Home Blog Page 15

Jutros oblačno i kišovito, na sjeveru slab snijeg

0

Prema podacima Zavoda za hirometeorologiju i seizmologiju jutros je umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa slabom do umjerenom kišom, a u planinskim predjelima na sjeveru pada slab snijeg. Mjestimično duva umjeren, ponegdje na udare pojačan vjetar, sjevernih smjerova. Temperatura vazduha se kretala od -2 stepena na Žabljaku do 19 stepeni koliko je izmjereno u Ulcinju.

U Podgorici je pretežno oblačno, povremeno sa kišom. Temperatura vazduha je 12 stepeni, relativna vlažnost vazduha 93% i vazdušni pritisak 1005 milibara.

U sjevernim predjelima danas se očekuje pretežno oblačno, uglavnom tokom prvog dijela dana povremeno kiša, a u planinskim oblastima uglavnom slab snijeg. Vjetar slab do umjeren, najčešće sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 11 stepeni.

U južnim i centralnim oblastima umjereno do pretežno oblačno uglavnom još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično umjerena, ponegdje i jaka kiša, koja će u drugom dijelu dana oslabiti, a do kraja dana i prestati. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, najčešće sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 13 do 18 stepeni.

More danas umjereno talasasto do talasasto. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Temperatura površine mora na otvorenom oko 19 stepeni.

Prognoza vremena za Crnu Goru za naredna dva dana

U južnim oblastima sjutra promjenljivo oblačno, biće i sunčanih intervala, u popodnevnim satima ponegdje, a krajem dana, tokom noći i u ponedjeljak povremeno kiša, ponegdje izraženiji pljuskovi. Vjetar od nedjelje južni i jugoistočni, povremeno umjeren, na udare ponegdje pojačan. Najviša dnevna temperatura vazduha bez značajnijih promjena.

U centralnim predjelima sjutra promjenljivo oblačno, u popodnevnim satima ponegdje kiša. Krajem dana, tokom noći i u ponedjeljak povremeno kiša, mjestimično I izraženiji pljuskovi. Vjetar od nedjelje južnih smjerova, uglavnom slab do umjeren. Najviša dnevna temperatura vazduha bez značajnijih promjena.

U sjevernim oblastima sjutra umjereno do pretežno oblačno, krajem dana i tokom noći kiša, a u ponedjeljak povremeno kiša. Temperatura vazduha najviša dnevna sjutra u porastu.

Đeljošaj: Ograničenje marži od 1. januara, moguće i mjesec ranije

0

Rast cijena nije prouzrokovan najavljenim Euromodelom, tvrdi ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Kaže da je najavljeni porast plata samo odgovor na povećanje cijena.

„I da nema povećanja plata, ovaj rast bi se desio. Da li je u ovom periodu, ovih dana, rast cijena opravdan, mislim da će odgovor dati naše inspekcije, kao i na pitanje da li je to samo priprema onoga što slijedi. Tako da će institucije države stati u zaštitu građana i potrošača“, kazao je Đeljošaj.

Nerijetko se dešava i da cijene u Crnoj Gori budu veće od onih u državama članicama Evropske unije. Đeljošaj kaže da bi time trebalo da se pozabave nadležne institucije.

„Agencija za zaštitu konkurencije i tržišne inspekcije imaju regulativu kao u EU i mislim da one, u skladu sa tim, treba da prate dešavanja na tržištu“, naveo je Đeljošaj.

Dešavanja na tržištu prati i Ministarstvo ekonomskog razvoja, pa je Đeljošaj ponovio da ograničenje marži počinje od 1. januara.

„Mislim da će biti petina svih proizvoda u jednom marketu kojima ćemo limitirati marže“, rekao je Đeljošaj.

Međutim, ukoliko Vlada procijeni, ograničenje marži moglo bi početi i ranije. Đeljošaj kaže da je takva odluka Vlade planirana i prije najave Euromodela.

„To je povezano sa svim dešavanjima koja su bila i oko Irana i oko derivata, tako da, ako vidimo i ako procijenimo da su osjećaj i realnost takvi, možemo analizirati i da mjesec ranije krenemo s tom akcijom“, kazao je Đeljošaj.

Đeljošaj je kazao i da će kroz druge socijalne mjere država biti podrška građanima kako se ne bi ugrozio životni standard.

U građanskoj državi najbolje funkcionišemo kad svako ima svoju nacionalnu i zagarantovanu stolicu u Skupštini

0

KAKO SAM POSTAO MANJINA KOJA NE POSTOJI (I ZAŠTO TRAŽIM SVOJU FOTELJU)

U Crnoj Gori, zemlji u kojoj Ustav u prvoj rečenici svečano obećava da smo građanska država, najvažniji dokument u životu nije ni lična karta, ni diploma, pa čak ni partijska knjižica. Najvažniji je onaj papirić sa popisa stanovništva. Jer u našoj verziji građanske demokratije, građanin postoji tek onog trenutka kada se precizno izjasni u koju nacionalnu fioku želi da ga spakuju.

Ako slučajno napravite grešku pa na popisu kažete da vas nacija ne zanima, da ste prosto čovjek, komšija ili – ne daj bože – samo građanin Crne Gore, sistem vas automatski prebacuje u rubriku „Neizjašnjeni“. U prevodu: statistički višak bez političke upotrebne vrijednosti.

A brojke su neumoljive. Neizjašnjenih u Crnoj Gori ima više nego Hrvata i Roma zajedno. Štaviše, na posljednjem popisu ispostavilo se da u Crnoj Gori živi i više Rusa nego Hrvata i Roma zajedno!

I tu dolazimo do genijalne logike našeg izbornog sistema.

Dok predstavnici pojedinih manjina legitimno traže garantovane mandate – jer u građanskoj državi, logično, najbolje funkcionišemo kad svako ima svoju nacionalnu i zagarantovanu stolicu u Skupštini – postavlja se pitanje: šta je sa nama ostalima?

Ako je brojnost na popisu argument za političku privilegiju, predlažem da odmah osnujemo Nacionalni savjet neizjašnjenih. Jeste da nemamo svoj zajednički jezik (govorimo onaj koji se u tom trenutku najmanje svađa sa komšijama), nemamo ni svoju zastavu (osim možda bijele, iz predaje pred logikom), a nemamo ni himnu (mada bi nam najbolje legla ona muzika kad ste na čekanju kod operatera). Ali nas ima! I pošto u ovoj zemlji svaka grupa koja umije da se prebroji može da traži sniženi cenzus ili garantovani mandat, red je da i mi dobijemo makar jednog poslanika. Da sjedi u Skupštini, ćuti na svim jezicima i predstavlja one koji nijesu htjeli da se svrstaju.

A kad smo već kod popisne matematike, ne smijemo zaboraviti ni Ruse. Ima ih na hiljade, pričaju svojim jezikom, imaju svoju kulturu, otvaraju vrtiće i restorane – ispunjavaju sve uslove iz udžbenika za nacionalnu manjinu. Po logici „ima nas više nego vas, dajte nam mandat“, uskoro bismo u crnogorskom parlamentu mogli da gledamo ljutu bitku između poslanika Neizjašnjenih i poslanika Ruske stranke oko toga ko je autentičniji čuvar građanskog koncepta Crne Gore.

Naravno, pravnici će nam odmah objasniti da to tako ne može. Reći će nam da su jedni „autohtoni“, da su drugi „doseljenici“, a da smo mi neizjašnjeni samo „individualni izbor“. Drugim riječima: svi smo mi jednaki građani, samo su neki građani malo jednakiji jer imaju nacionalni predznak, dok smo mi bez predznaka obični podstanari u sopstvenoj državi.

I zato, gospodo iz Skupštine, imate dva izbora.

Ili ukinite sve nacionalne kvote, cenzuse od 0,7 i 0,35 odsto i garantovane mandate, pa da konačno budemo građanska država u kojoj se ljudi biraju po tome kakvi su ljudi, a ne čiji su unuci.

Ili lijepo priznajte da smo država konstitutivnih i manjinskih naroda, pa da i mi „neizjašnjeni“ napokon dobijemo svoj garantovani mandat. Obećavamo da naš poslanik neće mnogo koštati – neće tražiti ni prevodioca, ni udžbenike na maternjem, ni posebnu zastavu u kabinetu. Samo jednu običnu, građansku fotelju. Čisto da ne ispadne da nas nema.

Krapović Fejziću: Možda ćete podnijeti zahtjev da promijenimo 13. jul i da ne slavimo našu slobodu

0

Ministar odbrane Dragan Krapović reagovao je na reakciju Reisa islamske zajednice Rifata Fejzića zbog planiranja promjene datuma obilježavana Dana vojske 7.oktobra,  datumom pobjede na Vučjem dolu.

Reagovanje  Krapovića prenosimo integralno:

Nemojte Vi o nalozima, makar zaobiđite nas i one koji su uvijek služili i služiće državi Crnoj Gori.Nikad kriminalu ili bilo kojoj drugoj državi ili centru moći. O ozbiljnosti poređenja današnje moderne Turske i Otomanskog carstva suvišno je trošiti riječi. To bi nasmijalo i dijete u osnovnoj školi.

Ako mislite da treba da se izvinimo što su se naši preci prije nekoliko vjekova suprostavljali okupaciji, borili i izborili na Krusima, Martinicima, Fundini i Vučijem dolu i izvojevali slobodu, samo recite.

Da znamo na šta mislite. Vučji Do je trasirao put ka slobodi, Berlinskom kongresu i našem međunarodnom priznanju 1878. godine. Ako nijeste znali, zbog 13. jula 1878. i 13. jula 1941. godine slavimo Dan državnisti upravo 13.jula. Možda ćete Vi podnijeti zahtjev da promijenimo 13. jul i da ne slavimo našu slobodu? Još to Vam je ostalo.

Uhapšen i kažnjen Mojkovčanin, vozio pijan

0

Policija je na putu Žabljak–Đurđevića Tara uhapsila D. S. (51) iz Mojkovca, zbog vožnje pod dejstvom alkohola.

Njemu je izrečena kazna od 500 eura, kao i zabrana upravljanja vozilom dva mjeseca.

“Lišen je slobode, a sudija za prekršaje izrekao mu je kaznu od 500 eura i zabranu upravljanja vozilom od dva mjeseca”, kazali su iz UP.

Fejzić: Turska se locira kao dežurni neprijatelj

0

Trenutni Dan Vojske CG 7. oktobra, bitka kod Tuđemila, predlaže se zamijena datumom pobjede na Vučjem dolu, saopštio je Reis islamske zajednice Rifat Fejzić na mreži X.
​

Kako navodi, zašto mijenjamo, po čijem nalogu i interesu?

“Turska se locira kao dežurni neprijatelj. Da li nas ovo uvodi u krizu sa saveznicom iz NATO-a i status persona non grata?”, zaključio je Fejzić.

Daјković traži procjenu bezbjednosti od ANB-a

0

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković saopštio je da će se početkom naredne sedmice zvanično obratiti Agenciji za nacionalnu bezbjednost i zatražiti hitnu procjenu svoje ugroženosti, kao i bezbjednosti članova porodice. Nakon razgovora sa ministrom pravde Bojanom Božovićem povodom zatvorske presude u Albaniji, Daјković je upozorio na mogućnost hapšenja prilikom prelaska granice, ali i naveo da je tokom prethodnih mjeseci bio izložen, kako tvrdi, sistematskom političkom progonu i prijetnjama po život.

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković razgovarao je, kaže, sa ministrom pravde Crne Gore povodom sudske presude kojom je u Albaniji osuđen na zatvorsku kaznu.

Dajković je saopštio da je razgovor protekao u korektnoj i profesionalnoj atmosferi, te da mu je ministar ponovio da Crna Gora neće izručiti Albaniji, imajući u vidu da između dvije države ne postoji odgovarajući sporazum.

Ipak, kako je naveo, eventualno raspisivanje međunarodne potjernice moglo bi dovesti do njegovog lišavanja slobode prilikom prelaska državne granice, kao i pokretanja postupka izručenja Albaniji u nekoj drugoj državi.

Zbog toga je najavio da će početkom naredne sedmice od Agencije za nacionalnu bezbjednost zatražiti hitnu procjenu svoje lične bezbjednosti i bezbjednosti članova porodice.

Dajković tvrdi da je tokom prethodnih mjeseci bio izložen kontinuiranom i sistematskom političkom progonu, a kao primjere naveo je višesatno zadržavanje na aerodromu u Tivtu, postupak pokrenut zbog pjevanja srpskih epskih pjesama na crkvenom događaju u Pljevljima, kao i postupak zbog prisustva sahrani generala Ratka Mladića u Beogradu.

Takođe je naveo da je dobijao brojne prijetnje, uključujući i one upućene njemu i članovima njegove porodice.

“Ne tražim da se bilo ko slaže sa mojim političkim stavovima. Ne tražim privilegije, niti poseban tretman. Ali zahtijevam da se meni i mojoj porodici garantuju ista prava, slobode i bezbjednost koji pripadaju svakom građaninu Crne Gore”, poručio je Dajković.

On smatra da postupanje institucija prema njemu otvara sumnju u postojanje organizovanog institucionalnog pritiska, čiji je cilj, kako tvrdi, njegovo političko zastrašivanje, diskreditacija i eliminacija iz političkog života.

“Ne želim da čekam da neko fizički nasrne na mene ili ugrozi nekoga iz moje porodice da bi nadležne institucije konačno počele da rade svoj posao”, naveo je Dajković, poručujući da će nastaviti političku borbu mirno i dostojanstveno.

Adnanu Muhoviću smeta obilježavanje Njegoševog dana u Rožajama: Pozvao Bošnjačku stranku i Bošnjačko vijeće da reaguju

0

Nekadašnji visoki funkcioner Bošnjačke stranke, danas angažovan kao stručni konsultant njenog poslaničkog kluba, ponovo otvorio polemiku o Njegošu. Školski čas posvećen crnogorskom vladaru i pjesniku nazvao je sramotom, iako se Njegošev dan u Crnoj Gori obilježava kao državni praznik

Nekadašnjem visokom funkcioneru Bošnjačke stranke (BS), a ove godine angažovanom stručnom konsultantu poslanika te partije Adnanu Muhoviću, zasmetao je ogledni čas posvećen Petru II Petroviću Njegošu, koji je organizovan u Gimnaziji u Rožajama. Muhović je na društvenim mrežama oštro kritikovao školsku aktivnost i pozvao Bošnjačku stranku i Bošnjačko vijeće da reaguju, uprkos činjenici da je Njegošev dan, koji se obilježava 13. novembra, zakonom ustanovljen kao državni praznik Crne Gore.

Reagujući na objavu o oglednom času pod nazivom „Njegoš je stigao na čas“, Muhović je na svom Fejsbuk profilu poručio:

„Ako ovo dozvolimo rožajskoj gimnaziji, bolje da kao narod ne postojimo! Bošnjačko vijeće i Bošnjačka stranka da se uključe i ne dozvole ovu sramotu!

Njegova poruka uslijedila je nakon što je javnosti predstavljena aktivnost rožajske gimnazije, tokom koje su učenici kroz razgovor, interpretaciju, kreativni rad i savremene digitalne sadržaje obrađivali život i književno stvaralaštvo Petra II Petrovića Njegoša.

Prema objavi o školskom događaju, jedan od gimnazijalaca bio je u ulozi Njegoša, dok su ostali učenici kroz različite aktivnosti pokazali poznavanje njegovog života, djela i ideja. Času su prisustvovale i predstavnice uprave škole i nastavno osoblje.

Iako je riječ o obrazovnoj aktivnosti posvećenoj jednoj od najznačajnijih ličnosti crnogorske književnosti i istorije, Muhović je njenim organizatorima uputio oštre kritike, predstavljajući održavanje takvog časa kao nešto što zahtijeva reakciju bošnjačkih nacionalnih i političkih predstavnika.

Takav nastup otvara pitanje odnosa prema obrazovnim sadržajima i kulturnom nasljeđu Crne Gore, ali i opravdanosti pozivanja političkih organizacija da intervenišu zbog aktivnosti jedne javne obrazovne ustanove.

Njegošev dan je državni praznik

Posebno je značajno što je Muhović reagovao upravo u vrijeme obilježavanja Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, koji se u skladu sa Zakonom o državnim i drugim praznicima obilježava 13. novembra.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopštilo je da su ove godine povodom Njegoševog dana neradni petak, 13. novembar, i subota, 14. novembar.

Riječ je, dakle, o prazniku koji je dio zvaničnog državnog kalendara, pa Muhovićev poziv Bošnjačkoj stranci i Bošnjačkom vijeću da ne dozvole školsko obilježavanje Njegoševog stvaralaštva otvara i pitanje odnosa prema zakonom ustanovljenim praznicima i kulturnoj baštini države.

Na društvenim mrežama povela se i polemika o njegovom stavu.

Jedan od korisnika Fejsbuka, , poručio je da se „diže prašina bez potrebe“, podsjećajući da su Rožaje i rožajska gimnazija dio Crne Gore i da je Njegoš crnogorski vladar koji je ostavio značajan politički i kulturni trag.

Muhović je odgovorio:

„Pa Crna Gora, junače, nije samo crnogorska! Tu smo i mi! Mi Bošnjaci!“

Međutim, činjenica da je Crna Gora višenacionalna država ne dovodi u pitanje pravo obrazovnih ustanova da izučavaju i predstavljaju njenu istoriju, književnost i kulturu. Istovremeno, različita tumačenja Njegoševog književnog djela mogu biti predmet argumentovane i otvorene rasprave, bez zahtjeva da se školski sadržaji zabranjuju.

I ranije Njegoša nazivao „najvećim krvnikom Bošnjaka i islama

Muhovićeva najnovija reakcija nije prvi slučaj da njegovi stavovi o Njegošu izazivaju kontroverze.

Još početkom 2017. godine, dok je obavljao funkciju predsjednika Skupštine opštine Petnjica i bio jedan od istaknutijih funkcionera Bošnjačke stranke, Muhović je u emisiji „Bez granica“ Televizije Vijesti iznio niz uvredljivih ocjena o crnogorskoj naciji i Njegošu.

„Da vam kažem, Crnogorci su mala nacija, Bošnjaka ima više u tuzlanskom kantonu nego Crnogoraca u čitavom svijetu. Ja sam prvi još prije godinu dana rekao da je Njegoš najveći krvnik Bošnjaka i islama“, izjavio je tada Muhović.

Njegove riječi izazvale su oštre reakcije javnosti i političkih aktera, a tadašnji predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović javno se izvinio građanima čija su osjećanja povrijeđena izjavama pojedinih funkcionera njegove partije.

Muhović se i ranije protivio proglašenju Njegoševog dana državnim praznikom, javno izražavajući zadovoljstvo kada je 2016. godine iz skupštinske procedure povučen predlog zakona kojim je bilo predviđeno njegovo ustanovljavanje.

Njegovo sadašnje protivljenje školskom času posvećenom Njegošu zato predstavlja nastavak dugogodišnjeg javnog osporavanja obilježavanja Njegoševog lika i djela.

Od odlaska iz BS-a do povratka u ulozi konsultanta

Politički put Adnana Muhovića obilježile su i česte promjene stranačkog angažmana.

Bošnjačku stranku napustio je u julu 2021. godine, nezadovoljan kadrovskim promjenama i činjenicom da nije ostao u njenom najužem rukovodstvu. Nakon toga pristupio je Stranci pravde i pomirenja (SPP), u kojoj je obavljao funkciju potpredsjednika.

Međutim, u julu 2022. godine SPP ga je razriješila svih stranačkih funkcija, uz obrazloženje da je prekršio partijska načela i etičke norme.

Tokom predsjedničkih izbora 2023. godine Muhović je pozvao Bošnjake da podrže Jakova Milatovića, iako je Bošnjačka stranka tada zvanično podržavala kandidaturu Mila Đukanovića.

Uprkos ranijem napuštanju BS-a i političkim neslaganjima sa njenim rukovodstvom, Muhović je u aprilu ove godine ponovo uspostavio formalnu saradnju sa tom partijom, kada je angažovan kao stručni konsultant poslanika Jasmina Ćorovića.

Zadržavanje osumnjičenom za nasilja nad sestrom i maloljetnom sestričinom

0

„Sumnja se da je osumnjičeni dana 11.novembra 2026. Godine, oko 13, časova, ušao u stan oštećenih i fizički napao oštećene, prijetio jednoj od njih i držao ih zaključane u stanu“, kazali su iz ODT Podgorica

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) određeno je zadržavanje do 72 sata S.Š. zbog sumnje da je počinio krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i protivpravno lišenje slobode, na štetu svoje sestre i maloljetne sestričine.

„Sumnja se da je osumnjičeni dana 11.novembra 2026. godine, oko 13, časova, ušao u stan oštećenih i fizički napao oštećene, prijetio jednoj od njih i držao ih zaključane u stanu“, kazali su iz ODT Podgorica.

On je, navode, zadržan zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.

ODT ispituje navode Radović

0

Osnovno državno tužilaštvo ODT u Podgorici ispitaće navode guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović, iako zvanično prijavila osobe koje su je, prema njenim riječima, pritiskale.

Iz ODT-a su saopštili Vijestima da je u tom tužilaštvu formiran predmet i da se nalazi u fazi izviđaja, ali nijesu precizirali da li je Radović već pozvana da saopšti ko je, kako je tvrdila u Skupštini, kada i u čije ime vršio pritiske.

“Postupajuća državna tužiteljka blagovremeno preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje kako bi se utvrdile relevantne činjenice. Radi zaštite interesa postupka, trenutno nijesmo u mogućnosti da vam pružimo više podataka”, navedeno je u odgovorima ODT.

List piše da je Uprava policije samoinicijativno obavijestila podgorički ODT o tvrdnjama Radović, nakon uvida u snimak sjednice skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Iz policije su kazali da im Radović nije zvanično prijavljivala osobe koje su je, prema njenim tvrdnjama, pritiskale zbog poslova CBCG.

Irena Radović; Foto: CBCGIrena Radović; Foto: CBCG

Tužilaštvo nije odgovorilo na to da li su identifikovani i saslušani posrednici koje je Radović pominjala, niti provjerava li se eventualna povezanost pritisaka sa Davorom Macurom i Alta grupacijom. Nijesu precizirali ni da li su ih Radović, CBCG ili drugi državni organi ranije obavještavali o tim događajima.

Radović je krajem prošle sedmice pred skupštinskim Odborom saopštila da je bilo pokušaja uticaja na izbor viceguvernera, uz uslovljavanje licenciranjem određenih banaka i povlačenjem višemilionskih kazni izrečenih zbog kršenja propisa o sprečavanju pranja novca.

Ona je kazala da pritisci nijesu dolazili iz političkih krugova, već preko posrednika i pojedinaca, kao i da su nadležni državni organi za bezbjednost o tome uredno informisani u više navrata. Prema njenim riječima, dostavljeni su im i podaci o identitetu tih osoba i vrstama pritisaka.

Iz Uprave policije tvrde da im guvernerka, osim jedne prijave iz oktobra prošle godine zbog prisustva muškarca ispred zgrade u kojoj živi, nije podnosila druge zvanične prijave, niti imenovala osobe koje su joj prijetile ili na nju vršile pritisak zbog poslova koje obavlja.

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), saopštila je Vijestima da je Radović tek na sastanku 30. oktobra ove godine usmeno iznijela podatke o pojedinim osobama koje su na nju vršile pritisak u različitim slučajevima u vezi sa bankarskim sektorom.

Oni su naveli i da do dostavljanja odgovora nije bilo konkretnog zahtjeva za procjenu njene ugroženosti u odnosu na osobe pomenute na tom sastanku.

Iz ANB-a su objasnili da je sastanak sa Radović održan nakon što su crnogorske bezbjednosne službe, poslije višegodišnje istrage, donijele odluku o zabrani ulaska biznismenu Davoru Macuri u Crnu Goru. Prema odgovoru Agencije, sastanak je tražila Radović, na okolnosti koje su dovele do te odluke.

“Agencija je jasno saopštila razloge koji su doveli do takve odluke, dok je guvernerka usmeno iznijela podatke o pojedinim osobama koje su vršile pritisak na nju u različitim slučajevima vezanim za bankarski sektor”, saopštili su iz ANB-a.

Oni nijesu naveli o kojim je osobama riječ, kakve je pritiske Radović opisala, niti da li su oni bili povezani sa Macurom ili Alta grupacijom.

Radović ni u četvrtak nije odgovorila na pitanja Vijesti o tome ko je vršio pritisak na nju, a ko su bili posrednici koji su joj prenosili poruke. Bez odgovora ostala su, između ostalih, i pitanja kada su se ti kontakti dogodili, na koji način su ostvareni i šta je od nje konkretno traženo.