U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Poslijepodne samo ponegdje u planinama kratkotrajno kiša, a tokom noći moguća u većem dijelu zemlje.
Vjetar južnih smjerova, slab do umjeren, tokom noći ponegdje pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do 14, najviša dnevna od 16 do 25 stepeni.
Sramotan pokušaj uništenja transparenta “Da je vječna Crna Gora”, koji je postavljen na ulazu u Kolašin u susret 21. maju kad se obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, po nalogu Borisa Bogdanovića su izveli član Demokrata Mojsije Bulatović i operativno-interesantna osoba Nenad Vlahović. saopštio je Opštinski odbor DPS Kolašin.
“Javnosti radi, Mojsije Bulatović je vlasnik firme koja je u više navrata, po principu klasične namještaljke, dobijala poslove od Opštine Kolašin. Dakle, novcem građana Kolašina se finansira firma člana Demokrata koji bi da unizi 21. maj kroz skrnavljenje transparenta, na kojem je ispisan slogan, koji je odredila Vlada Crne Gore, pod kojim se slavi najsvjetliji datum u novijoj crnogorskoj istoriji”, navode u saopštenju.
Foto: DPS Kolašin
Iako su, kako dodaju, Bulatović i Vlahović željeli da izazovu incident, nemili scenario je spriječen prisebnom reakcijom građana i službenika OB Kolašin.
“Na kraju, poručujemo – slaviće se Dan nezavisnosti Crne Gore u Kolašinu uprkos nazadnoj, retrogradnoj, destruktivnoj, državno-rušilačkoj politici Demokrata, koje upravljaju Opštinom Kolašin, zbog koje će biti brutalno poraženi na narednim izborima i trajno poslati u opoziciju iz koje neće moći da udaraju na Crnu Goru, njene simbole, državne praznike, u krajnjem – njeno dostojanstvo”, zaključuju.
Delegacija Slobodne Crne Gore predvođena predsjednikom Vladislavom Dajkovićem, prisustvovala je danas u Ambasadi Ruske Federacije u Podgorici svečanosti povodom Dana pobjede nad fašizmom, na poziv ambasadora, Njegove ekselencije Aleksandra Lukašika.
Slobodna Crna Gora ističe da je 9. maj dan kada se sa najdubljim pijetetom klanjamo sjenima ruskih junaka koji su svojim životima ispisali stranice slobode cijelog svijeta. Bez nesebične žrtve ruskog naroda i njegove odlučnosti da se suprotstavi najvećem zlu u istoriji čovječanstva, današnja Evropa ne bi postojala.
Predsjednik Slobodne Crne Gore, Vladislav Dajković, poručio je sa svečanosti:
„Mi smo danas ovdje da pošaljemo jasnu poruku: tradicionalna i većinska Crna Gora ne zaboravlja svoje vjekovne saveznike i zaštitnike. Dok neki pokušavaju da izbrišu istoriju ili da je prilagode dnevnim interesima, mi čuvamo istinu. Rusija je vjekovni oslonac Crne Gore, a naše veze su duhovne, neraskidive i iznad svake prolazne politike. Naše bratstvo je isklesano u najtežim vremenima i ono ostaje naš trajni putokaz.“
Slobodna Crna Gora naglašava da se istinska suverenost jedne države ogleda u poštovanju svojih korijena i iskrenih prijatelja. Naša partija će nepokolebljivo nastaviti da gradi mostove sa bratskom Rusijom, čuvajući zajedničke vrijednosti, vjeru i kulturu sjećanja koju niko ne može dekretima ili pritiscima izbrisati iz srca našeg naroda.
Prisustvo ovom veličanstvenom događaju je naš izraz zahvalnosti pobjednicima i zavjet da ćemo dostojanstveno čuvati prijateljstvo koje su naši preci gradili vjekovima. Slava ruskim junacima i živjelo bratstvo Crne Gore i Rusije!
Uprava Srednje stručne škole “Vukadin Vukadinović” i njen direktor, Milo Pajković, podijelili su juče na facebooku objavu o tome kako profesori ni u penziji ne zaboravljaju đe su radili, kao ni da škola ne zaboravlja svoje profesore u penziji.
Objavu prenosimo integralno:
“Danas je našu školu posjetio profesor Vinko Stojanović, koji je generacijama učenika prenosio znanje, ljubav prema jeziku i prave životne vrijednosti. Iako je u penziji, njegovo mjesto u srcima kolega i učenika ostaje posebno.
Hvala na posjeti, dragom razgovoru i uspomenama koje bude poštovanje i ponos. Vrata naše škole za Vas će uvijek biti otvorena.”, navodi se u objavi.
KONFUZIJA !!! MAFIJA I POLICIJA NE ZNAJU KO JE KO
Svugdje u pravnim državama policija prati kriminalce. Samo u „oslobođenoj“ Crnoj Gori krimosi prate policiju!!
Zbunjeni su i policajci i mafija jer ne znaju ko je ko.
Samo posmatrajte kako će država i u narednom periodu izvoditi sve jače akcije protiv kriminalnih organizacija, njihovih članova i nosilaca, kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
“Čestitam Upravi policije na još jednoj u nizu odlučnih, hrabrih i profesionalno izvedenih akcija protiv organizovanih kriminalnih grupa i njihovih kontinuiranih pokušaja da podriju sektor bezbjednosti, institucije sistema i samu državu”, poručio je Bečić.
Prema njegovim riječima, današnja akcija, kao i sve što je tim povodom saopštio direktor Uprave policije, još jednom jasno potvrđuje koliko su hitne i neophodne izmjene Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika.
“Država više ne smije dozvoliti da optuženi za najteža krivična djela izlaze na slobodu zbog neefikasnih sudskih procesa, procesnih zloupotreba, namjernih opstrukcija i beskonačnih odugovlačenja. Zato je neophodno produžiti trajanje pritvora u najtežim predmetima, spriječiti zloupotrebe procesnih prava koje služe kao štit kriminalnim strukturama i definisati kršenje mjera nadzora kao posebno krivično djelo”, jasan je on.
Kako je kazao, brojne akcije, snažni udari na kriminalne strukture, veliki broj procesuiranih i uhapšenih, hapšenje bjegunaca od pravde i na najudaljenijim destinacijama, izuzetna međunarodna saradnja i odlučno čišćenje sistema od saradnika kriminala, sve to izaziva sve veću paniku, nervozu i dezorijentaciju u kriminalnim redovima.
“Ta panika se danas sve češće manifestuje kroz monstruozne oblike hibridnog djelovanja, pritisaka, podmetanja i napada na nosioce borbe protiv organizovanog kriminala. Međutim, ti napadi nijesu dokaz njihove snage. Naprotiv, oni su priznanje njihovog straha. Priznanje da država, konačno i nepovratno, kida jednu po jednu kariku kriminalnog lanca. Priznanje da se prostor mafiji sužava iz dana u dan. Priznanje da institucije ostvaruju pobjedu za pobjedom i da više nema nikoga ko može biti jači od države”, naglasio je.
Prema njegovim riječima, država ne pregovara sa mafijom.
“Država ne zatvara oči pred kriminalom. Država udara tamo gdje kriminal misli da je najzaštićeniji. I udaraće sve snažnije, sve odlučnije i sve istrajnije, do konačnog sloma organizovanih kriminalnih struktura”, navodi.
Vrsta, količina i brutalnost napada mafijaških struktura i njihove jeftine posluge različitih profila, kako dodaje, samo su dodatno izrodili rijetko viđenu odlučnost kod brojnih čelnika, funkcionera i časnih profesionalaca u sistemu da ovu najvažniju borbu države dovedu do kraja.
“Zato je njihova dezorijentacija na vrhuncu. Zato su njihovi napadi sve prljaviji. Zato su njihove metode sve monstruoznije. Ali zato su i udarci institucija sve jači. Jer nema toga ko je ogrezao u kriminalu, nasilju, švercu, korupciji ili izdaji državnog interesa, a da neće položiti račune pred državom Crnom Gorom i njenim institucijama”, jasan je on.
Zaključio je da je ovo borba za državu, za pravdu, za bezbjednost građana i za budućnost u kojoj zakon neće klečati pred mafijom, nego će mafija odgovarati pred zakonom.
Osnovni sud u Podgorici riješio je preko sto odsto na priliv predmeta na nivou suda, uprkos kadrovskom deficitu. Dobri rezultati kako su istakli postignuti su u 2025. i u prvom kvartalu 2026. godine.
Tokom 2025. godine nedostajalo je do 14, od ukupno 42 sudije ovog suda. Na ovakve rezultate rada, osim posvećenog rada sudija i zaposlenih, uticali su, navode u saopštenju Suda, i brojni sastanci predsjednice suda i sudija sa predstavnicima državnih organa i organizacija. U krivičnom referatu zabilježen je porast priliva predmeta u odnosu na prethodnu izvještajnu godinu.
U prvom kvartalu 2026. godine, započetom sa osam sudija manje od sistematizovanih 42 sudija, ostvaren je rezultat od preko sto posto riješenih predmeta u odnosu na priliv.
„Osnovni sud u Podgorici je 2025. godinu započeo sa deficitom od osam postupajućih sudija u odnosu na sistematizovani broj, od čega su bila upražnjena tri sudijska mjesta, dok je jedna sutkinja bila odsutna zbog sekondiranja pred Evropskim sudom za ljudska prava sve do septembra iste godine, a četiri sutkinje zbog korišćenja porodiljskog odsustva. Tokom godine je došlo do dodatnog smanjenja postupajućih sudijskih kapaciteta, budući da je u januaru šest sudija izabrano na sudijsku funkciju u Viši sud u Podgorici, usljed čega je u februaru ovaj sud postupao bez čak 14 sudija. Konačno, Osnovni sud u Podgorici je 2025. godinu završio sa deficitom od osam postupajućih sudija, od čega su dva sudijska mjesta upražnjena. I pored toga, sud je ostvario dobre rezultate i od ukupnog broja predmeta u radu zaključno sa 31. 12. 2025. godine (28.942 predmeta ne računajući „Su“ i „Iv“ predmete), riješio
100,37 % predmeta u odnosu na priliv, što je za 13,89 % predmeta više u odnosu na priliv u poređenju sa prilivom na isti datum prethodne godine“, navode u saopštenju.
Osnovni sud u Podgorici ostvario je dobre rezultate i u prvom kvartalu 2026. godine, uprkos nedostatku osam sudija. Sud je do 30. aprila riješio 106 odsto predmeta u odnosu na priliv, što je više nego u istom periodu prošle godine.
Zabilježen je povećan broj novih predmeta, posebno u parničnom referatu, ali i značajno bolji rezultati u njihovom rješavanju. Dobri rezultati ostvareni su i u vanparničnim i radnim sporovima, dok je kvalitet rada potvrđen činjenicom da je od 800 predmeta po žalbi ukinuto svega 16,63 odsto odluka.
Iz suda navode da su efikasnosti doprinijeli veća angažovanost sudija i zaposlenih, bolja koordinacija sa institucijama, fokus na rješavanje starih predmeta i primjena regionalnog projekta reforme pravosuđa koji podržava Norveška.
Kako ističu, ostvareni rezultati potvrđuju da je sud, uprkos kadrovskim ograničenjima i povećanom obimu posla, uspješno odgovorio zahtjevima građana i doprinio jačanju pravne sigurnosti i povjerenja u pravosuđe.
„Sagledavajući ostvarene rezultate kroz pokazatelje efikasnosti i kvaliteta rada, može se zaključiti da je Osnovni sud u Podgorici kako tokom 2025. godine, tako i u prvom kvartalu 2026. godine, uprkos kontinuiranim kadrovskim ograničenjima i povećanom obimu rada u pojedinim referatima, uspješno odgovorio zahtjevima pravovremene i djelotvorne zaštite prava građana. Visok procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv, uz očuvan kvalitet sudskih odluka i kontinuirane aktivnosti usmjerene na smanjenje trajanja postupaka i rješavanje starih predmeta, potvrđuju posvećenost suda unapređenju efikasnosti i ostvarivanju prava na suđenje u razumnom roku. Ovakvi rezultati predstavljaju značajan doprinos jačanju pravne sigurnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa“, naglasili su u Osnovnom sudu.
Lider Građanski pokret URA Dritan Abazović poručio je iz Brisela da Crna Gora treba da se okrene razvojnim politikama, evropskim integracijama i društvenom pomirenju, ocjenjujući da su podjele zasnovane na događajima iz 1945. godine prevaziđene, dok je vlast kritikovao zbog, kako je naveo, zakašnjele organizacije obilježavanja jubileja obnove nezavisnosti.
Kako je saopšteno, Dritan Abazović je ove stavove iznio u autorskom podkastu „Petak s Dritanom”, koji je povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope snimao u Briselu, gdje boravi sa potpredsjednicom Građanski pokret URA Ana Novaković Đurović na liderskom sastanku evropskih Zelenih.
„Nadam se da ćemo i mi biti dio velike evropske porodice, a da će Evropa naći snage da se mnogo bolje postavi u odnosu na geopolitičke okolnosti i da kao kontinent izađemo jači. Žao mi je što danas postoji veliki jaz između onih koji su pobijedili u Drugom svjetskom ratu. Danas to treba gledati kao dio širokog političkog spektra koji ima svoje konflikte i nije karakterističan samo za Crnu Goru. Pozivam da budemo daleko od onoga što je bilo 1945, a da budemo blizu onoga što treba da bude 2030. Da se bavimo razvojnim politikama, da se mirimo među sobom”, poručio je Abazović.
On smatra da Evropa, usljed svih ovih dešavanja koja su izazvala veliku globalnu krizu, treba da se vrati sebi, da oživi proces proširenja, a da Crna Gora kao država treba da iskoristi trenutak i postane punopravna članica.
„Crna Gora treba da postane prva naredna članica EU. Šta je 9. maj, Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom? Ja mislim da treba da baštinimo antifašističku politiku, da je to obaveza Crne Gore, obaveza svakog dobronamjernog građanina. Tačno je da kod nas i dalje ima podjela, ali treba biti svjestan jedne stvari: to su prevaziđene politike. Politika budućnosti je politika razvoja, politika novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, politika stvaranja boljeg životnog standarda, manjih socijalnih razlika i većih mogućnosti za razvoj socijalnih politika”, dodao je.
Govoreći o inicijativi da se u Skupštini formira Anketni odbor za Sveti Stefan, rekao je da je URA uvijek tamo gdje se brane resursi države.
„Mi želimo da sačuvamo resurse i da budemo blizu građana. Obavezu koju su nam dali mještani Svetog Stefana doveli smo do kraja i koristim priliku da pozovem sve poslanike da nam pomognu da saznamo punu istinu. Nema mjesta za netransparentnost, za prikrivene dogovore na štetu građana, za nešto što je nekorektno prema onome što je naše zajedničko blago. Treba da imamo transparentnu, otvorenu i poštenu politiku i ja očekujem da svi ovu inicijativu podrže”, rekao je.
U kontekstu rada Poslaničkog kluba u prethodnoj sedmici, lider URE naveo je i inicijativu šefa Kluba Miloš Konatar za podršku djeci sa autizmom i njihovim roditeljima.
„Ovo je veliki problem sa kojim se suočava država. Veliki je broj građana pogođen ovom situacijom. Država se ne osvrće, ti ljudi nemaju pomoć države, niko ih ne čuje. Tim roditeljima i svoj toj djeci treba pomoći. Ne možemo da budemo evropska država ako ignorišemo neke segmente društva. Ne možemo da gradimo pošteno i pravedno društvo, a da ljude koji su u stanju socijalne potrebe ili imaju određene zdravstvene probleme guramo na marginu. URA će se truditi da u narednom periodu uvijek bude blizu građana”, dodao je.
Kako se navodi, Abazović je izrazio zadovoljstvo jer je država, na trogodišnjicu preuzimanja trajektne linije Kamenari–Lepetani, prihodovala 26,7 miliona eura.
„Tako se odgovorno mogu voditi javne finansije, tako se odgovorno vodi država. Cjelokupna investicija, odnosno kupovina osam brodova, koštala je državu 11 miliona eura. Za samo tri godine prihodovali smo već 26 miliona eura. A ti brodovi koje smo kupili ko zna koliko će narednih godina prevoziti ljude. Rashodi nijesu na godišnjem nivou veći od dva ili tri miliona eura. Sa svim remontima i ostalim troškovima, u brojkama, to je najbolji biznis koji je država pokrenula, bolji i od onog koji se tiče električne energije. Dakle, ne postoji nešto gdje je država uložila novac, a da je brže vratila investiciju i da ima perspektivu da narednih ko zna koliko godina prihoduje skoro 10 miliona eura godišnje”, rekao je, navodeći da u budućnosti kroz program 365 treba realizovati razvojnu politiku za Crnu Goru.
Prema informacijama, komentarišući kontroverze oko obilježavanja 20 godina obnove nezavisnosti, kako se navodi, ocijenio je da je Vlada zaboravila na državni jubilej.
„Smatra da je razlog i to što u Vladi Spajića ne postoje ljudi koji slave 21. maj“, navodi se u saopštenju.
Vlada je, naveo je, tri mjeseca prije jubileja, u martu ove godine, pokušala da preko budžetske rezerve brzo obezbijedi novac, jer ga nije planirala budžetom.
„Vi zvijezdu ne možete za svadbu angažovati mjesec ili dva unaprijed. Zamislite ko sjedi u Vladi Crne Gore i misli da će, ako telefonom pozove neku zvijezdu, ona doći, a ti ljudi su bukirani i imaju raspored godinu ili dvije unaprijed, da ne kažem i duže. Na kraju su po većoj cijeni dobili Riki Martina. Livin’ la vida loca je odgovarajuća pjesma za situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi u prethodnih nekoliko mjeseci”, rekao je.
Na pitanje građana koliko je njegov dolazak plaćen, rekao je da je da se pominje iznos od 900 hiljada eura i da vjeruje da je pjevač preplaćen, jer, kako se navodi, kratki rokovi su učinili svoje, iako je riječ o megazvijezdi.
„Upitan ko je najodgovorniji u slučaju korupcije za Možuru, rekao je da iza svega stoji organizovana kriminalna grupa koja je djelovala u produženom trajanju, a koja je bila vezana za funkcionere bivše vlasti, naročito u periodu od 2010. do 2017. godine. Govoreći o indolentnom ponašanju Vlade u vezi sa turističkom sezonom, rekao je da nije čuo za aktivnosti koje se sprovode po tom pitanju, osim najave da će inspekcija raditi u više smjena jer im je državna kasa prazna“, ocijenjeno je u saopštenju.
Na pitanje da li je u programu Pokreta URA Crna Gora 365 planiran razvoj poljoprivrede, odgovorio je potvrdno, navodeći da podržava domaće farmere i domaće proizvode, koji su kvalitetniji.
„Mislim da treba dati specijalne benefite za sjever Crne Gore. To će biti predmet rada, odnosno našeg programa koji ćemo ponuditi novoj vladi 2027. godine, ukoliko budemo učestvovali u njoj”, dodao je.
Direktor policije Lazar Šćepanović na današnjoj pres konferenciji saopštio je da su juče uhapsili dva člana visoko rizične rupe koja djeluje na jugu i u centralnom i zapadnom dijelu zemlje, a za trećim se intezivno traga. Osumnjičeni su, između ostalog, za kriminalno udruživanje, nedozvoljeni nadzor i pomaganje u skrivanju lica koja su počinioci krivičnih djela.
Kako je naglasio Šćepanović, procesuirana su za sada tri člana OKG i to N.Z. (29), M.M. (21) i V.L. (22) koji je trenutno u bjekstvu i za njim se inetzivno traga. Sva lica su iz Herceg Novog.
„Osujećene su akcije ogranka visoko rizične rupe koja djeluje na jugu i u centralnom i zapadnom dijelu zemlje, a koja je spovodila kontra mjere nadzora, sprečavanja otkrivanja nerasvijetljenih djela, sprečavanja otkrivanja lokacija na kojima se skrivaju počinioci krivičnih djela. Pretresi su izvršeni na 14 lokacija, u Budvi, Baru i Herceg Novom. Oduzeta je veća količina digitalne opreme, uređaji, vozila, koji su korišćeni za izvršenje pomrnutih krivičnih djela. Procesuirana su za sada tri člana OKG i to N.Z. (29) M.M. (21) i .V L. (22) koji je trenutno u bjekstvu“, kazao je Šćepanović.
Kako je naglasio radi se o sofisticiranim metodama koje su koristili ovi članovi OKG i to je novi modus rada ove grupe koja je jučerašnjim hapšenjima razbijena.
Sumnja se da su nadzirali i pratili policijske službenike koristeći i uređaje na daljinu i aplikacije u relanom vremenu na teritoriji Podgorice, Nikšića i Herceg Novog, a sve u namjeri da spriječe policijske radnje usmjerene prema članovima te grupa koje je policija namjerila da preduzme.
Na dvodnevnoj konferenciji „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, koja je u okviru Festivala vjetra, ove godine održana u Tivtu i Kotoru saopšteno je da je jedna od preporuka UNESCO da kruzeri ubuduće ne prolaze kroz tjesnac Verige, već da se sidre u tivatskom i hercegnovskom dijelu zaliva.
Profesor Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore Stevan Kordić, koji je član Nacionalne komisije za UNESCO, podsjetio je da je međunarodni Savjet za spomenike i područje u izvještaju iz februara 2025. kruzere prepoznao kao jedan od značajnijih faktora pritiska na zaštićeno područje Kotora, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca koji tim plovilima stižu u drevni grad u Boki.
Uz limitiranje broja brodova za kružna putovanja preporučili su i promjenu sidrišta.
„Ono što je taj izvještaj preporučio jeste da se, dakle, kruzerima ne dozvoli prolazak kroz Verige. Preporučuje se da ta sidrišta budu u tivatskom i hercegnovskom dijelu zaliva koji, dakle, nije najuža zona, core zona koja je zaštićena pod UNESCO-om, to je buffer zona. Takva preporuka svakako može izgledati kao drastična, jer sprovesti je nije lako, jer prosto podrazumijeva cijeli niz preduslova da biste mogli tako nešto da sprovedete“, kazao je Kordić.
U akvatoriju drevnog grada Boke ove godine uploviće 566 brodova, 17 procenata više nego 2025., rekao je direktor Luke Kotor Ljubo Radović.
Naglašava da poštuju sva zakonom definisana pravila i odgovorno upravljaju resursima. Kao rođenom Kotoraninu kaže, takođe mu je prioritet dobrobit tog grada i morskog ekosistema. U kruzing industriji, ističe Radović, rezervacije se zaključuju godinama unaprijed i zato je za svaku promjenu neophodno ozbiljno planiranje.
„Mi smo sljedeću godinu skoro svu zaključili. Mi smo onu narednu 2028. u velikoj mjeri zaključili i ako želimo da radimo bilo kakve izmjene, poštujući ono što su načela ove industrije, a to je najava promjena dugoročno, onda moramo da djelujemo brzo i da djelujemo odgovorno. Mislim da čak i kolege koji rade u Institutu za biologiju mora nisu više vezani za tu instituciju od mene, jer sam se rodio u kuću prekoputa. Naučio sam da plivam na prvu pontu. Moj otac pokojni je sadio one borove koji su u tom dvorištu, tako da je to senzibilitet koji dijelimo zajedno ovdje sa mojim dragim prijateljem Brunom koji je predsjednik Udruženja ribara jer smo se zajedno podizali i plivali u istom ambijentu, tako da ono što mi kao luka radimo je privredna djelatnost, jer nam je to profesionalna obaveza, ali naravno, to mora da bude u duhu održivosti i onoga što daje dugoročno rješenje za život ovoga grada“, poručuje Radović.
Preporuke UNESCO-a ozbiljno su shvatili u drevnom Dubrovniku i u okviru projekta nazvanog Respect the City limitirali broj kruzera i putnika, istakao je predstavnik Dubrovačke lučke uprave Dario Barbarić.
„Tada smo definirali da Luka Dubrovnik može primiti dva kruzera istovremeno, odnosno četiri hiljade putnika i da smanjimo pritisak na vršne mjesece u sezoni. To su šesti, sedmi i osmi mjesec kada smo sa nekakvih osamdeset i više pristajanja spustili to na nekakvih pedeset i nešto po mjesecu, a povećavamo pred i post sezonu. Upravo ovo što je moj dragi kolega Ljubo rekao, znači unaprijed se u cruising industriji rezerviraju brodovi i dolasci. Brodarske kompanije dvije godine unaprijed moraju imati potvrđen vez kako bi mogli organizovati izletnički program unutar same destinacije, rezervacije smještaja na brodu i tako dalje. Tako da nismo mi ti koji možemo na neki način zbog naših politika zaustavljati taj proces u našoj destinaciji na održiv način i tako planiramo i ubuduće“, kazao je Brabarić.
Jedna od poruka sa panela je da dugoročno održivost mora imati prednost nad kratkoročnim ekonomskim benefitima, samo da se ne ostvari u Crnoj Gori, nažalost, na brojnim primjerima potvrđeno pravilo da kada se sučele različiti interesi obično strada životna sredina.