011. godine u Hrvatskoj.

Podsjetio je i da je 1. jula 2013. godine, kao gost Josipovića, prisustvovao proslavi ulaska Hrvatske u Evropsku uniju u Zagrebu, kada se sastao sa tadašnjim premijerom, a sadašnjim predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.

Među susretima sa bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović izdvojio je njenu inauguraciju 15. februara 2015. godine i svoju posljednju predsjedničku posjetu Hrvatskoj 23. februara 2018. godine.

Prema njegovim riječima, u svim tim razgovorima pitanje privremenog režima na Prevlaci nije predstavljalo problem, već otvoreno pitanje koje treba riješiti prijateljskim dijalogom dvije susjedne države.

Vujanović je istakao da je Crna Gora, nakon učešća Jugoslovenske narodne armije u napadu na Dubrovnik i, kako je naveo, istorijski važnog izvinjenja Mila Đukanovića, kroz otvorene i prijateljske odnose sa Hrvatskom uspjela da izgradi primjer dobrosusjedske saradnje.

„Prema tome, zaključiću, pitanje privremenog Sporazuma o Prevlaci nikada za Crnu Goru i Hrvatsku nije bio problem, već otvoreno pitanje koje će se ili bilateralno ili na međunarodnom sudu riješiti. Pošto ga do sada bilateralno nijesmo riješili, a realno nije bilo nikakve potrebe da se njegovo rješenje forsira jer, ponoviću, nikada nijesmo imali u tom prostoru međudržavni incident, treba se obratiti međunarodnom sudu i u duhu dobrosusjedskih odnosa presudom tog suda trajno riješiti ovo granično pitanje“, poručio je Vujanović.

On smatra da praksa međunarodnog suda pokazuje sklonost da dugotrajna privremena rješenja, koja su se decenijama primjenjivala bez incidenata, presudom budu pretvorena u trajna.

Spajić čestitao dane opština Tivat i Kotor: Razvoj mora pratiti ulaganje u infrastrukturu i očuvanje nasljeđa

0

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je 21. novembar, Dan opštine Tivat i Dan opštine i oslobođenja Kotora, poručujući da dalji razvoj tih gradova mora biti praćen ulaganjima u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, odgovornim upravljanjem prostorom i očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa.

U čestitki rukovodstvu i građanima Tivta, Spajić je istakao da taj grad predstavlja jedan od najboljih primjera kako se, bez obzira na prostornu veličinu, može izrasti u destinaciju od nacionalnog, regionalnog i međunarodnog značaja.

„Na relativno malom prostoru, Tivat je izrastao u jedan od najupečatljivijih simbola modernosti, razvojne perspektive i međunarodne afirmacije Crne Gore“, naveo je Spajić.

Premijer je ukazao na značajan doprinos Tivta nacionalnoj privredi, posebno kroz razvoj vazdušnog saobraćaja, nautičke industrije i visokokvalitetnog turizma.

Kako je ocijenio, međunarodna prepoznatljivost Tivta doprinosi globalnoj vidljivosti Crne Gore, njenom ekonomskom pozicioniranju i afirmaciji kao atraktivne investicione destinacije.

Naglasio je da dalji razvoj grada zahtijeva odgovarajuća ulaganja u infrastrukturu, posebno u aerodromske kapacitete i saobraćajnice.

„Posebno je važno istaći da dalji razvoj ovih potencijala mora pratiti odgovarajuća saobraćajna i komunalna infrastruktura. Urgentno ulaganje u aerodromske kapacitete, završetak izgradnje Bulevara i njegov nastavak kroz Tivat, predstavlja kapitalne infrastrukturne iskorake koji će značajno unaprijediti povezanost, rasteretiti gradsko jezgro i stvoriti pretpostavke za potpuniju valorizaciju razvojnih potencijala grada. Ovo nijesu samo saobraćajni projekti, već ulaganja u kvalitet života, konkurentnost privrede i održivu budućnost Tivta i Boke“, poručio je Spajić.

On je ocijenio da je Tivat primjer uspješne transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa u savremeni turistički, poslovni i kulturni centar, uz očuvanje istorijskog identiteta i stvaranje novih razvojnih mogućnosti.

„Uvjeren sam da će Tivat, oslanjajući se na svoje izuzetne prirodne i razvojne potencijale, preduzetničku energiju, kvalitetnu infrastrukturu i sposobnost da prepoznaje savremene globalne trendove, nastaviti da bude jedan od najdinamičnijih razvojnih centara Crne Gore“, zaključio je premijer u čestitki Tivćanima.

Povodom Dana opštine i Dana oslobođenja Kotora, Spajić je poručio da život u gradu bogate istorije i izuzetnog kulturnog nasljeđa predstavlja privilegiju, ali i veliku odgovornost.

„Njegova arhitektura, kulturno nasljeđe i prirodne ljepote čine jedinstvenu cjelinu, čija vrijednost odavno prevazilazi nacionalne granice. Oslanjajući se na najuzvišenije civilizacijske uzore i univerzalne vrijednosti, Kotor je razvio zadivljujuću građansku kulturu i tradiciju. Upravo one ga čine neodvojivim i izuzetno vrijednim dijelom svjetske kulturne baštine, pod okriljem UNESCO-a“, istakao je Spajić.

On je ocijenio da Kotor odgovornim radom i odnosom prema svojim vrijednostima potvrđuje prepoznatljivost kao evropska turistička destinacija, ali je upozorio da budući razvoj mora biti prilagođen stvarnim mogućnostima grada.

„Ipak, svaki naredni razvojni korak mora počivati na još izraženijoj odgovornosti prema prostoru i nasljeđu koje nam je povjereno. Prirodni i infrastrukturni kapaciteti Boke Kotorske i Kotora moraju biti granica i polazište svakog budućeg razvojnog planiranja“, poručio je premijer.

Spajić je naglasio da turističku ponudu i razvojne modele treba usklađivati sa kapacitetima prostora i infrastrukture, ali prije svega sa potrebama lokalnog stanovništva.

Prema njegovim riječima, uspjeh Kotora ne može se mjeriti isključivo brojem turista i ostvarenim rezultatima, već i sposobnošću grada da sačuva autentičnost i vrijednosti po kojima je prepoznatljiv.

„Naša je obaveza da nastavimo da njegujemo autentičnost, štitimo prirodnu i kulturnu baštinu i stvaramo pretpostavke za održiv i kvalitetan razvoj, na opšte dobro današnjih generacija i radost onih koje dolaze“, zaključio je Spajić.

Na Cetinju ubijen Miloš Đuričković

0

Cetinjanin Miloš Đuričković (56), navodni član jedne organizovane kriminalne grupe, ubijen je jutros vatrenim oružjem u cetinjskom naselju Bajice. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, dok su svi raspoloživi kapaciteti angažovani na pronalasku počinioca.

Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Cetinje obaviještena je jutros da je u mjestu Bajice zatečeno tijelo muške osobe.

Iz Uprave policije saopšteno je da im prethodno nije prijavljena upotreba vatrenog oružja, već da je građanin prijavio kako je zatekao tijelo.

„Dolaskom na lice mjesta, policijski službenici su utvrdili da je upotrebom vatrenog oružja lišen života Miloš Điričković, član jedne organizovane kriminalne grupe (OKG)“, navodi se u saopštenju policije.

Nakon pronalaska tijela, policijski službenici uspostavili su blokadu užeg i šireg područja, kao i putnih pravaca.

Iz Uprave policije ističu da, u koordinaciji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, preduzimaju sve potrebne mjere i radnje kako bi identifikovali i pronašli izvršioca i rasvijetlili okolnosti ovog krivičnog djela.

„Svi raspoloživi kapaciteti Policije su angažovani na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela“, poručili su iz policije, uz najavu da će javnost o rezultatima istrage biti blagovremeno obaviještena.

Danas je Aranđelovdan

0

Vjernici 21. novembra obilježavaju Sabor Svetog Arhangela Mihaila, dan u narodu poznat kao Aranđelovdan.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestjelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju svijeta. Smatra se čuvarem pravoslavne vjere i borcem protiv jeresi.

Sveti arhangel Mihailo, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.

Njegov kult nastao je u trećem vijeku i razvio se najprije u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.

Molitvenik je pred Bogom za sve svečare i borac za njihov napredak.

Markiranje goriva počinje od ponedjeljka

0

Nepune dvije sedmice nakon što je Ministarstvo energetike obavijestilo naftne kompanije da se markiranje goriva odlaže do daljnjeg jer nijesu riješeni svi tehnički i pravni problemi, isto ministarstvo je poslalo obavještenje naftim kompanijama da markiranje goriva ipak počinje u ponedjeljak.

S obzirom da se u odnosu na prije dvije sedmice, kada su do daljnjeg odložili markiranje, ništa nije promijenilo,predstavnici naftnih kompanija ostali su zatečeni obavještenjem resora koji vodi Admir Šahmanović.

Naftne kompanije je o početku markiranja obavijestio državni sekretar Ministarstva energetike Tihomir Adžić.

– Imajući u vidu sve dosadašnje aktivnosti i vrijeme koje je bilo na raspolaganju za pripremu, ministarstvo očekuje da svi učesnici od 23. novembra pristupe punoj primjeni programa, bez daljih nepotrebnih odlaganja. Naglašavamo da su pružalac usluge markiranja i energetski subjekti dužni da sva preostala tehnička i operativna pitanja, uključujući način organizacije i sprovođenja postupka markiranja, rješavaju neposrednom međusobnom komunikacijom i koordinacijom, u okviru svojih nadležnosti i ugovornih obaveza. Svi učesnici dužni su da postupaju u skladu sa važećim Zakonom o energetici, pravilnikom kojim je uređeno markiranje goriva i drugim primjenjivim propisima, te da obezbijede uslove za nesmetano, efikasno i bezbjedno sprovođenje postupka markiranja. Zakon je jasan da je uslov za carinjenje i puštanje u promet izvještaj o izvršenom markiranju. Posebno ističemo da je obaveza svih učesnika da svojim postupanjem omoguće realizaciju programa, uz poštovanje propisanih procedura i tehničkih i bezbjednosnih zahtjeva – naveo je Adžić u dopisu naftnim kompanijama, u koji je „Dan“ imao uvid.

drzavni sekretar tihomirr adzic

Adžić poslao dopis naftnim kompanijama -LINKEDIN.COM

Podsjetio je da su Zakonom o energetici propisane i prekršajne i kaznene odredbe za neispunjavanje zakonom utvrđenih obaveza u vezi sa markiranjem goriva.

Šta se desilo u proteklih 13 dana pa je došlo do obrta, odnosno promjene odluke Ministarstva energetike, nijesmo uspjeli da saznamo. Ali, stanje je i dalje isto po pitanju markiranja. Naftne kompanije od početka ukazuju da je markiranje goriva nepotrebno, jer se na robu za koju su plaćeni akciza i porezi i koja ne može biti švercovana uvodi i obaveza markiranja. Ta obaveza pada na teret naftnih kompanija i vozača koji će plaćati dva centa po litru zbog markiranja, dok će konzorcijum koji će sprovoditi taj posao jedini imati korist.

Upozoravaju na opasnost od eksplozije na Debelom brijegu

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković tražio je hitan inspekcijski nadzor zbog opasnosti od požara i eksplozije prilikom postupanja sa gorivom. Inspekcijski nadzor tražio je od Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog i Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova.

To je uradio zbog testiranja postupka markiranja goriva koje se poslednjih dana odvija na Debelom brijegu. Kako je kazao, predstavnici konzorcijuma otvaraju cisterne sa gorivom na udaljenosti od metar od objekata Uprave policije i Uprave carina.

– Prilikom takvog postupanja dolazi do isparavanja zapaljivih para. Jasno je da postoji ozbiljna opasnost po život i zdravlje ljudi i imovinu, kao i opasnost od eksplozije širih obima – ukazao je Striković.

Kod čak 42,3 odsto testiranih vozača u Nikšiću utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu

0

Rezultati na nivou Crne Gore pokazuju da je u 2025., od ukupno alkotestiranih 158.733 vozača, utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu kod 8.663 vozača. Njih 258 je odbilo alkotestiranje, dok je naloženo uzimanje krvi i urina kod 803 vozača, navodi se u Izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima za 2025.

„Najveći procenat utvrđenog prisustva alkohola u organizmu u odnosu na broj testiranih vozača je u opštini Nikšić (42,3 odsto), dok je najmanji u Andrijevici (0,4 odsto)“, stoji u izvještaju.

Broj izdatih vozačkih dozvola

U Crnoj Gori u 2025. godini prvi put su izdate 8.224 vozačke dozvole, dok je izvršena zamjena 43.897 vozačkih dozvola.

„Ukupno u Crnoj Gori na dan 31.12.2025. prvi put izdatih vozačkih dozvola je bilo 87.523, dok izdatih zamjena vozačkih dozvola 246.108, što znači da ukupno u Crnoj Gori ima izdatih 333.631 vozačka dozvola“, precizirano je u izvještaju.

Na graničnim prelazima lani evidentiran prelazak skoro 7,4 miliona vozila

U toku 2025. godine na našim graničnim prelazima registrovan je prelazak 7.395.356 vozila, što je za tri odsto više nego u prethodnoj 2024.godini, kada je registrovan prelazak 7.179.831 vozila.

„Najveći promet vozila i lica registrovan je na graničnim prelazima Sukobin, Dobrakovo, Božaj Debeli Brijeg i Dračenovac“, piše u izvještaju.

Konstatuje se da većina saobraćajnica u Crnoj Gori koje su izgrađivane u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka ne zadovoljavaju bezbjednosne kriterijume i zahtjeve modernog saobraćaja, niti su kao takve predviđene i projektovane da prime i opsluže broj i vrste vozila koja su svakodnevno u upotrebi u Crnoj Gori.

„Već duže vrijeme prisutna je stalna tendencija porasta broja vozila koja se kreću crnogorskim putevima. Povećane saobraćajne gužve, pa čak i povremeni “saobraćajni kolapsi“ osim na magistralnim putevima karakteristični su i za gradove i to u prvom redu za Podgoricu i Nikšić tokom cijele godine i to pogotovu u saobraćajnim špicevima. Osim saobraćajnih gužvi, u poslednje vrijeme sve veći problem predstavlja nedostatak mjesta za parkiranje vozila što je naročito karakteristično za veće urbane sredine i turistička mjesta, pogotovo u toku turističkih sezona. Saobraćajne gužve i nepregledne kolone vozila su i prošle godine bile karakteristika svih primorskih gradova i magistralnih puteva koji vode ka njima za vrijeme turističke sezone, naročito u vrijeme kad su smjene turista, kad turisti idu ili se vraćaju sa plaža, kao i u vrijeme održavanja raznih kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija“, zaključuje se u izvještaju.

Ulcinj: Povrijeđeni otac i ćerka, sumnja se da su se potukli

0

Podnijet optužni prijedlog

Ulcinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv dvije osobe.

U pitanju su otac i ćerka S.S. i S.S.

„Optužni prijedlog je podnijet zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili po krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, na način što su tokom svađe i tuče nanijeli lake tjelesne povrede jedno drugom“, naveli su iz ODT Ulcinj.

AMSCG: Kolovozi mjestimično mokri i klizavi

0

Zbog nestabilnih vremenskih prilika i u većem dijelu zemlje zbog kiše, kolovozi su mjestimično mokri i klizavi. Magla smanjuje vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, naročito u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima. Upozoravamo vozače na povećanu opasnost od odrona naročito duž klisura i usjeka. Magle ili niske oblačnosti ima mjestimično po kotlinama. Savjetujemo opreznu vožnju na svim putnim pravcima i obavezno poštovanje saobraćajnih propisa, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Do 01. aprila 2027. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna je na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koristie u ovom period je 4 mm.

Do 15. decembra od 08.00 do 10.00 časova i od 11.00 do 16.00 časova, odobrava se totalna obustava saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15, dionica od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića.

Od 16.11. do 16.12. odobrava se totalna obustava saobraćaja, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15 dionica most na Rijeci Crnojevića.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most-Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 časova.

Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Zbog planiranih radova na redovnom održavanju tunela Sozina, od 15.09. 2026. do 15. 06. 2027. godine saobraćaj se u tunelu od 22.00 do 6.00 časova odvija naizmjenično jednom trakom. U tom terminu moguće su i kratkotrajne potpune obustave saobraćaja.

U protekla 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a dvije lake povrede.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Plenković poručio Crnoj Gori: Ne tražimo tuđe, ali svoje ne damo

0

Hrvatska ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoju, rekao je premijer te zemlje Andrej Plenković, odgovarajući ministru spoljnih poslova Crne Gore Ervinu Ibrahimoviću koji je rekao da ta zemlja neće dati ni dio svoje teritorije u pregovorima o razgraničenju s Hrvatskom.

Ervin Ibrahimović je rekao da Crna Gora neće ustupiti ni dio svoje teritorije, ali da želi nastaviti pregovore s Hrvatskom o razgraničenju, te otvorena pitanja riješiti dogovorom ili pred međunarodnim institucijama, piše Hina, a prenosi N1 Zagreb.

“Ne mogu do kraja razabrati o kojem se to pedalju radi. Hrvatska nikada ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoje, i to naša vlada niti bilo ko drugi u Hrvatskoj neće dati”, izjavio je Plenković novinarima u Poreču.

Plenković kaže da se hrvatski prijedlog sporazuma o razgraničenju na kopnu temelji na načelima Badinterove komisije, prema kojima su nekadašnje republičke granice nakon raspada Jugoslavije postale državne granice. Dodao je da privremeni režim uspostavljen 2002. potvrđuje granicu na rtu Konfin, rješenje koje su prije više od 20 godina potvrdile zajedničke stručne grupe dvije zemlje.

“Što se tiče naše pozicije, ona je jasna, čista i neće se promijeniti”, istakao je Plenković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je prema istim načelima već riješila pitanja razgraničenja s Kosovom te Bosnom i Hercegovinom, pa bi dogovor s Hrvatskom trebalo da bude jednostavan.

“Sve ostalo bilo bi krajnje iznenađujuće i može se s naše strane iščitati, ako baš hoćemo biti do kraja analitični, da možda netko tu ima pretenzija na hrvatsko kopno”, rekao je Plenković koji se ipak nada da to nije slučaj.

Razgraničenje je jedno od otvorenih pitanja između dvije zemlje na čijem rješavanju Hrvatska insistira dok Crna Gora pregovara o pristupanju Evropskoj uniji.