HomeGlavne vijestiAbazović: Za razliku od drugih, URA se penzionera nije sjetila pred izbore

Abazović: Za razliku od drugih, URA se penzionera nije sjetila pred izbore

"Ali ne postoji nijedna država u kojoj se cijene povećavaju brže nego u Crnoj Gori. To je razlika između nas i drugih država sa kojima treba možda da se poredimo. Vlada nema mjere, već sada pokušava nekim potezima koji idu na štetu male privrede, malih poslodavaca i srednjih preduzeća. Nije napravila nikakav dijalog“, rekao je Abazović.

Sve penzije u Crnoj Gori treba da se povećaju za 120 eura, a minimalna penzija ne smije biti niža od dvije trećine minimalne zarade. URA je jedina politička partija koja o povećanju penzija priča u kontinuitetu, a od svih se razlikujemo jer se penzionera nismo sjetili pred izbore“, poručio je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. 

To je rekao u autorskom podkastu Petak sa Dritanom koji je emitovan iz sela Nedajno.

„Mi nemamo ništa protiv toga da i druge političke opcije imaju svoje predloge i pokušaju da poboljšaju status penzionera“, dodao je on, navodeći da je URA nametnula diskurs koji sada prate sve partije.

Ukazao je da je još proljetos predlagano povećanje penzija za po 40 eura, jer je za to postojala mogućnost u budžetu, ali da Vlada i parlamentarna većina taj predlog nijesu podržale.

Sada predlažemo, dodao je, da se minimalna penzija poveže sa minimalnom zaradom, tako da, kako u budućnosti bude rasla minimalna zarada, raste i minimalna penzija.

„Ne možemo da idemo sistemom da povećavamo minimalac ili plate, a da penzionere ostavimo na rubu egzistencije. Njih u Crnoj Gori ima 130 hiljada. To su ljudi koji su gradili ovu državu i mislim da je fer i pošteno da se za njih založimo. Zašto su se neke partije tek sada sjetile njih, a neke ih se uopšte nijesu sjetile, o tom potom“, poručio je.

Abazović je rekao da fokus mora biti na životnom standardu građana, jer oni svakodnevno svjedoče enormnom povećanju cijena i urušavanju svoje platežne moći. Naveo je da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije nikada nije prestala da bude važna, jer se država tih problema nije oslobodila i ta borba predstoji i u narednom periodu.

„Ali ne postoji nijedna država u kojoj se cijene povećavaju brže nego u Crnoj Gori. To je razlika između nas i drugih država sa kojima treba možda da se poredimo. Vlada nema mjere, već sada pokušava nekim potezima koji idu na štetu male privrede, malih poslodavaca i srednjih preduzeća. Nije napravila nikakav dijalog“, rekao je Abazović.

Na pitanje da li je tačna izjava vladinih zvaničnika da cijene rastu zbog povećanja cijena nafte u svijetu, zapitao je kako je moguće da su cijene u Italiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji, kao i pojedinih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, niže nego u Crnoj Gori.

„Kako je moguće da isti proizvod kod nas košta euro ili dva skuplje u odnosu na zemlje susjedstva? Ja ću vam reći kako je moguće. Zato što nemaju nikakav dogovor sa privredom i zato je sve što su ovi ljudi pokrenuli u prethodnom periodu, računajući i evropske integracije, propalo. Ako donesemo zakon koji je predložila URA i smanjimo PDV na gorivo, životne namirnice i ljekove, sve cijene ići će dolje za 20 odsto“, objasnio je.

URA nudi konstruktivna rješenja za smanjenje PDV-a, a samim tim i cijena energenata, ljekova i osnovnih životnih namirnica.

Situacija u zdravstvu, nastavio je, predstavlja ogroman problem u Crnoj Gori. Ljudi čekaju u dugim redovima, nezadovoljstvo je veliko, a naslijeđeni problemi se dodatno usložnjavaju. Nedostajalo je novca u Fondu za zdravstveno osiguranje, tražila su se određena rješenja, a direktori su smjenjivani na neregularan način.

Poslanica URA Milena Vuković, najavio je lider partije, predložiće da sistematski pregledi budu obavezni za sve zaposlene, kao i da poslodavci u javnom i privatnom sektoru budu dužni da ih obezbijede zaposlenima, kako bi Crna Gora imala zdravu naciju. To neće biti jedina mjera, već će dio izbornog programa partije biti i način na koji treba riješiti sistemske probleme u zdravstvu u narednom periodu.

Prevencija je veoma važna jer je javno zdravstvo u kolapsu, a broj oboljelih od malignih oboljenja se povećava. Zato smatramo, dodao je, da poslodavci moraju imati obavezu da za sve svoje zaposlene makar jednom godišnje plate sistematski pregled.

„Na taj način mnogi ljudi će prvo steći naviku redovnih pregleda, a drugo, svi oni kod kojih se utvrdi da postoje određeni problemi imaće mnogo veću šansu da ih riješe u ranoj fazi, a ne da čekaju da bolest uznapreduje i onda stvori ogromne probleme, kako finansijske, tako i psihičke, moralne i druge“, rekao je.

Na konstataciju građanke da mnoge žene koje se bore sa trostruko negativnim karcinomom dojke i metastazama na mozgu nemaju neophodan lijek jer nije na listi medikamenata, Abazović je obećao da će se obratiti Vladi i Ministarstvu zdravlja kako bi se pronašlo rješenje za dostupnost tog lijeka.

Reforma zdravstva ne može se desiti ad hoc, kazao je, pa će URA izaći sa planom kako to uraditi postepeno, u nekoliko faza, i kako nove savremene tehnologije mogu pomoći da građani imaju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

Komentarišući nedavni trilateralni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina, kineskog predsjednika Si Đinpinga i američkog predsjednika Donalda Trampa na marginama samita APEK-a u Šenženu u Kini, rekao je da tamo nije bilo predstavnika Evrope i da je ovakav sastanak bio nezamisliv prije godinu dana.

Abazović je napravio paralelu sa 1938. godinom i Minhenskom konferencijom, na kojoj su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija odlučile da ustupe jedan dio Čehoslovačke Njemačkoj, što je bio uvod u ponovnu raspodjelu teritorija 1939. godine, kada je počeo Drugi svjetski rat.

„Da li je na ovom sastanku trojice lidera bilo riječi o novim podjelama teritorija, konkretno Ukrajine, to može samo da se nagađa. Ali da li je simptomatično da su tri velike sile, koje su bile u velikom rivalstvu prije samo godinu dana ili šest mjeseci, kako tehnološkom, tako i vojnom i geopolitičkom, sada sjele i počele da se dogovaraju o nečemu što se tiče i Evrope, sigurno je da to nije baš najbolja vijest za Evropu“, rekao je.

S druge strane, Njemačka je okupila članice Evropske unije i zemlje kandidate, kao i predsjednika Ukrajine, a govorilo se o pomoći od 115 milijardi koja je potrebna Ukrajini u narednoj, 2027. godini.

„S obzirom na to da neke države nijesu spremne da izdvajaju veliki novac za rat, a da neke misle da je to uzaludno trošenje novca, samo jedna stvar treba da nam bude na umu: svi smo mi na jednoj velikoj šahovskoj tabli, na kojoj glavne supersile pomjeraju figure. To može da bude vrlo opasno, a nekad može da bude i ljekovito, jer može da dovede do rješavanja nekih spornih situacija. Za nas u Crnoj Gori najvažnije je da budemo konzistentni i da pokušamo da ne ulazimo u dijeljenje neke svjetske pravde. To je logično za državu koja nema ni vojne ni ekonomske kapacitete, niti veliko stanovništvo, da pokuša prije svega da sa svojim susjedima gradi dobru saradnju, očuva unutrašnju stabilnost i nametne se kao zemlja koja neće ni na koji način biti predmet nekog kusuranja u novoj raspodjeli svijeta“, poručio je.

Rekao je da je to shvatila i Evropska unija, koja želi na sve načine da proširi svoj uticaj prije nego što neko od velikih igrača odluči da odigra kartu koja bi možda bila veoma loša za Evropu.

Upitan da li nakon prijema u EU očekuje masovni egzodus mladih, odgovorio je odrečno, rekavši da situacija u Uniji danas nije kao 2006, 2008. ili 2004. godine, kada se ona širila, niti kao 2013. godine, kada je Hrvatska pristupala.

Promijenila se Evropska unija, rekao je, ali se promijenila i Crna Gora, jer sada i neki ljudi dolaze da žive ovdje.

„Mi moramo da napravimo sistem. Da bismo napravili sistem, moramo da imamo ozbiljnu vlast“, zaključio je.

POVEZANI TEKSTOVI
- Advertisment -
Google search engine

pOPULARNO

Recent Comments