Do temelja ćemo srušiti vašu partijsku ideologiju koju ste htjeli da proglasite istorijom Crne Gore, saoštio je Boris Bogdanović, šef Kluba poslanika Demokrata, aludirajući na predstavnike bivšeg režima predvođenog DPS-om.
Kako je naglasio, „Vučji do će biti Dan vojske i tačka!“
„Treba satrijeti do temelja poraznu ideju da su oni vlasnici Crne Gore, da su oni komandanti Vojske Crne Gore, da su oni ti koji treba da odluče koga ćemo slaviti ovdje, a koga ne“, izjavio je Bogdanović, pa nastavio:
„Ko ste vi, ljudi, da odlučite koje ćemo dane slaviti? Ko ste vi, jadni ne bili, da presuđujete o tome koje su bitke slavne, a koje ne? Ko ste vi da sastavljate naše pretke na podobne i nepodobne? Ko ste vi, ljudi moji, da odlučujete o tome koga će narod slaviti, a koga mora zaboraviti?“, pitao je Bogdanović.
Kako je istakao, „zaborav naših predaka i naših junaka, to je ono što ste nam nudili punih 30 godina“.
„A onda ste sopstvenu partijsku ideologiju i ideju htjeli da proglasite istorijom Crne Gore. Nije vam bilo dovoljno to što ste gospodarili živima, nego ste htjeli da komandujete i mrtvima. E, ne može, gospodo“, puručio je Bogdanović, pa dodao:
„Nijeste vi stvarali Crnu Goru. Nijeste vi krvlju ispisali istoriju Crne Gore. Nijeste vi ti koji treba da odlučite koga će narod poštovati, a koga narod mora zaboraviti. Nijeste vlasnici naših slavnih junaka. Nijeste vi vlasnici naše slavne istorije. Nijeste vi vlasnici ove zemlje. Nijeste vi vlasnici Vojske Crne Gore. I, u krajnjem, nijeste niti takvi ikada možete biti vlasnici Crne Gore“, zaključio je šef Kluba poslanika Demokrata.
„MPŠV još uvijek nije u mogućnosti da donese rješenje po zahtjevima bivših zaposlenih u sektoru šumarske i drvne industrije, budući da nisu ispunjeni zakonski uslovi za to“, navodi se u odgovoru Ministarstva
Iako je zakonski rok za donošenje rješenja o finansijskoj podršci bivšim radnicima drvoprerađivačke i šumarske industrije istekao još 1. jula, isplata naknada do 12.000 eura nije počela. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potvrdilo je za Bankar da je 6.400 bivših zaposlenih dostavilo urednu dokumentaciju, ali da rješenja i dalje ne mogu biti donijeta jer Ministarstvo finansija nije dostavilo podatke o ranije isplaćenim sredstvima po osnovu socijalnih programa.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kazali su za Bankar da još nijesu ispunjeni zakonski uslovi za odlučivanje o zahtjevima bivših zaposlenih, iako je rok za donošenje rješenja istekao prije više od četiri mjeseca.
„MPŠV još uvijek nije u mogućnosti da donese rješenje po zahtjevima bivših zaposlenih u sektoru šumarske i drvne industrije, budući da nisu ispunjeni zakonski uslovi za to“, navodi se u odgovoru Ministarstva dostavljenom Bankaru.
Izmjenama zakona, koje je Skupština Crne Gore usvojila 27. februara ove godine, propisano je da nadležno ministarstvo rješenja o ostvarivanju prava na finansijsku podršku donese najkasnije do 1. jula 2026. godine.
Međutim, ni u novembru nije poznato kada će postupak biti završen, niti kada bivši radnici mogu očekivati prve isplate.
Fond rada dostavio podatke, čeka se Ministarstvo finansija
Iz Ministarstva objašnjavaju da je za donošenje rješenja neophodno utvrditi da li su bivši radnici ranije dobijali novac po osnovu socijalnih programa, kako bi se odredio iznos finansijske podrške na koji imaju pravo.
„Iako je Fond rada dostavio potrebne podatke, za izradu i donošenje rješenja je od ključnog značaja i dostavljanje podataka o isplaćenim sredstvima po osnovu socijalnih programa, koje je ovo Ministarstvo dužno da pribavi po službenoj dužnosti od Ministarstva finansija“, kazali su iz tog resora.
To predstavlja pomak u odnosu na avgust, kada je Ministarstvo saopštilo da čeka podatke obje institucije.
Prema tada objavljenim podacima, Ministarstvu je bilo podnijeto ukupno 7.389 zahtjeva. Od tog broja, za 1.133 predmeta bila je potrebna dopuna dokumentacije, dok su kod 412 postojali razlozi za donošenje odbijajućih rješenja.
Najnoviji podaci pokazuju da je broj predmeta sa urednom dokumentacijom dostigao 6.400, ali da još nije konačan.
„Urednu dokumentaciju je podnijelo 6.400 bivših zaposlenih, pri čemu ovaj broj nije konačan, obzirom da se nakon dopune tražene dokumentacije taj broj može povećati“, navode iz Ministarstva.
Ipak, uredno podnijeta dokumentacija ne znači automatski i ostvarivanje prava na naknadu, jer je prije donošenja rješenja potrebno provjeriti ispunjenost svih zakonskih uslova.
Neizvjesno kada će početi isplata
Na pitanje Bankara kada bivši radnici mogu očekivati prvu ratu, odnosno da li će isplate početi do kraja 2026. godine, Ministarstvo nije navelo konkretan datum.
„U skladu sa Zakonom, nakon što rješenja budu donijeta i dostavljena strankama, isplata će biti izvršena u najviše pet jednakih polugodišnjih rata počev od dana pravosnažnosti rješenja“, odgovorili su iz Ministarstva.
To znači da isplata ne može početi prije donošenja i pravosnažnosti pojedinačnih rješenja, dok rok za završetak tog postupka i dalje ostaje nepoznat.
Iz Ministarstva nijesu precizirali ni da li su sredstva za prvu ratu obezbijeđena u državnom budžetu, kao ni koliko je novca za ovu namjenu planirano u budžetu za 2027. godinu.
Za pune naknade bilo bi potrebno 76,8 miliona eura
Iako zakon predviđa finansijsku podršku do 12.000 eura po radniku, konačni iznos koji će država morati da izdvoji još nije poznat.
„Konačan iznos sredstava za isplatu još uvijek nije moguće precizirati, sve dok ne bude poznato za koji iznos će se umanjiti zakonom propisani iznos finansijske podrške od 12.000 eura“, naveli su iz Ministarstva.
Ukoliko bi svih 6.400 bivših radnika koji su dostavili urednu dokumentaciju ostvarilo pravo na puni iznos naknade, ukupno bi bilo potrebno 76,8 miliona eura.
Međutim, riječ je o hipotetičkom maksimalnom iznosu za taj broj podnosilaca, a ne o utvrđenoj finansijskoj obavezi države. Konačan iznos zavisiće od broja radnika kojima će pravo biti priznato, kao i od eventualnih umanjenja zbog ranije isplaćenih sredstava.
Prema ranijim podacima Ministarstva, dio bivših zaposlenih već je od Fonda rada dobio po 1.920 eura, što se uzima u obzir prilikom obračuna finansijske podrške.
Za radnika kojem bi bilo priznato svih 12.000 eura, pojedinačna rata bi, u slučaju isplate kroz pet jednakih polugodišnjih rata, iznosila 2.400 eura.
Radnici čekaju od prošle godine
Prijavljivanje bivših zaposlenih u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji za ostvarivanje prava na finansijsku podršku počelo je 1. jula 2025. godine, nakon stupanja na snagu zakona kojim je predviđeno obeštećenje radnika tog sektora.
Zbog velikog broja pristiglih zahtjeva i problema u njihovoj obradi, Skupština je krajem februara 2026. godine usvojila izmjene zakona.
Tim izmjenama rok za donošenje rješenja pomjeren je na 1. jul 2026. godine, dok je isplata naknada predviđena u najviše pet jednakih polugodišnjih rata.
Ministarstvo je u martu saopštilo da je završena administrativna kontrola pristiglih zahtjeva, dok je u avgustu objavilo podatke o obradi ukupno 7.389 podnijetih zahtjeva.
Prema ranijim informacijama, 83,2 odsto prijava dolazi iz opština sa sjevera Crne Gore, uključujući Nikšić. Među preduzećima iz kojih dolazi najveći broj podnosilaca zahtjeva navedeni su fabrika celuloze i papira u Beranama, INIS „Marko Radović“ iz Podgorice, Gornji Ibar iz Rožaja, Javorak iz Nikšića i Korporacija „Jakić“ iz Pljevalja.
Vlada je još 19. novembra 2025. godine predvidjela pribavljanje podataka o ranijim isplatama, ali najnoviji odgovori Ministarstva pokazuju da taj dio postupka još nije završen.
Uprkos proteku zakonskog roka, dostavljanju podataka Fonda rada i hiljadama uredno podnijetih zahtjeva, postupak još nije rezultirao donošenjem rješenja.
Tako više od četiri mjeseca nakon isteka zakonskog roka, 6.400 bivših zaposlenih sa urednom dokumentacijom i dalje čeka odluku o ostvarivanju prava na finansijsku podršku, dok datum početka isplata ostaje nepoznat.
Zbog nestabilnih vremenskih prilika u Crnoj Gori kolovozi su mokri i klizavi. Duž klisura i usjeka mogući su i sitniji odroni. Magla smanjuje vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, naročito u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, a vozačima se savjetuje oprezna vožnja prilagođena uslovima na putu uz poštovanje saobraćajnih propisa, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na putnom pravcu Kolašin – Jelovica – Berane, na lokaciji Rijeka Mušovića saobraćaj je u prekidu za sve kategorije vozila, zbog odrona koji se desio rano jutros. Saobraćaj se preusmjerava na Kolašin-Mojkovac-Ribarevine-Berane.
Do 01. aprila 2027. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna je na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koristie u ovom period je 4 mm.
Do 15. decembra od 08.00 do 10.00 časova i od 11.00 do 16.00 časova, odobrava se totalna obustava saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15, dionica od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića.
Od 16.11. do 16.12. odobrava se totalna obustava saobraćaja, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15 dionica most na Rijeci Crnojevića.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most-Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 časova.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog planiranih radova na redovnom održavanju tunela Sozina, od 15.09. 2026. do 15. 06. 2027. godine saobraćaj se u tunelu od 22.00 do 6.00 časova odvija naizmjenično jednom trakom. U tom terminu moguće su i kratkotrajne potpune obustave saobraćaja.
U protekla 24 sata dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, jedna zadobila teže, a dvije lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Crna Gora ne prihvata da se napredak u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom EU uslovljava prihvatanjem hrvatskog predloga ugovora o kopnenoj granici, poručio je ministar pravde i šef crnogorskog pregovaračkog tima Bojan Božović u pismu upućenom državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić, u koji je CdM imao uvid. Crna Gora je spremna da ponudi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru, a ukoliko dogovor izostane, predlaže zajedničko obraćanje međunarodnoj instanci.
Božović je izrazio zabrinutost zbog poruka hrvatskih zvaničnika kojima se napredak Crne Gore na evropskom putu dovodi u vezu sa prihvatanjem hrvatskog predloga ugovora o kopnenoj granici, ocjenjujući da takav uslov nije dio pregovaračkog okvira sa Evropskom unijom.
„Crna Gora je svoju opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji potvrdila konkretnim rezultatima i dosljednim ispunjavanjem preuzetih obaveza. Očekujemo da se njen napredak procjenjuje isključivo na osnovu ostvarenih rezultata i utvrđenih evropskih kriterijuma“, naveo je Božović.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor još 2011. godine Deklaracijom o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi zauzeo stav da otvorena bilateralna pitanja između država, uključujući granična, ne smiju kočiti pristupanje država kandidata Evropskoj uniji.
„Crna Gora u tome vidi zajedničku polaznu tačku i očekuje da se ta načela dosljedno primjenjuju i u njenom slučaju“, istakao je Božović.
Naglasio je da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela niti međunarodno pravo kao osnov za utvrđivanje državnih granica, ali da to ne znači prihvatanje jednostranog određivanja konkretne granične linije.
„Crna Gora ne može prihvatiti rješenje koje nije rezultat pregovora i sporazuma dviju država, niti se može odreći svojih pravnih pozicija. Pitanje granice mora biti riješeno na osnovu činjenica i međunarodnog prava, uz uvažavanje interesa obje države“, poručio je ministar.
Kao korak ka rješavanju otvorenog pitanja, Crna Gora je spremna da u najskorijem periodu pripremi i Hrvatskoj dostavi nacrt sporazuma o granici na kopnu i moru.
Taj dokument bio bi predmet daljeg usaglašavanja dvije strane, uz uvažavanje interesa obje države.
Ukoliko bilateralni dogovor ne bude postignut, Božović predlaže da dvije države usaglase sporazum o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju pred obostrano prihvatljivom međunarodnom instancom.
„Taj put obezbjeđuje pravnu sigurnost, ravnopravnost strana i trajnost rješenja“, naveo je Božović.
Ministar je upozorio da otvoreno bilateralno pitanje ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
„Takav pristup nije u skladu sa duhom evropske integracije, načelom dobrosusjedskih odnosa ni principom jednakog tretmana država kandidata“, poručio je Božović.
On je istakao da su Crna Gora i Hrvatska prijateljske, susjedne i savezničke države koje dijele iste evropske i evroatlantske vrijednosti.
„Naš cilj nije produbljivanje nesuglasica, već njihovo konačno i održivo rješavanje, uz uzajamno poštovanje i očuvanje dobrosusjedskih odnosa“, naveo je ministar.
Zaključio je da Crna Gora želi da postane članica Evropske unije kao ravnopravna država, sa riješenim otvorenim pitanjima, ali bez odricanja od legitimnih pravnih pozicija.
„Uvjereni smo da je takav pristup u interesu obje države i evropske budućnosti regiona“, zaključio je Božović.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa povremenom kišom tokom većeg dijela dana. Najviša dnevna temperatura i sjutra će iznositi 21 stepen.
U sjevernim predjelima pretežno oblačno sa povremenom kišom, uglavnom u drugom dijelu dana. Ponegdje su moguće umjerene količine padavina. Vjetar južni, tokom dana u pojačanju na umjeren do jak, ponegdje i veoma jak. Najviša dnevna temperatura vazduha od 11 do 17 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno oblačno, sa povremenom kišom tokom većeg dijela dana. Glavnina padavina, pljuskovi, ponegdje i grmljavina očekuju se u drugom dijelu dana. Ponegdje su moguće obilne količine padavina. Vjetar pretežno južni, tokom dana u pojačanju na umjeren do jak, ponegdje i veoma jak. Najviša dnevna temperatura vazduha od 15 do 21 stepen.
Prognoza vremena za južni Jadran
More umjereno talasasto do talasasto, krajem dana ponegdje jače talasasto. Vjetar na otvorenom moru tokom dana u pojačanju na umjeren do jak, ponegdje i veoma jak, južni i jugozapadni. Temperatura površine mora na otvorenom 18 do 19 stepeni.
Prognoza vremena za Crnu Goru za naredna tri dana
U južnim oblastima pretežno oblačno i kišovito, sa uslovima za pojavu pljuskova i grmljavine uglavnom u drugom dijelu dana. Ponegdje je moguća umjerena do obilna količina padavina. U petak i subotu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar sjutra u pojačanju na umjeren do jak, uglavnom južni.
U centralnim predjelima pretežno oblačno i kišovito, sa uslovima za pojavu pljuskova i grmljavine uglavnom u drugom dijelu dana. Ponegdje je moguća umjerena do obilna količina padavina. U petak i subotu promjenljivo oblačnosa sa sunčanim intervalima, i uslovima samo za rijetku pojavu kratkotrajne kiše. Vjetar sjutra u pojačanju na umjeren do jak, uglavnom južni.
U sjevernim oblastima pretežno oblačno sa povremenom kišom, uglavnom u drugom dijelu dana. U petak i subotu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima samo za veoma rijetku pojavu kratkotrajne kiše. Vjetar najčešće južni, sjutra umjeren do jak, ponegdje i veom jak, u petak i subotu slab do umjeren.
Pognoza vremena za Evropu
Danas će veći dio Evrope biti pod uticajem prostranog ciklona, koji će usloviti umjerenu do povećanu oblačnost i mjestimične padavine. Uglavnom suvo će biti u dijelu istočne Evrope i iznad većeg dijela pirinejskog poluostrva.
Najtoplije će biti na jugoistoku Evrope, a najhladnije na sjeveru.
Najtopliji glavni evropski grad danas će biti Atina sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 24 stepena, a najhladniji Oslo sa svega – 1 stepen.
Prognoza vremena za Balkan
Iznad većeg dijela Balkanskog poluostrva danas će biti umjereno do potpuno oblačno. Kiša će se tokom dana sa zapada proširiti na veći dio centralnih i sjevernih oblasti. Na krajnjem jugu i jugoistoku zadržaće se suvo vrijeme.
Danas će najhladniji glavni grad biti Ljubljana sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 8 stepeni, a najtopliji Tirana sa 22 i Atina sa 24 stepena.
Ministar unutrašnjih poslova je kazao da je tu poruku danas u Briselu prenio evropskim komesarima Marti Kos i Magnusu Bruneru
Crna Gora je završila svoj dio posla i spremna je za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24, koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
On je kazao da je tu poruku danas u Briselu prenio evropskim komesarima Marti Kos i Magnusu Bruneru.
„Nakon jučerašnjeg sastanka sa evropskim parlamentarcima, danas sam evropskim komesarima Marti Kos i Magnusu Bruneru prenio jasnu poruku. Mi smo završili naš dio posla i spremni smo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24”, naveo je Šaranović u video izjavi.
On je podsjetio da je prije tri godine, kada je preuzeo dužnost ministra unutrašnjih poslova, Crna Gora imala realizovano manje od 20 odsto obaveza iz pregovaračkog poglavlja 24.
Prema riječima Šaranovića, u prethodne tri godine sprovedene su značajne reforme.
„Sproveli smo reforme u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, ojačali smo integritet policije i, kako su konstatovali upravo u Evropskoj komisiji, ostvarili najbolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala“, kazao je Šaranović.
On je istakao da je zadovoljan ostvarenim rezultatima, navodeći da je njegova današnja posjeta Briselu prilika da se konstatuje da je urađen zadatak.
“Ponosan sam na sve koji su zajednički dali nemjerljiv napor da možemo da saopštimo ovakvu poruku građanima Crne Gore. Imamo razloga za ponos i zadovoljstvo. Nastavljamo dalje!”, poručio je Šaranović.
Crnogorski je službeni jezik suverene Crne Gore, a njegovo ime predstavlja znamenje državnosti, a ne prijetnju bilo čijem identitetu, poručila je potpredsjednica Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, komentarišući peticiju za promjenu statusa srpskog jezika.
Ona je istakla da je ustavno određenje crnogorskog jezika kao službenog izraz građanskog karaktera države i da svakom građaninu ostavlja slobodu da svoj maternji jezik imenuje u skladu sa sopstvenim identitetom.
„U samom nazivu službenoga jezika prepoznaje se ime države koja pripada svim njenim građanima. Taj izbor ima nadetnički smisao, jer svakome ostavlja slobodu da svoj maternji jezik imenuje u skladu sa sopstvenim jezičkim i kulturnim identitetom. U tome je i antinacionalistički smisao ovoga rješenja. Kojim god jezikom govorio, svaki građanin ima jednako pravo da kaže ‘moja Crna Gora’“, navela je Vuković Kuč.
Naglasila je da DPS poštuje srpski jezik, njegovu književnost i pravo građana da svoj jezik nazivaju srpskim, podsjećajući da je njegov status jezika u službenoj upotrebi zaštićen Ustavom.
Kritikovala je dio vlasti zbog podrške peticiji, ocjenjujući da se time otvaraju pitanja koja se tiču temelja državnosti Crne Gore.
„Peticija o kojoj pišem otkriva pravi karakter vlasti ponikle iz crkvene kontrarevolucije. Crna Gora je obnovila državnost i na pragu je EU, a dio vlasti još sanja Podgoričku skupštinu. Na usnama Brisel, u srcu Zetska banovina“, poručila je Vuković Kuč.
Posebno se osvrnula na izjavu potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, navodeći da bi, kao funkcioner zadužen za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, morao da objasni ustavne uslove za promjenu statusa jezika.
„Momo Koprivica, međutim, poziva se na tradiciju i evropske vrijednosti, a u svojoj izjavi prećutkuje ustavne uslove za promjenu statusa jezika. Od magistra pravnih nauka očekuje se pravno obrazloženje, a od državnog funkcionera odgovornost za očekivanja koja stvara u javnosti“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, Koprivičina poruka da srpski jezik nije uvezen ne odgovara na suštinu pitanja, jer pravo građana da govore srpskim nije sporno.
„Njegovi govornici svoji su na svome, kao i svi građani Crne Gore. Ali ni crnogorski jezik nije podstanar u sopstvenoj državi. Njegov službeni status ne znači da su građani koji govore drugim jezicima manje ravnopravni, niti da je njihova kulturna baština manje vrijedna“, istakla je Vuković Kuč.
Ona tvrdi da pojedini predstavnici vlasti peticiju koriste za političko predstavljanje i prikrivanje ranijih ideoloških odstupanja.
„U rukama njenih promotera iz vlasti, ova peticija postaje sredstvo pranja političkih biografija. Oni koji su radi funkcija iznevjerili ideološke zavjete sada bi tuđim potpisima da ovjere sopstvenu dosljednost. Od ideologije ostala im je foteljologija. Građanima obećavaju preuređenje države, a među sobom uređuju raspored śedenja“, navela je ona.
Podsjetila je da se ustavni status službenog jezika ne može promijeniti peticijom, već isključivo u postupku predviđenom Ustavom.
„Ustav, međutim, nije koalicioni sporazum. Do člana 15 ne stiže se prečicom tako što se preko člana 13 prebaci peticija. Mogu je uredno poravnati da se riječ ‘crnogorski’ i ne vidi. Kad je podignu, tamo će i dalje pisati: ‘Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik’. A ko želi da ta rečenica glasi drugačije, moraće da pročita Ustav i do člana 157“, poručila je Vuković Kuč.
Kako je objasnila, za promjenu člana 13 Ustava potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, a promjena postaje konačna tek ako je na državnom referendumu podrži najmanje tri petine svih birača.
„Jednako je zaštićen i sam član 157, koji propisuje taj referendumski uslov. Ne može se političkom špekulacijom ukloniti brava koja državu štiti od partijske trgovine. Crna Gora, kojoj je državnost jednom ukinuta, ima razloga da temelje svojega suvereniteta čuva od prolaznih većina“, istakla je ona.
Vuković Kuč je naglasila da pravo na zagovaranje ustavnih promjena nije sporno, ali smatra da građanima treba jasno objasniti uslove pod kojima su one moguće.
„Politički je mizerno građanima Crne Gore koji govore srpskim jezikom podgrijavati lažnu nadu da se peticijom može promijeniti njegov status, a prećutkivati uslove bez kojih je ta promjena neostvariva. Posebno kada to čini potpredśednik Vlade nadležan upravo za politički sistem“, navela je ona.
Poručila je i da se pozivanjem na istorijske udžbenike, tradiciju i evropske vrijednosti ne mogu zaobići ustavne odredbe.
Govoreći o kulturnom i jezičkom nasljeđu Crne Gore, istakla je da ono obuhvata i ćirilicu i latinicu, kao i različite književne i istorijske tradicije.
„Naša jezička kuća ima i ćirilicu i latinicu. Njena kulturna memorija baštini Miroslavljevo jevanđelje i cetinjski Oktoih — rukopisno i štamparsko znamenje civilizacije kojoj pripadamo“, navela je Vuković Kuč.
Ona je izrazila očekivanje da će crnogorski jezik, pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji, dobiti mjesto među zvaničnim jezicima EU.
„S članstvom Crne Gore očekujemo da i crnogorski jezik dobije svoje mjesto među zvaničnim jezicima Evropske unije. Na to bi trebalo da budemo ponosni svi, kojim god jezikom govorili“, poručila je poslanica DPS-a.
Zaključila je da Crna Gora treba da nastavi evropski put uz očuvanje svog ustavnog identiteta.
„Crna Gora u Evropu ulazi sa svojim imenom. A ime njihove politike je — foteljoljublje prerušeno u jezikoljublje. Uvjerenja su žrtvovali za privilegije, a sada bi povjerenjem građana da plate sopstvenu nedosljednost“, zaključila je Vuković Kuč.
Skupština Crne Gore do sada je usvojila više od 500 zakona, od kojih je preko 300 povezano sa pravnom tekovinom Evropske unije, saopštio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić tokom sastanka sa delegacijom Parlamenta Australije, ističući da Skupština ima ključnu ulogu u završnoj fazi pristupnih pregovora.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je sa australijskom delegacijom razgovarao o unapređenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i mogućnostima za intenziviranje ekonomske saradnje dvije države.
Mandić je izrazio zadovoljstvo što se susret održava u trenutku kada se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, koje je označio kao generacijski i istorijski cilj.
Informisao je sagovornike da su otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su 23 privremeno zatvorena.
Predsjednik Skupštine naglasio je značaj očuvanja širokog političkog konsenzusa u završnoj fazi evropskih integracija, ukazujući na ulogu parlamenta u tom procesu.
Tokom razgovora istaknuta je i mogućnost daljeg unapređenja političkih i ekonomskih veza Crne Gore i Australije, posebno kroz snažniju saradnju dva parlamenta.
Na kraju sastanka, Mandić je uputio poziv predsjedniku Predstavničkog doma Australije da posjeti Crnu Goru.
Policija je tokom pretresa stanova i drugih prostorija na području Rožaja i Berana pronašla i privremeno oduzela tri komada vatrenog oružja, kao i municiju i pripadajuću opremu, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, odnosno odjeljenja bezbjednosti Rožaje i Berane, sproveli su aktivnosti usmjerene na pronalaženje oružja, municije i eksplozivnih materija u ilegalnom posjedu.
„Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi A. K. iz Rožaja pronađen je lovački karabin marke ‘Zastava Arms’, model M-70, za koji imenovani nije posjedovao važeću dokumentaciju“, navodi se u saopštenju.
(Foto: Uprava policije)
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, koji će se o pravnoj kvalifikaciji djela naknadno izjasniti, nakon potrebnih vještačenja.
Policija je pretresla i stan i druge prostorije koje koristi D. H. iz Rožaja, gdje je pronađena vazdušna puška kalibra 4,5 milimetara, sa većom količinom pripadajuće municije.
Crna Gora će sjutra u Briselu privremeno zatvoriti još dva pregovaračka poglavlja, 16 i 22, koja se odnose na poreze, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
„Time dolazimo do 25 zatvorenih poglavlja i približavamo se cilju da pregovore završimo do kraja godine“, kazala je Gorčević agenciji Mina-business.
Ona je istakla da zatvaranje poglavlja 16, koje se odnosi na poreze, podrazumijeva uređenija poreska pravila, predvidljivije poslovanje i pravedniju konkurenciju.
Govoreći o poglavlju 22, koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata, Gorčević je naglasila značaj pravovremene pripreme projekata za korišćenje evropskih fondova.
„Članstvo u EU omogućiće nam da iz kohezionih fondova finansiramo bolje puteve, pouzdanije vodosnabdijevanje i ulaganja koja otvaraju nova radna mjesta. Zato projekte treba pripremiti do ulaska u EU, kako bismo iskoristili sredstva kada budu dostupna“, navela je Gorčević.
Ministarka je poručila da se zatvaranjem pregovaračkih poglavlja posao ne završava, već da je neophodno nastaviti pripremu institucija za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
„Za članstvo moramo pripremati institucije koje će primjenjivati nova pravila i voditi evropske projekte kako bi građani osjetili koristi članstva“, zaključila je Gorčević.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увек активно
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.