Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori jedini su način za izlazak iz krize, ocijenio je za Newsmax Balkans televiziju šef Kluba poslanika opozicione Ure MilošKonatar.
Iz vladajuće većine početkom godine izašla je Demokratska narodna partija MilanaKneževića, nakon neslaganja zbog početka izgradnje kolektora u zetskom selu Botun.
Nakon usvajanja spornih zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost nedavno je Evropu sad, partiju čiji je lider premijer Milojko Spajić, napustio poslanik Miodrag Laković koji je bio i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Upravo je nakon usvajanja tih zakona opozicija žestoko kritikovala vlast navodeći da su suprotni evropskim normama.
Takođe, najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista zbog tih akata napustila je čelne pozicije u više skupštinskih Odbora kao i mjesto potpredsjednika parlamenta.
Konatar je objasnio je i zbog čega opozicija nije željela da prihvati poziv na sastanak premijera Milojka Spajića.
“Da bi se neki problem riješio, u ovom slučaju sporni zakoni, onda bi trebalo da pričamo o njima prije njihovog usvajanja a ne nakon njih. To bi bilo kao kada biste vi napravili emisiju o mogućem ratu u Iranu iako je on odavno počeo”, naveo je Konatar u emisiji “Dijagnoza” Newsmax Balkans televizije.
Vanredni izbori (ne)realni
Kriza, tvrdi poslanik Ure, može se riješiti jedino vanrednim izborima.
Upitan da li bi vanredni izbori u ovom trenutku bili pametan izbor zbog osjetljive faze evropskih integracija i da li bi se izgubilo previše vremena, Konatar kaže da bi se sve moglo brzo riješiti ako ima političke volje.
“Tokom izborne kampanje takođe se važni evropski zakoni mogu usvajati. Ne mislim da bi Crna Gora puno izgubila. Sa ovom većinom već puno kasnimo. Imamo najavu za jun da ćemo zatvoriti četiti poglavlja a bilo je najavljeno deset”, navodi Konatar.
Spajić je više puta najavio kako je plan Vlade da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja. Konatar nije optimista da se u tom periodu može zatvoriti preostalih 19 poglavlja.
“Sada se već priča da će se većina poglavlja zatvoriti 2026, a dio njih u 2027. Očigledno je da postoji problem sa funkcionisanjem većine i Vlade koja funkcioniše kao raštimovani orkestar. Opozicija komunicira sa predstavnicima izvršne vlasti i umjesto da funkcionišu kao tim utisak je da se tu ne zna ko pije a ko plaća”, naveo je Konatar.
Dodao je da su predstavnici vlasti svjesni da im vanredni izbori ne odgovaraju, jer, kako tvrdi, ne bi ostvarili dobar rezultat.
“Evropa sad je u padu i jasno je da neće imati dobar rezultat na narednim izborima. Jasno je da njima vanredni izbori ne odgovaraju ali to je jedini način da izađemo iz političke krize”, zaključio je Konatar.
Saobraćajna policija RCB “Zapad” sinoć je izvršila pojačanu kontrolu saobraćaja i tom prilikom uhapsila i sankcionisala vozače, saopštila je Uprava policije na mreži X.
“Naime, tom prilikom je kontrolisano 308 osoba i 281 vozilo, testirana su 93 vozača od toga je 11 vozilo pod dejstvom alkohola”, naveli su iz policije.
Kako su kazali, uhapšena su četiri vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
“Kontrolisana su tri OIL, podnijeto je 13 prekršajnih prijava i izdato 65 prkršajnih naloga”, navodi policija na mreži X.
👮🚨Tokom prethodne večeri službenici @PolicijaCG RCB "Zapad" su vršili pojačanu kontrolu 🚗 i lica, sa posebnim akcentom na kontrolu OIL i OKG, kontrolu prisustva narkotika i alkohola u organizmu, kao i kontrolu lica koja pripadaju navijačkim grupama.
Tom prilikom je: ⤵️⤵️
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) March 29, 2026
Dok se Vlada Milojka Spajića priprema da iz državnog budžeta isplati blizu 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, pitanje reciprociteta za crnogorske žrtve u splitskoj Lori ostaje tabu tema.
Politički pritisak Zagreba, pojačan nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, rezultirao je time da crnogorska izvršna vlast prihvati ulogu slabijeg partnera, i to do te mjere da je premijer Spajić, prema nezvaničnim saznanjima, na jednoj sjednici koristio neprimjerene i ponižavajuće riječi za sopstvenu državu pravdajući kapitulaciju pred hrvatskim zahtjevima. Hrvatska diplomatija je za svoju državu odradila toliko dobar posao da crnogorski zvaničnici ne smiju ni da pomenu Loru, a kamoli crnogorske građane koji su mučeni i ubijeni u tom logoru, kako ne bi ugrozili „evropski put Crne Gore“.
Lider DNP-a Milan Knežević zatražio je od premijera Spajića u poslaničkom pitanju listing glasanja o odluci za isplatu ratne odštete. Posebno ga interesuje ko je podržao „isplatu enormne cifre navodnim logorašima“, dok se istovremeno ignorišu porodice stradalih u Lori, za koje država nema snage ni da pomene reciprocitet u razgovorima sa Zagrebom.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim podacima do kojih smo došli, ključni potezi povučeni su na sjednici Vlade 12. februara. Tada je dato zeleno svjetlo ministarstvima vanjskih poslova i pravde da formalizuju rad zajedničke komisije sa Hrvatskom. Zadatak je jasan: utvrditi dinamiku isplate 17 miliona eura za oko 250 osoba. Ovaj proces je ubrzan nakon januarske posjete hrvatskih zvaničnika, kada je Crnoj Gori jasno stavljeno do znanja da je Morinj „uvjet“ za nastavak EU puta.
Tokom rasprave o ovom osjetljivom pitanju, jedan od ministara je predložio uvođenje principa reciprociteta – da se od Hrvatske traži odšteta za 22 crnogorskih rezervista koji su mučeni i ubijeni u logoru Lora. Odgovor premijera Spajića bio je šokantan. Prema izvorima iz Vlade, premijer je odsječno poručio da Crna Gora nema snage za takvu priču i da neće ulaziti u sukob sa Hrvatskom jer bi nas to zaustavilo na putu ka Briselu. Tom prilikom, prema našem izvoru, Spajić je upotrijebio neprimjerena poređenja za Crnu Goru, koristeći nazive životinja kako bi ilustrovao nemoć države koju vodi. Na pitanje zatečenog ministra: „Da li ti to za mene govoriš, premijeru?“, Spajić je odgovorio: „Ne, nego za sve nas!“. Pošto je ministar insistirao na reciprocitetu, u raspravu su se uključile i neke njegove kolege, navodeći da je Hrvatska most na putu Crne Gore u Evropsku uniju.
– Tih 17 miliona je mostarina koju moramo platiti – bio je slikovit jedan od njih.
Vlada je 18. decembra prošle godine usvojila Akcioni plan za procesuiranje ratnih zločina, kojim se kroz novi Zakon o boračkoj zaštiti pokušavaju provući isplate civilnim žrtvama rata. Ipak, Kneževićev zahtjev da dobije listing glasanja sa sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o 17 miliona eura za logoraše iz Morinja, ima za cilj da razotkrije koji su ministri pristali na ovakvo tretiranje žrtava i ponižavajuću retoriku crnogorskog premijera.
Zagreb već povlačio oštre poteze
Hrvatska je krajem 2024. godine proglasila za persone non grata više crnogorskih visokih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera DNP-a Milana Kneževića. Kao razlog su navedene „neprijateljske izjave“ i narušavanje bilateralnih odnosa. Ta odluka Zagreba dodatno je pojačala političke tenzije i pokazala spremnost Hrvatske da u odnosima sa Podgoricom koristi diplomatske mehanizme pritiska.
Službenici granične policije u Rožajama uhapsili su dvadesetdvogodišnjeg državljanina Sudana, I.M., nakon što su kod njega pronašli međunarodnu vozačku dozvolu za koju se sumnja da je falsifikovana, a prema navodima policije, dokument je navodno kupio od treće osobe.
„Naime, policijski službenici granične policije su juče, prilikom preduzimanja službenih mjera i radnji u odnosu na državljane Sudana, koji su zatečeni u mjestu Vrelo Ibra, opština Rožaje, kod lica I.M. (22) pronašli međunarodnu vozačku dozvolu u čiju vjerodostojnost su posumnjali“, navodi se u saopštenju.
U saopštenju navode da su od državljanina Sudana prikupljanja obavještenja na zapisnik kada su službenici policije došli do sumnje da je pomenuta osoba od treće osobe kupila falsifikovanu vozačku dozvolu.
(Foto: Uprava policije )
„Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama po čijem je nalogu I.M. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave“, dodaju oni.
Iz policije ističu da će on uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su u okviru planskih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, nadležnim državnim tužilaštvima podnijeli tri krivične prijave.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnešena je krivična prijava protiv H.K. iz Prijepolja, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na štetu drugog fizičkog lica iz Bijelog Polja.
„Sumnja se da je H.K. 1. decembra 2025. godine, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, doveo u zabludu oštećenog lažnim obećanjem da će izvršiti transport vozila iz Njemačke, koje je oštećeni prethodno kupio i za koje je uplatio avans od 5.000 eura, nakon čega mu je predao 30.000 eura radi isplate ostatka kupoprodajne cijene“, navode u saopštenju.
Osumnjičeni, dodaju iz policije, taj novac nije iskoristio za navedenu svrhu niti ga je vratio, čime je oštećenom pričinio štetu u iznosu od 30.000 eura
Takođe, kako su kazali, Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijete su krivične prijave protiv lica R.K. iz Berana zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina, jer je u februaru 2026. godine u svom vozilu prevozio tekstilnu robu u vrijednosti od 3.500 eura namijenjenu daljoj prodaji, kao i protiv lica D.Ć. takođe iz Berana, koji se sumnjiči da je tokom novembra 2025. godine izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave, koristeći nepripadajuće registarske oznake.
KASTA kojoj je država služila, najbolje se može vidjeti na primjeru Verice Maraš. Zamislite, jednom partijskom funkcioneru su obezbijedili na mjesečnom nivou, svakog prvog u mjesecu, 7.300 eura, tadašnjih 7.300 eura, dok je minimalna zarada bila 192 i 222 eura. Ona je primala mjesečnu zaradu koja je vrijedila 33 minimalne zarade i 14 prosječnih zarada. I to u trenutku dok je prosječna cijena jednog metra kvadratnog stana u sred centra Podgorice bila 1.000 eura.
Ona je svakog mjeseca mogla kupiti najmanje 7 metara kvadratnih stambenog prostora u sred centra Podgorice. Pa joj nije bilo dovoljno ni 7.300 eura mjesečnih prihoda, nego je prijavila 4 stana, od kojih je 2 dobila od Plantaža, od kojih je jedan veličine čak 147 metara kvadratnih.
E, time su, poštоvana gospodo, sve rekli o sebi, ali ne o jednoj osobi, nego o jednom poretku. O jednom poretku koji je davao sve onima koji već sve imaju, ali iz džepova onih koji ništa nemaju. I ona koja je imala sve, nije joj bilo dovoljno ni 7.300 eura mjesečnih prihoda, ni 4 stana, ni ovaj stan od 146 ili 147 metara kvadratnih, nego je sama sa sobom zaključila ugovor da joj u slučaju odlaska iz firme pripadne otpremnina u iznosu od 24, ne neto, nego bruto zarade. Sama sa sobom je dogovorila da mazne još 250.000 eura.
Dakle, ne samo plata, ne samo 4 stana, nego i otpremnina od 250.000 eura. A kada je odlazila, nije odlazila sa mjerom, nego je, zamislite, otišla sa tužbom, pa je tužila svoje preduzeće čiji je bila izvršni direktor za manje isplaćene zarade. Dakle, sebe je okrivila da je samoj sebi manje isplaćivala zarade, iako je samoj sebi isplaćivala po 7.300 eura. I tražila od Plantaža još 300.000 eura.
Nije bilo dovoljno ni 4 stana, ni 7.300 eura mjesečnih prihoda, ni 250.000 otpremnine, nego još 300.000 eura. Što je ovo, ljudi moji? Što je ovo kukala nam majka? Ovakav apetit ne bi zadovoljila ni Ivkova slava. Dobro nam nije otela i one boce i one loze sa kojima Plantaže raspolažu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da je Vlada Crne Gore možda jedina u svijetu koja u trenutku globalne krize prouzrokovane dešavanjima na Bliskom istoku razmišlja o rekonstrukciji i potencijalnom povećanju broja ministarstava, umjesto o tome kako da obuzda inflatorni udar na građane.
– Naša Vlada razmišlja kako od 33 ministarstva da napravi 35, odnosno kako da još nekoga udomi. Vlada Slovenije pokušava da krizu riješi tako što je angažovala čak i vojsku kako ne bi došlo do incidenata na benzinskim pumpama. Vlada Njemačke ide prema Bundestagu sa zakonskim rješenjima koja preciziraju kako se mogu kretati cijene u narednom periodu, kako bi izbjegla svaki pokušaj zloupotrebe situacije na štetu građana. A Vlada Crne Gore razmišlja hoće li neko postati ministar bez portfelja ili će neko doći iz DF-a ili neke druge partije – rekao je Abazović u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“.
Kako je naveo, neke namirnice, poput brašna su već poskupjele, a vjerovatno će se to odraziti i na druge proizvode. Dodao je da je potpuno neprimjereno što nema vanrednog zasjedanja Vlade posvećenog pripremi mjera za sprječavanje rasta i divljanja cijena u narednom periodu.
Podsjetio je da su, nakon više inicijativa i predloga koje je URA uputila, donijeli odluku da smanje akcize na gorivo za 50 odsto.
– Mislim da nam je kao nikad do sada potreban dijalog između privrede i Vlade. Pozivam ih da iskoriste model koji smo mi imali, a to je bila akcija ‘Stop inflaciji’, kada smo zajedno sa ekonomskim subjektima uspostavili dijalog koji je rezultirao time da makar za određene proizvode postoji ograničena cijena koja neće predstavljati značajan udar na građane. Ukoliko se to ne desi, neka nam je Bog u pomoć – dodao je.
Zabrinjavajuće je, poručio je Abazović, da je robna razmjena Crne Gore na jednom od istorijskih minimuma, odnosno da je pokrivenost uvoza izvozom svega 10 odsto. Država jeste stalno u tom deficitu, ali je veoma loše da ova Vlada za tri godine bilježi samo povećanje uvoza, a smanjenje izvoza.
Abazović je u podkastu odgovarao na pitanja građana, a većina njih se se upravo ticala ekonomskih tema. U tom kontekstu govorio je i o kampanji podrške povećanju penzija za sve penzionere.
– Preko 120.000 ljudi očekuje da Vlada reaguje slično kao i kada su u pitanju akcize i da prihvati predlog URE. Za to postoji novac u budžetu, predviđen kroz Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, i mislim da je krajnje prihvatljiva mjera da svim penzionerima u Crnoj Gori pomognemo. Za vlast je povećanje penzija populistička mjera, a nije populistička mjera da sa 33 ministarstva povećaju broj na 35 ili 36. Nije populistička mjera da kupuju službene automobile, niti da troše ogromne iznose na službena putovanja. Vjerujte da se dobro dobrim vraća. Dajte da pomognemo starijoj populaciji u Crnoj Gori – kazao je lider URE.
Šef Kluba poslanika URE u Skupštini Miloš Konatar intenzivno je u komunikaciji sa brojnim udruženjima penzionera. Planira i da predloži izmjene zakona u dijelu obračuna penzija, jer ti ljudi moraju da znaju da imaju našu podršku.
– Zato ponovo pozivam Vladu: ukinite sve bespotrebne troškove, budite štedljivi na stvarima koje ništa ne znače Crnoj Gori niti bilo kome od vas lično, suzbijte korupciju i namještanja i spriječite praksu ugrađivanja u razne poslove, kao što je to bilo u vremenu DPS-a – rekao je.
Na pitanje građana o gradnji na Veljem brdu u Podgorici, rekao je da podržava aktivnosti čiji je cilj da se pomogne građanima, bračnim parovima i drugim kategorijama da kroz niže cijene dođu do krova nad glavom.
– Ali koncept koji nudi Vlada je potpuno promašen. URA je nudila rješenje kroz projekat ‘Stan za sve’, koji je podrazumijevao formiranje državnog fonda iz kojeg bi počela gradnja stanova, a koji bi se punio ulaganjem građana kroz kredite za stanove po nižim cijenama. Kad je u pitanju Velje brdo, nije sporno da se svaka stvar teoretski može uraditi. Neko može reći da treba na vrhu Lovćena napraviti zgradu od 500 spratova, ali to nema logike. Nema logike prosipati milione eura za nešto što se moglo riješiti mnogo jednostavnije: da Vlada uđe u dogovor sa postojećim izvođačima radova širom Podgorice ili drugih gradova i da subvencioniše cijenu stanova za ugrožene kategorije. Recimo, za 500 porodica da subvencioniše dio cijene stana i da ljudi odmah dobiju krov nad glavom. Krenuli su da rade bez papira, što je bruka za jednu vladu. Ovo nisu privatni investitori – objasnio je.
Upitan da li može pomoći oko restitucije, rekao je da će se URA boriti da restitucija bude pravednija i brža u Crnoj Gori.
– Nad desetinama hiljada ljudi učinjena je nepravda u prethodnom komunističkom sistemu. Mi mislimo da naši građani treba da dobiju nazad svoju imovinu i da budu bogatiji, jer bogatiji građani znače i bogatiju državu.
O tome zašto predlog da se majkama povećaju naknade nije u skupštinskoj proceduri, rekao je da ga predsjednik Skupštine Andrija Mandić drži u fioci.
Na pitanje kada će se povećati najniže penzije i lične invalidnine, rekao je da je URA uz podršku poslanika opozicije uspjela da u dnevni red nametne povećanje penzija i da se nada da će poslanici vlasti ovoga puta podržati predlog koji podrazumijeva povećanje i najnižih penzija.
Upitan hoće li se povećati dječiji dodatak, rekao je da će URA ponovo uputiti taj predlog i da treba vidjeti kako će vlast reagovati, jer su ga do sada odbijali.
Abazović je uvjeren da će sa pozicije predsjednika skupštinskog Anketnog odbora za rasvjetljavanje afere Možura doprinijeti otkrivanju ko je i kako doprinio da građani plaćaju izgradnju vjetroelektrane i nečiju korupciju, prije svega nekih bivših funkcionera iz perioda DPS-a.
– Nismo tu došli da bilo koga stavljamo na stub srama, već da tražimo pravdu. Vjerujem da ćemo, kada završimo proces, napraviti dokument koji će biti dovoljno validan da Vlada Crne Gore uradi svoj dio posla, a da Specijalno državno tužilaštvo uradi svoj. Ne možemo koruptivnim aktivnostima ići prema EU. Ne možemo biti zemlja u kojoj ministri bogate svoje rođake kroz projekte koji su dobro svih građana Crne Gore – rekao je.
Kako je dodao, riječ je o velikoj korupciji i postoji sumnja da su neke firme u projekat ušle kako bi se kroz različite šeme iznosio ili prao novac.
Poznati svjetski časopis „Time Out“ objavio je svoj popis najljepših mjesta na svijetu za 2026. godinu, a među 50 odabranih destinacija našla su se i tri prirodna bisera sa Balkana.
Na listu su uvršteni Nacionalni park Plitvička jezera, Bokokotorski zaliv i Janjski otoci u Bosni i Hercegovini.
Autori napominju kako je rangiranje najljepših mjesta na svijetu potpuno subjektivno i nipošto konačno, no ističu da se temelji na stvarnim iskustvima.
– Svaku plažu, jezero, grad i dolinu s ovog popisa posjetila je i provjerila naša mreža svjetskih putopisaca. Ukratko, svako od tih mjesta vrijedi posjetiti i uvjeriti se u njegovu ljepotu – poručuju iz Time Out.
Nacionalni park Plitvička jezera, Hrvatska, 24. mjesto „Najveći i najstariji nacionalni park u Hrvatskoj obuhvaća 16 jezera, bujne šume i slapove svih oblika i veličina u samom srcu zemlje. Park je ljeti izuzetno posjećen. Posjeta zimi znači znatno manje gužve i priliku da vidite krajolik u njegovu najboljem sniježnom, narnijskom izdanju, sa zaleđenim slapovima“, poručuju u časopisu.
Bokokotorski zaliv, Crna Gora, 27. mjesto – U Crnoj Gori Jadransko se more uskim prolazima probija kroz strme Dinaride i oblikuje Bokokotorski zaliv. Ovdje, stisnut između vode i stijena, smjestio se srednjovjekovni Stari grad Kotor sa svojom tvrđavom koja, vijugajući uz strme litice, kao da prkosi gravitaciji. Iako se na tvrđavu možete popeti stepenicama iz grada, draže mi je lutati zavojitim pastirskim putem na njenoj sjevernoj strani. Upravo ondje, usred ruševina napuštenog sela, možete uživati u domaćem ovčjem siru i raženom hljebu u posljednjoj nastanjenoj seoskoj kući, s pogledom na staklene, opsidijanske vode zaliva – navodi Pol Staford.
foto: najnovije.me
Janjska ostrva, Bosna i Hercegovina, 34. mjesto – Svijet počinje prepoznavati brojna čuda Bosne i Hercegovine, ali spokoj Janjskih ostrva nešto je sasvim posebno – ističe Džon Bils. Ovo prirodno čudo opisuje kao „mrežu otoka povezanih prekrasnim drvenim mostovima, s kristalno čistom vodom, nesputanim zelenilom, šarmantnim kolibama i nekoliko mirnih slapova“.
Dodaje kako su „obližnja Prašuma Janj, pod zaštitom UNESKO-a, i njezina spektakularna bioraznolikost samo šlag na torti“.
Bils nudi i praktičan savjet: „Javni prijevoz nije najpouzdaniji, stoga unajmite automobil ili bicikl, te provedite dan i prenoćite u kolibi u aranžmanu turističke organizacije u Šipovu.“
A koje je mjesto najljepše na svijetu? Na vrhu ovog popisa časopisa Time Out nalazi se jedan manje poznat planinski lanac na sjeveru Španije. Riječ je o Picos de Europa, odnosno Vrhovima Europe, planinskom lancu koji je dio Kantabrijskog gorja i proteže se kroz Asturiju, Kantabriju te Kastilju i León, svega dvadesetak kilometara od morske obale. Njegov najviši vrh, Torre de Cerredo, doseže 2.650 metara nadmorske visine.
Službenici granične policije uhapsili su državljanina Srbije koji je pokušao da podmiti službenike na graničnom prelazu Dračenovac, jer nije na vrijeme prijavio boravak u Crnoj Gori. On je policijskom službeniku nudio 10 eura.
Službenici Stanice granične policije i Rožaje na graničnom prelazu Dračenovac su kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Audi” kojim je upravljao N.S. (51) državljanin Republike Srbije. To lice je, kako navode u saopštenju policije, policijskom službeniku na uvid dalo ličnu kartu i saobraćajnu dozvolu između kojih se nalazila novčanica u apoenu od deset eura.
„Na pitanje policijskog službenika, zbog čega je ostavio novac u dokumentima, ovo lice je saopštilo da nije na vrijeme prijavio boravak u Crnoj Gori i da je novac koji se nalazi u dokumentima namijenjen policijskom službeniku. Nakon što je doveden u službene prostorije radi prikupljanja obavještenja, N.S. je istakao da je novac ostavio u dokumentima kako bi izbjegao kaznu, jer je u Crnoj Gori radio i nije u zakonski predviđenom roku prijavio svoj boravak“, navode u saopštenju.
O svemu je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama po čijem je nalogu N.S. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo davanje mita.
On će u zakonom predviđenom roku uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Desetine hiljada demonstranata izašlo je danas na ulice Londona u okviru marša pod nazivom „Marš za zaustavljanje krajnje desnice“.
Mnogi učesnici kritikovali su desničarsku britansku Reformsku stranku Najdžel Faraž, koja trenutno prednjači u istraživanjima javnog mnjenja.
Podršku skupu Saveza zajedno (Together Alliance) pružili su sindikati i organizacije civilnog društva, a prema procjeni policije, marš je bio jedan od najvećih u posljednjih nekoliko godina u britanskoj prijestonici, sa oko 30.000 učesnika, prenosi Rojters.
Foto:PA Media
Pored transparenata protiv Reformske stranke i njenog stava prema imigraciji, neki učesnici su nosili i iranske zastave, kao i pro-palestinske zastave i banere.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, Reformska stranka vodi u odnosu na Laburističku partiju premijera Kir Starmer, kao i u odnosu na druge tradicionalne britanske političke partije.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
(Foto: Uprava policije )
Foto:PA Media