Dobrodošli u Crnu Goru, jedinu državu na svijetu koja je toliko „građanska“ da u njoj uskoro nećete moći da sretnete običnog građanina. Ako ste se jutros probudili osjećajući se prosto kao čovjek koji plaća porez, ima ličnu kartu i glasa na izborima – imam loše vijesti za vas. Vi ste endemska vrsta u izumiranju. Vi ste, statistički gledano, višak u sopstvenoj državi.
Najnoviji hit na našoj političkoj sceni je apsolutni trijumf koncepta zvanog „pozitivna diskriminacija“. To je ono kad vas država diskriminiše, ali vi treba da se osjećate pozitivno u vezi s tim. Juče su garantovane mandate i procente tražili jedni, danas Albanci traže malo više od onoga što već imaju, Hrvati drže svoje pozicije, a od jutros su se s punim pravom u red za šalter „Zaslužni mandati“ ređali i predstavnici romske zajednice. I zašto ne bi? Kad se već dijeli Skupština na komade kao svadbena torta, grijeh je da neko ostane bez svog parčeta.
Logika je besprekorna. Da bismo izgradili stabilno građansko društvo jednakih šansi, moramo prvo precizno da izmjerimo ko kojoj krvnoj grupi i plemenu pripada, pa da im spram tog genetskog koda podijelimo fotelje. Jer, šta je građanska država nego skup strogo ograđenih etničkih rezervata sa garantovanim kvotama za parlament?
Uzmimo kalkulator u ruke. Ako svaka nacija, podnacija, vjerska skupina i autohtona zajednica dobije svoj fiksni broj stolica u zakonodavnom domu, naša Skupština će ubrzo izgledati kao Evrovizija. Svako će glasati za svoje, niko nikoga neće razumjeti, ali ćemo svi biti strašno „afirmitivno akcionisani“.
Ali, postavlja se jedno krajnje nepristojno, možda i antidržavno pitanje: Šta u tom političkom švedskom stolu ostaje običnom građaninu?
Ostaje mu ono najvažnije – zagarantovano pravo da sve to plati.
Zamislimo tog nesrećnog, „čistog“ građanina. On ne glasa po nacionalnom ključu, ne zanima ga ko je koje vjere, misli da su zakoni jednaki za sve i naivno vjeruje u ustavnu definiciju Crne Gore. Taj čovjek je u startu hendikepiran. Njegov glas vrijedi tačno jedan glas, dok glas nekog ko se strateški pozicionirao unutar garantovanih kvota ima potisnu moć nuklearnog reaktora. Za njega ne postoji „pozitivna diskriminacija“. Za njega postoji samo ona stara, dobra, stoprocentna diskriminacija gdje je kriv što je samo broj u biračkom spisku, a ne član nekog ekskluzivnog nacionalnog kluba.
Uskoro će, kako je krenulo, u Crnoj Gori biti formirana „NVO za zaštitu građana od građanske države“. Tražićemo i mi svoj garantovani mandat za „Etnički Neopredijeljene Poreske Obveznike“. Tražićemo kvotu za ljude koji samo žele da imaju asfaltirane ulice i funkcionalne bolnice, bez obzira na to kako im se deda izjašnjavao 1918. ili 1945. godine.
Do tada, preostaje nam samo da uživamo u ovom festivalu jednakosti. Jer nigdje na svijetu nećete naći državu koja tako posvećeno uništava pojam građanina, sve se kunući u građanska prava. Pozitivno, nema šta.
