Home Blog Page 16

Krivična prijava protiv ljekarke u Budvi: Mladić vraćen bez pregleda, bio životno ugrožen

0

Budvanka Sandra Gačević, majka dvadesetogodišnjeg mladića, podnijela je krivičnu prijavu protiv dežurne ljekarke u Domu zdravlja Budva, optužujući je za nesavjestan rad i odbijanje pružanja hitne medicinske pomoći, prenosi RTV Podgorica.

Mladić je, tvrdi porodica, dan nakon što je ljekarka odbila da mu pruži pomoć, hospitalizovan u kotorskoj bolnici, u trenutku kada mu je život bio ugrožen.

Dvadesetogodišnji Budvanin potražio je 26. maja ljekarsku pomoć u budvanskom Domu zdravlja zbog izuzetno lošeg zdravstvenog stanja. Međutim, umjesto pregleda, u jednoj od ordinacija dočekao ga je, kako tvrdi njegova majka, neprofesionalan odnos i odbijanje ljekarke da ga i sasluša, uz obrazloženje da ima svoje pacijente.

„Kada je ona izašla i neprimjerenom gestikulacijom i pokretom ruke kao da izađe, i riječima mu je rekla da se udalji odatle, jer ona ima svoje pacijente sa kojima mora da radi i da joj on smeta. On je izašao bez dobijene pomoći, ona ga nije pitala čak ni zašto je došao i zašto je tu“, kazala je majka oštećenog, Sandra Gačević.

Nakon što se vratio kući, mladiću se stanje dodatno pogoršalo. Pomoć je potražio u drugoj smjeni, kada je hitno upućen na bolničko liječenje u Kotor. Laboratorijski nalazi pokazali su da je bio životno ugrožen.

„Nalazi koje je uradio pokazali su da ima CRP preko 220, što jasno ukazuje na jaki zapaljenski proces koji je mogao da ima za posljedicu i otkazivanje organa i sepsu, a može da ima čak i tragičan ishod. To je trebalo doktorka da zna, međutim ona ga nije čak ni pitala o čemu se tu radi. Dobio je i uput za bolničko liječenje u Kotorskoj bolnici, gdje je i hospitalizovan na Odjeljenju infektologije“, navela je Gačević.

Porodica je o incidentu obavijestila rukovodstvo Doma zdravlja, takođe podnijela i krivičnu prijavu Centru bezbjednosti Budva. Majka oštećenog ističe da ova reakcija nema lični karakter, već isključivo preventivni, kako se slična situacija ne bi ponovila nijednom građaninu.

„Mislim da je doktorka ovakvim postupanjem prekršila niz kodeksa i zakona, kao što su ljekarska etika, Hipokratova zakletva i Zakon o zaštiti i pravima pacijenata, kao i da je ušla u krivičnu odgovornost za nepružanje pomoći osobi kojoj je bila potrebna u tom momentu“, istakla je majka oštećenog.

Dodaje da želi da jasno pošalje poruku da se ovakvo nehumano ponašanje ubuduće ne smije tolerisati i da svaka odgovornost mora da ima svoje ime i prezime.

Povodom ovog slučaja, menadžment Doma zdravlja Budva tvrdi da su pokrenuli postupak unutrašnje kontrole.

„Ustanova je pokrenula unutrašnju proceduru utvrđivanja postojanja odgovornosti u navedenom slučaju, a o istom će i pisano biti obaviješteno Ministarstvo zdravlja. U slučaju utvrđivanja postojanja odgovornosti protiv doktorice koja je odbila da ukaže medicinsku uslugu pokrenućemo disciplinski postupak“, saopštili su iz Doma zdravlja Budva.

Institucije i policija utvrđuju odgovornost, a ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje dežurstava i trijaže hitnih pacijenata u zdravstvenim ustanovama na primorju uoči same turističke sezone.

Danas promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih perioda

0

Danas promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih perioda, a u sjevernim ponegdje i centralnim predjelima, kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u drugom dijelu dana.

U sjevernim predjelima promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali ponegdje i kiša ili pljusak sa grmljavinom uglavnom, u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 22 do 29 stepeni.

U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima. Poslijepodne ili krajem dana lokalno je moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren, južni i zapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 27 do 32 stepena.

More malo talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjeverozapadni i zaapdni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 21 stepen. UV index sjutra sredinom dana oko 8 UV jedinica.

U južnim predjelima naredna tri dana pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno i prijatno toplo vrijeme, uz slab do umjeren vjetar uglavnom zapadnih smjerova. Temperatura vazduha bez promjene ili u blagom porastu.

U centralnim predjelima naredna tri dana slično vrijeme, uz nešto više oblaka u popodnevnim satima, a ponegdje može biti i prolazne kiše i grmljavine naročito u ponedjeljak i utorak. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Temperatura vazduha bez promjene ili malo viša.

Na sjeveru naredna tri dana promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih perioda, ali svakodnevno ponegdje kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u drugom dijelu dana. Nešto veći izgledi za padavine su u ponedjeljak. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Temperatura vazduha u malom kolebanju.

Danas kišovito na britanskim ostrvima, većem dijelu zapadnih predjela, dijelu Skandinavije, na području Poljske, Ukrajine, a u baltičikm zemljama i u pojasu oko Crnog mora su mogući i pljuskovi sa grmljavinom. Poslijepodne lokalna pojava kiše je moguća u južnim predjelima i u oblasti Alpa. Najsunčanije na Mediteranu i Pirinejima.

Najhladnije će biti na britanskim ostrvima i dijelu Skandinavije, a najtoplije i dalje na Mediteranu, u Španiji i Grčkoj.

Madrid će i danas biti najtopliji glavni evropski grad sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 33 stepena, a London najhladniji sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 17 stepeni.

Danas iznad većeg dijela Balkana pretežno ili djelimično sunčano. Mjestimična kiša ili pljusak sa grmljavinom se očekuju u centralnim, južnim i istočnim predjelima i to uglavnom u drugom dijelu dana.

Temperatura vazduha najniža dnevna u Sarajevu i Sofiji sa 26 stepeni, a najviša dnevna u Podgorici, Tirani i Skoplju sa 32 stepena.

Bogdanović: U trećoj grani vlasti nisu bivši otišli, nego su se umnožili

0

Narode, kad ovo čujete, biće vam jasno kako je mafija kupila državu, a Aco Đukanović dobio sudsku dozvolu da otputuje van Crne Gore, saopštio je Boris Bogdanović, šef Kluba poslanika Demokrata.

„Evo da uzmemo, recimo, samo jedan primjer. Dakle, oni koji bi inače trebali da čuvaju pravdu, oni koji bi trebali prvi da nas kazne kada nešto pogriješimo, oni koji bi trebali da budu zid između mafije i države. Da vidite samo na jednom primjeru, primjeru jednog sudije, bolest cijelog jednog sistema i bolest cijele jedne treće grane vlasti“, rekao je Bogdanović.

Kako je dodao, „neće o Medenici, ni o onim imenima koji su postali sinonim za sramotu jednog vremena, ni o predsjedniku Privrednog suda, ni onome pred čim je Crna Gora 30 godina stajala mirno i ćutke gledala“.

„Ali nemojmo da, poštovani građani Crne Gore, obmanjujemo javnost. Nemojmo da lažemo građane Crne Gore. Nemojmo da tvrdimo da su ti bivši, jer u trećoj grani vlasti, nisu bivši otišli, nego su se samo umnožili. Nisu otišli, nego su samo promijenili imena na vratima. Imena su otišla, a matrica je ostala“, rekao je šef Poslaničkog kluba Demokrata, pa nasatvio:

„Evo, recimo, o rukovodstvu Višeg suda, u okviru kojeg je Specijalno odjeljenje Višeg suda, koje bi trebalo da sudi krivična djela organizovanog kriminala i korupcije i ratnih zločina. Nije to bilo koji čovjek. To je čovjek koji bi trebalo da bude zid između države i mafije. Ali kada taj zid oslabi, onda mafija ulazi bez kucanja. A kad mafija ulazi bez kucanja? Kada zakoni važe za sve građane Crne Gore osim za rukovodstvo suda i za predsjednika suda“, istakao je Bogdanović, aludirajući na Zorana Radovića.

Zatim je dodao:

„Zar nije porazna činjenica da Agencija za sprječavanje korupcije svojom odlukom utvrdi da ovo lice, predsjednik suda, nije podnio izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu i da nije prijavio uvećanje svoje imovine u vrijednosti od preko 10.000 eura i da nije odgovorio ni na jedan upit, ni na jedan zahtjev Agencije za sprječavanje korupcije u postupku koji se vodi pred ovom agencijom“, pitao je poslanik Demokrata.

Za kraj je naveo:

„Dakle, mi imamo predsjednika suda koji ne odgovara na zahtjeve ni upite ASK-a, koji ne podnosi izvještaje o prihodima i imovini i koji krši zakone i to one koje bi morali poštovati svi drugi građani Crne Gore. I šta je epilog kršenja zakona u našoj zemlji? Ništa. U svim normalnim zemljama to bi srušilo funkciju, u našoj zemlji to jača fotelju. U svim drugim zemljama to bi bila prepreka, kod nas je to nažalost preporuka. I to preporuka da se nastavi dalje i ne samo da se nastavi dalje, nego da se nastavi po starom“, zaključio je Bogdanović.

Mikijelj: Država izgubila oko 200 miliona eura dok je trajektna linija bila u rukama privatnika

0

Tri su godine i tri mjeseca od kada je trajektna linija Kamenari- Lepetane vraćena u državno vlasništvo. Od maja 2023. do danas ostvareni prihodi veći su od 27,1 miliona eura. Poređenja radi, od prethodnog korisnika za punih 20 godina prihodovano je svega 3,9 miliona eura. To znači da je za nešto više od tri godine ostvareno gotovo sedam puta više prihoda nego zadvije decenije ranijeg upravljanja.


Za prvih pet mjeseci ove godine prihod trajektne linije veći je za oko 10 odsto u odnosu na 2025. Za 2026. planiran je prihod od 9,5 miliona eura, a kažu da je ostvareno više od 35 odsto plana priče početka ljetnje sezone.

Prošle godine,prihod trajektne linije Kamenari- Lepetane iznosio je više od 9 miliona eura, što je kako navode iz Morskog dobra 36 puta više u odnosu na 2019. koja se uzima kao parametar za najuspješniju sezonu. Privatni korisnik budžetu je tada donio svega 248 i po hiljada. Postavlja se pitanje koliko su građani izgubili u pretohdnih 20 godina. Procjene Morskog dobra kažu da iznos ide i do 200 miliona eura.

„Za nešto više od tri godine država je prihodovala od trajektne linije preko 27 miliona eura. Za 20 godina upravljanja trajektnom linijom od strane preduzeća Braća Ban, država je prihodovala nešto oko 3,9 miliona eura, što znači da smo za samo tri godine prihodovali kao država sedam puta više sredstava nego za dvije decenije. Ja mislim da samo taj podatak mnogo govori, da smo donijeli ispravnu odluku. Da bi gledaocima bilo jasno, uporediću jednu kalendarsku godinu: Sada država prihoduje preko devet miliona eura u toku jedne kalendarske godine, prihod države dok je bivši korisnik upravljao ovim važnim državnim resursom bio bi na nivou od oko 200.000 eura“, rekao je direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj.

NP Skadarsko jezero proglašen UNESCO rezervatom biosfere

0

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) proglasila je Nacionalni park Skadarsko jezero jednim od 14 novih rezervata biosfere.

Kako su saopštili, te teritorije predstavljaju žive primjere kako ljudi i priroda mogu napredovati zajedno – kroz zaštitu biodiverziteta, podršku održivom razvoju i jačanje lokalnih zajednica.

“Ova godina donosi i nekoliko značajnih prekretnica: tri zemlje su dobile svoje prve rezervate biosfere –Crna Gora, Timor-Leste i Aruba, pri čemu je čitava teritorija Arube proglašena rezervatom biosfere”, naveli su iz UNESCO-a.

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) su kazali da su sa velikim ponosom i radošću dočekali vijest da je UNESCO uvrstio sliv Skadarskog jezera u Svjetsku mrežu rezervata biosfere.

“Ovo je istorijski trenutak za Crnu Goru i još jedna snažna potvrda da je bogatstvo naše prirode prepoznato i cijenjeno na najvišem međunarodnom nivou”, naveli su iz MERS-a u objavi na mreži X.

Kako su istakli, Crna Gora posjeduje izuzetna prirodna bogatstva koja zaslužuju zaštitu, očuvanje i odgovorno upravljanje.

Mandić u Kamniškoj Bistrici: Nema istinskog pomirenja bez istine o svim žrtvama

0

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas vijenac na spomen-obilježje u Kamniškoj Bistrici, posvećeno stradalima na Zidanom mostu, poručivši da njegovanje kulture sjećanja i osuda zločina svih totalitarnih režima predstavljaju važan preduslov za društveno pomirenje.

Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je tokom posjete Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj razgovarao sa administratorom Mitropolije, episkopom Kirilom, a zahvalio se i slovenačkim političarima koji su prisustvovali službi i doprinijeli podizanju kapele u Kamniškoj Bistrici.

Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Mandić je istakao da članstvo u Evropskoj uniji podrazumijeva i prihvatanje evropskih standarda kada je riječ o odnosu prema totalitarnim režimima.

„Na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji treba da usvajamo i evropske tekovine koje se tiču osude zločina svih totalitarnih režima tokom i nakon Drugog svjetskog rata, jer se upravo to pokazalo kao ključni recept za pomirenje Starog kontinenta“, poručio je Mandić.

On je ocijenio da je kultura sjećanja na nevino stradale važan korak ka prevazilaženju podjela koje opterećuju društvo, podsjećajući da je njegova politička organizacija dva puta inicirala usvajanje Rezolucije o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima, u skladu sa Rezolucijom Savjeta Evrope 1481/2006.

Dan ranije, Mandić je u Ljubljani govorio na promociji knjige „Stradalni put – hronika Golgote naroda Crne Gore i Boke 1944–1945“, autora Srđa Trifković.

 (Foto: Skupština Crna Gore)

Tom prilikom ocijenio je da knjiga predstavlja značajan doprinos rasvjetljavanju događaja iz završnice Drugog svjetskog rata.

„Ona ne otvara stare rane da bi nas ponovo dijelila, nego da bi pokazala da nema istinskog pomirenja bez istine. Ne može se graditi zdrava budućnost na ćutanju. Ne može se tražiti bratstvo ako se bratu ne prizna bol“, rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, stradanja od Crne Gore i Boke do Zidanog mosta i drugih slovenačkih stratišta predstavljaju „golgotu jednog naroda“, a svaka žrtva zaslužuje da bude pomenuta i da dobije svoje mjesto u kolektivnom sjećanju.

„Pamtimo, ali ne mrzimo; tražimo istinu, ali ne tražimo osvetu; poštujemo žrtve, ali ne želimo nove podjele“, poručio je predsjednik Skupštine.

Mandić je naglasio da društvo može graditi budućnost jedino kroz objektivno sagledavanje prošlosti i iskazao uvjerenje da će kultura sjećanja doprinijeti pomirenju i prevazilaženju ideoloških podjela.

„Neka svako nevino stradanje dobije svoje ime, svaka žrtva svoju molitvu, svaka porodica pravo na istinu, a naše društvo snagu da se uzdigne iznad ideoloških rovova prošlosti“, zaključio je Mandić.

Državljanka Srbije poginula tokom planinarenja na Prokletijama

0

Državljanka Srbije poginula je danas tokom planinarenja na Prokletijama kod Gusinja.

To je RTCG-u potvrđeno iz policije u Beranama.

Ranije danas Gorske službe spašavanja Crne Gore saopštila je da su njihovi pripadnici zajedno sa Avio-helikopterskom jedinicom MUP-a krenuli u akciju u reonu Zastana na Prokletijama.

Međutim, helikopter Avio-helikopterske jedinice MUP-a morao je prinudno da sleti u blizini Gusinja nakon tehničkog kvara koji je nastao tokom angažovanja u akciji spašavanja.

  (Foto: NP Prokletije )

Prinudno slijetanje helikoptera MUP-a kod Gusinja, posada bezbjedno prizemljila letjelicu

0

Helikopter Avio-helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova prinudno je danas sletio u blizini Gusinja nakon tehničkog kvara koji je nastao tokom angažovanja u akciji spašavanja.

Iz MUP-a je saopšteno da je letjelica bila angažovana putem Operativno-komunikacionog centra 112, kada je došlo do nepredviđenog tehničkog problema.

„Usljed nepredviđenog tehničkog kvara na helikopteru došlo je do prinudnog slijetanja na području opštine Gusinje, u blizini lokalnog puta Gusinje – Grebaje“, navodi se u saopštenju.

IlustracijaIlustracija (Foto: MUP)

Kako su istakli iz MUP-a, u incidentu nije bilo povrijeđenih, niti je pričinjena materijalna šteta.

„Tom prilikom nije došlo do oštećenja vazduhoplova, niti imovine trećih lica, a članovi posade su bezbjedno prizemljili helikopter“, saopšteno je iz Ministarstva.

Nadležni organi preduzimaju aktivnosti kako bi utvrdili sve okolnosti događaja.

„Preduzimaju se sve mjere i radnje na utvrđivanju okolnosti pod kojima se ovaj događaj desio“, piše u saopštenju.

Naglašavaju da je zahvaljujući prisebnosti i profesionalnom postupanju posade, helikopter bezbjedno prizemljen, pri čemu nije bilo povrijeđenih lica u letjelici.

„Nije došlo ni do ugrožavanja ili oštećenja imovine trećih lica, a na vazduhoplovu nijesu evidentirana oštećenja“, zaključuje se u saopštenju MUP-a.

Crna Gora, zemlja papirnih ideala i opipljivih apsurda

0

Crna Gora je vizuelno prelijepa scenografija iza koje se krije teatar apsurda. Ako otvorite Ustav, čitaćete o utopijskoj oazi – ekološkoj, građanskoj, slobodnoj državi jednakih šansi. Ako prošetate njenim ulicama, institucijama i regijama, shvatićete da živite u društvu gdje zakon služi kao ukrasni papir za stvarnost koja je potpuno suprotna onome što piše na njemu.

Prvi i najdugovječniji montenegrijski mit jeste onaj o ekološkoj državi. Trideset i pet godina nakon što smo se svečano deklarisali kao čuvari prirode, naša ekološka realnost stane u par slika: crne ekološke tačke, Pljevlja u kojima se zimi lakše opipava nego diše vazduh, korita rijeka opustošena divljom eksploatacijom šljunka i stotine divljih deponija. Na papiru smo avangarda zelene agende; u praksi smo država koja sopstvene prirodne resurse tretira kao tuđi plijen. Ekologija je kod nas svedena na marketinški trik za privlačenje stranih turista, dok domaće stanovništvo plaća cijenu institucionalne nebrige.

Ništa manje paradoksalan nije ni naš famozni građanski koncept. Deklarativno, Crna Gora je država svih svojih građana, bez obzira na vjeru i naciju. Suštinski, izborni sistem je postavljen tako da etnička pripadnost vrijedi više od građanskog identiteta. Kroz mehanizme garantovanih mandata i afirmativne akcije, politička klasa je betonirala podjele. Umjesto da stvaramo društvo u kojem se vrednuju sposobnost i stručnost, mi smo stvorili sistem u kojem se resursi i fotelje dijele po nacionalnim ključevima i kvotama. Proklamovana građanska država tako u praksi sponzoriše sopstvenu balkanizaciju i vječito prebrojavanje krvnih zrnaca.

Kada se povede riječ o slobodama, usta su nam puna evropskih standarda i medijskog pluralizma. Međutim, ta sloboda traje samo dok se ne sudari sa dnevnopolitičkim interesima vladajućih elita. Zabrane i blokade emitovanja programa iz pojedinih zemalja okruženja, bez obzira na to kako se opravdavale, ogolile su suštinu: naša sloboda medija je selektivna. Umjesto da se građanima prepusti pravo da sami biraju, analiziraju i kritikuju medijski sadržaj, država preuzima ulogu cenzora koji odlučuje šta je za njih zdravo da gledaju. To nije odbrana demokratije, već eklatantan dokaz straha od drugačijeg mišljenja i poraz proklamovanog liberalizma.

Ipak, najopipljiviji i najsuroviji paradoks ogleda se u geografiji našeg siromaštva. Dok se političari zaklinju u ravnomjeran regionalni razvoj, sjever države sistematski odumire. Svi putevi novca, investicija i kapitalnih projekata završavaju na jugu ili u centru države. Sjever služi kao resursna baza – odatle se uzimaju šume, voda i struja, a zauzvrat se vraćaju mrvice i prazna obećanja. Rezultat je tihi egzodus; gradovi na sjeveru postaju starački domovi, dok se Podgorica i primorje guše u betonu i divljoj gradnji.

Život u Crnoj Gori postao je neprekidno balansiranje između onoga što znamo da je istina i onoga što nas ubjeđuju da piše u zakonima. Dok god elite budu krojile politiku po principu jedno pišem, drugo radim, Crna Gora će ostati država zarobljena u sopstvenim ustavnim lažima – prelijepa na papiru, a duboko nepravedna na djelu.

Bečić: Crna Gora je zasijala punim sjajem na evropskoj mapi

0

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu, kazao je da je na konferenciji čelnika sektora bezbjednosti povodom obezbjeđenja Samita Evropska unija – Zapadni balkan koji je 5. juna održan u Tivtu da jeCrna Gora uspjela da na dostojanstven i reprezentativan način organizuje najveći događaj u savremenoj Crnoj Gori. Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova kazao je da je Sektor bezbjednosti Crne Gore djelovao koordinisano, profesionalno i u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, što je, kako kaže, rezultat ozbiljnog i odgovornog višemjesečnog rada. On je saopštio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo javni poziv za prijem 500 novih policijskih službenika u zvanju mlađi policajac. Prenos možete da pratite na Drugom kanalu Radio-televizije Crne Gore.

On je kazao da se Samit koji je održan u Tivtu najbolje se može sumirati kroz poruke koje su poslali najistaknutiji evropski lideri, a one se mogu sublimirati u tri zaključka: prvi je da je Crna Gora bila odličan domaćin, drugi da je Crna Gora postigla impresivne rezultate, i treći da Crna Gora snažno korača ka cilju da 2028. godine postane 28. članica EU.

„Crna Gora je zasijala punim sjajem na evropskoj mapi“, kazao je Bečić.

On se zahvalio građanima Crne Gore koji su pratili upute nadležnih organa, kao i hiljadama službenika policije, ANB-a, Vojske, Ministarstva odbrane, Aerodroma Crne Gore, resornih ministarstava i drugih institucija….

„Crna Gora se pokazala kao pouzdan i odgovoran domaćin“, kazao je Bečić. 

Komentarišući sektor bezbjednosti, on je kazao da su država Crna Gora i mafijaške strukture na suprotnim stranama.

„Kriminalne organizacije znaju da ove ljude ne mogu kupiti, ni ucijeniti ni uplašiti“, rekao je Bečić.

On je kazao da kadrovske reforme idu u nekoliko pravaca: prvi je čišćenje sistema kroz proces vetinga kao i otvaranje vrata za nove ljude.

Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova, kazao je da su sa aspekta organizacije i obezbjeđenja, kako učesnika tako i logistike, možda i najizazovnijeg događaja u savremenoj istoriji Crne Gore, njen obavještajno-bezbjednosni sektor i bezbjednosne službe potvrdili kapacitet da organizuju i obezbijede međunarodne događaje najvišeg ranga.

„Sektor bezbjednosti Crne Gore djelovao je koordinisano, profesionalno i u skladu sa najvišim međunarodnim standardima“, rekao je Šaranović.

Prema njegovim riječima, uspješna organizacija rezultat je višemjesečnog odgovornog i ozbiljnog planiranja, kvalitetne pripreme, kao i požrtvovanog rada velikog broja policijskih službenika i drugih pripadnika sektora bezbjednosti, koji su pokazali profesionalnost, odgovornost i posvećenost zadatku.

Šaranović se posebno zahvalio svim pripadnicima Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su svojim radom i disciplinom doprinijeli da se Crna Gora predstavi kao stabilna, odgovorna i ozbiljna država.

On je saopštio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo javni poziv za prijem 500 novih policijskih službenika u zvanju mlađi policajac.

„Ovim nastavljamo proces sveobuhvatnog kadrovskog jačanja policije i sprovođenje reformskih aktivnosti. Podsjećam da je riječ o trećem javnom pozivu za prijem novih policijskih službenika“, kazao je on.

MUP je takođe raspisao javni poziv za prijem 90 akademaca polaznika XVII generacije Policijske akademije.

„Naš cilj nije samo da nadomjestimo kadrovski deficit koji smo naslijedili, već da izgradimo modernu, profesionalnu i institucionalno snažnu policiju koja će biti oslobođena svih nedozvoljenih uticaja, policiju koja će imati povjerenje građana i koja će predstavljati najvažniji oslonac demokratskog razvoja i evropske budućnosti Crne Gore“, rekao je Šaranović.