Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su danas, zajedno sa službenicima Regionalnih centara bezbjednosti „Centar“, „Jug“ i „Zapad“, izvršili ciljane pretrage za međunarodno traženim licima, pripadnicima istaknutih kriminalnih klanova – škaljarskog i kavačkog.
Upadi u prostorije traženih osoba izvršeni su u više gradova.
Policija je izvršila upad u prostorije koje koristi Darko Bugarin, odbjegli policajac, u Podgorici.
Takođe, kako piše RTCG, policija je izvršila upade u dva velika kompleksa Ljuba Milovića na Grahovu.
Policija je izvršila upad i u prostorije Bobana Sjekloće na Cetinju.
Policija je izvršila upade u Virpazaru i Baru, u prostorije koje koriste Vladimir Ulama i Stefan Janković, i to u više objekata.
Podsjećamo, ove osobe potražuje Specijalno državno tužilaštvo zbog izvršenja brojnih krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe narkotika i krivičnih djela protiv života i tijela.
Akcija je izvedena uz podršku taktičkih jedinica Sektora policije posebne namjene, velikog broja operativnog sastava s kopna i iz vazduha, uz upotrebu helikoptera MUP-a.
Nakon incidenta koji se desio u vaspitnoj jedinici “Zvjezdani vrt”- Zeta, kada je propustom zaposlenih petogodišnje dijete izašlo iz vrtića i pošlo kući, nekoliko zaposlenih je suspendovano, saznaje Portal RTCG.
Kako je saopšteno iz JPU “Đina Vrbica”, menadžment je obaviješten o nemilom događaju koji se desio u vaspitnoj jedinici “Zvjezdani vrt”- Zeta.
“Odmah po saznanju za isti Menadžment je pokrenuo zakonsku proceduru kako bi utvrdio šta se desilo. Do okončanja disciplinskog postupka zaposlenima je izrečena mjera suspenzije. Menadžment JPU “Đina Vrbica” ovim putem iskazuje žaljenje i ističemo da smo i sami neprijatno iznenađeni ovim događajem. Nakon sprovedenog zakonskog postupka javnost će biti blagovremeno informisana o sprovedenoj odluci”, ističe se u saopštenju.
Avio-kompanija VoePass potvrdila je u saopštenju da se avion, koji je bio na putu ka međunarodnom aerodromu Guarulhos u Sao Paulu, srušio sa 58 putnika i 4 člana posade na brodu.
U saopštenju nije navedeno šta je uzrokovalo nesreću.
BREAKING NEWS : A PLANE WITH 62 PEOPLE CRASHED IN BRAZIL: Unknown fate of passengers, FIRST VIDEOS from the crash site (DISTURBING VIDEO) pic.twitter.com/J5CAbeTAXD
Specijalno državno tužilaštvo provjeriće navode iz krivičnih prijava koje se odnose na gradnju na lokalitetu Skočidjevojka u Reževićima. To je za Radio Crne Gore potvrdio državni tužilac Vukas Radonjić.
Kako je kazao Radonjić u Specijalnom državnom tužilaštvu su formirana dva krivična predmeta u kojima je u toku izviđaj.
„Jedan krivični predmet je formiran po službenoj dužnosti, a drugi je po krivičnoj prijavi Krsta Radovića protiv bivšeg ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i tadašnjeg glavnog državnog arhitekte, za krivična djela protiv službene dužnosti i protiv pravnog saobraćaja“, kazao je Radonjić.
Lider budvanskih Demokrata Krsto Radović kaže da je kao mještanin krivičnu prijavu podnio zbog sumnji u zloupotrebe.
„Ja sam kao mještanin podnio krivičnu prijavu na osnovu svojih saznanja i sumnji, protiv investitora i lica i sistema koja su umješana u taj projekat. I građanska dužnost mi je nalagala da to uradim“, kazao je Radović.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara postupajući po zahtjevu službe glavnog gradskog arhitekte opštine Budva, Jelene Lazić, donijela je rješenja o uspostavljanju prethodne zaštite lokaliteta nekadašnjeg vojnog kompleksa Skočidjevojka u trajanju od godinu dana.
Rješenje je potpisao vršilac dužnosti direktora uprave Balša Petrović.
„Nema potrebe da se niko targetira i optužuje za bilo kakve političke ili druge uticaje. Uprava je apsolutno odradila onako prema svim pravilima i prema zakonu i Ustavu, koji na kraju krajeva kaže da smo dužni da se staramo i da štitimo kulturna dobra od potencijalne devastacije“, naglasila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Krsto Radović kaže da je zadovoljan postupanjem nadležnih. Ističe i da niko od mještana nije protiv investicija, ali bojkotuju zbog kako se izrazio skaradnog projekta.
„U jednoj seoskoj zoni da se napravili 150.000 kvadrata, 1.200 kreveta, apsolutno nije bio plan, iako je to potencirano kao hotel sa pet zvjezdica, jasno je da su stanovi za prodaju, a što sam jasno ukazao u svojoj krivičnoj prijavi i očekujem da se sve investitor i svi umješani i povezani sa projektom nađu na dnevnom redu Specijalnog tužilaštva“, navodi Radović.
Podsjećamo, kiparska kompanija krajem jula dobila je zeleno svjetlo od glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje budućeg luksuznog turističkog kompleksa, ali je inicijativomm Uprave da bi nakon njegove smjene na godinu bila zamrznuta realizacija projekta nadomak Reževića.
Vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Siniša Minić dao je saglasnost na izmijenjeno i dopunjeno idejno rješenje budućeg turističkog kompleksa sa pet zvjezdica, koji kiparska kompanija „K.D.P. promotion and investments limited” planira da gradi na mjestu nekadašnje vojne baze u mjestu Skočiđevojka nadomak Reževića.
Saglasnost je došla u trenutku kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara po službenoj dužnosti prihvatila Inicijativu Opštine Budva za uspostavljanje zaštite vojnog kompleksa na tom lokalitetu. Zbog odluke Minića, SDT su stigle krivične prijave protiv njega i sada već bivšeg ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.
Vaterpolisti Srbije još jednom su pokazali da bez obzira u kojem sastavu i u kakvoj su formi mogu do velikih rezultata na najznačajnim takmičenjima – pobijedili su Sjedninjene Američke Države 10:6 u polufinalu Olimpijskih igara i osigurali bar srebrnu medalju.
Poveli su amerikanci preko Vavića, Srbija ubrzo poravnala preko Jakšića, ubrzo i po jedan novi gol na obje strane, pa je rezultat nakon prve četvrtine bio 2:2.
Velika borba nastavila se i u drugom periodu, dva gola na staru ovog perioda vezao je fantastični Nikola Jakšić za 4:2 što je bio prvi put da je Srbija imala dva gola prednosti.
(Foto: Guliver/AP Photo/Luca Bruno)
Halok je ubrzo uspio da postigne gol i smanji na 5:4, ali je Nikola Dedović iz neposredne blizine uzvratio – VAR je morao da reaguje jer nije bilo jasno da li je lopta prešla gol liniju, na kraju ipak 5:3. Do kraja poluvremena još po jedan gol na obje strane za 6:4, što je bio i rezultat nakon dvije četvrtine.
Drugo poluvrijeme Srbija je odmah otvorila golom – pogodio je Dedović za 7:4 za maksimalnih plus tri. Uspijevali su izabranici Uroša Stevanovića da održavaju prednost i do kraja trećeg perioda, bilo je 8:6.
Opet je Srbija bolje otvorila i posljednji dio, ne tako efikasna dionica, prvi gol i to za Srbiju postigao je Dedović, njegov četvrti na ovom meču i to na skoro šest minuta do kraja susreta.
Praktično je sve bilo riješeno na tri minuta do kraja kada je novim golom Nikole Jakšića Srbija otišla na veliki plus četiti (10:6).
Feneomenalan je bio i golman Srbije, Flipović koji je sakupio 11 odbrana, od toga pet u posljednjoj dionici.
Preko 20 drvoprerađivačkih firmi odustale su od protesta zbog načina na koji je sproveden javni poziv za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju.
Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima saopštili su da su ih predstavnici preko 20 drvoprerađivačkih firmi obavjestili da će odustati od protesta, jer su uvidjeli da javnim pozivom nije bilo diskriminisanih i privilegovanih.
„Nakon dobijanja odluka u postupku po javnom pozivu, oni su uvidjeli da je veliki broj njih, odnosno preko 40 firmi, dobilo pozitivne odluke. Oni su uvidjeli i da poziv nije bio za samo pet firmi, kako je proteklih dana nastojalo da se manipuliše javnošću, već da je 40 firmi dobilo sirovinu u odjeljenjima u kojima su konkurisali“, kazali predstavnici Uprave.
Oni su se zahvalili drvoprerađivačima jer su uvidjeli propust i priznali da je poziv bio jedan od najtransparentnijih i najpravičnijih.
Predstavnici 30-ak drviprerađivačkih preduzeća iz više gradova sa sjevera blokirali su u srijedu magistralni put Berane–Rožaje, u mjestu Kalače, protestujući zbog načina na koji je sproveden javni poziv za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju.
Zbog toga što je prijetio roditeljima i ugrozio njihovu sigurnost Nikšićaninu V.R. određeno zadržavanje do 72 sata, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću.
“Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon saslušanja donio je rješenje o zadržavanju V.R. i podnio predlog za određivanje pritvora zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici”, navosi se u saopštenju ODT Nikšić.
U postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u 2023. godini, ukupno je podnijeto 10.665 zahtjeva, od čega 527 zahtjeva za stečeno osnovno obrazovanje, 4.987 za stečeno srednje obrazovanje i 5.151 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju, navodi se u izvještaju o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u 2023, prenosi Gradski potal.
U izvještaju stoji i da je u toku 2023. godine donijeto 28 rješenja o odbijanju zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava o stečenom osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, zbog sumnje u vjerodostojnost obrazovne isprave.
Ukupno u radu 19.334 zahtjeva
„Iz prethodnog izvještajnog perioda prenijeto je neriješenih 4.657 zahtjeva za stečeno osnovno i srednje obrazovanje i 4.012 zahtjeva za stečeno visoko obrazovanje, pa je u toku 2023. godine, ukupno u radu bilo 19.334 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava svih nivoa obrazovanja“, navodi se u izvještaju.
U 2023. nije riješeno 6.246 zahtjeva
Od ukupnog broja podnijetih zahtjeva u 2023. godini, kako piše u izvještaju, riješeno je 4.419 zahtjeva, od čega 2.066 zahtjeva o stečenom osnovnom i srednjem obrazovanju, kao i 2.353 zahtjeva o stečenom visokom obrazovanju.
„U propisanom roku, od ukupnog broja podnijetih zahtjeva u 2023. godini, nije riješeno 6.246 zahtjeva, od čega 3.448 zahtjeva o stečenom osnovnom i srednjem obrazovanju i 2.798 zahtjeva o stečenom visokom obrazovanju, koji su u postupku rješavanja“, navodi se u izvještaju.
Objašnjavaju da u postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava određene okolnosti utiču na dužinu trajanja upravnog postupka, odnosno na njegovu efikasnost.
„Naime, prilikom priznavanja inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja, Ministarstvo je dužno da donese rješenje po zahtjevu za priznavanje isprave u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Međutim, u pojedinim predmetima taj rok je znatno duži od propisanog, iz razloga što se odgovori Ministarstva vanjskih poslova, u većini slučajeva, čekaju duže vremena, ponekad i više mjeseci“, pojašnjavaju u izvještaju iz resora Ministarstva prosvjete.
Podnijeto 28 krivičnih zbog sumnje u falsifikat
Kako se navodi, u toku 2023. godine podnijeto je ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave i jedna krivična prijava zbog sumnje u falsifikat rješenja o priznavanju koje donosi Ministarstvo.
„Od ukupnog broja podnijetih krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave 14 prijava se odnosi na obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja, a 14 prijava za obrazovne isprave nivoa srednjeg obrazovanja“, piše u izvještaju.
Za program stručnog osposobljavanja isplaćeno 10,8 miliona eura
U analizi finansiranja rada obrazovno-vaspitnih ustanova i investicija navodi se da su sve obaveze po osnovu isplate bruto zarada za vaspitno obrazovne ustanove, kao i sve obaveze iz Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete su izmirene, a isplata jubilarnih nagrada je, kako kažu, postala obaveza poslodavca.
U izvještaju se navodi da su isplaćene naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja za svih 9 mjeseci u iznosu od 10.824.562,80 eura.
„Isplaćene su jubilarne nagrade zaposlenima u obrazovno-vaspitnim ustanovama za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 259.658 eura. Zahtjevi po osnovu otpremnina za odlazak u penziju i pomoći za slučaj smrti člana uže porodice, kao i zahtjevi za isplatu komisija za polaganje stručnih ispita, su u potpunosti realizovani“, piše u izvještaju.
Izvršene su, kako kažu, obaveze prema Sindikatu prosvjete u skladu sa Sporazumom koji se odnosi na finansiranje stambene zadruge „Solidarno“.
„Iz budžeta Ministarstva prosvjete isplaćeno je 450.000 eura, a iz Tekuće budžetske rezerve 250.000,00 eura. Zaključen je novi Sporazum sa Sindikatom prosvjete kojim je predviđeno izdvajanje od 700.000,00 eura godišnje iz budžeta Ministarstva za 2023, 2024. i 2025. godinu. Takođe, započet je projekat „Funkcionalna analiza obrazovne infrastrukture sa preporukama za unapređenje“ za čiju implementaciju je Ministarstvo u 2023. godini izdvojilo 300.000 eura. Cilj projekta je poboljšanje kvaliteta obrazovanje u Crnoj Gori, kao i jačanje kapaciteta Ministarstva u dijelu planiranja, isporuke i upravljanja školskom infrastrukturom“, navodi se.
Kroz projekat opremanja osnovnih škola u Crnoj Gori, kako piše u izvještaju, izvršena je nabavka kompjuterske i druge opreme u iznosu od preko šest miliona eura.
„Izmirene su obaveze prema studentima kroz lična davanja, stipendije za najbolje studente, studentski krediti, stipendije za RE učenike i studente, kao i stipendije za telentovane učenike za 10 mjeseci 2023. godine“, piše u izvještaju.
Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da će Vlada sa Bošnjačkom strankom biti evropska i evroatlantska. Ibrahimović, koji je i predsjednik BS-a, dodao je da neće biti kompromisa sa spoljnopolitičkim prioritetima države kao i njenim građanskim karakterom.
“Mi smo u ovu vladu ušli uz potpuno uvjerenje i garancije premijera Spajića da ona neće odustati od euroatlanske i evropske agende i, kao što sam rekao, naša participacija u njoj je naslonjena na tu agendu”, rekao je Ibrahimović.
On je odbacio ocjene o stranom uticaju na 44. Vladu.
“Dakle, ne samo da nećemo učestvovati već ćemo se veoma snažno suprotstaviti svakom uticaju na Vladu, dolazio on spolja ili iznutra, koji bi podrivao na bilo koji način državnost i suverenost Crne Gore, njen građanski karakter i njene spoljnopolitičke prioritete”, naglasio je šef diplomatije.
Republika Hrvatska je zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu proglasila personama non grata Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića. Može li se očekivati da Hrvatska, koja je naš značajni partner na putu u EU, ode i korak dalje u sankcijama i da li je narušavanje odnosa sa tom zemljom prijetnja za EU integracije Crne Gore?
IBRAHIMOVIĆ: Hrvatska kao nezavisna i suverena država ima apsolutno pravo da donosi odluke u skladu sa onim što donosioci odluka procjenjuju kao državni interes.
Mi u Crnoj Gori, i ja lično, Republiku Hrvatsku doživljavamo kao prijateljsku državu i veoma smo zahvalni na svemu što je njen doprinos našem euroatlantskom i evropskom putu.
Veoma nam je važno da sa svim susjedima gajimo dobre odnose, a ne treba naglašavati koliko je važno da su ti odnosi dobri sa Hrvatskom sa kojom dijelimo partnerstvo u NATO savezu, ali i koja je članica EU i nama veoma važan partner u procesu pristupanja EU, koji držimo kao najvažniji politički prioritet ne samo ove vlade nego države Crne Gore.
U tom smislu smatram da je potrebno sa Hrvatskom nastaviti njegovati dobre odnose, raditi na unapređenju i snaženju naših dobrosusjedskih odnosa kako bi Hrvatska, kao nama najbliža članica EU, ostala naš važan partner na tom putu.
Što se Rezolucije o Jasenovcu tiče, javnost zna da smo mi iz Bošnjačke stranke smatrali da donošenje te rezolucije nije dobar potez i da to nije put ka unapređenju bilateralnih odnosa sa Hrvatskom. Svi naši politički potezi moraju biti usmjereni ka unapređenju odnosa
Ne bih se bavio predviđanjem eventualno daljih koraka Republike Hrvatske, ali sam siguran da naši prijatelji u Hrvatskoj razumiju kontekst političkih odnosa u Crnoj Gori i važnost podrške Crnoj Gori kako bi ostala na EU putu.
Dolazite iz stranke koja je nesporno evropske i evroatlantske profilacije sa jasnim stavovima o svim civilizacijskim vrijednostima. Da li to može biti adut da se poprave odnosi sa Hrvatskom imajući u vidu našu evropsku agendu?
IBRAHIMOVIĆ: Vjerujem da može jer je Bošnjačka stranka i, ako hoćete, bošnjački narod u Crnoj Gori, koji mi dominantno politički predstavljamo, uvijek su imali jasan stav važnosti snažnog partnerstva Crne Gore i Hrvatske u cilju snaženja evropske i euroatlantske priče u regiji i približavanja država regije EU. To je interes svih i mislim da treba da se fokusiramo na EU integracije.
Podsjećam ovdje i na činjenicu da su vodeća stranka u Hrvatskoj HDZ i Bošnjačka stranka dio velike evropske političke porodice – Evropske narodne partije (EPP) te da je i to još jedna važna karika kada govorimo o odnosima sa Republikom Hrvatskom u budućnosti. Ali ne samo sa Republikom Hrvatskom već i sa mnogim drugim državama EU u kojima partije iz EPP porodice ili dominantno vode ili snažno učestvuju u političkim procesima, a broj tih država je značajan.
U vrlo kratkom vremenskom periodu otkad ste stupili na funkciju šefa diplomatije primili ste ambasadore svih najznačajnijih država na svijetu uključujući naše strateške zapadne partnere. Da li je to, prema Vašem mišljenju, dobar signal?
IBRAHIMOVIĆ: Dobro ste primijetili da sam u nekoliko prvih dana mandata potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova primio većinu diplomatskih predstavnika naših najznačajnijih međunarodnih partnera sa kojima sam imao otvorene razgovore o onome što su vanjskopolitičke pozicije i opredjeljenja Vlade Crne Gore.
To je nesumnjivo jačanje kredibilnosti našeg NATO partnerstva, posvećenost EU integracijama i sprovođenje reformi na tom putu, jačanje vladavine prava i poštovanja i unapređenja manjinskih prava, jačanje saradnje među državama regije na platformi evropskih vrijednosti, procesa EU integracija i Berlinskog procesa, usaglašenost sa vanjskom politikom EU, ali i jačanje međunarodne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije te sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Prenio sam našim prijateljima da su to opredjeljenja koja smo definisali prilikom rekonstrukcije 44. Vlade Crne Gore kao prioritete, prenio sam uvjerenja da ova Vlada može da sprovodi tu agendu i naglasio moju punu spremnost da sa kapacitetom potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova, ali i političkim kapacitetom predsjednika partije koja ima pet ministara u Vladi, šest poslanika u Skupštini Crne Gore i kredibilitet autohtone euroatlantske i evropske politike od osnivanja do danas doprinesem održanju tog kursa države Crne Gore. Samo na tim politikama i stremljenjima zasnivamo našu participaciju u 44. Vladi, kada govorimo o vanjskoj politici, i to je nešto oko čega nećemo praviti kompromise.
U tom kontekstu, kako gledate na optužbe opozicije, ali i dijela javnosti da je aktuelna Vlada pod stranim uticajem? Pominju se u tim optužbama Beograd, ali i Moskva.
IBRAHIMOVIĆ: Vlada Crne Gore, ojačana Bošnjačkom strankom, ima kapacitet da sprovodi evropsku politiku i doprinos BS tom kapacitetu je značajan. To pod čijim je Vlada uticajem ne možemo percipirati na osnovu bilo čijeg doživljaja već moramo sačekati konkretne poteze i na osnovu tih poteza izvoditi zaključke. Mi smo u ovu Vladu ušli uz potpuno uvjerenje i garancije premijera Spajića da ona neće odustati od euroatlantske i evropske agende i, kao što sam rekao, naša participacija u njoj je naslonjena na tu agendu.
Dakle, ne samo da nećemo učestvovati već ćemo se veoma snažno suprotstaviti svakom uticaju na Vladu, dolazio on spolja ili iznutra, koji bi podrivao na bilo koji način državnost i suverenost Crne Gore, njen građanski karakter i njene spoljnopolitičke prioritete.
Kako komentarišete narušavanje odnosa sa BiH, kao i nepoštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH od dijela Vlade, s obzirom na to da funkcioneri koalicije „Za budućnost Crne Gore“ proslavljaju neustavni dan državnosti entiteta RS i dovode Dodika u posjetu Skupštini Crne Gore?
IBRAHIMOVIĆ: Potpuno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta država na Zapadnom Balkanu smatram ključnim za postizanje dugoročnog mira u regiji i ulazak u jedan duži period prosperiteta koji je potreban svima na ovim prostorima.
Zato su poruke koje idu u drugom pravcu za nas neprihvatljive i nedobronamjerne i mi ćemo uvijek reagovati na njih na primjeren i jasan način.
Upravo ovo je još jedan u nizu razloga da se države Zapadnog Balkana što prije integrišu u EU koja na jedan specifičan način obesmišljava granice u tradicionalnom smislu njihovog poimanja jer one, kroz kontekst EU, umjesto linija razdvajanja postaju linije spajanja, umjesto barijera postaju šanse. Upravo takvo poimanje granica u okviru EU treba da obesmisli velikodržavne projekte i teritorijalne ambicije na Zapadnom Balkanu, te da fokus sa tih tema koje smatram prevaziđenim prebaci na saradnju, prosperitet i građenje bolje budućnosti.
Kada će biti popunjena upražnjena ambasadorska mjesta i koliko trpi Crna Gora u toj oblasti zbog nepopunjenosti diplomatske mreže?
IBRAHIMOVIĆ: Nakon prvih analiza koje smo moji saradnici i ja izvršili odmah po mom stupanju na dužnost, bio sam veoma zatečen stanjem u kojem se nalazi naša diplomatska mreža.
U više od 2/3 naših ambasada nijesmo imali ambasadore kao ni u polovini stalnih misija. Takođe, u dva od četiri generalna konzulata nijesam zatekao generalnog konzula.
U međuvremenu smo imenovali dva ambasadora u ambasadama i jednog u stalnoj misiji.
Tvrdim da u trenutku kada Crna Gora ima tzv. momentum u EU integracijama i u trenutku kada su geopolitička dešavanja veoma dinamična i zahtijevaju stalno praćenje ukoliko želite biti dio tih dešavanja, razumjeti njihovu suštinu i pozicionirati se na najbolji mogući način za državu i građane, a saglasićete se da i kao NATO država i država koja ima ambiciju da veoma brzo bude dio EU porodice, moramo znati i razumjeti šta se dešava u svijetu – naša diplomatija nema luksuz da funkcioniše sa jednom trećinom kapaciteta.
Ne treba, naravno, da govorim koliko je važno, sa aspekta naše ambicije da budemo prva naredna članica EU do 2028. godine, da naša diplomatska mreža bude popunjena i sve svoje kapacitete stavi u funkciju ovog velikog državnog cilja. Zato ću veoma brzo inicirati popunjavanje upražnjenih ambasadorskih mjesta i insistirati na kvalitetu kadrovskih rješenja.
Koji će biti Vaši prioriteti u narednom periodu kao ministra vanjskih poslova?
IBRAHIMOVIĆ: Moji prioriteti kao ministra vanjskih poslova biće, kao što sam već rekao, popunjavanje adekvatnim rješenjima naše diplomatske mreže, davanje maksimalnog doprinosa EU integracijama, snaženje partnerstva u NATO i kredibiliteta Crne Gore u njemu. Imam ambiciju da saradnju u regiji podignem na veći nivo, na platformi evropskih vrijednosti među kojima dobrosusjedski odnosi imaju prioritet. Želim da vanjska politika Crne Gore bude fokusirana na građenje mostova, a ne podizanje rampi. Mislim da je to, u konačnom, ono što od nas traže građani.
Jedan od prioriteta biće mi, svakako, i snaženje ekonomske diplomatije kroz koju bismo podržali izvoz, osigurali bolju iskorišćenost EU fondova, zaštitili interese naših kompanija u svijetu i privukli strane investicije.
Sve ovo je u skladu sa opredjeljenjem 44. Vlade da život građana učini boljim, ali i u sklopu priprema za ulazak Crne Gore na veliko evropsko tržište.
Takođe će i jačanje kulturne diplomatije biti jedan od mojih prioriteta jer smatram da kroz poznavanje i približavanje kultura Crna Gora, kao multikulturalna država, upravo kroz kulturnu diplomatiju može jačati regionalne odnose, ali i da imamo šta ponuditi evropskom kolažu kultura.
Ne stoje kritike o foteljama, svi znaju da smo 2016. godine odbili da formiramo cijelu vladu
Zašto ste odlučili da uđete u rekonstruisanu vladu Milojka Spajića, u koju je ušao i bivši Demokratski front? Kakav je Vaš stav u odnosu na oštre kritike dijela javnosti i opozicije da su vam važnije funkcije od principa?
IBRAHIMOVIĆ: Apsolutno se ne bih obazirao na prozivke o funkcijama i foteljama jer smo jedna od rijetkih partija u Crnoj Gori, da ne kažem jedina, kojoj se to ne može pripisati. Partija smo koja je nakon izbora 2016. godine odbila ponudu da formira cijelu vladu. Podsjećam javnost da sam tada bio nosilac liste BS. Partija smo koja je 2020. godine odbila da uđe u Vladu. I tada sam bio prvi na poslaničkoj listi. Partija smo koja je 2023. godine oborila Vladu u kojoj je imala dva ministra i mjesto potpredsjednika Vlade. Skratili smo, takođe 2023. mandat prošlom sazivu Skupštine i time izazvali izbore. Dakle, da smo se rukovodili foteljama ništa od ovoga se ne bi dogodilo.
Znači, odluka o ulasku u Vladu je proizvod sveobuhvatne analize?
IBRAHIMOVIĆ: Naš ulazak u 44. Vladu rezultat je analize aktuelne političke situacije u Crnoj Gori, snažnog imputa koji smo dobili od članova i simpatizera Bošnjačke stanke, analize mogućnosti da kroz participaciju u Vladi ostvarujemo ključne političke ciljeve Bošnjačke stranke i zaključka da naš ulazak u 44. Vladu Crne Gore jača njen kapacitet da Crnu Goru vodi ka EU, što smatramo važnim za dalju sudbinu Crne Gore.
Sve smo ovo analizirali i na organima partije i dobili, kao što javnost zna, skoro jednoglasnu podršku.
(Foto: Guliver/AP Photo/Luca Bruno)
