Iz Evropskog saveza navode da je, prema najnovijem podatku MONSTAT-a, u oktobru zabilježena najviša godišnja inflacija u Crnoj Gori (5,9%) još od novembra 2023. Ukazuju da je potrebna aktivna, a ne pasivna uloga države odnosno da su neophodne mjere koje se tiču stabilizacije cijena i uključuju privremeno redefinisanje poreske politike.
Oni ukazuju da je Inflacija u Crnoj Gori viša nego u 24 od 27 zemalja EU, odnosno u 19 od 21 zemalja euro zone. Takođe, viša je u Crnoj Gori inflacija nego u 5 od 7 zemalja regiona.
„Ovo po ko zna koji put govori o tome da inflacija u Crnoj Gori nije samo uvozna nego je i posljedica neadekvatnih ekonomskih politika i dešavanja na našem tržištu. Problem je i što je sve više uvozna jer bilježimo rekordni spoljnotrgovinski deficit”, ističu u Evropskom savezu.
Oni navode da je zbog toga neophodno donijeti konkretne mjere koje će doprinijeti stabilizaciji cijena, a posebno što će najavljeni euro model izvršiti ozbiljan pritisak na inflaciju.
Ukazuju da je potrebna aktivna, a ne pasivna uloga države odnosno da su neophodne mjere koje se tiču stabilizacije cijena i uključuju privremeno redefinisanje poreske politike (PDV) na osnovne namirnice, voće, povrće, mesne prerađevine i sl, farmaceuske proizvode, usluge smještaja uz obaveznu kontrolu njihovog učinka na cijene, subvencije poljoprivrednicima i malim privrednicima za poboljšanjae njihove likvidnosti i konkurentnosti, unapređenje poslovnog ambijenta u cilju stimulisanja investicija, podršku ranjivim kategorijama (penzionerima, korosnicima socijalnih davanja) uz racionalizaciju neproduktivnih budžetskih rashoda.
“Evropski savez u kontinuitetu predlaže konkretan set mjera koje se upravo odnose na prethodno navedeno; na korekciju fiskalnog opterećenja građana i privrede, kao i na zakonsku i budžetsku podršku manjim biznisima i socijalno ranjivim kategorijama građana. Sve mjere su pažljivo izanalizirane, utemeljene su u uspješnim uporednim iskustvima i imaju fiskalnu odnosno finansijsku održivost”, zaključuju u Evropskom savezu.
Malo podsjećanje da je prije 13 godina javno saopštena mogućnost da će Hrvatska blokirati Crnu Goru. S crnogorske strane tada i sada išla je pjesmica: „Nama se ne žuri, idemo na bilateralne dogovore, ako to ne ide, idemo na međunarodni sud“. I zatim ništa, nikakav rad i obmanjivanje građana. Od Vujanovića i mnogih ministara DPS vlasti… do Ibrahimovića i Filipa Ivanovića. Hrvatska je čekala svoj trenutak i dočekala.
Ovo je ukratko priča o Prevlaci i zatim novim zahtjevima, crnogorskom neradu i situaciji u kojoj se zemlja sada nalazi.
Povodom aktuelnosti Prevlake (malo vremenski unazad, kada je to bilo jedino sporno pitanje sa Hrvatskom)
Volio bih da je Vujanović oko pitanja Prevlake bio u pravu (a ja u krivu), kada je on 2013. u predsjedničkoj debati govorio:
„Sve ide dobro… komisija odlično radi… nas Hrvatska nikada neće blokirati… nama se ne žuri…“
Uz druge mučne obmane…
I koje su nastavljene poslije promjena 2020. godine.
Istim frazama. I neradom. Bestidnim i upornim obmanjivanjem domaće javnosti.
Sada, kada je došlo do ne baš neočekivane ucjene hrvatske vlade prema Crnoj Gori, koja je vrlo osmišljeno vremenski tempirana, treba se podsjetiti na mnoge činjenice.
Jedna od bitnih glasi – da je crnogorska strana i te kako odgovorna za nastalu situaciju. Zbog svog dugogodišnjeg nerada i obmanjivanja javnosti.
Ovaj snimak pokazuje da sam te 2013. ukazao da nas Hrvatska može blokirati u evropskim aspiracijama.
Ponavljam, volio bih da tada nisam bio u pravu. Pa i kasnije, nerijetkim pokretanjem istog pitanja.
Sada je teška situacija.
Teška za one koji u Crnoj Gori, pred naletom ucjena i ponižavanja (što se danas smatra i legitimnim), drže do integriteta države. Onog teritorijalnog, a i onog duhovnog, koje se zove elementarno dostojanstvo.
I ne odnosi se na sve, jer postoje i oni drugi u Crnoj Gori, ipak ubjedljiva manjina, koji dijele hrvatsku poziciju, navijajući za ishod na štetu Crne Gore.
Bizarnost ovog fenomena ogleda se i u tome da se izgleda radi o sredinama samoproklamovanih tzv. elitnih „suverenista“.
Možemo zamisliti šta bi sve dali kada ne bi bili „suverenisti“, i to elitnog statusa.
Ovo, usput, jer je druga tema.
A sve je slika ovog vremena. Poremećenog u mnogo čemu.
Ako se ne varam.
P. S.
Još jedna mučna neistina u toj debati. Vujanović kaže (snimak) da bi, samo da je znao da me ta tema zanima, „dao svu dokumentaciju iz koje se vidi da sve ide dobro“…
Nedavno, u FB objavi 6. oktobra, prezentovao sam saopštenje vlasti uoči izbora u kojem me napadaju da „manipulišem oko Prevlake“. Izgleda, jedino predsjednički kandidat vlasti nije znao da me tema interesuje.
Stvarno, mučnina laži – koje, nažalost, u degeneraciji vlasti i vremena postaju „vrlina politike“.
I to je ipak suštinskije pitanje od ovih prolaznih epizoda političke scene.
Proslavljeni srpski i najbolji teniser svih vremena, Novak Đoković ovih dana boravi na Svetoj Gori, gdje je posjetio Bogorodičin vrt i manastir Hilandar, jednu od najvećih srpskih svetinja, objavljeno je na Instagramu manastira.
Njegova posjeta privukla je pažnju javnosti, a posebnu simboliku imala je današnja svečanost kojoj je prisustvovao u manastiru.
Đoković je učestvovao u proslavi ktitorske slave Hilandara, praznika Svetog blagovjernog kralja Milutina, u sabornom hramu manastira. On je u ovu srpsku svetinju došao sa ocem Srđanom i stricem Goranom. Ovaj praznik zauzima posebno mjesto u istoriji Hilandara, budući da je kralj Milutin bio jedan od njegovih najznačajnijih ktitora i velikih dobrotvora.
Fotografije i snimci sa ovog događaja podijeljeni su na društvenim mrežama, a Đokovićeva posjeta još jednom je privukla veliku pažnju njegovih poštovalaca.
„Način na koji nas u EU uvodi ova Vlada dovešće nas u situaciju da godinama budemo na provjeri, monitoringu, ograničavanju pristupa EU fondovima. Dakle, bez brzih benefita i jasne perspektive“, smatra bivši premijer
Sve crnogorske vlade od 2020. godine formirane su pod snažnim pokroviteljstvom režima Aleksandra Vučića, koji je preko parlamentarnih partija, medija, obavještajnog sistema, strateških ekonomskih resursa, novca iz kriminalnih poslova i Srpske pravoslavne crkve izgradio široku mrežu uticaja u Crnoj Gori. To u razgovoru za Standard tvrdi bivši premijer i predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković, ocjenjujući da će poraz Vučića na izborima u Srbiji imati pozitivan efekat i na Crnu Goru. Marković istovremeno upozorava da najavljeni Spajićev „Euro model“ predstavlja pripremu za najveću kupovinu glasova budžetskim novcem, da aktuelna vlast može Crnu Goru uvesti u EU bez stvarnih koristi od članstva, ali i priznaje da u opoziciji nema suštinske saradnje jer pojedine političke strukture i dalje žele monopol i poziciju lidera opozicije.
Pobjedu Studentske liste na izborima u Srbiji Marković vidi kao politički preokret koji neće ostati bez posljedica po Crnu Goru i region.
„Pobjeda Studentske liste na izborima u Srbiji je prije svega tektonska politička promjena za Srbiju. Ona nije označila samo kraj vladavine Aleksandra Vučića već i težak poraz opozicionih stranaka koje nijesu prošle cenzus. Istovremeno je u političku prošlost otišla jedna od najdugovječnijih političkih stranaka i stranaka vlasti – SPS. Dakle, svjedočili smo izbornom fenomenu: izbore su izgubili i vlast i opozicija“, kazao je Marković za Standard.
On smatra da je takav rezultat velika prilika za Srbiju.
„Ovo je prije svega velika prilika za Srbiju, ali će zasigurno imati pozitivan efekat i na Crnu Goru, pa i cijeli region.“
Govoreći o političkim snagama u Crnoj Gori koje su se oslanjale na podršku dosadašnje vlasti u Beogradu, Marković tvrdi da Vučićeva strategija nije bila ograničena samo na politički uticaj.
„Strategija Vučićeve vlasti bila je politička, bezbjednosna i ekonomska kontrola Crne Gore. Ona je imala za cilj kontinuiranu nestabilnost kako bi se usporila ili dovela u pitanje evropska agenda.“
Za ostvarivanje takve politike, tvrdi, Vučić je godinama gradio razgranatu mrežu uticaja.
„Za tu svrhu izgradio je široku i efektivnu mrežu uticaja – nekoliko parlamentarnih stranaka, desetine pojedinaca koji su kroz samostalno političko djelovanje, ali i kroz druge forme, u kontinuitetu kompromitovali crnogorski nacionalni korpus, crnogorsku samostalnost i suverenitet“, kaže sagovornik Standarda.
Marković potom navodi i druge djelove te mreže, uključujući ozbiljne optužbe o prisustvu kriminalnog novca i uticaju na državne institucije.
„Veliki broj elektronskih i štampanih medija i portala, upliv u crnogorski obavještajni sistem, upliv u strateške ekonomske resurse – Elektroprivredu i turistički sektor, upliv novca iz kriminalnih poslova, usaglašavanje ruskih interesa i interesa ‘srpskog sveta’ i, naravno, Srpska crkva koja drži pod kontrolom političke procese, ali i najveći broj institucija“, navodi Marković.
Prema njegovoj ocjeni, upravo je takav uticaj Beograda bio presudan i prilikom formiranja izvršne vlasti u Crnoj Gori nakon promjene vlasti 2020. godine.
„To je dovelo i do toga da su sve vlade u Crnoj Gori od 2020. godine bile formirane pod snažnim pokroviteljstvom Vučićevog režima“, tvrdi bivši premijer.
SPAJIĆEV „EURO MODEL“ JE IZBORNI MODEL – UGROŽENE PENZIJE I RADNA MJESTA
Marković nema dilemu ni o političkoj pozadini ekonomskog programa koji najavljuje premijer Milojko Spajić.
„Pravilnije je ‘Euro model’ nazvati IZBORNIM MODELOM. Ako bude usvojen kao u predlogu, svjedočićemo najvećoj ikada viđenoj kupovini glasova budžetskim novcem“, smatra bivši premijer.
On upozorava da bi posljedice takve politike mogle biti dalekosežne, posebno za mala i srednja preduzeća, zaposlene i javne finansije.
„Gotovo svi ključni subjekti crnogorske ekonomije i finansijskog sistema ukazuju na pogubne posljedice ovog pristupa. Ne samo na javne finansije već i na opstanak velikog broja malih i srednjih preduzeća, gubitak velikog broja radnih mjesta u tim preduzećima i gubitak konkurentnosti naše ekonomije“, kaže Marković.
Marković ukazuje i na stanje zdravstvenog i penzionog sistema, za koje smatra da već trpe posljedice prethodnih reformi.
„Mi već svjedočimo krahu zdravstvenog sistema kao posljedici prethodnih reformi, a sada se ugrožava i stabilnost finansiranja Fonda PIO. Penzioneri ne samo da će dodatno osiromašiti već strepe i za sigurnost svojih penzija“, kaže Marković.
Podsjeća da rezerve prema najavljenom modelu ne dolaze samo od političkih protivnika Vlade.
„Uostalom, kada za ovaj model rezervu iskazuju Privredna komora, Unija poslodavaca, Savjet stranih investitora, brojni ekonomski i finansijski eksperti, jasno je da je iza ovog modela politika, a ne ekonomski interes građana“, zaključuje predsjednik SEP-a.
EVROPA MOŽE ZAŽMURITI NA MANDIĆA, ALI CRNA GORA RIZIKUJE GODINE MONITORINGA
Na pitanje može li Crna Gora postati članica Evropske unije sa Andrijom Mandićem na čelu Skupštine i političkim vrijednostima koje on zastupa, Marković odgovara da je država već nadomak članstva, uprkos sastavu aktuelne vlasti.
„Crna Gora je već na vratima Evropske unije i sa Andrijom Mandićem kao predsjednikom Skupštine i njegovom strankom kao ključnim akterom ove Vlade.“
Takav pristup Brisela, smatra Marković, nije novost u politici proširenja.
„Nije prvi put da u politici proširenja, kao geopolitičkom interesu, Evropa zažmuri na očigledne slabosti kandidata i da onda decenijama troši energiju i novac da te zemlje dovede u red demokratskih i organizovanih država – Rumunija, Bugarska, Mađarska“, kaže Marković.
Ipak, upozorava da se unutar Evropske unije sve otvorenije postavlja pitanje vrijednosti koje zastupa crnogorska vlast.
„Kako se približavamo datumu članstva, sve je više glasova unutar Evropske unije koji problematizuju vrijednosni karakter ove Vlade“, razmišlja prvi čovjek SEP-a.
Na pitanje predstavlja li veći problem Mandićeva politika ili Spajićeva spremnost da joj se prilagođava radi opstanka na vlasti, Marković odgovara:
„I jedno i drugo je veliki problem“, jasan je on.
Za Crnu Goru, kaže, nije dovoljno samo formalno članstvo u Evropskoj uniji ukoliko država ne bude spremna da iskoristi njegove mogućnosti.
„Crnoj Gori su potrebne stvarne i suštinske promjene kako bismo ulaskom u EU bili spremni da osjetimo brze benefite članstva. A oni su veći nivo održivog standarda, sveukupnog razvoja, mobilnosti i novih prilika za mlade ljude.“
Međutim, način na koji Vlada vodi evropske integracije, prema Markovićevoj ocjeni, mogao bi dovesti do sasvim drugačijeg ishoda.
„Način na koji nas u EU uvodi ova Vlada dovešće nas u situaciju da godinama budemo na provjeri, monitoringu, ograničavanju pristupa EU fondovima. Dakle, bez brzih benefita i jasne perspektive“, smatra Marković.
Govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, Marković kritikuje odnos crnogorskih zvaničnika prema Zagrebu, smatrajući da umjesto ozbiljnih razgovora i traženja kompromisa dodatno komplikuju odnose.
„Umjesto da već imamo političke i ekspertske timove koji će se na dnevnom nivou sa Hrvatskom baviti pronalaženjem rješenja za otvorena pitanja u duhu povjerenja i partnerstva, naši zvaničnici neuko svakog dana nas udaljavaju od rješenja ili kompromisa.“
Marković smatra da poruke koje dolaze iz Hrvatske treba shvatiti ozbiljno.
„Hrvatski stavovi nas upozoravaju na površnost, neukost, ali i neodgovornost Vlade.“
OPOZICIJA BEZ STVARNE SARADNJE – SVI BI DA BUDU LIDERI
Za razliku od ocjena koje se povremeno mogu čuti o zajedničkom djelovanju opozicionih partija, Marković otvoreno priznaje da takve saradnje još nema.
„Suštinske i stvarne saradnje u opozicionom bloku za sada nema.“
Razlog vidi u ambicijama za političkom dominacijom unutar opozicije.
„Ne može je ni biti dok god živi potreba za liderom opozicije i političkim monopolom na opozicionom političkom polu.“
Prema njegovim riječima, odnosi među opozicionim partijama moraju se graditi na drugačijim osnovama.
„Mora se uspostaviti praksa poštovanja i povjerenja koja uvažava ideološke i programske različitosti.“
Marković vjeruje da bi Evropski savez, kojem je pristupila i njegova Stranka evropskog progresa, mogao predstavljati početak drugačijeg opozicionog organizovanja.
„Formiranje nadstranačke političke platforme u okviru Evropskog saveza je prvi ozbiljan korak u smjeru jačanja opozicione političke scene koji će, siguran sam, dovesti do novog kvaliteta u političkoj ponudi, veće integracije, a vjerujem i stvarne prilike za promjenu ove neodgovorne, nekompetentne i bahate vlasti“, poručio je Marković u razgovoru za Standard.
Zbog nestabilnih vremenskih prilika u Crnoj Gori kolovozi su mokri i klizavi. Duž klisura i usjeka mogući su i sitniji odroni. Magla smanjuje vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, a vozačima savjetujemo da voze oprezno i da brzinu prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima. Dodatan oprez neophodan je na putevima gdje se izvode radovi, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 15. decembra od 08.00 do 10.00 časova i od 11.00 do 16.00 časova, odobrava se totalna obustava saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15, dionica od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića.
Od 16.11. do 16.12. odobrava se totalna obustava saobraćaja, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15 dionica most na Rijeci Crnojevića.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most-Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 časova.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog planiranih radova na redovnom održavanju tunela Sozina, od 15.09. 2026. do 15. 06. 2027. godine saobraćaj se u tunelu od 22.00 do 6.00 časova odvija naizmjenično jednom trakom. U tom terminu moguće su i kratkotrajne potpune obustave saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda od kojih su dvije osobe zadobile lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Danas će u većem dijelu zemlje biti oblačno i kišovito, uz povremene pljuskove i grmljavinu, dok u planinama može biti i snijega. Južni vjetar će oslabiti, a temperatura će porasti i dostizati do 22 stepena.
Na sjeveru i danas oblačno s kišom, povremeno pljuskovima i grmljavinom. U planinama može biti i snijega. Južni vjetar će oslabiti u cijeloj zemlji, a temperatura raste – do 18 stepeni.
Slično vrijeme i u južnim i centralnim oblastima – oblačno i kišovito. Krajem dana obilne padavine. Toplije i u ovim djelovima zemlje – do 22 stepena.
More danas uzburkano, s temperaturom oko 19 stepeni.
Iako se u subotu očekuje zahlađenje, da vas obradujemo – biće kratkog daha. Već nedjelja nagovještava toplije vrijeme.
Na primorju vikend kišovit, ali u nedjelju kraći periodi suvog vremena. I narednih dana očekuje se dalje slabljenje vjetra u cijeloj zemlji. Kao što smo pomenuli, temperatura u nedjelju za stepen-dva viša.
I u centralnim predjelima od subote veče prestanak padavina, a u nedjelju tokom noći opet kiša i porast temperature.
U sjevernim oblastima od subote padavine će oslabiti, a u nedjelju uglavnom suvo, kraj dana ponovo donosi kišu. Od nedjelje i u ovim predjelima toplije.
Nije fer da Hrvatska od Crne Gore traži da se otvorena pitanja riješe isključivo na način koji odgovara hrvatskoj strani, poručio je, između ostalog, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za TVCG. Istakao je da nema razloga da odnosi između Hrvatske i Crne Gore ne budu najbolji mogući i da to Crna Gora iskreno želi.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, Milatović je poručio da Crna Gora želi najbolje moguće odnose sa susjednom državom, ali da nije fer da se od crnogorske strane traži da otvorena pitanja budu riješena isključivo na način koji odgovara hrvatskoj strani.
„Ja i Vlada Crne Gore, i ja lično, uvijek govorimo o potrebi dobrosusjedskih odnosa. Mislim da je Crna Gora zaista u tom smislu jedan dobar primjer za sve zemlje u regiji. Nema razloga da odnosi između Hrvatske i Crne Gore ne budu apsolutno najbolji mogući. Mi to iskreno želimo. Znate da je tu par nekih otvorenih pitanja i da se prosto od crnogorske strane traži da se stvari riješe na način na koji hrvatska strana želi da se one riješe. To, u najmanju ruku, nije fer“, kazao je Milatović.
Kao primjer naveo je pitanje razgraničenja i odnos Hrvatske i Slovenije tokom hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji.
„Zašto sada Hrvatska traži od Crne Gore nešto na šta ni sama nije htjela da pristane onda kada je i sama ulazila u Evropsku uniju u odnosima sa Slovenijom? Mi prosto u tom smislu samo tražimo da iznesemo neke svoje argumente, da oni iznesu svoje argumente i da se to pitanje, ukoliko se ne može riješiti u ovom našem prijateljskom dijalogu, riješi na nekoj međunarodnoj arbitraži. Šta je pogrešno tu?“, upitao je Milatović.
Kako je kazao, crnogorski stav naišao je na pozitivan odnos u Evropskom savjetu, a o toj temi je tokom boravka u Dablinu razgovarao sa gotovo svim evropskim liderima.
„Crnogorski stav, koji je vrlo lijepo obrazložila i naša Vlada, čini mi se upravo juče, naišao je na jedan jako dobar, pozitivan odnos apsolutno svih u Evropskom savjetu. Evo, ja sam i danas razgovarao skoro sa svim evropskim liderima upravo oko toga. Vjerujte, nema skoro nijedne zemlje članice Evropske unije da nema neko malo otvoreno pitanje sa nekim od svojih susjeda“, rekao je Milatović.
On smatra da insistiranje na rješavanju svih pitanja u kratkom vremenskom roku nije dobro.
„To su prosto stvari koje su takve. I sada maksimalistički insistirati na tome u ovako kratkom vremenskom roku, mislim da nije dobro. Ja se nadam da će se pronaći jedan razuman odnos u svemu tome, da ćemo na kraju svi izaći kao pobjednici svega ovoga“, kazao je Milatović.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, i u nacionalnom interesu Hrvatske da Crna Gora postane članica Evropske unije.
„Ja zaista mislim, i uvijek sam to govorio, da je Hrvatskoj izuzetno u nacionalnom interesu da ima i Crnu Goru kao članicu Evropske unije i da prosto nekako relaksiramo te odnose između zemalja u našoj regiji. To je jedna vrlo jasna pozicija Crne Gore, Vlade Crne Gore i mene lično“, kazao je Milatović.
U svoje ime i u ime Opštine Nikšić, sa zadovoljstvom podržavam predlog potpredsjednika Vlade Crne Gore Alekse Bečića da novi Dan Vojske Crne Gore bude dan bitke na Vučjem dolu, saopštio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.
Kako je kazao, Opština Nikšić i Srpska pravoslavna crkva dostojno su obilježili 150. godišnjicu ove bitke.
„Ali je, osim u slučaju predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, izostao potreban pijetet države prema jubilejima bitaka na Vučjem dolu i Fundini. Ovim predlogom, u godini jubileja, ispravlja se ta velika nepravda, a Crna Gora se vraća na put jedinstva kakvo smo imali u vrijeme bitke na Vučjem dolu, kada su, pod komandom knjaza Nikole, crnogorski i hercegovački bataljoni odnijeli veliku pobjedu“, naveo je Kovačević na Facebook-u.
Istakao je da ne sumnja da će Skupština Crne Gore, predvođena Andrijom Mandićem, prihvatiti i usvojiti ovaj predlog.
„Slava našim precima sa Vučjeg dola i Fundine!“, poručio je Kovačević.
Pojedinim poslodavcima Euro model bi bio više nego prihvatljiv da ga je Milo Đukanović predložio, kazao je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad, Tihomir Dragaš.
Dragaš je u objavi na mreži Iks naveo da su pojedini privrednici decenijama gradili visoke profite na račun niskih plata radnika i povlašćenog položaja u sistemu, podsjećajući da je minimalna zarada do 2020. godine iznosila 222, a prosječna 524 eura.
Prema njegovim riječima, prije 2022. godine Crna Gora je imala jedno od najviših opterećenja rada u regionu od oko 39,3%, dok se kroz tri faze reformi to opterećenje smanjuje za više od 32% do 35%, svodeći Crnu Goru na zemlju sa najnižim opterećenjem zarada u Evropi.
„Iste kritike o navodnom bankrotu javnih finansija i masovnim otpuštanjima, koje danas upućuju razni analitičari o najavljenom Euro modelu, pratile su i programe Evropa sad 1 (2022) i Evropa sad 2 (2024), dok su zvanični podaci MONSTAT-a pokazali rast prosječne neto zarade na preko 1.040 eura u 2026. godini, podizanje minimalne penzije na 450 eura i smanjenje stope nezaposlenosti“, istakao je Dragaš.
Pojedinim poslodavcima Euromodel bi bio više nego prihvatljiv da ga je Milo Đukanović predložio!
Pojedini privrednici su decenijama gradili visoke profite na račun niskih plata radnika (minimalna zarada je do 2020. iznosila 222 eura, a prosječna 524 eura) i povlašćenog položaja u sistemu.
Prije 2022. godine Crna Gora je imala jedno od najviših opterećenja rada u regionu od oko 39,3%, dok se kroz tri faze reformi to opterećenje smanjuje za više od 32% do 35%, svodeći Crnu Goru na zemlju sa najnižim opterećenjem zarada u Evropi.
Iste kritike o navodnom bankrotu javnih finansija i masovnim otpuštanjima, koje danas upućuju razni analitičari o najavljenom Euro modelu, pratile su i programe Evropa sad 1 (2022) i Evropa sad 2 (2024), dok su zvanični podaci MONSTAT-a pokazali rast prosječne neto zarade na preko 1.040 eura u 2026. godini, podizanje minimalne penzije na 450 eura i smanjenje stope nezaposlenosti.
Kvalitet života i životni standard građana u Crnoj Gori za period od 2020. do 2026. godine pokazuju poboljšanje materijalnih indikatora (pad stope rizika od siromaštva i rast kupovne moći u odnosu na prosjek EU).
Dio poslodavaca i ekonomskih komentatora ne osporava suštinu reformi predviđenih Euro modelom – već činjenicu da te mjere sprovodi aktuelna Vlada.
Navodi da kvalitet života i životni standard građana u Crnoj Gori za period od 2020. do 2026. godine pokazuju poboljšanje materijalnih indikatora – pad stope rizika od siromaštva i rast kupovne moći u odnosu na prosjek Evropske unije.
„Dio poslodavaca i ekonomskih komentatora ne osporava suštinu reformi predviđenih Euro modelom – već činjenicu da te mjere sprovodi aktuelna Vlada“, zaključio je Dragaš.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić predložio je da se novi Dan Vojske slavi 28. jula u znak sjećanja na bitku na Vučijem dolu.
Bečić je odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore rekao da se oko predloga saglasio sa ministrom odbrane i načelnikom Generalštaba VCG.
„Crna Gora ima vrlo bogatu istoriju, imamo mnogo slavnih bitaka i na slatkim smo mukama kad se treba opredijeliti koju bitku izabrati kao dan kada će se proslavljati Dan Vojske. Tako da je naše stanovište da sa jedne strane, u potpunosti poštujući i veliku pobjedu nad vizantijskom vojskom na Tuđemilu prije oko 1000 godina i velike pobjede nad osmanskom vojskom i na Krusima i Martinićima negdje krajem 18. vijeka, i na Grahovcu polovinom 19. vijeka i veliku pobjedu nad Austrougarima 1916. godine na Mojkovcu, ali ipak smatramo da nove zakonske izmjene koje ćemo predložiti treba da ustanove i novi Dan vojske i da to bude 28. jul kada se 1876. godine odigrala velika bitka i gdje smo odnijeli veliku pobjedu u veljem ratu upravo na Vučijem dolu“, rekao je Bečić.
(Foto: Skupština Crne Gore)
Istakao je da bitka na Vučiijem dolu uz koju ide i bitka na Fundini, jeste nešto što je trasiralo put ka 1878. godini, istorijskoj godini, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje.
„A da svakako normiramo i da podsistemi unutar vojske imaju svoje dane koje ćemo normirati po drugim slavnim momentima koje imamo u bogatoj i slavnoj crnogorskoj istoriji“, rekao je Bečić.
Podsjećamo, Dan Vojske Crne Gore slavi se 7. oktobra u znak sjećanja na bitku kod Tuđemila, u kojoj su 1042. godine snage kneza Vojislava potukle vizantijske trupe i time postavile temelje crnogorske državnosti.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увек активно
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.