Home Blog Page 8

Jezik većine kao mjera demokratije: Zašto je ravnopravnost srpskog jezika evropski put Crne Gore

0

U vremenu kada se Crna Gora nalazi pred završnim koracima na svom putu ka Evropskoj uniji, jedno od suštinskih pitanja unutrašnje kohezije i demokratske zrelosti ponovo dolazi u fokus javnosti. Pitanje službenog statusa srpskog jezika decenijama je u domaćoj politici bilo opterećeno nepotrebnim tenzijama i pogrešnim tumačenjima. Međutim, ako se ova tema izmesti iz polja dnevno-političkih nadgornjavanja i posmatra kroz prizmu osnovnih ljudskih prava i evropske prakse, odgovor postaje sasvim jasan: uvođenje srpskog jezika kao službenog predstavlja civilizacijski i demokratski iskorak, a nipošto potez uperen protiv države.

Zvanični podaci sa posljednjeg popisa stanovništva govore jezikom činjenica koje nijedna ozbiljna politika ne bi smjela da ignoriše. Srpskim jezikom govori 43,18 odsto građana Crne Gore, što ga čini ubjedljivo najzastupljenijim jezikom u zemlji. U svakom demokratskom društvu legitimno je i prirodno očekivati da jezik kojim govori relativna većina stanovništva ima status službenog. Odbijanje da se takva realnost uvaži ne jača državni identitet, već naprotiv, stvara osjećaj neravnopravnosti kod gotovo polovine građana koji Crnu Goru grade, u njoj žive i plaćaju porez.

Argument da bi višejezičnost na bilo koji način ugrozila stabilnost ili suverenitet Crne Gore pada u vodu pri prvom pogledu na kartu savremene Evrope. Upravo u Evropskoj uniji, čijim vrijednostima težimo, postojanje više službenih jezika u jednoj državi predstavlja standard, a ne izuzetak.

Dovoljno je pogledati primjere najrazvijenijih evropskih demokratija. Belgija uspješno funkcioniše sa tri službena jezika — holandskim, francuskim i njemačkim. Finska, kao sinonim za uređenu i stabilnu državu, ravnopravno koristi finski i švedski jezik, iako švedskim govori tek nešto više od pet odsto stanovništva, što je višestruko manje od udjela govornika srpskog jezika u Crnoj Gori. Sličnu praksu njeguju i Irska i Malta sa po dva službena jezika, dok Švajcarska, sa svoja četiri službena jezika, stoji kao jedan od najstabilnijih političkih sistema na svijetu. U svim tim državama priznavanje jezičkih prava svih zajednica pokazalo se kao temelj trajnog mira i unutrašnjeg povjerenja.

Upravo zato, inicijativa da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim ne oduzima nikome ništa. Status crnogorskog jezika ostaje neupitan, ali se istovremeno ispravlja dugogodišnja nepravda i ukida diskriminacija. Pored unutrašnje stabilnosti, ovo pitanje ima i svoju praktičnu evropsku dimenziju. U susret potpisivanju Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji, sasvim je opravdano da jezik kojim govori najveći dio građana Crne Gore dobije svoje mjesto i u evropskim institucijama.

Zbog svega navedenog, pokretanje peticije na portalu Skupštine Crne Gore pod nazivom „Srpski jezik – inicijativa za ravnopravnost u Crnoj Gori i Evropskoj uniji“ predstavlja priliku da građani na najdirektniji, miran i demokratski način iskažu svoj stav.

Iako je zakonski minimum od 6.000 potpisa već premašen, svaki pojedinačni glas do 15. januara, do kada je glasanje otvoreno, ima posebnu težinu. Što je podrška građana masovnija, to je snažnija i poruka narodnim predstavnicima u parlamentu da se o ovom pitanju ne može ćutati, već da se o njemu mora otvoriti ozbiljan, argumentovan i odgovoran dijalog. Potpisivanje ove peticije stoga nije samo podrška jednom jeziku, već glas za pravedniju, stabilniju i istinski evropsku Crnu Goru.

Vučić: Pokušaće da me ubiju, uhapse ili lustriraju, neću provesti cijeli mandat u Skupštini

0

Vučić rekao da će se truditi da, u skladu sa zakonom, demokratskim načelima ruši one za koje smatra da predstavljaju „najveće zlo za Srbiju“ u njenoj savremenoj istoriji

Član Predsjedništva Srpske napredne stranke (SNS) i šef poslaničke grupe „Srbija pobjeđuje“ Aleksandar Vučić izjavio je danas da nova vlast Studentske liste ne može da ga toleriše i trpi u Skupštini Srbije.

„Pokušaće ili da me ubiju ili da me uhapse ili da donesu zakon o lustraciji koji već najavljuje Ivanka Popović, jer kad ne možeš da izađeš sa političkim protivnikom na kraj, čak i kada je u opoziciji, ne možeš da ga pobijediš znanjem i argumentacijom, onda moraš da pribjegavaš ovakvim mjerama“, rekao je Vučić tokom sjednice parlamenta.

On je najavio da „sasvim sigurno“ neće provesti cijeli mandat u Skupštini, jer želi da tu ulogu, kako je naveo, prepusti mlađim ljudima.

„Računam da u budućnosti morate da se oslanjate i da ostavljate ljude iza sebe. Ja ću im pomagati koliko budem mogao na terenu, obilaziti Srbiju, razgovarati sa ljudima i truditi se da, u skladu sa zakonom, demokratskim načelima rušim one za koje smatram da predstavljaju najveće zlo za Srbiju u njenoj savremenoj istoriji“, poručio je Vučić.Play Video

On je prethodno rekao da je konačno razumio od koga je SNS izgubio na izborima.

„Dovoljno je bilo da ih čujete, ne nas da čujete, nego njih. Kao što je bilo dovoljno da su danas i uz podršku manjinskih poslanika jedva dogurali do 126 poslanika u 10 sati. Toliko o ozbiljnosti i odgovornosti“, rekao je Vučić.

Govoreći o kandidatu Studentske liste za predsjednika Skupštine Aleksandru Čupiću, Vučić je kazao da govor poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića o Čupiću „nismo čuli od doba Edvarda Kardelja“, ocijenivši da je riječ o „idolopokloničkom govoru“ u kojem se, kako je rekao, gradi kult ličnosti jednog čovjeka.

Vučić je upitao poslanike Studentske liste da li ih je sramota zbog načina na koji je Čupić predstavljen tokom jučerašnje sjednice.

„Znam mnoge ljude koji su glasali za vas, a koje je sramota. Ali, ja sam radostan što ste toliko bahati, da to ne osjećate i da to ne vidite uopšte“, rekao je Vučić.

On je ponovo ukazao na jučerašnje polivanje jogurtom poslanice Lidije Vukićević, ističući da „nije bila najgora“ žena koja je napala poslanicu, već muškarci „koji su se kliberili i smijali“ ne pomažući joj.

U Tivtu uhapšena tri vozača: Dvojica odbila testiranje na drogu, jedan vozio pijan

0

Tivatska policija uhapsila je tri vozača zbog prekršaja Zakona o bezbjednosti saobraćaja ZOBS.

“Naime, odjeljenje bezbjednosti Tivat uhapsilo je tri vozača: dva zbog odbijanja testiranja na droge, a jednog zbog vožnje pod dejstvom alkohola od 1,67 promila”, saopštila je policija na mreži X.

Kako su kazali, Sud im je izrekao kazne u ukupnom iznosu od 3.080 eura.

“Policijski alužbenici su takođe sproveli akciju „Brzina“, tokom koje je sankcionisano 18 vozača”, naveli su iz policije.

Državljanin Srbije poginuo u saobraćajnoj nesreći na Žabljaku

0

Državljanin Srbije star 43 godine poginuo je jutros u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Aluga, na putu Žabljak – Tara, saopšteno je iz Uprave policije.

Do nezgode je došlo oko devet sati, kada su se sudarili autobus i automobil stranih registarskih oznaka.

Vuković: Spajić računao da će neko iz Evrope izvršiti pritisak na Hrvatsku da nam ne blokira put ka EU

0

„Premijer je već pokazao da je spreman da stavi na kocku sudbine građana. Predložio je model koji znači nominalno povećanje plata i do 100 odsto, ekonomsku teoriju ne poznaje ništa slično. Faktički se gasi Fond PIO, što ne postoji nigdje u Evropi, vrlo teško ćete naći sličan slučaj u svijetu“, rekao je Vuković govoreći o Euro modelu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da se Crna Gora nalazi pred važnim ispitom u pregovorima sa Evropskom unijom, te da postoji saglasnost za zatvaranje još dva poglavlja na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za četvrtak. Međutim, upozorava da neriješena pitanja sa Hrvatskom mogu ugroziti zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine. On smatra da je Vlada izgubila tri godine ne radeći na rješavanju najosjetljivijih pitanja sa Zagrebom, te da sada mora ili ispuniti ranije data obećanja ili građanima objasniti zašto to nije moguće.

„Ovo nijesu jednostavna pitanja, ali nemamo razumijevanja za činjenicu da smo kao država izgubili tri godine, da se ništa nije radilo za rješavanje najosjetljivijih pitanja. Meni je na momente djelovalo kao da se vladajuće stranke trude da dodatno pogoršaju odnose sa Hrvatskom“, rekao je Vuković u emisiji „Eurozona“ na Televiziji E.

Govoreći o mogućnosti arbitraže u vezi sa otvorenim pitanjima, Vuković je ocijenio da je za takav potez vjerovatno kasno.

„Mislim da je kasno za arbitražu. Da se krenulo na vrijeme sa rješavanjem otvorenih pitanja, možda ne bi bilo ovako“, rekao je on.

Kada je riječ o pitanju granice na Prevlaci, Vuković smatra da Vlada ima dvije mogućnosti.

„Ovo može da se riješi na dva načina. Jedan je da se kaže da Crna Gora prihvata zaključke Badinterove komisije, prema kojima su unutrašnje granice između bivših jugoslovenskih republika postale međunarodno priznate državne granice u trenutku raspada SFRJ. Drugi je da se, u interesu zaštite drugih principa i državnih nacionalnih interesa, sada problematizuje to pitanje, što bi povuklo nezatvaranje svih poglavlja do kraja godine, odnosno dok se taj stav ne revidira“, objasnio je Vuković.

Poručio je da je na Vladi da se opredijeli za jednu od te dvije opcije.

„Mislim da je potezanje arbitraže zakašnjelo. Vlada je pred važnim ispitom – ili će reći da je Prevlaka Hrvatska ili da je crnogorska i da nećemo zatvoriti sva poglavlja do kraja godine ukoliko hrvatska strana ne revidira stav“, kazao je on.

Vuković je podsjetio da su odnosi sa Hrvatskom opterećeni i drugim pitanjima, navodeći da je Vlada, kako je ocijenio, donijela niz odluka i napravila poteza koji su dodatno otežali odnose dvije države, počev od Rezolucije o Jasenovcu.

„I laik bi postavio pitanje zašto se čekalo toliko dugo i kako je moguće da se prvi sastanak u vezi sa brodom „Jadran“ desio prije mjesec i po“, kazao je Vuković.

Prema njegovom mišljenju, premijer Milojko Spajić je kupovao vrijeme, pokušavajući da završi dio posla koji je bilo moguće završiti, računajući da će neko iz Evrope izvršiti pritisak na Hrvatsku kako ona ne bi bila jedina država koja će blokirati put Crne Gore ka EU.

„Ako je to bio plan, nema naročitog izgleda za uspjeh i sada je Vlada u nezgodnoj situaciji kada mora ispuniti prethodno data obećanja ili dati obrazloženje građanima zašto ih ne može ispuniti. Zato me ova situacija plaši“, rekao je Vuković.

Komentarišući izjavu poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Tonćija Janovića da u Hrvatskoj postoje političke strukture koje sarađuju sa bivšim režimom u Crnoj Gori i rade na tome da naša država sa aktuelnom Vladom ne uđe u EU, Vuković je kazao da se ne bi saglasio da je riječ o naročito ozbiljnim optužbama, s obzirom na to od koga dolaze.

„Besmislice! Da neko svjesno radi na štetu države koju voli kao građanin, to može da izjavi neko ko sam ima problem sa tim odnosom. DPS je učinio sve što je u njegovoj moći da pomogne Vladi da završi proces pregovora u zadatim rokovima“, kazao je Vuković.

On je ocijenio da takve optužbe nijesu primjerene odnosima dvije države, dodajući da bi se PES i Janović drugačije odnosili premaprimjedbama da im je zaista stalo do unapređenja odnosa sa Zagrebom.

„Da je Janoviću i PES-u stalo do odnosa sa Hrvatskom, drugačije bi se ponijeli prema inicijativi za smjenu Andrije Mandića, jer je on persona non grata u Hrvatskoj, čovjek koji glorifikuje ratnog zločinca koji je ostavio krvavi trag devedesetih u Hrvatskoj. Ovo su bijedni pokušaji, i u moralnom i u političkom smislu, da se već sada nađe krivac za eventualni neuspjeh u integracijama“, rekao je Vuković.

Uspjeh i kočnice na EU putu

Govoreći o trenutnom stanju pregovaračkog procesa, Vuković je kazao da je Crna Gora do sada zatvorila 23 od ukupno 33 poglavlja, dok postoji saglasnost za zatvaranje još dva u četvrtak – poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku, i poglavlja 22, koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata.

„U ovom trenutku imamo saglasnost za zatvaranje dva poglavlja, a vode se pregovori oko mogućnosti da se zatvori još jedno ili dva. Što se tiče DPS-a, mi smo stava da što više poglavlja zatvorimo, to bolje, bez obzira na političke okolnosti, kako bismo imali što više vremena za drugu fazu pregovora, odnosno ratifikaciju pristupnog ugovora“, kazao je Vuković.

Kao jedno od poglavlja o čijem se zatvaranju još pregovara naveo je poglavlje 14, koje se odnosi na saobraćaj.

„To je jedno od ta dva poglavlja oko kojeg se vode pregovori i tu su izmjene moguće u pet do 12. Hajde da se nadamo da će naši pregovarački timovi dogovoriti podršku svih 27 zemalja članica“, rekao je on.

Vuković je ocijenio da sa visokim stepenom izvjesnosti Crna Gora može očekivati zatvaranje poglavlja koja su pretežno tehničkog karaktera, dok su posebni zahtjevi susjednih država vezani prvenstveno za poglavlja 23 i 31.

„Za sve ostalo imamo razloga da budemo optimisti“, kazao je Vuković.

On smatra da Crna Gora trenutno ima nikad snažniju podršku za završetak evropskog puta, navodeći da je i samoj Evropskoj uniji važno da na crnogorskom primjeru pokaže kako se isplati ulagati vrijeme i napore u reforme.

„EU je stalo da na primjeru Crne Gore pokaže da se isplati investirati vrijeme i napore u reforme, promjene stanja stvari u raznim oblastima. Crna Gora bi trebalo da bude motivacija ljudima u Srbiji, BiH, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji“, rekao je Vuković.

Dodao je da bi uspjeh Crne Gore bio značajan i za samu Uniju, imajući u vidu da je prošlo 13 godina od kada je posljednja država, Hrvatska, postala članica EU.

„Otud toliki entuzijazam i podrška Brisela, ali kockice moraju da se poklope i uz tu podršku mora da ide i podrška 27 zemalja članica“, naglasio je Vuković.

Politički pritisci i motiv da se profitira

Komentarišući stanje u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, Vuković je kazao da se određeni rezultati pravosudnih organa prepoznaju u Briselu, ali da to ne znači da je stanje zadovoljavajuće.

Naveo je da Crna Gora ima značajne rezultate na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali da posebno u oblasti korupcije nije dovoljno iskoristila proces evropskih integracija za unapređenje stanja.

„Na planu organizovanog kriminala i korupcije imamo značajne rezultate, ali Crna Gora posebno sa korupcijom ima ogroman problem i nijesmo iskoristili evropske integracije u mjeri da bitno unaprijedimo stanje u tom dijelu“, ocijenio je Vuković.

Ukazao je i na kontinuirani politički pritisak na pravosuđe.

„Imamo permanentno politički pritisak naših političkih neistomišljenika na pravosuđe, koji funkcioniše po sistemu: „Podržavaćemo sve što rade tužilaštvo i sud dok to ide u našu političku korist“. Onog momenta kad, na primjer, SDT kaže da nema osnova da se nastavi postupak u slučaju Telekom, onda mijenjaju svoj stav“, kazao je Vuković.

Vuković je ocijenio da aktuelna Vlada evropske integracije sve više posmatra kroz prizmu sopstvenog političkog interesa, umjesto kao proces koji bi trebalo da bude inkluzivan.

„Ljudi u Vladi ovaj proces razumiju kao šansu da politički profitiraju. Što smo bliži tom cilju ulaska u EU, njihov motiv postaje očigledniji. Umjesto da proces bude inkluzivniji, potpuno je jasno da je Vlada fokusirala termin održavanja parlamentarnih izbora i cjelokupni proces predstavlja kao sopstveni uspjeh“, rekao je Vuković.

„Od dvojnog državljanstva nema ništa“

Govoreći o promjeni vlasi u Srbiji i odnosu Studentske liste prema Crnoj Gori, posebno u kontekstu pitanja dvojnog državljanstva, Vuković je kazao da od te ideje nema ništa, navodeći da bi takvo rješenje otvorilo šira pitanja u slučaju pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

„Ako Crna Gora zaista odlučno zakorači prema EU, to bi značilo da svi ljudi, ne samo u Srbiji nego i pola miliona ljudi u Turskoj koji korijenima potiču iz Crne Gore, polažu pravo na državljanstvo naše države. Mislim da to Brisel nikad ne bi dozvolio“, kazao je Vuković.

Dodao je da bi ulaskom u Evropsku uniju crnogorski jezik postao jedan od zvaničnih jezika Unije.

„Ako želimo da budemo ozbiljni, a ne populisti, stvari treba da gledamo u tom pravcu“, poručio je on.

Vuković je, sa druge strane, ocijenio da je pobjeda Studentske liste nova šansa za demokratsku i evropsku Srbiju. 

„Svjesni smo da u novoj strukturi Studentske liste imate iskrene evropejce i progresivno misleće ljude, ali i ozbiljne nacionaliste, ekstremno tradicionalnog i konzervativnog svjetonazora, koji su možda spletom okolnosti završili na toj strani. Zato smo rekli: „Hajde da se nadamo da će ovo biti novi početak za demokratiju i evropsku Srbiju““, kazao je Vuković.

Ipak, ocijenio je da njihov vanjskopolitički program otvara određena pitanja.

„Možemo reći da vanjskopolitički plan izgleda tako da bi ga sam Aleksandar Vučić mogao potpisati – govori se o neuvođenju sankcija Rusiji, o Kosovu se govori kao o Kosovu i Metohiji, o Srbima u regionu kao zajednici koju treba štititi iz Beograda, a u tom kontekstu afirmisan je princip dvojnog državljanstva za Srbe u Crnoj Gori“, rekao je on.

Ekonomski eksperiment koji donosi tektonske promjene

Komentarišući Vladin „Euro model“, Vuković je ocijenio da je riječ o politički motivisanom potezu pred izbore, čije bi posljedice mogle biti ozbiljne po ekonomiju i životni standard građana.

„Program je predložen kako bi se u susret izborima pokušao popraviti nezavidan nivo podrške za PES. Prije nego što je predložen, sva istraživanja pokazala su da PES podržava oko 15 odsto građana Crne Gore. To je strahovit pad u odnosu na podršku na posljednjim parlamentarnim izborima. Ljudi shvataju da nešto nije kako treba“, kazao je Vuković.

On je ocijenio da predloženi model podrazumijeva veliko nominalno povećanje zarada, ali da bi mogao imati ozbiljne posljedice po penzioni sistem.

„Premijer je već pokazao da je spreman da stavi na kocku sudbine građana. Predložio je model koji znači nominalno povećanje plata i do 100 odsto, ekonomsku teoriju ne poznaje ništa slično. Faktički se gasi Fond PIO, što ne postoji nigdje u Evropi, vrlo teško ćete naći sličan slučaj u svijetu“, rekao je Vuković.

Prema njegovoj ocjeni, riječ je o ekonomskom eksperimentu čiji je cilj da građani u februaru i martu osjete veće zarade, što bi PES-u moglo donijeti političku korist, odnosno veći broj glasova.

Ukazao je i na informacije o mogućem otpuštanju radnika, navodeći da se u medijima pojavila informacija da 30 odsto privrede najavljuje otpuštanje zaposlenih.

„Ovo su tektonske promjene, niko normalan ovako ne bi radio. Ovo se ne radi u posljednjem periodu mandata neke Vlade. Ako ste sigurni u superiornost neke ovakve ekonomske odluke, kandidujete je na izborima pa vidite šta građani misle o tome“, zaključio je Vuković.

Đukanović osnovao fondaciju Korijeni, za promociju kulture, istorije i identiteta Crne Gore

0

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović osnovao je krajem juna nevladinu fondaciju „Korijeni“, čiji je cilj promocija kulture, istorije i kulturnog identiteta Crne Gore, pišu Vijesti.

Fondacija je osnovana 26. juna, a u Registar nevladinih organizacija i političkih partija, koji vodi Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama, upisana je 3. jula.

Sjedište „Korijena“ nalazi se na adresi Bulevar revolucije 2, gdje je i kancelarija bivšeg predsjednika. Riječ je o zgradi Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP), kompanije koja je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata Mila Đukanovića.

Kao širi opis djelatnosti fondacije navedena je promocija kulture, istorije i kulturnog identiteta Crne Gore kroz prikupljanje, istraživanje, obradu i dokumentovanje materijala, građe i sadržaja od značaja za kulturu, istoriju i kulturnu baštinu države.

Ovlašćeno lice fondacije je nekadašnji šef crnogorske diplomatije i dugogodišnji Đukanovićev najbliži saradnik Milan Roćen.

Iz Đukanovićeve kancelarije Vijestima su kazali da su razlozi osnivanja i ciljevi djelovanja fondacije navedeni u osnivačkim aktima, koji su dostupni na sajtu Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama.

Na pitanja kako će se trošiti sredstva koja fondacija prikupi, da li će se finansirati isključivo donacijama ili će aplicirati i za projekte, iz Đukanovićeve kancelarije odgovorili su da će finansiranje i trošenje novca biti organizovano u skladu sa pravilima koja važe za organizacije ove vrste.

„Što znači – po zakonu. I naravno, njeno (fondacija) djelovanje je javno i podliježe kontroli nadležnih institucija“, naveli su u odgovoru Vijestima.

Mokri i klizavi kolovozi, magla smanjuje vidljivost

0

Zbog nestabilnih vremenskih prilika i kiše kolovozi u Crnoj Gori su mokri i klizavi, a duž klisura i usjeka mogući su sitniji odroni. Magla smanjuje vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, naročito u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).

Vozačima se savjetuje oprezna vožnja, prilagođena uslovima na putu, uz poštovanje saobraćajnih propisa.

Iz AMSCG podsjećaju da je od 15. novembra 2026. do 1. aprila 2027. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove.

Na ostalim putevima, koji nijesu obuhvaćeni naredbom, zimski pneumatici na svim točkovima obavezni su kada postoje zimski uslovi, odnosno snijeg, led ili poledica na kolovozu. Minimalna dubina šare pneumatika je četiri milimetra.

Na regionalnom putu R-15, od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića, do 15. decembra saobraćaj će biti potpuno obustavljan od osam do deset i od 11 do 16 časova, zbog rekonstrukcije puta.

Na istoj saobraćajnici, na dionici most na Rijeci Crnojevića, od 16. novembra do 16. decembra odobrena je potpuna obustava saobraćaja zbog radova na rekonstrukciji.

Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most – Krute, saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od osam do 11 i od 13 do 16 časova.

Na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo – Riđani, do završetka radova na adaptaciji puta saobraćaj će biti potpuno obustavljen za sve vrste vozila od osam do 14 časova.

Zbog radova na redovnom održavanju tunela Sozina, do 15. juna 2027. godine saobraćaj se od 22 do šest časova odvija naizmjenično jednom trakom. U tom periodu moguće su i kratkotrajne potpune obustave.

U protekla 24 sata na putevima u Crnoj Gori dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba zadobila teže povrede.

Auto-moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar i služba pomoći na putu dostupni su građanima 24 sata dnevno, putem telefona 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Povremeno kiša, temperatura do 21 stepen

0

U našoj zemlji danas će biti oblačno, povremeno kiša. Najviša dnevna temperatura do 21 stepen.

U sjevernim predjelima oblačno i toplije. Povremeno će biti kiše, uglavnom tokom jutara. Južni vjetar postepeno slabi u cijeloj zemlji. Temperatura do 17 stepeni.

Slično vrijeme i u južnim i centralnim oblastima – oblačno s kišom povremeno, i toplo, s tim što se intenzivnije padavine očekuju tokom noći i u srijedu ujutro. Temperatura će dostići 21 stepen.

More talasasto, s temperaturom do 19 stepeni.

Nastavlja se period promjenljivog vremena. Smjenjivaće se oblaci i kiša, a južni vjetar s vremena na vrijeme jača. Pogledajmo kako je to predstavljeno na mapama.

Ni naredni dani uz obalu ne donose ništa novo. Osim oblaka, kiša će povremeneo prelaziti u pljuskove praćene grmljavinom. Južni vjetar tek od petka slabiti u cijeloj zemlji. Temperatura gotovo bez promjene.

Ista prognoza i za centralne predjele – smjena oblaka i kiše, uz povremene pljuskove. Temperatura uz manja kolebanja.

Za razliku od ostalih djelova zemlje, sjever s najmanje padavina. Biće oblačno, vjetrovito i samo povremeno kiša. U petak sunčani periodi, ali malo hladnije.

EVROPA

Veći dio Evrope sjutra će biti pod uticajem ciklonske aktivnosti sa sjevera i sjeverozapada kontinenta, što će usloviti oblačnost i mjestimično padavine. Obilniji pljuskovi očekuju se ponegdje na području Balkana, zapadne Evrope, a krajem dana na sjeverozapadu Pirinejskog poluostrva.

Jug Evrope, uobičajeno, najtopliji, a najhladnije na sjeveroistoku i sjeveru kontinenta.

Od glavnih gradova sjutra najtoplije u Atini – oko 21 stepen, a najhladnije u Oslu sa – 1.

BALKAN

Iznad većeg dijela Balkanskog poluostrva sjutra promjenljivo do potpuno oblačno i nestabilno. Mjestimično kiša, lokalno obilniji pljuskovi, ponegdje i grmljavina – duž Jadranske obale i u sjevernim oblastima.

Najhladnije u Ljubljani, Budimpešti i Bukureštu – oko 13 stepeni, a najtoplije u Podgorici – 19, u Atini – 21 stepen.

Koprivica: Srpski jezik nije uvezen, već jezik ljudi koji žive u Crnoj Gori

0

Potpredsjednik Vlade za pravosuđe Momo Koprivica podržao je inicijativu za ravnopravnost srpskog jezika i ukazao da je riječ o jeziku koji nije uvezen u Crnoj Gori.

“To je jezik onih koji su svoji na svome u Crnoj Gori. Najzastupljeniji je maternji jezik”, objavio je Koprivica na mreži X.

Prema njegovim riječima, srpski jezik je utemeljen u Crnoj Gori i u njenoj pravnoj tradiciji.

“Zato podržavam inicijativu za ravnopravnost srpskog jezika“, predočio je Koprivica.

Podsjetio je da je Njegoš 1836. godine štampao „Srbski bukvar radi učenja mladeži crkovnomu i građanskomu čitanju“, a 1838. godine „Srpsku gramatiku sastavljenu za crnogorsku mladež“.

“Dug prema tradiciji“, zaključio je Koprivica.

Objavljen spisak neprijateljskih država Rusije, tu je i Crna Gora

0

Francuska predvodi najnoviju rang-listu vlada čiju politiku prema Moskvi ruski list Vzgljad ocjenjuje kao najneprijateljskiju.

Crna Gora nalazi se na zasebnom, zvaničnom spisku „neprijateljskih država“ ruske vlade, dok joj u objavljenoj tabeli Vzgljada nijesu navedeni ni mjesto ni bodovi.

Prema rejtingu za oktobar 2026. godine, koji je Vzgljad objavio 2. novembra, Francuska je dobila 80 od mogućih 100 bodova. Drugo mjesto sa po 70 bodova dijele Velika Britanija, Njemačka, Litvanija i Estonija, dok su Poljska i Finska na trećoj poziciji sa po 65 bodova.

Slijede Belgija i Letonija sa po 60 bodova, a petu poziciju dijele Holandija, Sjedinjene Američke Države i Švedska sa po 55 bodova. Austrija, Bugarska i Češka imaju po 50, a Danska i Italija po 45 bodova.

Hrvatska je sa 40 bodova na osmom mjestu, zajedno sa Australijom, Grčkom, Irskom, Španijom, Kanadom, Luksemburgom, Maltom, Portugalom, Rumunijom, Slovenijom i Japanom. Kipar ima 35 bodova, dok posljednju prikazanu, desetu poziciju dijele Mađarska i Norveška sa po 30 bodova.

Crne Gore nema među državama prikazanim na ovih deset pozicija. Iz objavljene tabele zato nije moguće utvrditi njen plasman niti broj bodova.

Vzgljad navodi da pri ocjenjivanju prati sankcije protiv Rusije, isporuke oružja i drugu pomoć Ukrajini, diplomatske odluke i ostale poteze koje autori smatraju usmjerenim protiv ruskih interesa. Riječ je o projektu redakcije, čiji rejting predstavlja procjenu autora, a ne zvaničan stav ruske vlade.

Zvanični ruski spisak ima drugačiju svrhu i ne dodjeljuje bodove državama. Crna Gora uvrštena je odlukom ruske vlade od 5. marta 2022. godine, kojom su obuhvaćene države i teritorije koje Moskva smatra odgovornim za „neprijateljske poteze“ prema Rusiji, njenim građanima i kompanijama. Na tom spisku su i članice Evropske unije, SAD, Velika Britanija i druge zemlje.