U Crnoj Gori će biti pretežno sunčano i toplo, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti.
Na sjeveru sunčano, samo ponegdje malo oblaka. Vjetar u cijeloj zemlji umjeren, te će biti i toplije – do 29 stepeni.
Sunčano će biti i u južnim i centralnim predjelima. A najtoplije i sjutra u Podgorici i Danilovgradu do 32 stepena, a na primorju oko 30.
Kada je riječ o moru i sjutra će biti malo talasasto, ali za stepen toplije nego juče – 22, a UV index visok oko 8,5 UV jedinica.
U južnim predjelima i narednih dana sunčano, a nešto više oblaka može biti popodne.
Temperatura za stepen do dva u porastu.
U centralnim predjelima slično vrijeme, sunčano ili malo oblačno. Više oblaka očekuje se u utorak popodne, kada će ponegdje biti uslova za kratkotrajnu kišu i grmljavinu.
Najtoplije u Podgorici 32 stepena, a u Nikšiću i na Cetinju 28.
Na sjeveru narednih dana smjenjivaće se sunce i oblaci, a uslova za kratkotrajnu kišu I grmljavinu biće u ponedjeljak I utorak popodne.
Ujutru po kotlinama, ponegdje može biti magle ili povećane niske oblačnosti.
Bivša predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) ne priliči uloga koju joj je, kako navodi, Milan Knežević namijenio – da bude politička sluškinja DPS-a, te istakla da više nema namjeru da troši vrijeme na prepiske sa Kneževićem.
“Serijal saopštenja koje “nepotpisani heroj” plasira u ime stranke, a protiv mene, nastavio se i danas. Očigledno mora da se dokaže novim šefovima čijim interesima predaje ugled DNP, stranke kojoj su pripadali ali i danas pripadaju mnogi časni ljudi. Bilo bi elementarno pristojno i ljudski, da salve uvreda, neistina i bljuvotina, koje je sasuo sa bezbjedne distance preko medija i društvenih mreža jednoj ženi, majci, supruzi, kćerci i sestri, taj veliki “junak” i “heroj”, kakvim se predstavlja Milan Knežević, lično potpiše”, napisala je Borovinić Bojović u objavi na Fejsbuku.
Iako, kako dodaje, razumije da je teško stati javno imenom i prezimenom iza takvog sunovrata dostojanstva.
“Posebno ljudima iz DNP, sa kojima sam imala sjajnu saradnju i komunikaciju i za koje znam da ne dijele ni takav stav prema meni ni takav sistem vrijednosti. Sigurna sam da ni oni nisu saglasni – da se čitava jedna istorija borbe za slobodu u kojoj je Demokratski front imao veliku ulogu, odnosno njen kapital, predaje onima protiv kojih se stvarao – strukturama bivšeg režima DPS-a. Ostajem pri stavu da DNP-u ne priliči uloga koju joj je dotični namijenio – da bude politička sluškinja DPS-a. Što se mene tiče, rekla sam šta sam imala, i zaista nemam namjeru da trošim vrijeme više na dalje prepiske sa Milanom Kneževićem. Vidimo se na sudu”, zaključila je Borovinić Bojović.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko 22.15 časova dogodila u Ulici Vuka Karadžića, u neposrednoj blizini nikšićke Željezare život su izgubili J.M. (17) i M.T. (18), dok se treća osoba, J.B. (23), sa povredama opasnim po život, bori za život u Kliničkom centru Crne Gore.
Do tragedije je došlo prilikom sudara dva putnička automobila nikšićkih registarskih oznaka, a silina udara bila je takva da su ekipe hitne pomoći i policije odmah intervenisale na licu mjesta.
Troje povrijeđenih zbrinuto je na mjestu nesreće i transportovano u Opštu bolnicu Nikšić. Uprkos naporima ljekara, dvije osobe su podlegle od zadobijenih povreda, dok je treća teško povrijeđena, zbog težine povreda i životne ugroženosti, hitno upućen u Klinički centar Crne Gore.
Vijest o pogibiji dvije mlade osobe potresla je Nikšić, a uzrok nesreće i sve okolnosti pod kojima je došlo do sudara biće utvrđeni istragom nadležnih organa.
Dok stvarno ugroženi građani, onkološki pacijenti i djeca s invaliditetom mjesecima, pa i godinama, čekaju u neizvjesnosti pred administrativnim zidovima, sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori potresaju afere koje ukazuju na duboke anomalije. Zvanični podaci pokazuju da su državni fondovi namijenjeni najranjivijima pretvoreni u prostor za masovne zloupotrebe budžetskog novca. Prava poput „tuđe njege i pomoći“ i povlastica na putovanja postala su poligon za fiktivno bogaćenje, zbog čega država gubi desetine miliona eura godišnje.
Eksplozija broja korisnika i finansijski izdaci
Osnovno materijalno davanje usmjereno na dugotrajnu njegu jeste dodatak za njegu i pomoć (DNP), popularno nazvan tuđa njega. Finansijski izdaci i broj korisnika rasli su brzinom koja drastično prevazilazi realne demografske i medicinske okvire:
Broj korisnika: Prema zvaničnim podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Crna Gora ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu.
Godišnji trošak: Za isplatu same tuđe njege i pomoći (koja na mjesečnom nivou iznosi oko 99 eura po osobi) država izdvaja oko 30 miliona eura godišnje.
Šema fiktivnih putovanja: Višemilionske prevare
Jedan od najvećih kanala za zloupotrebu bio je Zakon o povlasticama na putovanje lica sa invaliditetom. Korisnici tuđe njege imali su pravo na refundaciju troškova prevoza za 12 putovanja mjesečno na teritoriji države, kao i njihovi pratioci.
Metod zloupotrebe: Korisnici ili organizovane grupe masovno su uzimali potvrde sa autobuskih i željezničkih stanica za fiktivna putovanja koja se nikada nisu desila, a zatim od centara za socijalni rad naplaćivali stotine eura refundacije mjesečno.
Dokaz prevare: Kako bi se zaustavio ovaj višemilionski odliv, usvojen je restriktivniji zakon. Odmah nakon uvođenja oštrijih kontrola, broj zahtjeva za isplatu putnih troškova u centrima za socijalni rad pao je za nevjerovatnih 90 do 95 odsto. Suzbijanje ove prevare državi će uštedjeti 12 do 13 miliona eura godišnje.
Gradovi rekorderi: Gdje se najviše zloupotrebljava?
Zloupotrebe socijalnih davanja i statusa OSI nisu ravnomjerno raspoređene, već su drastično izražene u opštinama na sjeveru Crne Gore, gdje broj korisnika prkosi svakoj medicinskoj logici:
Mojkovac: Prema zvaničnim statistikama, ova opština predstavlja neslavnog rekordera u odnosu na broj stanovnika – tamo je čak svaki sedmi stanovnik zvanični primalac tuđe njege i pomoći.
Rožaje: U ovoj opštini je broj korisnika u odnosu na 2015. godinu porastao gotovo četiri puta. Analize pokazuju da više od polovine stanovništva Rožaja koristi neki vid socijalnih davanja.
Tuzi: Državne komisije su pokrenule provjere nakon što su otkriveni slučajevi gdje su ljekari mimo zakona potpisivali specijalističke izvještaje kako bi se pojedincima omogućilo dobijanje tuđe njege.
U zvaničnim analizama UNICEF-a i Svjetske banke, podaci o korisnicima se ne vode prema nacionalnoj pripadnosti. Zakon garantuje prava svima pod jednakim uslovima. Ipak, posmatrano kroz geografski aspekt, u opštinama rekorderima poput Rožaja i Mojkovca statistički dominira lokalno stanovništvo tih regija.
Procedura iza zatvorenih vrata: Kako rade nove komisije?
U pokušaju da zaustavi nestajanje miliona eura, Ministarstvo socijalnog staranja pokrenulo je radikalnu reformu formiranjem novih socijalno-ljekarskih komisija. Cilj je jasan: masovna revizija svih postojećih rješenja i uvođenje rigoroznih filtera za nove zahtjeve. Međutim, ova administrativna čistka pretvorila se u novu agoniju za građane.
1. Struktura i tempo rada
Nove komisije sastoje se uglavnom od po tri člana koji su obavezno doktori medicine odgovarajućih specijalnosti (npr. ortopedi, neuropsihijatri, kardiolozi). Država je formirala ove timove sa zadatkom da rade ubrzanim tempom, pa tako na pojedinim sjednicama razmatraju i do 300 zahtjeva odjednom, što otvara pitanje koliko se detaljno može pregledati svaki pojedinačni pacijent.
2. Hod po mukama za pacijente
Da bi građanin uopšte došao pred ljekarsku komisiju, procedura počinje u lokalnom Centru za socijalni rad.
Korak 1: Podnosi se zahtjev uz obimnu i svježu specijalističku medicinsku dokumentaciju.
Korak 2: Centar za socijalni rad prosljeđuje predmet Prvostepenoj socijalno-ljekarskoj komisiji.
Korak 3: Komisija zakazuje zasjedanje i upućuje poziv stranci na kućnu adresu radi ličnog pregleda.
Korak 4: Nakon pregleda i uvida u dokumentaciju, komisija donosi nalaz, ocjenu i mišljenje, na osnovu kojeg Centar za socijalni rad izdaje konačno rješenje u roku od 30 dana.
3. Vladina „super-komisija“ i revizije
Glavno oružje države u borbi protiv prevara je Posebna komisija za kontrolu kvaliteta rada, koju je obrazovala Vlada Crne Gore. Ova „super-komisija“ ima pravo da uzme bilo koje već izdato rješenje o tuđoj njezi i izvrši reviziju. Ako utvrde da je prvostepena komisija progledala kroz prste osobi koja je zdrava, rješenje se momentalno poništava, isplate se obustavljaju, a protiv ljekara koji su potpisali lažni nalaz pokreću se disciplinski i krivični postupci.
4. Kolateralna šteta: Hiljade ugroženih na čekanju
Iako je namjera bila da se presijeku lanci korupcije, rigidan sistem i višemjesečni zastoji u radu komisija stvorili su kolateralnu štetu. Zbog uvođenja novih procedura i detaljnih češljanja dokumentacije, stvorila su se ogromna uska grla. Prema izvještajima istraživačkih organizacija poput CIN-CG, na hiljade najtežih pacijenata – uključujući djecu s autizmom i onkološke bolesnike – mjesecima čeka na red. Mnogima su isplate prekinute jer im je isteklo staro rješenje, a novo ne stiže na red zbog preopterećenosti sistema.
Ministarstvo najavljuje prelazak na jedinstveno vještačenje invaliditeta po modelu ljudskih prava UN-a, kako se prava ne bi određivala isključivo na osnovu suvih medicinskih dijagnoza. Do tada, Crna Gora ostaje zemlja apsurda: dok su prevaranti godinama lagano punili džepove fiktivnim putovanjima, oni kojima je tuđa njega pitanje života i smrti danas bukvalno umiru čekajući da dođu na red pred novim, rigoroznim državnim komisijama.
Određeno je zadržavanje S.Đ. zbog sumnje da je fizički napala policajce, vrijeđala ih i prijetila im, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) na Cetinju.
S.Đ. je uhapšena po nalogu tužioca u ODT Cetinje, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo pokušaj sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje, na štetu policijskih službenika Uprave policije.
“Osnovano se sumnja da je osumnjičena S.Đ. prilikom postupanja policijskih službenika, iste fizički napala, upućujući im istovremeno riječi prijeteće i uvredljive sadržine, čime je pokušala spriječiti službena lica u vršenju službene radnje”, navodi se u saopštenju.
Nakon saslušanja, državni tužilac je donio rješenje o zadržavanju osumnjičene u trajanju od 72 sata.
Bivši premijer Mađarske Viktor Orban ponovo je danas izabran za predsjednika stranke Fides na 32. kongresu održanom u Budimpešti.
Orban, koji je bio jedini kandidat, dobio je povjerenje delegata tajnim glasanjem i izabran je za jednogodišnji mandat sa 729 glasova od 737 važećih, prenosi agencija MTI.
Delegati su usvojili izvještaj nacionalnog kluba i gotovo jednoglasno prihvatili dokument koji analizira razloge izbornog poraza stranke.
Takođe je usvojena politička rezolucija kojom se odbacuje migracioni pakt EU i protestuje protiv, kako je navedeno, “nasilnog uklanjanja demokratski izabranih zvaničnika”.
Izmjenama statuta reorganizovana je struktura stranke Fides, koja će ubuduće biti usklađena sa lokalnim samoupravnim sistemom, a proširen je i nacionalni odbor stranke na 28 članova.
Demokratska narodna partija (DNP) upitala je Jelenu Borovinić Bojović zašto je podnijela ostavku na mjesto predsjednice Skupštine Glavnog grada, te ko ju je natjerao da to uradi, jer DNP, kako kažu, bez obzira na sve, nikad ne bi glasao za njenu smjenu.
“Demokratska narodna partija sa zadovoljstvom konstatuje da je Jelena Borovinić Bojović ipak priznala da poznaje odbjeglog kriminalca Ljuba Milovića, i da isti nikad na nju nije potezao pištolj niti joj je na bilo koji način ugrožavao bezbjednost. Naravno, potpredsjednica Vlade na čekanju, zaboravila je da kaže da je posjećivala i Milovićev restoran na Grahovu u društvu tada najviših zvaničnika vlade, i da o tome postoje evidentirane fotografije od strane istog Milovića sa kojim je bila u društvu. A što ćemo ako Milović objavi te fotografije? Ništa naravno, odgovor će biti da je to AI tehnologija”, navodi se u saopštenju DNP-a.
Kako dodaju, DNP ne smatra da je gospođa Borovinić Bojović susretima s Ljubom Milovićem počinila bilo kakvo krivično djelo ili uradila bilo šta nečasno.
“Ali nije ni crnogorski, ni srpski negirati drugarske i prijateljske odnose s čovjekom koji je sada u bjekstvu, a prije toga bio je veliki drugar i prijatelj od milošte prozvan “Ljupče””, saopštili su iz DNP-a.
Kažu da nije samo Borovinić Bojović imala kontakte sa Milovićem.
“I da budemo pošteni, nije samo gospođa Borovinić Bojović imala kontakte sa Ljubom Milovićem, već i značajan broj ličnosti iz javnog života koji bi sada najradije izbrisali taj dio biografije. Što se tiče njenog susreta s Milom Đukanovićem i molbe da dobije Trinaestojulsku nagradu, dodaćemo samo još jedan detalj, da su tad svi članovi i simpatizeri DNP-a po nalogu Milana Kneževića skupljali potpise podrške Jeleni Borovinić Bojović kako bi dobila Trinaestojulsku nagradu, a čije potpise je ona izgleda direktno odnijela Đukanoviću. Ali kao što naš mudri narod kaže: “nije majka klela sina što se kockao, već što se vadio”, tako se i gospođa Borovinić Bojović grđe vadi nego što se kocka”, navode iz DNP-a.
Kako su dalje saopštili, dana 01.01.2019. postavljena je za načelnicu Odjeljenja Pulmologije Interne Klinike KCCG na čijem čelu je bio sadašnji poslanik DPS-a Jevto Eraković.
“Ko je za vrijeme DPS-a mogao biti unaprijeđen na ovakvu ili slične funkcije ako ne dokazani DPS-ovac? Uostalom, i Jevto i Milo će biti svjedoci na najavljenom suđenju, a Ljubo Milović se može uključiti putem video linka. Na kraju, moramo upitati gospođu Borovinić Bojović zašto je podnijela ostavku na mjesto predsjednice Skupštine? Ko ju je natjerao da to uradi, jer DNP bez obzira na sve, nikad ne bi glasao za njenu smjenu. Ovako ispada da gospođa Borovinić Bojović svim silama brani fotelju koju je napustila. Dosad su se u Crnoj Gori branile zauzete fotelje, ali gospođa Borovinić Bojović je prešla igricu braneći fotelju u kojoj više nije od 25. maja. To je isto kao da vam moraju čuvati separe u restoranu na Grahovu iako tamo odavno ne dolazite jer više ne znate onog koga ste poznavali”, zaključuju iz DNP-a.
Kako smo već izvijestili, godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u maju je iznosila 3,6 odsto.
No, ukoliko se uporede maj ove i prošle godine, do izražaja dolazi drastičan rast cijena kada su u pitanju određene kategorije proizvoda i usluga.
Na rast stope inflacije, prije svega, naročito je uticala oblast prevoza, u koju spadaju i goriva. Cijene su ove godine 14,4 odsto veće u odnosu na prošlu godinu.
Osjetno veća stopa inflacije registrovana je i kada su u pitanju alkohol i duvan – 5,3 odsto.
Slijede pokućstvo i rutinsko održavanje stana (4,1), restorani i usluge smještaja (3,7), Stanovanje, voda, struja i drugi energenti (3), te osiguranje i finansijske usluge (2,7).
Do rasta stope došlo je i kada su u pitanju rekreacija, sport i kultura (2,3), hrana i bezalkoholna pića (2), zdravlje (1,9), informacije i komunikacije (0,5), te lična njega, socijalna zaštita i razna dobra i usluge (1,6).
Inflacija je mirovala kada je u pitanju obrazovanje.
Pad stope jedino je registrovan kada je riječ o cijenama odjeće i obuće (-0,3).
Bivša predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović potvrdila je za TVPG da je tačna informacija da joj je prijećeno, dodajući da će DNP svaku optužbu morati sa dokaže pred sudom.
“Ona ističe i da se nikada nije sastajala sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem niti da ima želju”, prenosi TVPG.
– Novinarka Jelena Jovanović saopštila je sinoć gostujući na jednoj televiziji, da ste vi kao ministarska zdravlja bili meta direktnih prijetnji od strane Ljuba Milovića? Ona je to kazala komentarišući vašu polemiku sa gospodinom Kneževićem, koji Vas je optužio da ste se sastajali sa njim. Kazala je i da je on naoružan upao u Vaš kabinet kao tada član Uprave policije. Kakav je Vaš komentar na sve to?
Borovinić Bojović: U vrijeme pandemije koronavirusa na liječenju su bili pacijenti koji su dolazili iz svih mogućih sfera javnog života, jer virus ne bira i ne prebrojava po krvnim zrncima. U pratnji jednog od pacijenata, tadašnjeg direktora Uprave policije, gospodina Brđanina, bio je službenik Uprave policije, naoružan, koji je tvrdio da mu je blizak rođak. Tada sam ga vidjela prvi put u životu, a njegovo ime mi je, naravno, bilo nepoznato. Bio je uznemiren i uplašen za zdravlje svog rođaka i tom prilikom mi je uputio verbalne prijetnje da se može desiti da, ukoliko ishod njegovog liječenja bude loš, stradamo i ja i članovi moje najuže porodice. Kako sam se kao ljekarka i ranije susretala sa sličnim situacijama i prijetnjama, pokušala sam da objasnim da je stanje pacijenta neizvjesno, ali da će ljekari učiniti sve što je u njihovoj moći da ga spasu.
Tokom narednih dana liječenja tog pacijenta, isti službenik Uprave policije, koji mi je predstavljen kao njegov blizak rođak, interesovao se za njegovo zdravstveno stanje sve do trenutka kada je pacijent, odlukom konzilijuma ljekara o upućivanju na liječenje u inostranstvo, poslat na dalje liječenje u Beograd.
Nikada ranije, niti kasnije, nijesam srela tog čovjeka, niti mi je bilo poznato o kome se radi.
Nažalost, u to vrijeme i ja lično, kao i članovi moje najuže porodice, često smo bili meta najgnusnijih medijskih i drugih napada i nasrtaja na naše živote, te je na osnovu procjene ANB-a, Vlada Crne Gore donijela odluku o neophodnom obezbjeđenju.
U zvaničnom saopštenju i jednom besprizornom napadu DNP Milana Kneževića je povodom ovoga iznio niz insinuacija i neistina sa ciljem direktnog ugrožavanja mog profesionalnog i ličnog integriteta, kao i integriteta moje porodice, zbog čega će te insinuacije i optužbe morati da brani pred sudom. Kao što sam i ranije kazala, kao ljekarka razumijem da je u pitanju jedna panična i očajna politička reakcija usljed raskrinkavanja, ali se takvo ponašanje i takav izostanak elemenantarnog dostojanstva ne može opravdati bilo kojim političkim ili drugim motivom.
Iz Kneževićeve stranke su Vas optužili i za sastajanje sa Milom Đukanovićem povodom, kako su kazali, Trinaestojulske nagrade. Šta kažete na to?
Borovinić Bojović: Dovoljno je da pogledate kontekst i trenutak kada se plasiraju takve optužbe. U trenutku kada Đukanović i Knežević odnosno DPS i DNP daju podršku zajedničkom kandidata za predsjednika Skupštine Glavnog grada. Mene je DPS rušio 2022., nekoliko su puta to pokušali i kasnije. I ove su godine tražili moju smjenu, dok će DNP glasati po želji DPS. Što se tiče navodnog susreta, nikada se u životu nisam niti upoznala, niti razgovarala, niti imala bilo kakvu potrebu i želju da se sretnem sa Milom Đukanovićem, što bi isti, vjerujem, i potvrdio. Takođe nisam bila direktor Interne klinike u vrijeme kada je dr Jevto Eraković bio direktor KCCG, već sam zbog profesionalnih referenci i iskustva, a minimalnog broja ljekara pulmologa, obavljala veoma zahtjevnu ulogu, posebno u doba korone, načelnika odjeljelja za Pulmologiju, koje je samo jedno od pet subjedinica Interne klinike. To građani znaju, u Crnoj Gori se zna ko je ko, tako je i za moju porodicu, i sigurna sam da su, posebno na tu temu, detaljnija objašnjenja suvišna. Jedna od poenti napada je upravo pokušaj da se skrene pažnja sa nove političke realnosti u Podgorici koju DPS kreira, a DNP izvršava. Sve krajnje paušalne i neprimjerene insinuacije i neistine koje su izrečene u pomenutim saopštenjima DNP-a, služe upravo tome.
Da bi Srđan Perić bio izabran za predsjednika Skupštine Glavnog grada, funkciju koja predstavlja zakonodavnu vlast u Podgorici, neophodno je, poručuju iz Pokreta Evropa sad, da prethodno transparentno obezbijedi potrebnu skupštinsku većinu.
„Nakon današnjeg javnog nastupa gospodina Perića, postalo je i formalno jasno koje političke strukture zajedno sa njegovom partijom čine novu većinu i preuzimaju najveću odgovornost za buduće upravljanje Glavnim gradom. Pokušaji da se javnost ubijedi kako predsjednik Skupštine u Glavnom gradu ima isključivo tehničku ili kontrolnu ulogu podsjećaju na već viđen i neuspješan politički eksperiment manjinske Vlade Dritana Abazovića“, navode iz te partije.
Kažu da je tada saradnja sa DPS-om predstavljana kao navodno jedino moguće rješenje za deblokadu evropskih integracija, da bi se ubrzo pokazalo da takav model nema ni političku stabilnost, ni dugoročnu održivost.
„Zato se danas pravi koalicija koja bi zbog postignutih rezultata rušila gradonačelnika Mujovića, po sličnom scenariju kao kada je smijenjen tadašnji ministar finansija Milojko Spajić, nakon najave realizacije programa Evropa sad 1. Zbog toga je sve očiglednije da problematizovanje zakonskog instituta prinudne uprave nije izraz iskrene brige za deblokadu rada lokalne samouprave, već pokušaj stvaranja političkog alibija za formiranje neprincipijelnih i teško održivih koalicija“, napisali su u saopštenju.
Ističu da pravila koja predviđaju uvođenje prinudne uprave nijesu donijeta za vrijeme mandata aktuelne Vlade, već upravo u periodu vlasti političkih subjekata koji danas čine ili podržavaju novu Perićevu većinu.
„Taj mehanizam je godinama primjenjivan u brojnim crnogorskim opštinama, bez ozbiljnijih primjedbi onih koji ga danas pokušavaju predstaviti kao navodno nedemokratsko ili uzurpatorsko rješenje. Krizu u Podgorici nijesu izazvali ni Pokret Evropa sad, ni gradonačelnik Saša Mujović. Ona je nastala kao posljedica odluke DNP-a da napusti vlast zbog projekta Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. To predstavlja i najveću političku kontradikciju, jer će novu većinu, uz Preokret, DPS, Evropski savez, URU i SEP, činiti i DNP. Stranka koja je mjesecima gradila političku kampanju na protivljenju izgradnji postrojenja u Botunu sada očigledno nema problem da sarađuje sa onima koji su taj projekat od početka podržavali i od svojih stavova nijesu odustali. Time postaje jasno da pitanje Botuna nikada nije bilo suštinski razlog političke krize, već samo povod za prekomponovanje političke većine u Podgorici“, navode iz PES-a.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.