Jedinu štetu zbog nesprovođenja Zakona o šumama pretpjeli su vlasnici privatnih šuma jer nisu rađene doznake stabala, kazao je juče na kontrolnom saslušanju u parlamentu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Njega i direktora Uprave za gazdovanje šumama Miloša Rajkovića saslušavali su članovi Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, po inicijativi poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandre Despotović na temu alarmantnog stanja u crnogorskim šumama nakon stupanja na snagu Zakona o šumama 1. januara ove godine.

Vladimir Joković je ocijenio da sada brigu o šumama brinu oni koji su godinama ćutali na pustošenje crnogorskih šuma radi desetak privilegovanih pojedinaca i oni koji, kako je kazao, nisu riječ progovarali na uništavanje šumarskih preduzeća.

– Ako već neko toliko brine što nije formirano šumarsko preduzeće, kako je onda svako preduzeće uništeno za vrijeme vlasti DPS-a, kad su koncesije opustošile šume… Isti ti koji su bili koncesionari i dobijali sirovinu za 11 eura, sada je na tenderima plaćaju i po 70-80 eura, pa zamislite sad kakva je to razlika i šta je neko dozvolio. Ako bismo počeli sa time ko je kriv za sve stanje u šumarstvu, odgovor ne treba ni tražiti – ocijenio je on.

Poslanica Despotović kazala je da je kontrolno saslušanje zakazano kako bi poslije godinu dana odbili objašnjenje od predlagača Zakona o šumama zašto nije došlo do implementacije zakona, zašto nije formirano privredno preduzeće.

– Niko nije protiv promjene načina korišćenja šuma, ali jeste da se tako ubrzano i preko koljena radi – poručila je ona.

Despotović je poručila da je šteta nanesena, da neko mora ponijeti odgovornost i da Uprava za šume nije zaslužila to što je godinu dana bila van sistema.

Joković je ukazao da su za vrijeme „stare vlasti“ staračke naknade bile 78 eura, te da su sada 315 eura, da su uvećane subvencije, izdvajanje za poljoprivredu…

– Izvinjavam se svim privatnim vlasnicima šuma što smo u kašnjenju za doznakom, predate su izmjene i dopune zakona o šumama. Sljedeće nedjelje će biti usvojeno – rekao je on.

Kada sagleda kako su se ranije eksploatisali drvni sortimenti, Joković je rekao da je „ovo sjajna situacija“.

– Bar Crnu Goru sad niko ne pljačka i nema privilegovanih, već ko da više na tenderu. Nikad veća borba protiv organizovanog kriminala i korupcije u šumarstvu nije bila nego sad – naglasio je on.

Ministar je dodao da zakon očigledno nije bio najbolji, te da zbog blokade rada Skupštine nisu mogli da produže rokove za stupanje na snagu ovog zakona.

Direktor Uprave za šume Miloš Rajković poručio je da ovo „alarmantno stanje u šumarstvu“ nije počelo ni 2024. ni 2025. već ono traje decenijama, dodajući da tu pojedinačno ne bi optuživao nijednu vlast i da je svaka kriva za ponešto i da su se problemi godinama nasljeđivali.

– Suština je da sada riješimo problem privatnih šuma, pitanje ogreva za stanovnike ruralnih područja jer ide grejna sezona, da se pozabavimo kako će mnoga privredna društva moći da se snabdijevaju sirovinom – naglasio je on.

On je ukazao da od 2017. do 2024. imaju značajno smanjenje bespravne sječe u državnim šumama – od 8.223 kubika u 2017. do 3.367 kubika u 2024, a blagi rast u privatnim šumama. Rajković je ukazao da je 2017. prodaja u državnim šumama bila mnogo veća nego što je to 2024, ali da su 2024. ostvareni veći prihodi po tom osnovu.

Predstavnik sindikata Danko Milikić kazao je da je zaposlenima žao što se došlo u ovu situaciju, napominjući da oni nisu protiv preduzeća, već protiv načina na koji se predlagalo njegovo osnivanje.

„Šampion evropskih fondova“

Ministar Joković je na sjednici odbora kazao da je ponosan što ga svi iz evropskih fondova nazivaju šampionom evropskih fondova na zapadnom Balkanu, što se tiče potrošnje i rada u odnosu na ostale ministre i ministarstva na Balkanu. Poslanicima je odgovorio da nije ljutito nastupao, da je uvijek relaksiran i da ga je sport tome naučio.

– Moj cilj je da se napravi reforma šumarstva. Formiraće se preduzeće, pokrenućemo inicijativu da se formira. Treba da postoji, makar da siječe sanitar – rekao je on.

Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da je rad ministra bez strategijskog pristupa, bez vizije, te da to može da proizvede zaključak i da je bez znanja.

– Danas ovdje imamo ministra koji jedno priča danas, a drugo je pričao prošle godine. Danas ste čak nastupili ljuto. Naročito ne treba da budete ljuti na struku. Nemojte da se ljutite što mi brinemo – rekao je on.

Raniji zakon ostavljao mogućnost za zloupotrebu

Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković (BS), koji je ranije bio na funkciji vršioca dužnosti (v.d.) direktora Uprave za šume, kazao je da je raniji Zakon o šumama bio takav da ga je vrlo teško sprovoditi sa mjesta direktora Uprave.

– Zakon je ostavljao mogućnost za zloupotrebu od strane svih aktera uključenih u proces eksploatacije šumskih sortimenata, od koncesionara pa nadalje – ukazao je on, dodajući da smatra pogrešnim centralizaciju šumarstva i ističući da su svi drvni kombinati doživjeli krah kada je došlo do centralizacije.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Milan Zečević kazao je da je zajedno sa kolegom Danom Markovićem juče u skupštinsku proceduru predao predlog izmjena Zakona o šumama, cijeneći da bi do kraja ovog mjeseca trebalo da ih izglasaju. On je kao najveći problem ocijenio to što nije osnovano novo šumarsko preduzeće, pitajući Jokovića da li je realno da se do 30. septembra formira.

Poslanica Despotović je ocijenila da Joković želi prošlošću da prikrije i zamagli sadašnjost, te da je to njegov problem.

– Današnja tema nije ni prošlost, ni budućnost, već sadašnjost. Doprinijeli ste tome da šumarstvo godinu dana zapadne u krizu u koju nije trebalo da zapadne – poručila je ona, ocjenjujući da Joković nije imao odgovore na pitanja koja su mu poslali.

Poslanik Nove srpske demokartije (Nova) Milan Lekić kazao je da je koncesiju nad pljevaljskim šumama dobijala „Vektra Jakić“, iako je konzorcijum od devet firmi iz Pljevalja na tenderu nudio duplo bolje cijene za eksploataciju drvnih sortimenata, cijeneći da su na izbor koncesionara uticale kumovsko-prijateljske veze.