Home Blog Page 58

Adžović: Cilj je da kvadrat stana na Veljem brdu košta 1.000 eura, ali na to utiče veliki broj faktora

0

Ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je da će cijena kvadrata stana u okviru projekta Velje brdo biti “najniža moguća”, ali da na tu cijenu utiče veliki broj faktora.

Cilj je da ta to bude 1.000 eura, rekla je ministarka u “Bojama jutra” na TV Vijesti, poručivši da će resor kojim rukovodi uložiti sve da to bude tako.

“Ne bih licitirala sa konačnom brojkom, iz prostor razloga koji se tiče geopolitičkih prilika u kojima živitmo, koje mogu da diktiraju tempo. Cijena od 1.000 eura je ambicija ovog projekta koju planiramo da sprovedemo u skladu sa ekonomskim uslovima koji nas okružuju danas i u budućnosti”, kazala je ona.

Rekla je da je priprema terena i organizacija gradilišta bulevara završena i da “uveliko imamo izvođenje pripremnih radova”.

Rok za realizaciju pripremnih radova je 120 radnih dana od uvođenja izvođača u posao, a narednih dana se, kako je kazala, mogu očekivati intenzivnije aktivnosti.

Adžović je rekla da “nije tačno da nemamo projekat”.

“U toku je revizija glavnog projekta Bulevara Velje brdo, ali i izrada idejnog rješenja za hidrotehniku, odnosno vodosnabdijevanje naselja. Sprovode se i studije uticaja igradnje na izvorište Mareza, ali i potencijalnih novih izvorišta koja će služiti a napajanje vodom veljeg brda”, istakla je Adžović.

Pojasnila je da idejno rješenje za hidrotehniku tretira i odvođenje otpadnih voda.

Na pitanje šta ako analiza pokaže da projekat nije održiv i siguran, ministarka je rekla da se studije i analize sačinjavaju da bi bile osnov projektne dokumentacije.

“Ne postoji jedan elaborat zaštite životne sredine, već se radi u odnosu na svaki segment razvoja projekta”, istakla je Adžović.

Rekla je da su se obratili Agenciji za zaštitu životne sredine za saobraćajnicu u odnosu na koju se sprovode pripremni radovi sa zahtjevom da li je potrebno raditi procjenu uticaja na životnu sredinu, gdje im je odgovoreno da nije potrebna ta procjena.

“Nadalje ćemo se, u dijelu glavnog projekta i izvođenja radova na vodosnabdijevanju takođe obratiit Agenciji, gdje će biti potrebno sačiniti elaborat zaštite životne sredine”, dodala je.

Adžović je poručila da svi procesi koje sprovode i studije koje rade imaju za cilj da budu osnov za izradu projektne dokumentacije, kako bi imali realno, održivo i sistemsko rješenje – u odnosu na vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda, ali i svaki segment projekta.

Istakla je da zaštita životne sredine i zaštita vodoizvorišta Mareza nisu opcija, već uslov daljeg razvoja projekta.

“Ali isto tako, sve studije koje radimo imaju za cilj da projektna rješenje korespondiraju s onim što je realno moguće na teretenu”, dodala je.

Adžović je rekla kako je bitno da se sve analize i studije urade do trenutka izbora projektanta za izradu glavnog projekta vodosnabdijevanja Veljeg brda.

Rekla je da neće licitirati rokovima, jer hidrogeološka istraživanja podrazumijevaju izvođenje radova na terenu i analizu postojećih bunarskih sistema.

Najavila je da će se raditi i bušotine, kako bi se procijenilo da li postoje druga izvorišta sa kojih se može snabdijevati Velje brdo.

Adžović je rekla da su, u velikom broju aktivnosti koje su imali, prije svega sa strukom, zaključili da pažljivim planiranjem i sljedećim korakom koji će se preduzeti na osnovu studija i analiza koje rade, moguće omogućiti stabilno snabdijevanje Veljeg brda bez ugrožavanja ostatka Podgorice.

Očekuje da na jesen počne kopanje temeljne jame za prvu zgradu u okviru kompleksa i da zgrada bude završena naredne godine.

Ipak, rekla je da ne bi licitirala rokovima, jer “živimo u dinamičnom geopolitičkom okruženju”, gdje dešavanja daleko od Crne Gore utiču i na Crnu Goru, “konkretno pitanje goriva i svih ostalih stvari”.

Most na auto-putu preko bulevara

Na pitanje da li je na Veljem brdu urađena eksproprijacija, Adžović je ukazala da je više od 90 odsto parcela u svojini države, raspolaganje Glavnog grada.

Kazala je da će eksproprijacija za ostale parcele biti sprovedena kad one budu obuhvaćene realizacijom projekta, što trenutno nije slučaj.

Ministarka je rekla da je ukrštanje budućeg Bulevara Velje brdo i dionice auto-puta Smokovac – Tološi planirano na način da auto-put ide preko bulevara, mostovskim rješenjem.

Most dug 108 metara će se, kako je rekla, simbolično zvati “Velje brdo”.

Istakla je i da prvi stambeni blok koji je planiran za izgradnju nije u blizini ukrštanja te dvije saobraćajnice.

Adžović je rekla da je više od 15.000 osoba pokazalo interesovanje za stanove u okviru kompleksa Velje brdo.

Napomenula je da će, kako budu izvodili radove na prvoj zgradi, sprovoditi i sve procedure za ostale zgrade u okviru kompleksa.

Adžović je, na podsjećanje novinarke da je ministar urbanizma Slaven Radunović rekao da će projekat raditi sljedećih pet do deset vlada, i na pitanje znači li to da će se čekati na svih 20.000 stanova između 20 i 40 godina, rekla da “niko neće čekati”.

“Cilj je da maksimum omogućimo i da realizujemo što je veći broj objekata u narednom periodu”, kazala je Adžović.

Tokom vikenda uhapšeno 93 vozača, tri osobe smrtno stradale

0

Tokom vikenda, od 27. do 29. marta, na crnogorskim putevima registrovano je 46 saobraćajnih nezgoda. U njima su dva vozača poginula – u Podgorici i Kotoru. Jedna osoba je preminula od povreda zadobijenih u nesreći koja se desila 26. marta u mjestu Barutana, Podgorica. Jedna osoba je teško povrijeđena, dok je 22 osobe lakše povrijeđeno, saopšteno je iz policije.

Kako je saopšteno, u istom periodu, službenici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 270 prekršajnih prijava, izdali 1.852 prekršajna naloga, privremeno oduzeli 27 pari registarskih oznaka, a isti broj vozila isključili iz saobraćaja.

„Slobode su lišena 93 vozača, od čega: 26 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg ili odbijanja alkotestiranja; 21 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, odnosno odbijanja testiranja; 46 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Krivičnog zakonika“, saopšteno je iz policije.

Od ukupnog broja uhapšenih, najviše ih je bilo u Podgorici – 43 vozača, po šest u Budvi i od strane službenika Mobilne jedinice saobraćajne policije, po pet u Kotoru i Nikšiću, te po četiri u Bijelom Polju i Baru.

Od sjutra nove cijene goriva: Dizel skuplji 11 centi, benzin tri do četiri centa

0

Od 31. marta ove godine važi nova korekcija maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u Crnoj Gori. Eurosuper 98 i 95, dizel i lož ulje poskupjeli su od 0,03 do 0,12 eura po litru, ali su cijene i dalje značajno niže u odnosu na one koje bi vrijedile bez smanjenja akcize, što ima za cilj da ublaži finansijski pritisak na građane i privredu, saop[teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva obavještavaju građane da od sjutra, 31.03.2026. godine važe sljedeće cijene naftnih derivata:

„EUROSUPER 98 1,59 eur + 0,03, EUROSUPER 95 1,56 eur + 0,04, EURODIZEL 1,68 eur + 0,11, LOŽ ULJE 1,84 eur + 0,12“, saopštili su iz ministarstva.

Kako su kazali, saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24.marta 2026.godine naredni obračun će se obaviti 6.aprila 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 7 aprila 2026.godine.

„Obavještavamo građane da su, zahvaljujući smanjenju akcize, cijene naftnih derivata značajno niže u odnosu na one koje bi važile bez ove mjere“, saopšteno je.

  • EUROSUPER 98: 1,59 EUR (sa smanjenom akcizom) vs. 1,76 EUR (bez smanjenja)
  • EUROSUPER 95: 1,56 EUR (sa smanjenom akcizom) vs. 1,72 EUR (bez smanjenja)
  • EURODIZEL: 1,68 EUR (sa smanjenom akcizom) vs. 1,94 EUR (bez smanjenja)
  • Lož ulje: 1,84 EUR

Iz ministarstva su kazali da ove mjere imaju za cilj da ublaže pritisak na standard građana i privredu, te da obezbijede stabilnost cijena u izazovnim ekonomskim okolnostima.

Đukanović: Afera „Možura“ koruptivni posao, napravljen sistem za enormnu zaradu

0

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović odgovorno tvrdi da se u aferi „Možura“ radi o koruptivnom poslu u kome su određeni pojedinci napravili sistem da neko ostvari enormnu zaradu. On je to izjavio u emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore.

Kako je kazao, sama činjenica da je energija iz te elektrane otkupljivana po značajno višoj cijeni nego što je bila ona koja se naplaćuje građanima pokazuje da je napravljena konstrukciona greška.

„Da li je prirodno da otkupimo više struju od onoga što je prodajemo? Tu je napravljena konstrukciona greška i odgovorno tvrdim da se tu radi o koruptivnom poslu, da su pojedinci jednostavno napravili sistem da neko ostvari enormnu zaradu. Kada je 2019. godine ona počela da radi, tada je cijena električne energije na berzi bila 50 eura, a dali su im je za 96 eura. Tu je sve jasno“, ukazao je Đukanović.

Kaže da ne treba biti naučnik i vidjeti da je ta cijena „naduvana“.

„Ako Tužilaštvo želi da se bavi ovim, lako će utvrditi činjenice. Povlašćeni proizvođači su dobili 330 miliona eura, a Možura 72 miliona i ona će dobiti još toliko, znači blizu 150 miliona eura, a izvođači imaju enormne profite“, istakao je Đukanović.

Kaže da treba uraditi ekspertizu, te da ona ne može trajati preko sedam dana i da ćemo tako znati koliko šta košta.

Na pitanje da li će se cijena električne energije mijenjati, rekao je da će se truditi da do toga ne dođe.

„Ali to ne može niko da garantuje. Ne zavisi račun za struju samo od EP i zato smo jasno istakli kome idu prihodi, tu su CEDIS, CEGAS…“, naveo je on.

Kazao je da je 31. decembra došlo do povećanja nekih stavki na računu CEGAS-a i CEDIS-a, te da je to povećanje iznosilo 7 odsto.

„Kada je u pitanju stavka koja se odnosi na CEGAS od tri odsto, nadam se da će se ta stavka promijeniti. Mi smo 2020. bili pretposljednji u Evropi kada je u pitanju kupovina kilovat časova, a danas drugi u Evropi iza Mađarske. To dovoljno govori“, ukazuje Đukanović.

Na pitanje da li energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i Ukrajini utiče na poslovanje kompanija, on kaže da krize utiču na sve, ali da je EP zauzela politiku da građani plaćaju što jeftiniju električnu energiju.

„Moramo da nađemo balans i da bismo uspjeli da nađemo što prihvatljiviju cijenu moramo da imamo što više novih izvora solara“, naveo je Đukanović.

Kada je u pitanju puštanje u rad vjetroelektrane Gvozd, on je rekao da će to biti u aprilu, te da je osam vjetrogeneratora ponos jer su najveći kopneni vjetrogeneratori u Evropi.

„Oni izgledaju nestvarno i to fotografija ne može da opiše“, istakao je Đukanović.

Napomenuo je da je na samitu u Abu Dabiju prije nekoliko mjeseci bilo 20 šefova iz različitih država i da su svi oni željeli da kod njih investiraju, a da su oni odabrali baš nas.

„Skupština je usvojila zakon i 20. aprila treba da se potpiše ugovor sa Emiratima i da se formira novo preduzeće. Planirano je da se investira od 3 – 4 milijarde. To su stotine miliona eura godišnje i to je eksplozivni razvoj električne energije kakav nijesmo do sad imali“, zaključio je Đukanović.

Zemljotresi u Crnoj Gori i Albaniji: Treslo se kod Nikšića i Elbasana

0

Potres u Crnoj Gori 2,3 Rihtera, u Albaniji 3,8

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je jutros u 5.18 časova registrovao zemljotres srednje jačine sa epicentrom na 23 km zapadno od Elbasana u Albaniji.

Kako je saopšteno, jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V-VI stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 kilometara.

“Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području”, navodi se u saopštenju.

Dvadesetak minuta kasnije sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je jutros u 5.36 časova registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 11 km jugozapadno od mjesta Čarađa, u blizini Nikšića.

Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od III-IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište je locirano na dubini od 11 km.

“Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, kazali su iz Zavoda.

Tomić: Ova pobjeda je dokaz da Srbija ostaje država koja odluke donosi na izborima, a ne na ulici

0

Poštovani predsjedniče Aleksandre Vučiću,
uvaženo rukovodstvo i članstvo Srpske napredne stranke,

Upućujem vam iskrene čestitke povodom velike i ubjedljive pobjede na lokalnim izborima, na kojima je narod Srbije još jednom jasno pokazao da ne pristaje na političke eksperimente, ulične pritiske i pokušaje destabilizacije države.

Rezultat ostvaren u svih deset opština predstavlja snažan demokratski odgovor onima koji su mjesecima pokušavali da volju građana zamijene galamom, blokadama i pritiscima spolja i iznutra. Građani su izabrali rad, stabilnost i politiku koja donosi rezultate, a ne one koji Srbiju vide kao teren za političke avanture.

Ova pobjeda je dokaz da Srbija ostaje država koja odluke donosi na izborima, a ne na ulici, i da većinska Srbija stoji uz politiku razvoja, nacionalnog dostojanstva i snažnog državnog rukovodstva.

U vremenu velikih geopolitičkih pritisaka, narod je pokazao političku zrelost i jasno poručio da neće dozvoliti da se država vrati u period nestabilnosti i slabosti. To je pobjeda demokratske volje građana i poraz politike blokada i podjela.

Želim vam da i u narednom periodu nastavite odlučno da vodite Srbiju putem napretka, ekonomskog jačanja i očuvanja nacionalnih interesa.

S poštovanjem,

Spasoje Tomić

Budvani voze najnovije, Andrijevčani najstarije automobile: Na crnogorskim putevima više od 300.000 vozila

0

U prosjeku stara 17 godina

Gužve i kolapsi – tako se ukratko može opisati stanje na crnogorskim drumovima. Njima je u 2025. svakodnevno saobraćalo više od 300.000 vozila, u prosjeku starih 17 godina.

Kako se ističe u Izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima za 2025. godinu, objavljenom na sajtu Vlade, u toku 2025. u Crnoj Gori je registrovano 313.444 vozila i to:

  • motocikala 13.553,
  • automobila 260.486,
  • autobusa 1.563,
  • teretnih vozila 22.913,
  • specijalnih radnih vozila 5.513,
  • vučnih vozila 2.043,
  • priključnih vozila 5.257
  • traktora 2.116.

Najviše vozila je registrovano u Podgorici, Nikšiću, Baru, Budvi i Bijelom Polju.

U Andrijevici vozila stara dvije decenije

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je 17,06 godina.

“Najveća prosječna starost voznog parka je evidentirana u opštinama Andrijevica (20,20), Šavnik (19,84), Plav (19,39) i Plužine (19,07), dok je u opštinama Budva (12,65), Tivat (12,83), Kotor (13,28) i Podgorica (13,73) evidentirana najmanja prosječna starost vozila”, precizira se u dokumentu.

Putevi iz prošlog vijeka

Navodi se da je rastao i broj vozila koja su stizala iz drugih država – pogotovo tokom ljeta.

“U toku 2025. godine na našim graničnim prelazima registrovan je prelazak 7.395.356 vozila, što je za tri odsto više nego u prethodnoj, kada je registrovan prelazak 7.179.831 vozila. Najveći promet vozila i lica registrovan je na graničnim prelazima Sukobin, Dobrakovo, Božaj Debeli Brijeg i Dračenovac”, ističe se u Izvještaju.

Naglašava se da većina puteva izgrađivanih u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka ne zadovoljava bezbjednosne kriterijume i zahtjeve modernog saobraćaja, niti su predviđeni i projektovani da prime i opsluže broj i vrste vozila koja su svakodnevno u upotrebi u Crnoj Gori.

“Već duže vrijeme prisutna je stalna tendencija porasta broja vozila koja se kreću crnogorskim putevima”, dodaje se u Izvještaju i napominje da su povećane saobraćajne gužve, pa čak i povremeni “saobraćajni kolapsi”, osim na magistralnim putevima karakteristični i za gradove i to u prvom redu – Podgoricu i Nikšić, tokom cijele godine.

Sve veći problem predstavlja i nedostatak mjesta za parkiranje vozila.

Kolone i ka moru i ka planinama

U Izvještaju se ističe da su saobraćajne gužve i nepregledne kolone vozila i prošle godine bile karakteristika svih primorskih opština i magistralnih puteva koji vode ka njima za vrijeme turističke sezone.

“Naročito u vrijeme kad su smjene turista, kad turisti idu ili se vraćaju sa plaža, kao i u vrijeme održavanja raznih kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija”, dodaje se.

I pristupi zimskim ski centrima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 bili su, zbog neadekvatnih saobraćajnica i nedostatka parkinga, pogotovo tokom vikenda, veoma otežani, čak i onemogućeni.

“Saobraćajne gužve su bile prisutne i na pojedinim djelovima relativno novih i savremenih saobraćajnica, prvenstveno na pristupnim putevima auto-putu i naplatnim rampama, kako auto-putu Princeza Ksenija, tako i tunelu Sozina”, piše u Izvještaju.

AMSCG: U višim predjelima putevi mokri i klizavi, sitniji odroni duž klisura i usjeka

0

U nižim predjelima saobraća se uglavnom nesmetano. U višim predjelima i preko planinskih prevoja kolovozi su pretežno mokri i klizavi, zbog nižih temperatura mogući su nailasci na mjestimičnu poledicu. Učestali su sitniji odroni na dionicama koje vode duž klisura i usjeka. Iz AMSCG-a vozačima savjetuju opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.

Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026. godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima.

Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta „Đurdevića Tara“ na magistralnom putu M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet Đurdevića Tara, odobrava se promjena režima saobraćaja na sledeći način:

1. totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone, od 4.3.2026.godine do završetka radova.

2. za putnički saobraćaj i autobuse, totalna obustava saobraćaja od 8.30 do 12.30 i od 14.00 do 17.00 časova u periodu od 04.03.2026.godine do 1.04.2026.godine. Van ovih termina odobrava se promjena režima sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja.

Kojim se zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta „Đurđevića Tara“ na magistralnom putu na M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet „Đurđevića Tara“, odobrava promjena režima saobraćaja sledeći način:

1. totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, i t.d.) nosivosti preko 3,5 tone, od 4.3.2026.godine do završetka radova.

2. za putnički saobraćaj i autobuse, sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, kao i totalna obustava saobraćaja od 6.00 do 8.00, od 10.00 do 12.30 i od 14.00 do 18.00 časova u periodu od 1.4.2026.godine do 1.5.2026.godine. Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja, učesnici u saobraćaju mogu koristiti alternativne putne pravce.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.

U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.

Do 31.03.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.

Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.

Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.

U periodu od 5.03.2026.godine pa do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni uz povremenu obustavu saobraćaja ne dužu od 10 minuta u terminu od 22.30 do 06.00 sati zbog izvodjenja radova na pranju i farbanju unutrašnjosti tunela na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi 1.

Privremeno se period od 13.03.2026.godine pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na adaptacoji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa,Voli“ do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica- Božaj.

Privremeno se za period od 06.03.2026.godine pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, (vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije) na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin.

U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba nažalost poginula 1 osoba zadobila teže I 3 osobe su zadobile lakše povrede.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

0

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skupštine zakazanoj za 13 sati. Poslanike interesuje, između ostalog, da li će premijer podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, šta je Vlada uradila povodom povrata imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitaće Spajića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.

Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete „navodnim logorašima“ u Morinju od 17 miliona eura.

Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića šta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

Šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitaće Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je Vlada spremna da pred Skupštinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.

“Da li će Vlada saopštiti koji su pojedinci, firme i interesne strukture u periodu tranzicije ostvarili najveću korist kroz privatizacije, državnu pomoć i druge oblike ekonomskog privilegovanja, a ko je sa druge strane platio cijenu takvog izdajničkog modela vođenja države”, dodaje se u pitanju Bogdanovića.

On će pitati i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.

Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće Spajića da prokomentariše činjenicu da je prošlogodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu – 2020.)

“Da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godisnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana”, dodao je Mugoša.

Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA pitaće Spajića zašto Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.

Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.

Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla–Zogaj sa Albanijom.

Potpredsjednik Skupštine iz Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje–Peć.

“Možete li precizno saopštiti da li se projekat tunela Rožaje-Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rješenja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji”, dodao je Nurković.

Vučić proglasio pobjedu SNS na izborima u svih 10 lokalnih samouprava

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio je sinoć pobjedu koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke (SNS), čiji je član i bivši predsjednik, u svih 10 lokalnih samouprava u kojima su održani redovni lokalni izbori. Izbori su održani u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci.

Vučić je novinarima u beogradskoj centrali SNS rekao da je ta koalicija, prema preliminarnim rezultatima, ostvarila pobjedu od 10:0 nad opozicijom.

Kako je naveo, najneizvjesnije je bilo u Kuli, gde je razlika u glasovima – 530, kao i u Boru, gdje je navodna preliminarna prednost SNS oko 1.900 glasova.

„Nadam se da poslije ovoga danas, ovoga večeras, da će neki ljudi prekinuti hajku na sve koji drugačije misle, da smo danas izbegli ogromno zlo. Neki su potezali pištolje, neki mediji upadali u call centre, iako je normalno da pozivate svoje pristalice, ali valjda revolucionarne misli neretko zamute mozak mržnjom ljudima“, kazao je Vučić.

Govoreći o izbornim rezultatima, kazao je da je koalicija oko SNS u Aranđelovcu trenutno na 52,96 odsto, „Studenti za Aranđelovac“ na 44,9 odsto, a ostale liste ispod dva odsto.

U Bajinoj Bašti, lista njegove stranke je navodno na 53,49 odsto, „Ujedinjeni za Bajinu Baštu“ na 41,35 odsto, a ostale stranke ispod dva odsto.

Najviše nepoznanica, kako je dodao, bilo je u Boru gdje je na 43 od 48 obrađenih biračkih mjesta – prednost 1.900 glasova za listu SNS, odnosno da je „praktično nemoguće da to bude dostižno“.

Lista SNS osvojila je 49,2 odsto, lista, kako je naveo, „blokadera“ 40,3 odsto, a Vlaška narodna stranka 3,96 odsto.

U Kladovu, SNS je na 71,98 odsto, „blokaderi“ na 26,69, a ostali ispod dva odsto, dok je u Knjaževcu njegova starnka osvojila 57,11 odsto, a „dve liste blokadera“ 32,9 i 8,9 odsto.

Ocijenio je da je u Kuli bilo neizvjesno do posljednjeg biračkog mjesta, gdje je lista „Glas mladih Opštine Kula“ osvojila 10.997 glasova odnosno oko 48 odsto bez jednog biračkog mjesta, a lista oko SNS 11.510 glasova odnosno 50,52 odsto.

„Možete da zamislite kakve bi opake stvari radili, samo da su tu jednu opštinu dobili“, rekao je Vučić.

Lista oko SNS u Lučanima, prema njegovim riječima osvojila je 63,78 odsto, odnosno 21 mandat, naspram 11 mandata „blokaderske liste, a u Majdanpeku – SNS 65,64 odsto, „Nu Dau“ 19 odsto i Damjan Stevkić 13 odsto.

U Sevojnu, kako je dodao, na osnovu četiri od pet obrađenih biračkih mjesta, SNS ima 51,48 odsto, studenti 44,84 odsto, a cenzus bi mogla da pređe i Zdrava Srbija Milana Stamatovića, dok je u Smederevskoj Palanci SNS osvojila 58 odsto glasova, studentska lista 29,22 odsto, a opoziciona 9,05 odsto glasova.

Vučić je naveo da, prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja, SNS u posljednjih skoro šest godina sada stoji najbolje.