Home Blog Page 14

ASK: Tokom izborne kampanje javnim funkcionerima zabranjeno svečano otvaranje objekata

0

Novine u Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja trebalo bi da unaprijede kontrolu trošenja novca i spriječe zloupotrebu javnih resursa. Da bi se nova pravila primjenjivala i u praksi, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) počela je obuke povodom predstojećih izbora, a poseban fokus stavljen je na dio zakona koji se odnosi na korišćenje javnih resursa.

Nevena Stevanović pojasnila je da nova zakonska rješenja predviđaju zabranu učešća javnih funkcionera na određenim događajima.

„Javnim funkcionerima zabranjuje se organizovanje i učešće na javnim ceremonijama, na otvaranjima infrastrukturnih i drugih objekata koji se finansiraju iz javnih sredstava. Takođe, infrastrukturni i drugi objekti mogu biti pušteni u rad, ali bez organizovanja javnih ceremonija i bez prisustva javnih funkcionera“, kazala je Stevanović.

Novim zakonom definisana su i ograničenja kada je riječ o zapošljavanju tokom izborne kampanje.

„Novim zakonom definisana je zabrana angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Zapošljavanja jesu moguća, ali pod zakonom utvrđenim uslovima“, navela je Stevanović.

Ona je objasnila i od kada počinju da važe zakonske obaveze i zabrane.

„Sve obaveze i zabrane formalno počinju danom raspisivanja izbora, jer je definisana izborna kampanja koja traje od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja preliminarnih rezultata. E sad, zavisi kako za koju obavezu, da li je to do proglašenja, odnosno do dana održavanja izbora“, pojasnila je Stevanović.

Abazović: Vlada odgovorna za divljanje cijena, poslanici da podrže naš predlog o smanjenju PDV-a

0

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pozvao je poslaničke klubove u Skupštini da podrže smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) kako bi se snizile cijene osnovnih životnih namirnica – hrane, ljekova i goriva.

„Sve cijene otišle su u nebo. Mi smo predložili izmjene Zakona o PDV-u, čime bi bio smanjen taj porez na osnovne životne namirnice i pomoglo bi se da se cijene normalizuju u Crnoj Gori. Pozivam sve poslaničke klubove da samo jednim glasom u državnom parlamentu prvo uvedu ovaj naš predlog zakona u proceduru, a onda nakon par dana izglasaju smanjenje PDV-a i to će dovesti do smanjenja cijena ljekova, hrane i goriva u Crnoj Gori“, rekao je u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“.

Lider URA-e je podsjetio da su ove sedmice predstavnici vlasti izražavali zabrinutost zbog povećanja cijena, ali i da su se čuli predlozi da se hapsi kako bi se spriječilo divljanje cijena.

Ako već treba da se hapsi, koliko god ta ideja bila suluda, ocijenio je, treba da hapse ljude iz Vlade Crne Gore, koja je direktno kriva što je došlo do ovog naglog povećanja cijena.

„Najavili su povećanje zarada, nisu ljudima dali novac i samim tim legitimisali svakog poslodavca da poveća svoje usluge“, rekao je Abazović.

Tržišna ekonomija funkcioniše, objasnio je, tako što na formiranje cijena, osim za berzansku robu i robu koja podliježe akcizama, utiče sve što se dešava na svjetskom tržištu.

Abazović je naveo da je čitav lanac poremećen, od dobavljača preko transporta, te da je na cijene uticala i globalna politika, ali da je u Crnoj Gori dominantan faktor u ovom trenutku „Euromodel“, koji je doživio takav krah prije primjene i doveo ljude u još veću nesigurnost.

„Postoji li zakon u državi za ove trgovačke lance da se zatvore? Ne postoji, ali postoje mjere koje mi predlažemo da bismo pomogli građanima. Da biste vi sa trgovačkim lancima mogli nešto da dogovorite, trebate da imate partnerstvo. Vi ne možete da imate partnerstvo kad fiskalnu politiku Crne Gore mijenjate na WhatsApp sjednicama“, objasnio je Abazović.

U Skupštini čekamo ministra finansija da kaže šta misli, a činjenicom da to nije odmah podržao pokazao je sa kim radi, dodao je.

Objavljivanjem mejlova PES učinio uslugu Milu Đukanoviću i njegovoj sestri

Komentarišući aktuelizaciju afere Telekom, kazao je da PES nije mogao veću uslugu da učini Milu Đukanoviću i njegovoj sestri, ne isključujući mogućnost da je to urađeno i uz dogovor.

„Objavili su neke mejlove za koje je sumnjivo da li su validni. Postoji velika vjerovatnoća da nisu validni i samim tim, ako se utvrdi da nisu, oni su abolirali Đukanoviće za aferu Telekom“, ocijenio je sarkastično Abazović.

Sa druge strane pohvalio je zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa države Bojanu Ćirović, koja je preuzela da vodi slučaj, ističući da je profesionalac i da je sa njom imao odličnu saradnju u prethodnoj Vladi.

„Želim da vjerujem da će ona pokušati da ispravi ove stvari koje joj dnevna politika podmeće kao klipove i da će uspjeti da odbrani ono što je najvažnije, a to je državni interes i istina u ovom konkretnom slučaju gdje je Crna Gora bez ikakvih dilema oštećena“, navao je lider URA-e.

Abazović je rekao i da se vlast ućutala oko Alta banke, odnosno iznošenja novca, podsjećajući da i mi imamo svoju Prvu banku, odakle se u trezor ulazilo iz dnevne sobe.

„Još jednom pozivam Centralnu banku Crne Gore, tužilaštvo i policiju samo da provjere navode kako se ne bi čekalo mjesecima, godinama“, rekao je on.

Vatrogasci dobro da zapamete ko nije glasao za povećanje njihovih plata 

Kritikovao je odluku parlamentarne većine da ne podrži inicijativu URE za povećanje zarada vatrogascima, podsjetivši da ih je u državi samo oko 700.

Pozvao je sve vatrogasce, spasioce, članove njihovih porodica i sve ljude širom Crne Gore, a posebno one na primorju, da dobro zapamte imena stranaka koje ne žele da sa par stotina eura mjesečno nagrade te ljude.

„Onda dođete u državni parlament i neki PES i neka Nova srpska demokratija vam kažu: Mi ne želimo da damo par stotina eura više našim herojima i našim spasiocima za to što nam treba, za naše službene automobile, za savjetnike kojih imamo 10 i više, za naša 33 ministarstva, da jedemo, da pijemo, da imamo ručkove, da trošimo, da izjedemo garsonjere, stanove po 40 hiljada eura, što su radile neke partije, i da jednostavno uopšte ne brinemo za građane, već samo za sebe“, navodi ironično lider URA-e.

On je najavio da URA podržava protest vatrogasaca koji je zakazan za ponedjeljak.

Na molbu građana da podrži inicijativu za potpunu zabranu kazina, kladionica, automata za igre na sreću i online kockanja u Crnoj Gori, rekao je da ona nesporno postoji.

„Moju podršku imate od početka do kraja, vas je prevarila ova Vlada koja je u predizbornoj kampanji rekla da će ovaj problem da riješi na način što će zabraniti kladionice u Crnoj Gori“, rekao je Abazović.

Na pitanje o odlasku mladih iz države, rekao je da bi potpuno primijenio sistem koji je trenutno na snazi, dao više mogućnosti za podršku novim biznisima i startap idejama na sjeveru države i učinio da se pokušaju pronaći načini za podršku ljudima koji imaju inovativne ideje. To se ne odnosi samo na turizam, dodao je, niti samo na IT, već i na druge povlastice koje bi mladi ljudi trebalo da imaju.

Upitan da li će biti povećani dječji dodaci, rekao je da će to doći na dnevni red Skupštine i pozvao kolege da podrže tu inicijativu.

Er Srbija: Odluka o neukrcavanju putnika donijeta iz bezbjednosnih razloga, sumnja se da su konzumirali alkohol

0

Iz kompanije Er Srbija saopštili su Javnom servisu da je odluka o neukrcavanju navijača iz Crne Gore na let iz Beograda za Kipar donijeta isključivo iz bezbjednosnih razloga. Iz srpskog nacionalnog avio-prevoznika su u odgovoru naveli da je posada leta prijavila sumnjivo ponašanje grupe putnika u zoni gejta, koje je ukazivalo da su bili pod dejstvom alkohola.

„Povodom navoda koji su se pojavili u pojedinim medijima u vezi sa letom JU486 iz Beograda za Larnaku, Er Srbija ističe da je odluka o neukrcavanju određenog broja putnika donijeta isključivo na osnovu procene bezbednosti leta i u skladu sa važećim međunarodnim vazduhoplovnim propisima i operativnim procedurama“, kazali su iz Er Srbija.

Navode da je prije početka ukrcavanja, posada  prijavila zabrinutost u vezi sa ponašanjem grupe putnika u zoni gejta, uključujući okolnosti koje su, prema procjeni posade, ukazivale na moguće konzumiranje alkohola i potencijalni uticaj na bezbjedno odvijanje leta.

„Nakon razmatranja svih raspoloživih informacija i sprovedenih procedura, donijeta je odluka da tim putnicima ne bude dozvoljeno ukrcavanje“, stoji u odgovoru.

Iz avio-kompanije podsjećaju da kapetan vazduhoplovstva, u skladu sa međunarodnim vazduhoplovnim propisima, posjeduje krajnje ovlašćenje i odgovornost da donese konačnu odluku o prihvatljivosti putnika za prevoz kada procijeni da postoje okolnosti koje mogu uticati na bezbjednost putnika, posade ili vazduhoplova.

„Er Srbija naglašava da se ovakve odluke donose isključivo na osnovu bezbednosnih i operativnih kriterijuma, bez obzira na državljanstvo, nacionalnu pripadnost ili bilo koje drugo lično svojstvo putnika.

Bezbjednost putnika i posade predstavlja najviši prioritet Er Srbije i ostaje iznad svih drugih operativnih i komercijalnih interesa“, zaključili su u odgovoru.

Crna Gora nazadovala dvije pozicije: Ovo su najmirnije države svijeta, ispred nas su Slovenija i Hrvatska

0

Čak sedam od deset najbolje rangiranih država nalazi se na evropskom kontinentu, a zapadna i centralna Evropa ocijenjene su kao najmirniji regioni svijeta

Crna Gora zauzela je 30. mjesto na Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, čime se našla među 30 najmirnijih država na svijetu. Ipak, najnoviji podaci pokazuju da je u odnosu na prethodno izdanje rangiranja nazadovala za dvije pozicije.

Prema izvještaju Instituta za ekonomiju i mir (IEP), objavljenom 9. juna, Crna Gora je ostvarila ocjenu 1,672 i rangirana je među 163 države i teritorije obuhvaćene istraživanjem.

U poređenju sa zemljama regiona, Crna Gora je bolje pozicionirana od Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije, dok su ispred nje Slovenija i Hrvatska.

Najbolji plasman među državama regiona ostvarila je Slovenija, koja je zauzela četvrto mjesto u svijetu sa ocjenom 1,369. Hrvatska se nalazi na 23. poziciji sa ocjenom 1,619, a obje države su u odnosu na prethodnu godinu napredovale za po dvije pozicije.

Crna Gora je na 30. mjestu, dok je Albanija zauzela 36. poziciju sa ocjenom 1,725, uz napredak od sedam mjesta. Sjeverna Makedonija nalazi se na 46. mjestu, sa ocjenom 1,792.

Bosna i Hercegovina je rangirana na 48. poziciji sa ocjenom 1,810, a njen plasman bolji je za devet mjesta, što predstavlja najveći napredak među posmatranim zemljama regiona. Srbija je zauzela 70. mjesto sa ocjenom 1,919, koju dijeli sa Jamajkom, uz napredak od pet pozicija.

Globalni indeks mira objavljuje se već dvije decenije i predstavlja jedno od najobuhvatnijih međunarodnih istraživanja stanja mira i stabilnosti. Njime su obuhvaćene države i teritorije u kojima živi 99,7 odsto svjetske populacije.

Prilikom rangiranja analiziraju se 23 pokazatelja, podijeljena u tri ključne oblasti: društvena bezbjednost, unutrašnji i međunarodni sukobi i stepen militarizacije.

Zbog toga indeks ne predstavlja isključivo procjenu bezbjednosti za turiste ili svakodnevni život građana, već širu analizu faktora koji utiču na mir u jednoj državi.

Island je i ove godine zadržao prvo mjesto i proglašen je najmirnijom državom na svijetu 19. godinu zaredom, sa ocjenom 1,161. Drugi je Novi Zeland, treća Švajcarska, četvrta Slovenija, dok se na petom mjestu nalazi Irska.

Evropa i dalje prednjači kada je riječ o globalnom miru. Čak sedam od deset najbolje rangiranih država nalazi se na evropskom kontinentu, a zapadna i centralna Evropa ocijenjene su kao najmirniji regioni svijeta.

Na suprotnom kraju liste nalazi se Rusija, koja je zauzela posljednje, 163. mjesto. Među pet najlošije rangiranih država su i Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.

Iako se Crna Gora i dalje nalazi među 30 najbolje rangiranih država, ukupna slika na globalnom nivou ukazuje na pogoršanje bezbjednosnih prilika.

Prema podacima Instituta za ekonomiju i mir, prosječan nivo mira u svijetu pogoršan je za 0,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Riječ je o dvanaestoj uzastopnoj godini pada globalnog nivoa mira.

Od 163 analizirane države i teritorije, stanje se pogoršalo u njih 99, dok je napredak zabilježen u 62.

Izvještaj ukazuje i na sve veći broj oružanih sukoba. Tokom 2024. godine zabilježen je 61 aktivan sukob u koji su bile uključene države, što je najveći broj od završetka Drugog svjetskog rata. Pored toga, tokom 2025. godine više od 181.000 ljudi izgubilo je život u unutrašnjim sukobima.

Najnovije rangiranje tako pokazuje da Crna Gora, uprkos padu za dvije pozicije, ostaje među 30 najmirnijih država svijeta, dok istovremeno globalni pokazatelji potvrđuju nastavak negativnog trenda u oblasti mira i bezbjednosti.

Veliko proljećno (i predizborno) spremanje: Zašto nam birački spisak liči na tavan pun duhova?

0

U Crnoj Gori postoje dvije svetinje u koje se ne dira: nedjeljni ručak i birački spisak. Dok se ručak nekako i svari, ovaj drugi fenomen decenijama izaziva tešku gorušicu kod svakog ko pokuša da sabere dva i dva. Jer, po našoj jedinstvenoj izbornoj matematici, u državi živi više glasača nego stanovnika – što nas čini svjetskim medicinskim i demografskim čudom.

Čišćenje biračkog spiska prije izbora nije samo tehničko pitanje; to je pitanje elementarne higijene. Zamislite da pozovete goste na večeru, a za stolom vam sjede i oni koji su se odselili u prošlom vijeku, i oni koji su odavno na onom svijetu, dok domaćini koji plaćaju struju i vodu stoje sa strane i gledaju ko će im izabrati jelovnik za naredne četiri godine. Bez ažurnog spiska, svaki izbori su kao utakmica u kojoj jedna ekipa ima pravo da ubaci igrače sa tribina – i to sa tribina u Njujorku, Luksemburgu ili Frankfurtu.

Čim se pomene da bi iz evidencije trebalo izbrisati makar one koji dvadeset godina nijesu ni vidjeli crnogorsku ličnu kartu, a kamoli je zamijenili, nastaje opšta uzbuna. Predstavnici pojedinih partija, naročito onih koje tradicionalno računaju na glasove van granica (poput Bošnjačke stranke i resornog ministra za dijasporu Mirsada Azemovića, koji otvoreno poručuju da takva rješenja neće podržati), odmah pale crvene alarme.

Razlog otpora je jednostavan i duboko emotivan – zove se izborna matematika. Mnogo je lakše ubijediti nekoga ko Crnu Goru gleda kroz nostalgiju i razglednice da je ovdje sve idealno (ili da će biti samo ako zaokruži pravi broj), nego objasniti komšiji u Podgorici, Nikšiću ili Bijelom Polju zašto mu je poskupjela potrošačka korpa. Kada bi se spisak sveo na one koji ovdje zaista žive i rade, mnoge političke fotelje bi se zatresle jače nego tokom bure na primorju. Zato se svako pominjanje reda u evidenciji prebivališta odmah krsti kao „udar na prava“ i „administrativno brisanje“, umjesto onoga što jeste – uvođenje osnovnog reda.

Poseban fenomen je želja dijela dijaspore da po svaku cijenu zadrži pravo da građanima koji ovdje žive uređuje svakodnevicu. To vam je kao kada bivši cimer, koji se prije deset godina odselio u Luksemburg i tamo uredno plaća porez i poštuje zakone, svake četiri godine svrati do starog stana samo da bi vam razmjestio namještaj, promijenio bravu i odredio ko će vam biti upravnik zgrade – a onda se prvim jutarnjim letom vrati u svoj uređeni sistem.

Ljubav prema domovini i doznake koje stižu porodicama su nesporni, ali demokratija počiva na jednostavnom pravilu: onaj ko snosi posljedice odluke, taj tu odluku i donosi. Nije baš fer da neko ko uživa u blagodetima zapadnoevropske socijalne i pravne države bira vlast ljudima koji će naredne četiri godine ovdje čekati u redovima, plaćati domaće poreze i živjeti sa posljedicama tog izbora.

Ako želimo da nam izbori konačno prestanu da budu festival sumnji, teorija zavjere i prebrojavanja „fantomskih glasača“, čišćenje biračkog spiska je uslov svih uslova. Država mora znati ko u njoj živi, ko u njoj privređuje i ko ima pravo da odlučuje o njenoj budućnosti. Sve dok na spisku držimo armiju onih koji su odavno otišli, glasaćemo u magli – a u magli se, kao što znamo, najbolje snalaze oni koji ne žele da se vidi pravo stanje stvari.

Herceg Novi: Tri vozača uhapšena zbog više prekršaja

0

Hercegnovska policija uhapsila je tri vozača zbog napada na službeno lice, vožnje pod dejstvom kokaina, marihuane i alkohola, kao i odbijanja zaustavljanja na znak „Stop“.

„Saobraćajna patrola je u mjestu Nemila pokušala da zaustavi taksi vozilo koje je prekoračilo dozvoljenu brzinu kretanja. Uređajem za kontrolu brzine evidentirano je da se vozilo kretalo brzinom od 82 km/h na dionici na kojoj je saobraćajnim znakom brzina ograničena na 50 km/h, nakon čega se vozač nije zaustavio na jasno izdat znak Stop“, naveli su iz Uprave policije.

Vozač je pronađen i identifikovan kao I. M. iz Podgorice, koji je uhapšen i doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, gdje je odbio da se podvrgne ispitivanju na prisustvo psihoaktivnih supstanci i alkohola u organizmu.

I.M. je prilikom dovođenja upućivao prijetnje policijskim službenicima.

„Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedenih mjera i radnji, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, koji se izjasnio da se u radnjama I. M. stiču elementi krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, te da se lice, nakon sprovedenog postupka pred Sudom za prekršaje liši slobode i privede tužilaštvu u zakonskom roku“, kazali su iz policije.

Nakon sprovedenog postupka pred Sudom za prekršaje u Herceg Novom, I. M. je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana, novčana kazna, kao i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest mjeseci, zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Novska policija je kontrolisala i vozača N. G. iz tog grada, kod kojeg je tom prilikom pronađena manja količina marihuane.

On je odveden u zdravstvenu ustanovu radi laboratorijskog testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci, nakon čega je utvrđeno da je pozitivan na kokain i marihuanu.

„N. G. je lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, odnosno upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Nakon održanog ročišta pred Sudom za prekršaje, izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 1.400 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od četiri mjeseca. Protiv njega je sudu za prekršaje podnijeta i prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga“, stoji u saopštenju.

U Meljinama su službenici saobraćajne policije uhapsili su P. T. S. iz Finske, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,37 g/kg.

(Foto: Uprava policije)

„Nakon održanog ročišta pred Sudom za prekršaje, imenovanom je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.400 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od četiri mjeseca“, navodi se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Sve spremno za zimsko održavanje magistralnih i regionalnih puteva

0

Iz Uprave za saobraćaj saopšteno je da su obezbijeđeni potrebna mehanizacija, radna snaga, oprema i materijal za zimsko održavanje magistralnih i regionalnih puteva, a nadležne službe spremne su za početak zimske sezone 15. novembra.

To je saopšteno nakon sastanka koji je Uprava za saobraćaj organizovala sa predstavnicima kompanije Crnagoraput, Uprave policije, Ministarstva saobraćaja i Auto-moto saveza Crne Gore, na kojem su razmotrene završne pripreme i dogovorena koordinacija aktivnosti tokom zimskog perioda.

“Planom zimskog održavanja puteva za 2026/2027. godinu predviđeno je postepeno angažovanje mehanizacije i radnika. Od 15. novembra biće aktivirano 20 odsto kamiona za čišćenje snijega i radne snage, dok će od 25. novembra biti angažovano 80 odsto kamiona i radnika, 75 odsto utovarivača i sve specijalne mašine. Od 15. decembra biće angažovana kompletna predviđena mehanizacija i radna snaga, uz prilagođavanje vremenskim uslovima i stanju na putevima”, navodi se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj ističe da je plan angažovanja fleksibilan, pa će u slučaju potrebe, usljed pogoršanja vremenskih uslova i obilnijih sniježnih padavina, biti angažovan veći broj radnika i dodatna mehanizacija, nezavisno od planirane dinamike.

“Neprekidna dežurstva biće organizovana 24 časa dnevno, u periodu od 15. novembra 2026. do 31. marta 2027. godine”, istakli su.

Posebna pažnja, kako navode, biće posvećena putnim pravcima koji su tokom zime izloženi intenzivnim sniježnim padavinama, stvaranju poledice, sniježnim nanosima i mogućim prekidima saobraćaja.

“Podsjećamo da je osnovni cilj zimskog održavanja očuvanje prohodnosti puteva i bezbjedno odvijanje saobraćaja, pri čemu prioritet imaju najznačajniji putni pravci za privredu, svakodnevno funkcionisanje građana i međunarodno povezivanje Crne Gore”, piše u saopštenju.

Na sastanku je posebno naglašena važnost kontinuirane komunikacije i koordinacije između Uprave za saobraćaj, izvođača radova, Uprave policije i Auto-moto saveza Crne Gore, kako bi, kažu, informacije o stanju na putevima bile pravovremeno dostupne svim nadležnim službama i učesnicima u saobraćaju.

“Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajnu signalizaciju, koriste propisanu zimsku opremu, prilagode brzinu kretanja uslovima na putu i prate informacije nadležnih službi, posebno tokom sniježnih padavina i pojave poledice”, zaključili su iz Uprave za saobraćaj.

Ilegalno tržište oružja i kriminalci ili lovci i sportski strijelci – s kim je država trebalo da se obračuna?

0

Ubistvo državljanina Turske u Budvi, za koje je osumnjičen državljanin Kolumbije, i pronalazak više komada oružja ponovo otvaraju važno bezbjednosno pitanje: kako kriminalci dolaze do oružja i koliko je zapravo razvijeno ilegalno tržište oružja u Crnoj Gori?

Neću se baviti ovim slučajem niti ulaziti u detalje istrage, ali imam nekoliko pitanja za one koji vode sektor bezbjednosti i koji su predložili, po mom mišljenju, sramni Zakon o oružju.

Kako su strani državljani došli do tolikog broja komada oružja? Odakle im ono? Ako nijesu imali pravo da ga legalno posjeduju, kako je moguće da se u Crnoj Gori ilegalno oružje može nabaviti gotovo na svakom ćošku? Zar upravo to nije ozbiljan bezbjednosni problem kojim je država trebalo da se bavi?

Tu dolazimo do suštine: šta je zapravo najveća prijetnja bezbjednosti građana? Da li je država trebalo da se obračunava sa ilegalnim tržištem oružja, kriminalnim grupama i onima koji nelegalno posjeduju i koriste oružje ili sa lovcima, sportskim strijelcima i ljudima koji decenijama legalno posjeduju oružje?

Gotovo do samog predlaganja zakona slušali smo kako su najveća opasnost upravo ljudi koji se bave streljaštvom i lovom, ljubitelji oružja, kojima su nametnuti kriterijumi za dobijanje oružnog lista kao da se pripremaju za astronautsku misiju i iskrcavanje na Mjesec.

Zato pitam, posebno vas iz Demokrata: jeste li zaista vjerovali da ćete dodatnim maltretiranjem legalnih vlasnika oružja riješiti bezbjednosne probleme ili je možda trebalo da se pozabavite onima koji do oružja dolaze ilegalno i koriste ga za kriminalne obračune?

Prema podacima koji se godinama iznose u javnosti, više od 70 ubistava počinjeno je u sukobu dva kriminalna klana – kavačkog i škaljarskog. To nijesu bili lovci niti sportski strijelci. Nijesu to bili ljudi koji su legalno registrovali oružje i koristili ga u zakonom dozvoljenim uslovima. Riječ je o kriminalnim obračunima u kojima je oružje bilo sredstvo za ubijanje.

Prije nekoliko dana imali smo i oružanu pljačku transporta novca. Ne znam da li je u tom slučaju korišćeno ilegalno oružje, ali je sasvim opravdano postaviti pitanje odakle kriminalci dolaze do naoružanja i kako ga nabavljaju.

Veliki dio najtežih kriminalnih aktivnosti, posebno organizovanih kriminalnih obračuna, povezan je sa ilegalnim tržištem oružja. Upravo zato država mora da usmjeri pažnju na krijumčare, kriminalne grupe i ilegalne kanale nabavke oružja.

I dok se domaći i strani kriminalci, iz različitih krajeva svijeta, kreću naoružani ovom zemljom, policija oduzima oružje ljudima koji imaju čiste dosijee, a koje je neko prijavio, ponekad i zbog komšijskog sukoba. Oduzima se oružje koje je ostalo u nasljeđe iz Drugog, pa čak i Prvog svjetskog rata, stare lovačke puške koje godinama stoje na zidu i iz kojih metak možda nikada nije opaljen.

Naravno, zakon mora da predvidi kontrolu i odgovornost svakog vlasnika oružja. Niko ne treba da bude iznad zakona. Ali nije isto čovjek koji legalno posjeduje oružje, ide u lov ili na streljanu i neko ko do pištolja dolazi na crnom tržištu i koristi ga za kriminal.

Ako kao društvo ne pravimo tu razliku, onda smo promašili čitavu suštinu problema.

Zato se postavlja pitanje: gdje su rezultati borbe protiv ilegalnog tržišta oružja? Gdje su rezultati obračuna sa krijumčarima, kanalima nabavke i kriminalcima koji naoružani šetaju našim ulicama? Ili je jednostavnije kontrolisati i maltretirati ljude koji su poznati državi, imaju urednu dokumentaciju i godinama poštuju zakon?

Jer naoružanog čovjeka sa lošom namjerom može zaustaviti samo naoružan čovjek sa dobrom namjerom.

Bogdanović: Samardžić dobio 187.000 državnog novca za stan, za diplomatsku službu 202.000

0

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić dobio je 187.000 eura državnog novca za stan u Tivtu, dok je istovremeno koristio službeni stan u Podgorici, a prethodno mu je dodijeljen i stan u Beogradu, tvrdi šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović. On je saopštio da je Samardžiću za 43 mjeseca diplomatske službe isplaćeno više od 202.000 eura, dok je, kako je kazao, iz državnog budžeta za zakup stanova u Beču i Briselu izdvojeno još 133.000 eura.

Boris Bogdanović, šef Kluba poslanika Demokrata, saopštio je na društvenoj mreži Fejsbuk, da je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić dobio 187.000 eura državnog novca za stan od 102 kvadrata u Tivtu.

„Samardžić je dobio 187.000 eura državnog novca za stan od 102 kvadrata u Tivtu. A, istovremeno je koristio službeni stan u Podgorici od 35 kvadratnih metara“, izjavio je Bogdanović.

U nastavku je kazao sljedeće:

Dragan SamardžićDragan Samardžić (Foto: RTCG)

„U Beogradu mu je prethodno dodijeljen stan od 104 kvadratna metra, koji, prema podacima Ministarstva odbrane, nije mogao da otkupi“, rekao je šef Kluba poslanika Demokrata.

Ali, kako je dodao, to nije sve.

„Za 43 mjeseca diplomatske službe na računu mu je uplaćeno preko 202.000 eura. A za zakup stanova u Beču i Briselu iz državnog budžeta još 133.000 eura“, naglasio je Bogdanović.

Kako je naveo, Ministarstvo odbrane je zvanično potvrdilo da mu nakon ispunjenja uslova za prestanak službe 2018. godine nije donijeto rješenje o njenom produženju.

„A on je nastavio da službuje do kraja 2021. godine“, podsjetio je Bogdanović.

„E pa gospodine Samardžiću, gospodo iz stranke državnih stanova, ne sporimo vaše pravo da nas kritikujete. Ali imamo pravo da pitamo kako je država trošila novac na vaše privilegije. Jer jedan je aršin bio za običnog vojnika, a sasvim drugi za privilegovane funkcionere, partijske funkcionere prerušene u vojničke uniforme“, istakao je šef Kluba poslanika Demokrata.

Za kraj je dodao:

„I neka niko ne misli da će nas napadi zaustavimo da objavljujemo dokumentaciju“, zaključio je Bogdanović.

AMSCG: Kolovozi u cijeloj zemlji mokri i klizavi

0

Zbog nestabilnih vremenskih prilika i kiše kolovozi u cijeloj zemlji su mokri i klizavi. Duž klisura i usjeka mogući su i sitniji odroni. Magla smanjuje vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, a vozačima se savjetuje oprezna vožnja prilagođena uslovima na putu.

U AMSCG podsjećaju da u period od 15.11.2026 godine do 1.04.2027 godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna je na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima I dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine,snijeg,led ili poledica na kolovozu )na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima.Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koristie u ovom period je 4 mm.

Do 15.12. 2026. godine u vremenskom intervalu od 8 do 10 časova i od 11 do 16 časova, odobrava se totalna obustava saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15, dionica od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića.

Od 16.11.2026.godine do 16.12.2026.godine, odobrava se totalna obustava saobraćaja, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15 dionica most na Rijeci Crnojevića.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most-Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.

Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8 do 14 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog radova na adaptaciji puta.

Zbog planiranih radova na redovnom održavanju tunela Sozina, od 15.09. 2026. do 15. 06. 2027. godine saobraćaj se u tunelu od 22 do 6 časova odvija naizmjenično jednom trakom. U tom terminu moguće su i kratkotrajne potpune obustave saobraćaja.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda od kojih su 1 osoba zadobila teze a 6 osoba lake povrede .

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.