Cijena paklice cigareta narednih dana biće povećane deset centi zbog nastavka usklađivanja akciznog kalendara sa EU, odnosno povećanja specifične akcize sa 52 na 53,5 eura na hiljadu cigareta.
Akciza ulazi u obračun poreza na dodatu vrijednost, a uvoznici i distributeri u skladu sa tim rastom usklađuju svoje marže, pišu Vijesti.
Uvećana akciza stupa na snagu od sjutra, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Druga proporcionalna akciza ostaje ista, odnosno 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Prema Zakonu o akcizama, ukupna akciza ne može biti manja od 91,5 EUR na hiljadu cigareta, odnosno 1,83 EUR po paklici.
“Prema novom obračunu akciza, minimalna akciza koju uvoznici moraju da plate po paklici prema Upravi carina iznosi 1,83 EUR za najjeftinije cigarete. S obzirom na to da na visinu akcize utiče i varijabilni dio koji se kalkuliše na osnovu maloprodajne cijene, iznos akcize će ići i preko 2,4 EUR za najskuplje cigarete na tržištu. Kada se na taj iznos doda i pripadajući PDV po paklici, država ubira preko 85 odsto od ukupnog iznosa maloprodajne cijene paklice cigareta”, saopšteno je Vijestima od distributera duvanskih proizvoda.
Oni navode da je od juna 2021. godine do danas, a posebno tokom 2022. i prošle godine, odlučnim djelovanjem Uprave carina i ostalih službi, efekat crnog tržišta cigareta minimalizovan, odnosno da se skoro cjelokupno tržište vratilo u legalne tokove.
Njihovi podaci pokazuju da je u 2018. godini postojalo ogromno nelegalno tržište duvanskih proizvoda koje je prouzrokovano odlukom tadašnje Vlade da bez ikakve potrebe zamijeni postojeći akcizni kalendar koji je podrazumijevao postepeno povećanje akcize na duvanske proizvode.
“Uz opravdanje da se akciza mora usaglasiti sa akcizama EU, te godine cijene cigareta su povećane za 50 centi po paklici i u roku od samo šest mjeseci tržište legalnih cigareta skoro prepolovljeno. Potpuni kolaps legalnog tržišta je izbjegnut nakon što je te iste godine donesena odluka da se akcize vrate na prethodni nivo“, navodi se u istraživanju tržišta koje su uradili distributeri.
Od kraja 2020. godine Ministarstvo finansija i Uprava prihoda i carina učinili su ogroman uspjeh u povećanju legalnog tržišta zahvaljujući odlučnoj borbi protiv crnog tržišta cigareta, a što je još važnije umjerenim i postepenim povećanjem akciza i predvidivim akciznim kalendarom.
„Ostvarena je rekordna prodaja u prošloj godini od 56,5 miliona paklica cigareta, što je u odnosu na prodaju u 2022. godini više 6,7 odsto, a 37,5 odsto u odnosu na 2021. godinu kada je u junu počeo ozbiljan udar na crno tržište”, navedeno je u istraživanju.
Na te podatke, kako su kazali, treba dodati još oko 6,2 miliona paklica bezdimnih duvanskih proizvoda što ukupno predstavlja oko 62,7 miliona paklica ili 1,25 hiljada tona duvanskih proizvoda.
“Ukupni količinski rast legalnog tržišta cigareta prošle godine je 6,7 odsto u odnosu na 2022. Na to treba dodati i rast bezdimnih duvanskih proizvoda koje definitivno sve više imaju uticaja na tržište, jer je ukupan rast te kategorije 28 odsto. Postepeno podizanje akcize i odlučna borba protiv crnog tržišta, uvijek rezultiraju velikim uvećanjem prodaje cigareta a samim tim i naplatom akcize na duvanske proizvode i ona je bila rekordna za prošlu godinu. Količinski rast prodaje je pratio i rast prihoda od akcize na duvanske proizvode, te je u prošloj godini naplaćeno 100,2 miliona EUR, što je u apsolutnom iznosu 8,2 miliona ili 8,9 odsto više”, naveli su distributeri u analizi.
U Crnoj Gori učesnike u saobraćaju danas očekuju suvi kolovozi na većini puteva u zemlji. Izuzetak su pojedine dionice u višim predjelima gdje je moguća poledica. Duž klisura i usjeka učestala je je pojava sitnijih odrona. Vidljivost je smanjena mjestimično. Neophodna je oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Zbog predstojećih praznika neće dolaziti do totalnih obustava saobraćaja u od 27. decembra do 09. januara. U tom terminu radovi će se izvoditi mjestimično uz poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Do 1. aprila 2025. godine obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na snazi su zimski uslovi za vožnju pa u skladu s tim dolazi do zabrane saobraćaja kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama gdje je postavljen znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine do završetka radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.
Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 30 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a 14 osoba lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tvrdi da na četvoročasovnom sastanku s premijerom i bivšim partijskim drugom Milojkom Spajićem nije bilo konkretnih dogovora o otvorenim pitanjima, ali da su o nekim približili stavove. Negira da je učestvovao u odlučivanju s kim će Pokret za Podgoricu (PzPG) pregovarati i formirati vlast u glavnom gradu, poručujući da to ne znači da “pere ruke” od njih.
Tvrdi i da preokret u pregovorima nije rezultat bilo kakvih ucjena prema njemu, ni zbog biznisa njegovog brata u Srbiji, ni prijetnji razrješenjem, ni uticajem Srpske pravoslavne crkve (SPC) i društvenih mreža, na kojima mu je prijećeno protestima u slučaju da se formira vlast s Demokratskom partijom socijalista (DPS).
“Radi se o neozbiljnim i malicioznim konstrukcijama koje nemaju uporište u činjenicama”, rekao je Milatović u intervjuu Vijestima, rađenom elektronskom poštom.
Milatović ne isključuje mogućnost da PzPG preraste u partiju na državnom nivou, ali ni opciju svog povratka u Pokret Evropa sad (PES), ali mu to sad, kaže, nije “primarno”, niti je o tome razgovarao s premijerom.
Poručuje da ne želi da vjeruje da lideri nekadašnjeg DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević “svjesno rade protiv svoje države”, ali smatra da je “svaka politička platforma, koja bi isključivala građansku, antifašističku i prozapadnu orijentaciju Crne Gore… osuđena na propast”.
Dvadesetog decembra sastali ste se u zgradi predsjednika s premijerom i bivšim partijskim drugom Milojkom Spajićem i razgovarali četiri sata, nakon čega nijedan od vas nije javno govorio o detaljima susreta. Da li je još neko, osim vas dvojice, prisustvovao sastanku, šta su bile teme razgovora, šta ste dogovorili sa Spajićem a šta niste, i da li ste se na sastanku politički “pomirili” ili idete ka tome?
Milatović: Razumijem da je, imajući u vidu brojne oprečne stavove koje smo premijer i ja iznosili tokom ove godine, taj sastanak izazvao veliku pažnju javnosti. Tačno je da je dugo trajao, vjerovatno iz razloga što je nažalost, uprkos mom zalaganju, bio jedini te vrste u 2024. godini, što mislim da nije dobro.
Zapravo podatak da smo se nas dvojica u svojstvu predsjednika i premijera sreli svega pet puta u 2024. godini, jednom na početku godine u okviru vanjsko-političkih konsultacija i razgovora o ambasadorima, tri puta na sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost, i ovaj put, govori o nedovoljnoj institucionalnoj komunikaciji između dvije najvažnije državne pozicije.
Imajući ovo u vidu, mislim da je važno što smo, poslije duže vremena, otvoreno razgovarali o brojnim temama koje se tiču budućnosti Crne Gore.
Teme su bile raznovrsne i ticale su se izazova sa kojima se suočava naša zemlja, a koji su dobro poznati javnosti. Počev od ustavne krize u zemlji, dinamike evropskih integracija, funkcionisanja Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa do ekonomskih tema.
Sastanak, kome je prisustvovalo i dvoje naših saradnika, bio je dobar i sadržajan i očekujem da u narednom periodu konkretizujemo određene stvari, uključujući i intenzivnije razgovore između naših kabineta, i na taj način pronađemo rješenja za neka od otvorenih pitanja.
Redovna komunikacija predsjednika države i predsjednika Vlade izuzetno je značajna, bez obzira ko u određenom trenutku obavlja te funkcije. Naše političke i lične relacije su manje značajne u odnosu na potrebu da u svakoj situaciji koja se tiče državnog interesa uspijemo da nađemo zajednički imenilac.
Ko je “gurao” Vas i Spajića da se sastanete i da li su tačne tvrdnje poznavalaca političkih prilika u Crnoj Gori da je do vašeg susreta došlo uz asistenciju nekih međunarodnih centara? Koje su to adrese?
Milatović: Inicijalni poziv za institucionalni dijalog, koji sam uputio premijeru, rezultat je isključivo moje državne odgovornosti i promišljanja o tome što svaki od nas dvojice može uraditi, kao ljudi koji pokrivaju najvažnije državne funkcije, kako bi iskoristili važan momenat u kome se nalazi Crna Gora, a koji se tiče potrebe unapređenja demokratskog razvoja, očuvanja njenog građanskog karaktera i okončanja evropskog puta do 2028. godine.
Taj poziv nije ekskluziva koja se ticala samo premijera pošto sam, o različitim temama, u više navrata razgovarao i sa brojnim drugim društveno-političkim akterima, uključujući i predsjednika Skupštine, lidere opozicionih stranaka i brojne poslanike.
Na kraju dužnost Predsjednika je da vodi razgovor. Ponavljam, zbog istorijata naših političkih relacija, razumijem pojačanu znatiželju javnosti kada je u pitanju moj razgovor sa premijerom.
Naši međunarodni partneri nam jasno ukazuju na važnost institucionalne stabilnosti, ali i unapređenja institucionalnog odnosa, kao osnovnog preduslova za ostvarivanje proklamovanih državnih ciljeva.
U tom smislu, postoji njihovo interesovanje kada je u pitanju kvalitet odnosa na relaciji predsjednik – premijer. Izuzetno cijenim doprinos koji naši strateški međunarodni partneri, u prvom redu EU, SAD i Velika Britanija ulažu u cilju podrške Crnoj Gori na našem putu dalje demokratizacije i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Postoji li mogućnost da se, kako se spekuliše u javnosti, vratite u PES ili da se PzPG spoji s njim, ili pak namjeravate da PzPG izraste u stranku na državnom nivou?
Milatović: PES je jedan od važnih segmenata mog političkog puta i uvijek ću sa posebnim osjećanjem gledati na vrijeme koje sam tamo proveo. Sa brojnim ljudima iz PES-a imam dobre odnose, i smatram da rade dobro svoj posao na nekim od najodgovornijih pozicija u državi.
U kom pravcu će ići moj dalji politički put je sekundarno pitanje u ovom trenutku.
Primarno želim da sa pozicije Predsjednika Crne Gore, upravo one koja ima najveći politički legitimitet u zemlji, ali koja sa sobom nosi i najveće breme odgovornosti za dobrobit našeg društva, dam doprinos važnim državnim procesima koji su u toku pri čemu, naravno, neću bježati od odgovornosti da se uključim u politička dešavanja – kada se za tim javi potreba.
Zbog čega je Vama blizak PzPG formirao vlast u glavnom gradu s partijma vlasti s državnog nivoa, a ne s opozicijom s kojima je srušio njihovu prethodnu upravu? Zbog čega se onda uopšte išlo na vanredne lokalne izbore?
Milatović: To je prije svega pitanje za Pokret za Podgoricu. Kao što znate oni svoje odluke donose samostalno, i za njih će naravno odgovarati građanima, kao što to rade i svi drugi politički subjekti. Razumijem da ponavljanje izbora, iako legitimno, nije bilo dobro rješenje jer bi zbog toga najviše trpjeli građani.
Istovremeno, kao što znate nijesam učestvovao u donošenju odluke o izborima, ali sam razumio da je odluka o skraćenju mandata bivšoj gradskoj upravi bila posljedica brojnih faktora.
U prvom redu, jedan dio odbornika većine je smatrao da se grad razvija sporijom dinamikom u odnosu na očekivanu. Drugo, desila se politička prekompozicija unutar više političkih subjekata koji su činili vlast, uključujući i najveći među njima – PES – uslijed čega je bila upitna legitimnost bilo kakvog dogovora bez održavanja novih izbora.
Može se konstatovati da je PzPG postao važan faktor nove gradske vlasti i volio bih kad bi ljudi koji ga čine doprinijeli značajnom kvalitativnom iskoraku nove gradske uprave, u odnosu na dosadašnje prakse, vodeći se principima transparentnosti i dobrog upravljanja, koje sam i sam podržao na izborima.
Utisak je da sada pokušavate da “perete ruke” od PzPG, iako je lista na kojoj su bili nosila Vaše ime a Vi itekako učestvovali u kampanji. Je li to politički pošteno? Kajete li se što ste na taj način učestvovali na izborima u Podgorici? Mislite li da ima nekoga osim Vas ko vjeruje da niste učestvovali u donošenju odluka s kim pregovarati, ili da se niste uopšte konsultovali sa njima tokom procesa formiranja vlasti u Podgorici?
Milatović: Naravno da ne perem ruke od PzPG jer su to ljudi koje smatram svojim dugogodišnjim političkim saborcima i u koje imam povjerenje. Radi se o osobama koje imaju jasan politički stav i koji su iznijeli protekli izborni proces u Glavnom gradu.
Razgovarali smo i o konačnoj odluci koja se ticala formiranja nove gradske vlasti i njihov jedinstveni stav je bio da podrže rješenje koje je na kraju izglasano.
Vaše pitanje polazi od pretpostavke da se u Crnoj Gori odluke donose isključivo od strane pojedinaca koji u određenom trenutku imaju institucionalnu moć, što je bilo višedecenijsko iskustvo kome smo svjedočili.
Odbornici PzPG su slobodnomisleći ljudi od integriteta koje jako cijenim i poštujem, kao što poštujem i izbor koji su napravili po pitanju nove gradske vlasti.
Nije li politički degutantno to što je PzPG ušao u savez s partijama čiji su Vas visoki funkcioneri (posebno Vaše bivše stranke) do prije samo nekoliko dana optuživali za “izdaju”, tvrdili da ste “politički sahranjeni”, pozivali da im vratite glasove koje su Vam dali na predsjedničkim izborima i sl, dok je PzPG poručivao, ciljajući na te stranke, da neće “pregovarati s onima koji krše Ustav”?
Kada bih na taj način sagledavao stvari mogao bih konstatovati da praktično ne postoji politička partija koja se, bar u nekom periodu mog javnog djelovanja, nije na sličan način odnosila prema onome što radim.
Takve manifestacije političkog neukusa imanentne su osobama koje nijesu dorasle funkcijama koje obavljaju.
S druge strane kršenje Ustava, nije ekskluziva bilo koje partije u Crnoj Gori već je to, nažalost, obrazac po kome su prepoznati skoro svi politički subjekti. Oni koji su u prošlosti kritikovali brojna protiv-ustavna djelovanja prethodne vlasti su oni koji ga danas takođe svjesno krše.
Crna Gora je najbolji primjer činjenice da je Ustav potreban da bi branio manjinu od postupaka većine.
Bez obzira na navedeno, interes građana Podgorice, i sve ono što se tiče unaprjeđenja komunalne infrastrukture, zaštite i planiranja prostora u opštem interesu, rješavanja problema saobraćajnih gužvi, itd, mora biti postavljen iznad često turobne političke svakodnevnice na državnom nivou, a razumio sam da je formiranje nove gradske vlasti upravo rezultat takvog pristupa.
Kako ste doživjeli razlaz PzPG-a i GP URA, te ocjenu Luke Rakčevića, koji je predvodio listu s Vašim imenom – da ste “preko noći” pristali na “ulogu krpe i piona” vladajućih stranaka?
Milatović: Doživio sam je kao neprimjerenu i neosnovanu. Podsjetiću javnost da sam upravo ja bio taj koji je, nakon gradskih izbora 2022. godine, koji su neustavno bili odloženi za oktobar 2022. godine upravo na insistiranje tadašnjih konstituenata vladajuće većine iz DPS-a, URE i SNP-a, insistirao da URA bude dio vlasti, bez obzira što to nije bilo nužno za konstituisanje većine. Da je SNP prešao census na izborima te godine pozvao bih i SNP da bude dio vlasti.
Svi činioci tadašnje većine prihvatili su moj stav, ostavljajući po strani sve što su prethodno uradile te partije na državnom nivou, obarajući 42. Vladu i praveći 43. Vladu sa DPS-om. Zato me i čudi ovakav ton od strane čovjeka kojeg cijenim i kojeg sam svim srcem podržao kao kandidata za gradonačelnika.
Nažalost, građani Luki Rakčeviću nisu dali dovoljnu podršku za poziciju za koju se kandidovao. Razumio sam da je URA odbila da bude dio nove gradske uprave, u kojoj bi Luka Rakčević bio zamjenik gradonačelnika. Žao mi je zbog toga, jer smatram da su mogli dati značajan doprinos u radu nove gradske uprave.
Ali vama bliski PzPG je odustao od zajedničke platforme sa njima koju su predstavili građanima, u kojoj stoji da gradonačelnik bude iz njihovih redova. PzPG je od toga odustao. Kako mislite da u budućnosti sarađuju sa PzPG i Vama, nakon ovoga?
Milatović: Platforma je početni dokument sa kojim je PzPG ušao u pregovore a isključivost i odsustvo spremnosti na određene kompromise nisu dobar politički pristup.
U odgovoru na prošlo pitanje sam u kratkim crtama podsjetio na neke političke procese koje je vodila URA i na istorijat naših odnosa. Lično smatram da ta partija pripada građanskom centru i da umjesto spaljivanja mostova treba da bude jedan od aktera političkog okupljanja oko ideje snaga građanskog centra.
Šta je bila prepreka da PzPG napravi vlast u Podgorici s DPS-om?
Milatović: Odbornici PzCG-a su, evidentno, imali jedinstveni stav da je aranžman sa koalicijama PES-Demokrate i ZBCG najbolji izbor u ovom trenutku, bolji od odlaska na nove izbore. URA je očigledno imala drugačiji stav.
Čini mi se da je javnost bila upoznata sa činjenicom da se PzPG nije odazvao razgovorima koje su inicirali DPS i nekadašnji DF, ali jeste onim koje su inicirali politički akteri šireg građanskog centra, uključujući naravno URU, ali i koaliciju PES-Demokrate i Evropski savez.
Tu činjenicu smatram važnim iskorakom u demokratskom sazrijevanju političkih aktera.
Često u razgovoru sa ljudima, na ulici, na pijaci, u parku, iskreno mi kažu: “Ovo kako je sada – nijesmo za ovo glasali – ali sve je bolje od povratka DPS-a”.
Upravo ova rečenica – najvažnija je poruka velikog broja naših građana. Njena suština je bila i moj motiv da pružim podršku listi objedinjenog građanskog centra na izborima u Podgorici, i da time ukažem na neophodnost postojanja tzv. trećeg puta.
Rezultat izbora je bio takav da ideja – zaokružena tom jednom rečenicom – nije dobila podršku na izborima dovoljnu da može sama da kreira procese. Zbog toga se i nakon izbora stvorio jaz između političkih konstituenata u okviru koalicije. Jedni su akcenat stavljali na prvi dio rečenice, zanemarujući nastavak bez kojeg i ona sama ne bi bila potpuna. Drugi su upravo akcenat stavljali na drugi dio rečenice.
Prvi su smatrali da je beznadežno biti u vlasti sa sadašnjima, a drugi da je pogrešno misliti da su nekadašnji postali u međuvremenu bolji od onoga kakvi su ranije bili.
Istina je po mom mišljenju zapravo u cjelovitosti rečenice sa početka. Građani žele promjene a ne zamjene!
Ako je cilj bio da se DPS ne vrati na vlast u Podgorici, zašto je onda PzPG srušio s DPS-om prethodnu vlast, i zar to nije bilo davanje šanse DPS-u da se vrati?
Milatović: Vraćanje mandata građanima uvijek je dobra odluka u situacijama kada je vlast nefunkcionalna i kada se dešavaju politička pregrupisavanja. To je osnovno demokratsko pravilo.
Ako PzPG donosi odluke samostalno, kako znate da su imali jedinstven stav da je aranžman koji je ugovoren najbolji?
Milatović: Zato što su me obavijestili o tome.
Da li Vas je neko, iz države ili inostranstva, na bilo koji način ucijenio da PzPG ne ide u savez s DPS-om, s obzirom na to da šef DPS-a Danijel Živković kaže da je “očigledno da se desila neka ozbiljna ucjena”?
Milatović: Radi se o paušalnim i neutemeljenim ocjenama koje nije vrijedno komentarisati.
Ne dolazim iz političkog miljea u kojem su ucjene način djelovanja niti sam neko ko bi prihvatio da mu odluke budu plod bilo čijeg uslovljavanja. Naprotiv, javnost se bezbroj puta do sada mogla uvjeriti da nijesam pristalica kalkulisanja i uslovljavanja već da zagovaram otvorenu političku borbu koja mi je, da podsjetim, donijela liderstvo u dvije velike pobjede nad DPS-om, i u Podgorici 2022. godine i na predsjedničkim izborima 2023. godine, koje su ključno trasirale demokratski razvoj u Crnoj Gori.
Ono gdje i sadašnja vlast ima očigledan problem sa mnom, je taj što i sada ukazujem na loše prakse, i u skladu sa snagom koju imam, se borim i protiv takvog djelovanja. Naravno, nijesam svemoguć da ispravim svaku “krivu Drinu”, ali jesam istrajan u tom nastojanju.
Mislite li da je narativu “ne s DPS-om” istekao rok trajanja i da tu stranku rehabilituju loši potezi vlasti nakon 30. avgusta 2020? Kako gledate na vođstvo DPS-a, i mislite li da tom partijom i dalje upravlja Milo Đukanović?
Milatović: Mislim da je u opštem interesu da, nakon svih izbora, državnih ili lokalnih, imamo drugačiju dinamiku u odnosu na onu koja je do sada bila prisutna. To podrazumijeva više razgovora, manje partikularnih a više opštih interesa.
Po mom mišljenju, mlade ljude koji su danas neka vrsta “frontmena” DPS-a, u vrijednosnoj vertikali, nije moguće poistovjetiti sa lošim nasljeđem partije kojoj pripadaju.
Mnoge od njih sam upoznao kroz pozicije koje obavljaju u Skupštini Crne Gore i cijenim ih kao dobre političare koji zastupaju izbornu volju značajnog broja građana Crne Gore.
Ipak, po mom skromnom mišljenju, ta partija se evidentno nalazi u raskoraku između prošlosti i budućnosti i nikako ne uspijeva da napravi konačan otklon od sijenki iz prethodnog perioda.
Ako bi se to, ipak, desilo mišljenja sam da bi i politički ambijent u državi bio značajno relaksiraniji i produktivniji.
Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića mnogi smatraju destabilizirajućim faktorom u regionu, posebno zbog navodne ambicije da uređuje unutrašnja pitanja u okolnim zemljama i vezama s Kremljom. Ima li u Crnoj Gori političkih lidera, koji bi mogli, u slučaju potrebe i na zahtjev Beograda, da zaustave njene evropske integracije ili izazovu nemire. Ako ima, ko su? Kako se to može spriječiti?
Milatović: Ne želim da vjerujem da postoje pojedinci ili političke grupacije koje svjesno rade protiv svoje države. Ako bi se desili takvi pokušaji, siguran sam da bi postojao snažan otpor onog dijela Crne Gore koji baštini evropske i građanske vrijednosti.
Svaka politička platforma, koja bi isključivala građansku, antifašističku i prozapadnu orjentaciju Crne Gore, nema političku perspektivu i unaprijed je osuđena na propast.
Mislite li to da su g. Mandić i g. Knežević i njihove političke grupacije i funkcioneri, “nesvjesno” na toj platformi svojim insistiranjem na identitetskim pitanjima, zakonu o dvojnom državljanstvu, rezoluciji o Jasenovcu, veličanju četništva, pominjanju “Turaka”, itd? Je li Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koju mnogi smatraju političkom grupacijom “nesvjesno” na toj platformi?
Milatović: Svaki politički subjekt ima svoje programske ciljeve koje pokušava nametnuti kao teme od državnog značaja. U tom smislu, ni gospodin Mandić ni gospodin Knežević nisu izuzetak.
Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije SPC u Crnoj Gori uživaju veliko povjerenje građana i to je činjenica koju niko ne može osporiti.
Kao što sam više puta do sada rekao, Crna Gora je sekularno društvo, tako da smatram da nijedna vjerska organizacija ne treba da bude akter političkih procesa.
U Srbiji se, prema ocjenama mnogih upućenih, ljulja vlast g. Vučića, zbog pada nadstrešnice i pogibije 15 ljudi u Novom Sadu i sve snažnijih protesta studenata i građana zbog toga. Podržavate li te proteste? Kakve bi posljedice po Crnu Goru mogla imati dalja destabilizacija situacije u Srbiji, a kakve eventualna promjena vlasti?
Milatović: Duboko me je potresla tragedija koja se desila u Novom Sadu i saosjećam sa bolom građana Srbije tim povodom.
Ne želim da se miješam u unutrašnja pitanja drugih država, pa ni Republike Srbije. Recipročan odnos očekujem i od strane drugih država prema Crnoj Gori.
Kako riješiti sporove s Hrvatskom kako ne bi blokirala dalje evropske integracije? Šta Vi možete tu uraditi, a šta Vlada? Šta Vam je rekao premijer Hrvatske g. Andrej Plenković tokom nedavnog susreta?
Milatović: Treba što hitnije krenuti u rješavanje svih otvorenih pitanja. Dakle, neophodno je probleme rješavali uporedo s procesom ispunjavanja završnih mjerila za članstvo u EU.
Ono što Vlada može i treba da uradi je da prestane s donošenjem jednostranih odluka koje bi mogle dodatno da pogoršaju situaciju, kao što je to bio slučaj sa Rezolucijom o Jasenovcu, koja je narušila odnose sa Republikom Hrvatskom, rezultirala sporijim tempom naših EU integracija i pogoršala pregovaračku poziciju Crne Gore u odnosu na Hrvatsku u dijelu rješavanja postojećih otvorenih pitanja.
Međutim postavlja se pitanje da li oni koji su napravili problem mogu biti ujedno i oni koji ga mogu riješiti.
Što se mene tiče, odlične odnose koje imam sa predsjednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem iskoristiću u maksimalno mogućoj mjeri, kako bih doprinio unaprjeđenju bilateralnih odnosa dvije države koji su, trenutno, nesumnjivo na lošem nivou.
Ko je sve napravio problem? Jesu li više krivi g. Mandić i Knežević, koji su tražili donošenje Rezolucije o Jasenovcu ili g. Spajić i g. Bečić čiji su poslanici za to glasali? Ko drugi trenutno nego oni može riješiti problem sa Hrvatskom? Stižu glasovi da Zagreb neće dozvoliti da Crna Gora uđe u EU sa g. Mandićem u vlasti.
Milatović: Apsolutno se slažem da je napravljen problem i da je, prije svega, na izvršnoj vlasti da se suoči s posljedicama koje su nastale.
Mislim da je za taj nepromišljen potez podijeljena krivica i da je trebalo mnogo više voditi računa o državnom interesu.
Krapović da ostavi na miru Lazarevića, vidjećemo hoće li premijer stati iza ministra
Kako mislite da s premijerom riješite spor koji ugrožava rad Savjeta za odbranu i bezbjednost i ustavni poredak?
Milatović: U narednom periodu očekujem intenzivnu komunikaciju s ostalim članovima Savjeta ovim povodom, kako bi se rad tog tijela učinio dodatno efikasnim. Smatram da je prvi neophodan korak u tom smislu da ministar odbrane povuče odluku kojom se načelniku generalštaba sprječava da obavlja svoju funkciju u punom kapacitetu na način na koji je izabran od strane Savjeta, ili da Savjet donese odluku kojom nalaže ministru da to uradi.
Krapović tvrdi da to neće uraditi, a da Savjet nije nadležan da njemu bilo šta naloži u vezi sa NGŠ, već je to isključivo on? Sumnjam da premijer neće stati iza svog ministra, pa je malo vjerovatno da će se spor tako riješiti? Ili Vam je možda premijer rekao da će pristati na takvo rješenje?
Milatović: Vrijeme pred nama će pokazati da li su te vaše sumnje opravdane i da li će se tragati za kompromisnim rješenjem.
Zašto Savjet ne donese bilo kakvu odluku o smjeni načelnika Generalštaba, bilo da odbije ili prihvati zahtjev ministra odbrane, već se ova situacija “ni na nebu ni na zemlji” odražava na stanje u Vojsci i šalje negativna slika o državi, u čijoj vrhovnoj komandi tri čovjeka ne mogu da se saglase ni oko drugih pitanja?
Milatović: U ovom trenutku imamo načelnika Generalštaba koji će uskoro okončati svoju vojnu službu, pa je prvi važan zadatak da razgovaramo o njegovom nasljedniku. Odabir prvog čovjeka Vojske Crne Gore mora biti plod temeljne analize i odgovornog odnosa prema Vojsci kao stubu naše državnosti i suvereniteta.
Crna Gora je dio NATO odbrambenog sistema i bilo kakve improvizacije, u pogledu personalnog rješenja na čelu Vojske, kao što je bio slučaj pri izboru vršioca dužnosti direktora ANB-a, nedopustive su i protivne interesima Crne Gore, i ja neću dozvoliti da se dese.
General Lazarević, dok god bude vršio funkciju načelnika generalštaba, mora biti u prilici da u punom obimu obavlja zadatke koji su mu povjereni zakonom.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je u intervjuu za novogodišnji trobroj Pobjede da je neophodan dijalog vlasti i opozicije o Ustavnom sudu. Dodao je da o tome da li je osporena procedura u slučaju penzionisanja sudije Đuranović treba da odluče nadležne sudske instance.
“Druga stvar je što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi, nažalost, za blokadu parlamenta. Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji”, rekao je Spajić.
U posljednji čas je formirana lokalna vlast u Podgorici nakon što je PzPG predsjednika Jakova Milatovića ipak nakon veleobrta pristala na dogovor sa PES-o, DCG i ZBCG. Da li je formiranje lokalne vlasti između ostalog proizvod Vašeg sastanka sa predsjednikom države?
SPAJIĆ: Formiranje vlasti u glavnom gradu rezultat je odgovornog odnosa aktera izborne trke, prije svega onih koji su dominantno činili i prethodnu vlast. Podgorica je dobila gradonačelnika koji će, siguran sam, svojim znanjem, iskustvom, energijom, i uz podršku tima koji će predvoditi, pokrenuti brojne razvojne projekte i uhvatiti se ukoštac sa svim izazovima, kojih nije malo. Ključno je da nova vlast bude dobar servis svim građanima glavnog grada, ali i da, zajedno sa vlašću na centralnom nivou, obezbijedi ubrzani razvoj Podgorice i Crne Gore. Što se tiče sastanka sa predsjednikom države, jasno je da je institucionalna saradnja nužna, i ona, kada je u pitanju izvršna vlast, nije ni bila dovedena u pitanje. Odgovorni smo da građanima isporučujemo rezultate, između ostalog, i kada je u pitanju jačanje pozicioniranja naše države kroz popunjavanje diplomatske mreže, i kada je u pitanju funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost i ja sam spreman da u svakom trenutku doprinesem toj saradnji.
U narednu godinu zbog opozicione blokade parlamenta ulazimo bez usvojenog budžeta. Kako će se ta činjenica odraziti na plate, penzije, socijalna davanja, razvojne projekte, Vojsku…? Da li je to suštinski loša poruka za EU integracije?
SPAJIĆ: Žao mi je što je neodgovoran odnos opozicije doveo do blokade parlamenta. Sa druge strane, pozdravljam što u najvišem zakonodavnom domu nije bilo represije, slika koje su građani, nažalost, gledali u prošlosti… Ipak, ovo nije vrijeme za politička nadgornjavanja – januarske penzije, uključujući i srazmjerne, shodno programu „Evropa sad 2“, treba uvećati, treba obezbijediti i novac iz EU kroz Plan rasta, krenuti u krupne kapitalne projekte… Ako sve ovo bude ugroženo, opozicija, kojoj je pružena ruka za dijalog, treba da preuzme odgovornost. Budžet za 2025. će svakako biti usvojen, zato pozivam Skupštinu Crne Gore da u interesu građana i države to učini što prije. Tako ćemo poslati poruku i međunarodnim partnerima i potencijalnim investitorima da je naš sistem pouzdan i efikasan.
Penzionisanje sudije Đuranović po osporenoj proceduri izazvalo je političku krizu u državi, a neki bi rekli i institucionalnu, a imali smo i negativnu reakciju EU. Na koji način izaći iz te krize, da li je kao i u slučaju popisa dijalog jedino rješenje, kao što je pozvao ambasador EU?
SPAJIĆ: O tome da li je osporena procedura u ovom slučaju neka odluče nadležne sudske instance. I to je jednostavan i brz način izlaza iz ove situacija. Jedna stvar je nesporna – Ustavni sud nije blokiran, ima kvorum i donosi odluke.
Druga stvar je što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi, nažalost, za blokadu parlamenta. Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji.
Evropska komisija je označila kao veoma uspješnu prethodnu godinu u evropskim integracijama, ali uz isticanje da se ne smije dozvoliti polarizacija društva. Što Vi vidite kao glavne izazove u nastavku pristupnih pregovora imajući u vidu da nas očekuje veliki napredak i zatvaranje poglavlja?
SPAJIĆ: S obzirom na to da od predstavnika svih parlamentarnih partija čujemo da je ulazak u Evropsku uniju glavni strateški cilj Crne Gore, onda zaista vjerujem da nemamo nepremostivih prepreka na tom putu. Ukoliko političke partije ispoštuju kurs koje same proklamuju, onda će ambiciozan plan zatvaranja svih poglavlja do kraja 2026. biti dostižan i time ispunjen san generacija. Ovu priliku ne smijemo propustiti i vjerujem da nećemo. Prema tome, ukoliko politički fokus ostane na onome što ogromna većina građana Crne Gore želi, onda će na ispitu biti administracija i njena efikasnost – da odgovori na sve zahtjeve iz pregovaračkih poglavlja.
Pred nama su izazovi sprovođenja suštinskih reformi važnih za cjelokupno društvo, od čega najveći teret reformi treba da iznese naša javna uprava, uz sva ograničenja administrativnih kapaciteta koja kao mala zemlja imamo. Uz to, poglavlja 23 i 24 ostaju prioritetna i tu ćemo morati da nastavimo sa reformama i isporučivanjem konkretnih rezultata.
Proevropska platforma „Barometar 26“ je, po ocjenama javnosti, pravi način okupljanja svih političkih snaga kako bi se što prije završili pristupni pregovori Crne Gore sa EU. Koliko se ona razlikuje od koalicionog sporazuma za formiranje aktuelne vlasti i da li očekujete ipak potpis od opozicije kao što je taj dokument podržala kompletna vladajuća koalicija?
SPAJIĆ: „Barometar 26“ je odgovor na želju građana, koji u ogromnom broju, i do 80 odsto, podržavaju ulazak u EU. Kroz ovu Platformu jasno smo definisali da oni koji je prihvate ne mogu promovisati ništa što bi moglo da nas skrene sa kursa ubrzane evropske integracije države. Kompletna vladajuća koalicija potvrdila je da je to put, a sve ono što polarizuje društvo rješavaće se kroz parlamentarni dijalog, do postizanja najšireg mogućeg konsenzusa.
U Platformi smo, u odnosu na koalicioni sporazum, konkretnije ukazali na sve preduslove neophodne da bi administracija mogla da odradi svoj dio posla, i uz našu podršku, obezbijedi ulazak u Evropsku uniju 2028.godine. Cilj je, svakako, da „Barometar 26“ podrži i opozicija i raduje me što su već javno saopštili da i oni žele da se u političkom dijalogu rješavaju sva otvorena pitanja. Ostaje da to potvrde i djelima – prestanu da blokiraju rad parlamenta, podrže dokument i sjednu za pregovarački sto.
Dokle se stiglo sa Vladinom procedurom izmjena Zakona o državljanstvu i na što će se odnositi buduće izmjene? Na koji način bi eventualno uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom moglo uticati na budućnost građana Crne Gore, prije svega onih koji su njeno državljanstvo stekli onako kako zakoni to sada propisuju?
SPAJIĆ: Prije svega, nema govora o Vladinoj inicijativi takve vrste. Sve inicijative koje su došle od Vlade u prethodnoj godini bile su usmjerene na jačanje vladavine prava, približavanje Evropskoj uniji i unapređenje ekonomije, odnosno boljeg standarda građana. Naznake o promjeni Zakona o državljanstvu dolaze od strane pojedinih subjekata parlamentarne većine, a svoj stav o potencijalnim izmjenama sam već saopštio. Dakle, ništa ne smije biti urađeno na štetu interesa države Crne Gore i njene nezavisnosti. Takođe, sve što bi potencijalno (naglašavam – potencijalno) nastalo iz takve inicijative mora biti rezultat širokog dogovora sa opozicijom uz najstrože poštovanje zakona i Ustava i u partnerstvu sa EU.
Na koji način će Vlada uticati da se iz biračkih spiskova počnu eliminisati „dupli glasači“ – oni koji svoje pravo ostvaruju u dvije države, ali i na dva glasačka mjesta u Crnoj Gori?
SPAJIĆ: Birački spisak važan je segment zakonodavstva koji je na stolu pred Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ovo, kao i sva ostala pitanja koja se tiču izbornog zakonodavstva, prioritet je na našem evropskom putu. Za neke od tih zakona je neophodna i dvotrećinska podrška u parlamentu. Zato je neophodno da ovo parlamentarno tijelo hitno nastavi svoj rad, a to je ujedno i još jedna šansa za opoziciju da suštinski, a ne samo deklarativno, dokaže svoje zalaganje za integraciju Crne Gore u EU.
Program „Evropa sad 2“ je podržalo cjelokupno društvo kao i biznis sektor, uključujući i najveća privatna preduzeća. Koji su naredni koraci u okviru „Evrope sad 2“ i kako gledate na stavove EK o tom programu?
SPAJIĆ: Program „Evropa sad 2“ usmjeren je na postizanje dva primarna cilja: smanjenje fiksnih troškova za poslodavca, kako bi se podržao biznis kroz podsticajnu poresku politiku, a Crna Gora postala još privlačnija za investiranje, dok se, sa druge strane, unapređuje standard svih zaposlenih i na taj način ograničava odliv radne snage nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i liberalizacije tržišta rada.
Crna Gora samostalna je u kreiranju svoje ekonomske politike i Evropska komisija u ovom dijelu insistira isključivo na obezbjeđivanju fiskalne održivosti i poštovanju kriterijuma kada je u pitanju budžetski deficit i javni dug. I nakon implementacije ovog programa, javne finansije Crne Gore su apsolutno stabilne, što dokazuje suficit tekuće budžetske potrošnje, a što znači da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda i da se zaduživanje isključivo koristi za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su izuzetno važni za širenje ekonomskog potencijala zemlje i diversifikaciju njene ekonomije.
Što vidite kao ključnu vodilju ekonomskog razvoja Crne Gore tokom 2025. godine? Kako će na sve to uticati ulazak u SEPA sistem?
SPAJIĆ: Ubrzavanjem evropskih integracija i našom težnjom da do 2028. budemo punopravna članica EU, pred našu ekonomiju postavljaju se veliki zahtjevi kako bi Crna Gora bila spremna da postane dio jedinstvenog tržišta EU. Prvi korak na tom putu već smo napravili postavši članica SEPA, što je konkretan benefit za naše građane i privredu, koji će omogućiti da se bezgotovinske transakcije između Crne Gore i zemalja članica SEPA sistema sprovode na brži, jednostavniji i jeftiniji način.
U narednoj godini, očekujemo dinamičnu stopu realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalju stabilizaciju inflatornih kretanja i dodatno smanjenje nezaposlenosti. Osim pozitivnih očekivanja kada je u pitanju turistička sezona, podsticaj ekonomskom rastu daće i veliki investicioni ciklus kroz započinjanje krupnih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica, rekonstrukcije Željeznice, kao i značajnih projekata izgradnje i rekonstrukcije u oblasti zdravstva i obrazovanja. U 2025. godini donijećemo odluku o objedinjavanju lučkog područja kroz potencijalnu kupovinu nekadašnjih Kontejnerskih terminala, ali i odluku o valorizaciji Aerodroma kroz konačni završetak tenderskog postupka za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat, koji traje još od 2019. godine.
Strani investitori smatraju da su uslovi za njihovo poslovanje u Crnoj Gori tokom 2024. bili bolji nego prethodnih par godina. Što vidite kao ključne biznis barijere koje treba što prije ukloniti, kako bi se ulaganja iz inostranstva ponovo uvećala?
SPAJIĆ: Podsticajna i transparentna poreska politika izuzetno je važna za investicioni ambijent jedne zemlje. Međutim, to nije jedino što opredjeljuje kredibilne investitore da ulože svoj novac u jednu zemlju, već je to i vladavina prava i politička stabilnost. Siguran sam da je posljednjih godina Crna Gora napravila kvalitativni pomak u vladavini prava, čemu svjedoči i napredak na evropskom putu, koji je dugo godina bio blokiran upravo zbog odsustva reformi na ovom polju.
Da je i sa međunarodnih adresa prepoznat napredak zemlje pokazuje i činjenica da je za samo godinu dana rada ove vlade unaprijeđen kreditni rejting Crne Gore, što je jako dobar signal za investitore. Naravno, smatram da je pred nama još puno posla i da Crna Gora ima mnogo veći ekonomski potencijal, a da bi ga ispunila, neophodno je ubrzati razvoj infrastrukture kroz širenje saobraćajne mreže, razvoj aerodroma i dodatnu valorizaciju Luke Bar. Digitalizacija javnih usluga, reforma javnih preduzeća, smanjenje „sive ekonomije“, rješavanje pitanja nedostatka radne snage i smanjenje biznis barijera oblasti su na kojima intenzivno radimo i kojima će se obezbijediti osnov za dugoročni ekonomski rast i razvoj.
Dvije i po godine nakon nastanka, kako vidite Pokret Evropa sad na čijem ste čelu? Da li se nešto – i što – promijenilo u njenim pozicijama?
SPAJIĆ: Pokret Evropa sad je osnovan sa vizijom da Crna Gora postane prosperitetna zemlja, u kojoj će mladi ostajati i graditi svoju budućnost. U konkurenciji političkih aktera koji su imali vlast, resurse i decenije iskustva, izdvojili su nas konkretni rezultati programa „Evropa sad 1“, koji je znatno unaprijedio životni standard građana. Iz pozicije vanparlamentarne stranke postali smo najjača politička snaga u zemlji, nadmašivši one koji su tri decenije pobjeđivali na izborima.
PES je u stvari nastao kao odgovor na potrebe građana za partijom koja će se prioritetno baviti ekonomskim, a ne temama iz prošlosti, razvijati infrastrukturu i državu voditi ka EU. To i postižemo realizacijom programa ES1 i ES2, reformama iz evropske agende, unapređenjem vladavine prava. Pred našom partijom je period unutastranačkih dogovora, širenja mreže opštinskih odbora. U taj proces ulazimo zadovoljni jer vidimo da veliki broj mladih u PES-u prepoznaju ne samo političku partiju, nego i viziju koja će postići istorijski iskorak i uvesti Crnu Goru u EU.
Što je Vaša preporuka mladima u Crnoj Gori kada je riječ školovanju i prvim poslovima? Da li im ova zemlja nudi dovoljno mogućnosti za napredovanje?
SPAJIĆ: Popis je bio najveća opomena da kao društvo moramo uraditi sve kako bismo zadržali mlade u Crnoj Gori. Previše ljudi je napustilo našu zemlju u prethodnim decenijama, tako da je stvaranje uslova za ostanak mladih među prioritetima ove vlade. Takođe, vrlo je važno da naše građane, koji su stekli obrazovanje i profesionalno iskustvo u inostranstvu, vratimo kako bi pomogli da Crna Gora ispuni sav svoj potencijal. Povratak kvalitetnog kadra pokušavamo da afirmišemo i kroz postavljanje profesionalaca na čelo državnih preduzeća i u upravne odbore. Mladima moramo stvarati više mogućnosti da napreduju i usavršavaju se.
Povećanjem minimalne i prosječne zarade takođe im stvaramo osnov da zaposlenje traže u Crnoj Gori, a dodatni iskorak biće primjena programa „Garancija za mlade“. Kroz ovaj program omogućićemo da svaka mlada osoba u roku od četiri mjeseca otkad je postala nezaposlena ili je završila formalno obrazovanje dobije kvalitetnu ponudu za posao, pripravnički staž, dalje usavršavanje ili nastavak obrazovanja. Pilot faza ovog programa počinje već u januaru 2025. godine i to u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju.
Za srpski jezik kao službeni neophodna promjena Ustava
Da li srpski jezik treba da postane službeni jezik u Crnoj Gori ili je njegova pozicija već riješena na odgovarajući način kroz jezik u službenoj upotrebi – kao što je to slučaj i u Srbiji?
SPAJIĆ: Takva inicijativa bi zahtijevala eventualne izmjene Ustava što, kako sam Vam prethodno kazao, ne bi moglo da se dogodi bez najšireg konsenzusa. Ipak, moramo da budemo svjesni da Crna Gora živi najvažniji integracioni momentum u svojoj istoriji i da ništa ne smijemo učiniti prioritetnijim. Upravo zato je Vlada ponudila Platformu „Barometar 26“, kojom se svi relevantni društveni akteri (koji se zalažu za članstvo u Evropskoj uniji) pozivaju da daju doprinos zatvaranju pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine. Platformu su podržali svi činioci parlamentarne većine. Takozvana polarizujuća pitanja biće otvorena u posebnim radnim grupama i skupštinskim odborima, uz glas eksperata iz akademske zajednice, gdje bi se tražili kompromisi između svih identitetskih grupacija u Crnoj Gori. Svakako, važno je da imamo na umu i rezultate Popisa koji nesumnjivo pružaju osnov da se otvore ovakva pitanja, čija rješenja, kako sam već kazao, moramo tražiti u širokim konsultacijama.
Oko zlatnih pasoša ćemo se usaglasiti sa EU
S obzirom na stavove iz Evropskog suda pravde u koristi Malte i njene šeme „zlanih pasoša“, da li bi za Crnu Goru bilo bolje da reaktivira program ekonomskog državljanstva, kako to smatraju brojni analitičari?
SPAJIĆ: Poseban program „ekonomsko državljanstvo“ u Crnoj Gori doprinio je privlačenju stranih investicija, koje su imale multiplikativni ekonomski efekat, kao što je valorizacija značajnih ekonomskih potencijala i resursa, otvaranje novih radnih mjesta, kao i podsticaj ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Tokom primjene programa, u jednom dijelu uočili smo i određene propuste, naročito kada je u pitanju upotreba finansijskih sredstava, kao i bankarskih garancija. Zato smatram da bi bilo od izuzetnog značaja razmotriti redefinisanje postojećih uslova ili potencijalni inovirani koncept, koji bi bio prilagođeniji potrebama i uslovima kako crnogorske, tako i globalne ekonomije, tj. više fokusiran na privlačenje talenata, koji bi svojim znanjem doprinijeli daljem unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede i bržem uključivanju u veliko evropsko, ali i globalno tržište.
Upoznati smo sa postupkom koji vodi Malta, ali i činjenicom da trenutno 70 zemalja u svijetu ima neki oblik izdavanja pasoša po osnovu finansijskog doprinosa. Polazeći od toga, donijećemo odluku koja će biti usaglašena sa Evropskom unijom, kako bismo zaštitili bezbjednost i reputaciju države, a posljedično i Evropske unije, od rizika ulaska sumnjivog kapitala ili pojedinaca umiješanih u pranje novca i finansiranje terorizma, ali i obezbijedili nove podsticajne uslove za razvoj ekonomije.
“U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više krivičnih predmeta protiv funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast, u kojima se ažurno postupa radi donošenja odluka”
Novović negirao spekulacije da razmišlja o odlasku iz SDT-a i povratku sudijskom pozivu, naglašavajući da je isključivo fokusiran na rad te institucije i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore
“Predrag Šuković od prvog dana zajedničke saradnje ima moje povjerenje i podršku i to se nije promijenilo… On i njegovi ljudi predstavljaju primjer profesionalnosti, hrabrosti i integriteta kojim treba da se vode svi službenici Uprave policije”
Glavni specijalni tužilac kazao da je veoma razočaran što u skorije vrijeme neće doći do preseljenja SDT-a u staru zgradu Vlade, ocijenivši da oni kojima je Vlada povjerila taj zadatak, moraju pokazati veću odlučnost, aktivnost i posvećenost, kako bi se rješenje tog problema značajno ubrzalo
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović kazao je da je u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano više krivičnih predmeta protiv funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast i pojasnio da se u njima ažurno postupa radi donošenja odluka.
Rekao je i da kategorički odbacuje tvrdnje dijela javnosti da se SDT isključivo bavi funkcionerima bivše vlasti, a da slučajeve u koje su “uključeni” predstavnici vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine drži u fiokama.
Novović je u intervjuu Vijestima negirao spekulacije da razmišlja o odlasku iz SDT-a i povratku sudijskom pozivu, naglašavajući da je fokusiran na rad te institucije i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore.
Govoreći o povjerenju u rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja i učincima tog tima, apostrofirao je da “Predrag Šuković i njegovi ljudi predstavljaju primjer profesionalnosti, hrabrosti i integriteta kojim treba da se vode svi službenici Uprave policije u vršenju policijskih poslova”.
Da li ima istine u spekulacijama da razmišljate da napustite poziciju glavnog specijalnog tužioca i da se vratite sudijskom pozivu? Ako ima, zbog čega?
Kada sam se prijavio za funkciju glavnog specijalnog tužioca, dostavio sam petogodišnji plan rada, koji je usmjeren na jačanje vladavine prava, borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije, ratnih zločina i ostalih krivičnih djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
Moja namjera je da ostanem na funkciji glavnog specijalnog tužioca i u potpunosti ispunim sve postavljene ciljeve. Fokusiran sam isključivo na rad Specijalnog državnog tužilaštva i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore.
U intervjuu prošle godine kazali ste da ste zadovoljni radom Specijalnog policijskog odjeljenja, da li je i dalje tako i da li rukovodilac SPO-a Predrag Šuković i dalje ima Vaše povjerenje i podršku?
Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković od prvog dana zajedničke saradnje ima moje povjerenje i podršku, i to se nije promijenilo. Da nije tako, ne bi ni rezultati koje smo postigli u borbi protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina bili na visokom nivou i prepoznati od strane građana, ali i sa relevantnih međunarodnih adresa.
Načelnik i policijski službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, iako u kontinuitetu suočeni sa limitiranim kadrovskim i infrastrukturnim kapacitetima, vrijedno rade i ulažu velike napore da odgovore svim zahtjevima specijalnih i državnih tužilaca upućenih u Specijalno državno tužilaštvo, ali i da samoinicijativno daju doprinos otkrivanju najtežih krivičnih djela i njihovih učinilaca.
U konačnom, Predrag Šuković i njegovi ljudi predstavljaju primjer profesionalnosti, hrabrosti i integriteta kojim treba da se vode svi službenici Uprave policije u vršenju policijskih poslova.
Zgrada Stare Vlade, prema planu, trebalo je da bude useljena do kraja godine. Prema dostupnim podacima, taj objekat “samo” je ispražnjen ali još nije počela adaptacija. Šta je sa tim i imate li kakve povratne informacije od izvršne vlasti zbog čega se taj projekat konačno ne realizuje?
Nažalost, nijesam zadovoljan dinamikom preseljenja. Tačno je da je zgrada još sredinom godine iseljena, međutim, to je samo prva od planirane tri faze preseljenja, koje još podrazumijeva adaptaciju i useljenje, a smatram da od iseljenja nije puno urađeno na ovom planu.
Podsjetiću da je odlukom Vlade od 6. jula 2023. godine, dakle prije gotovo 18 mjeseci, zgrada data na korišćenje Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju i određeni su organi koji zgradu treba da osposobe za useljenje.
Trenutnom dinamikom izvršenja odluke Vlade, mislim da do preseljenja neće doći u skorije vrijeme i jako sam razočaran takvim stanjem stvari jer je to strateški najveći prioritet za unapređenje efikasnosti rada Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja.
Smatram da je potrebno da državni organi i organi državne uprave, kojima je Vlada povjerila ovaj zadatak, pokažu veću odlučnost, aktivnost i posvećenost, kako bi se rješenje ovog problema značajno ubrzalo, a što se kontinuirano potencira i u izvještajima Evropske komisije.
Možda još veći problem predstavlja nedovoljan broj službenika SPO-a. Zašto se ni to pitanje ne rješava i ko je kriv što vam nisu obezbijeđeni uslovi za koliko-toliko normalno funkcionisanje, dok se očekivanja javnosti gomilaju?
Saglasan sam da nedovoljan broj službenika Specijalnog policijskog odjeljenja predstavlja značajan problem u svakodnevnom funkcionisanju Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja.
Trenutni broj službenika je 30, što je apsolutno nedovoljno da bi se na efikasan način odgovorilo na sve zahtjeve tužilaca u Specijalnom državnom tužilaštvu, kojih je 14, a u ovom trenutku rade na otprilike 750 predmeta. Ovakvo stanje u velikoj mjeri usporava rad i otežava postizanje još boljih rezultata koje ne samo javnost, već i mi sami s pravom očekujemo.
Rješavanje ovog problema nije u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, pa je i Vaše pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije. Nadam se da će skorašnja izmjena Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova, u dijelu koji se odnosi na Specijalno policijsko odjeljenje, doprinijeti bržem i efikasnijem popunjavanju radnih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju, čime bi se stvorili uslovi za kvalitetniji i efikasniji rad.
Sve to, naravno, pod uslovom da se prethodno obezbijedi odgovarajući radni prostor i za novozaposlene službenike, jer u objektu u kojem je u ovom trenutku smješteno Specijalno policijsko odjeljenje nema slobodnih kancelarija u kojima bi oni mogli da rade.
Iz opozicije i dijela javnosti vas optužuju da se isključivo bavite funkcionerima bivše vlasti, a da slučajeve u koje su “uključeni” predstavnici vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine držite u fiokama. Šta kažete na to?
Kategorično i u kontinuitetu odbacujem takve stavove. Podsjetiću da je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo krivične postupke i lišilo slobode pojedine visoke javne funkcionere, koji su u trenutku lišenja slobode i pokretanja postupka bili i funkcioneri političkih partija koje su vršile ili i sada vrše vlast.
Takođe, u Specijalnom državnom tužilaštvu je formirano više krivičnih predmeta protiv drugih lica, funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast, u kojima se ažurno postupa radi donošenja odluka, a o kojima detaljnije ne mogu govoriti zbog interesa postupka, ali će javnost i o tome biti upoznata kad se steknu uslovi.
Dakle, postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u svakom krivičnom predmetu i u svakom slučaju je savjesno, nezavisno, nepristrasno i odgovorno, po Ustavu i zakonu, a tako će biti i ubuduće, dok god sam ja njegov rukovodilac. Uostalom, baš takvo postupanje u dosadašnjem radu je donijelo rekordno visok stepen povjerenja građana Crne Gore u Specijalno državno tužilaštvo kojem, prema posljednjim relevantnim međunarodnim istraživanjima, vjeruje dvije trećine građana.
Takođe, takav rad Specijalnog državnog tužilaštva prepoznat je i od strane Evropske komisije u dva posljednja godišnja izveštaja o napretku Crne Gore, a usudio bih se reći da su upravo takvi rezultati i rad Specijalnog državnog tužilaštva u najvećoj mjeri i doprinijeli, prema izvještajima Evropske komisije, ostvarenom napretku Crne Gore u oblastima pravosuđa, temeljnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti, odnosno u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Zbog čega još nije podignuta optužnica protiv takozvanog “Grand klana”, na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović i šta se dešava sa predmetom šverca cigareta, u kojem je okrivljen Rade Milošević?
Istrage protiv okrivljenih Mijajlovića i Miloševića su još uvijek u toku, iz razloga što se prikupljaju elektronski dokazi sa sada dekriptovane aplikacije za komunikaciju, u postupku međunarodne pravne pomoći, a od nadležnih pravosudnih organa drugih država. Nakon što ti dokazi budu dostavljeni, analizirani i ocijenjeni, donijeće se odluka.
Koliko je imovine privremeno i trajno oduzeto u finansijskim istragama tokom tri godine, od kada ste na čelu SDT-a?
Od kad sam izabran za glavnog specijalnog tužioca, posebno sam posvećen tome da Specijalno državno tužilaštvo, uz krivične postupke, pokreće i postupke za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, jer sam svjestan da trajno oduzimanje te imovinske koristi mnogo teže pogađa učinioce najtežih krivičnih djela od same krivične sankcije, ali i da se na taj način u najvećoj mjeri nadoknađuje i šteta pričinjena državi izvršenjem krivičnih djela.
Specijalni i upućeni državni tužioci su, u tim krivičnim predmetima, predložili zapljenu pokretne i nepokretne imovine ogromne vrijednosti, koja obuhvata putnička vozila, plovila, novac, skupocjene satove, oružje, hartije od vrijednosti, dragocjenosti i druge pokretne stvari veće vrijednosti, kao i zgrade, kuće, stanove, poslovne prostore, garaže, zemljišta i druge nepokretnosti.
Precizni podaci o vrsti i obimu oduzete imovine mogu se pronaći u godišnjim izvještajima o radu Specijalnog državnog tužilaštva, koji se obavljuju na njegovoj internet stranici, a njihovim razmatranjem ćete posebno utvrditi da je u prethodne gotovo tri godine zaplijenjeno i trajno oduzeto mnogo više pokretne i nepokretne imovine nego u periodu prije toga.
Za kraj, iskoristio bih priliku da svim građanima Crne Gore čestitam praznike i poželim lični i porodični napredak.
I Bramerc prepoznao novu dinamiku Crne Gore po pitanju slučajeva ratnih zločina
Da li je SDT ponovo otvorio istrage u četiri ključna predmeta ratnih zločina – Deportacije, Morinj, Bukovica i Kaluđerski laz, kako je to predviđeno Strategijom VDT-a?
Ispraviću Vas, Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine nije predviđeno da se odmah po donošenju Strategije ponovo pokrenu krivični postupci u konkretnim slučajevima ratnih zločina.
Naprotiv, Strategijom i pratećim Akcionim planom za period 2024-2025. godine predviđena je obaveza Specijalnog državnog tužilaštva da, najkasnije do kraja prvog kvartala 2025. godine, donese Plan postupanja u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine.
S tim u vezi, u Specijalnom državnom tužilaštvu je već formirana radna grupa koja će, uzimajući u obzir složenost, obimnost i dostupnost predmeta, u propisanom roku, izraditi navedeni Plan postupanja.
Iskoristio bih priliku da istaknem sjajnu saradnju koju Specijalno državno tužilaštvo ima sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koju je i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma gospodin Serž Bramerc ocijenio odličnom i najboljom u regionu, istakavši još i pred Savjetom bezbjednosti da je prepoznao novu dinamiku Crne Gore po pitanju slučajeva ratnih zločina.
Dokazi sa ANOM-a su pravno valjani
Specijalno državno tužilaštvo žalilo se na odluku Višeg suda da se u jednom predmetu izdvoje transkripti razgovora vođenih preko nekada zaštićene aplikacije ANOM, navodeći da su ti dokazi pravno valjani. Šta kažete na tvrdnje sudije da se, između ostalog, ne zna odakle potiču, da li su zakonito prikupljeni i ko je naložio njihovo prikupljanje?
Specijalno državno tužilaštvo se ne slaže sa stavom suda i zbog toga je i izjavilo žalbu, a naši žalbeni navodi se zasnivaju na tome da su takvi dokazi pravno valjani jer su pribavljeni u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, uz tvrdnje zamoljene države da su ti dokazi pribavljeni u skladu sa njihovim zakonom.
Istakao bih da u postupcima pružanja međunarodne pravne pomoći važi princip međusobnog priznavanja sudskih odluka i presuda koji zabranjuje da se preispituje pravna valjanost dokaza i postupka u kojem su ti dokazi prikupljeni u zamoljenoj državi, a što je, u krajnjem, potvrdio i Evropski sud za ljudska prava, u odluci iz septembra ove godine.
Brine postupanje nižestepenih sudova
Vrhovni sud usvojio je brojne zahtjeve za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, nakon što su Viši, odnosno Apelacioni sud konstatovali da nema mjesta optužbama protiv više osoba iz optužnica SDT-a. Međutim, presudama Vrhovnog suda uglavnom se utvrdi da postoji povreda zakona, ali se ne dira u pravosnažne odluke. Šta to govori o stanju u pravosuđu i koliko vam to otežava rad u predmetima?
Kao glavni specijalni tužilac, sa prethodnim značajnim sudijskim iskustvom, mogu da primijetim da je tokom ove i prošle godine Vrhovni sud Crne Gore donio četiri ili pet presuda kojima je konstatovao da je u korist okrivljenih povrijeđen zakon u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva i da je broj takvih odluka višestruko veći nego što je bio u prethodnoj deceniji.
Iako su tim odlukama nižestepeni sudovi onemogućili dalje vođenje odgovarajućih postupaka, od strane najvišeg suda u državi je potvrđeno da je Specijalno državno tužilaštvo pravilno i zakonito postupilo kada je takve postupke pokrenulo, odnosno kada je preduzelo određene procesne radnje i donijelo odluke o stavljanju pod optužbu određenih lica.
I pored toga, mi u Specijalnom državnom tužilaštvu smo jako nezadovoljni ovakvim postupanjem nižestepenih sudova.
Ipak, to bi posebno moralo da zabrine sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kao prvostepenog, i Apelacionog suda Crne Gore, kao drugostepenog, članove Sudskog savjeta, koji odlučuju o izboru i napredovanju sudija, stručnu javnost, a najviše građane kojima su sudovi dužni da obezbijede pravilno i zakonito vođenje postupka i donošenje pravične odluke.
Na sjeveru Crne Gore po kotlinama magla koja se negdje može zadržati i cijelog dana. Na jugu sunčano. Temperatura do 18 stepeni.
Na sjeveru Crne Gore po kotlinama magla koja se negdje može zadržati i cijelog dana. U tim oblastima će biti i najhladnije. U ostalim sunčano i svježe. Temperatura između 1 u maglovitim, do 13 u sunčanim predjelima.
CRNA GORA – sjutra – Jug
Na jugu sunčano. Temperatura do 18 stepeni.
MORE mirno. Vjetar slab i promjenljiv. Ujutru može biti smanjene vidljivosti. Temperatura mora 14 stepeni.
CRNA GORA- tri dana – Sjever
Na sjeveru narednih dana ujutru magla, ponegdje će se zadržavati duže tokom dana. U ostalim oblastima sunčano. U četvrtak, kraće zadržavanje magle, ali zato nešto više oblaka, uz jačanje južnog vjetra uglavnom na planinama. Krajem prognostičkog perioda malo hladnije.
CRNA GORA -tri dana – Jug
Na jugu sunčano. U četvrtak više oblaka i uglavnom suvo, u drugom dijelu dana postepeno jačanje juga. I dalje toplo, naročito uz obalu, u četvrtak zbog oblaka malo niže temeperature.
Došlo je do neshvatljivog preokreta u Glavnom gradu a šta se tu desilo i zašto su ljudi pogazili sopstvenu riječ ostaje da pokaže vrijeme, ja i dalje nijesam načisto sa tim, kazao je poslanik građanskog pokreta URA Filip Adžić.
Mučna situacija je, dodaje, u Glavnom gradu a blokada Podgorice izazvana je sukobom unutar nekada jedinstvenog PES-a.
– Dio odbornika koji je došao u sukob sa onim što su vrijednosti te partija i politike koju su oni sprovodili je napustio PES i u tom momentu došlo je do blokade Glavnog grada. Mi, bez obzira na to što smo imali jednu lagodnu poziciju u kojoj smo iamli i zamjenika gradonačelnika i dosta funkcija sa kojih smo mogli da utičemo na politiku odlučili smo da je najpoštenije da se odreknemo tih funkcija – rekao je on gostujući u jutarnjem programu na televiziji Adria.
Kako je dodao, htjeli su da odblokiraju lokalni parlament i mandat vrate građanima.
Riječi i retorika koju su koristili članovi nekada jedistvenog PES-a nijesu, kaže Adžić, ni najmanje upućivali na to da može doći do njihovog ponovnog ujedninjavanja.
– Te su kvalifikacija osim ličnih bile i profesionalne i išle su u pravcu da pokažu da tamo sjede ljudi koji nemaju kapaciteta da vode glavni grad a ni odgovornosti prema građanima – rekao je on.
Adžić je rkao da proteklih dana nijesu raglovarali ni sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem niti bilo kim iz Pokreta za Podgoricu.
– Nema tu više što da se kaže, on je pokazao da nije sposoban da vodi proces i održi sopstvenu riječ a ni da stane iza onoga što su javno obećane stvari – rekao je on.
Kako zaključuje, neko ko vodi državu, a ne može da utiče na formiranje lokalne vlasti ne zaslužuje ni da se sa njim razgovara.
Nakon nekoliko mjeseci rada na predmetu zloupotreba i utaje poreza, otkrivena je velika poreska prevara koja je koštala građane preko 10 miliona eura, poručio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
On je kazao da je zahvaljujući ćutanju i pasivnosti vlada prije 30. avgusta, nekoliko pojedinaca gomilalo je bogatstvo, direktno na štetu javnih finansija.
“Akter ove finansijske prevare je preduzeće NET MONTENEGRO DOO sa partnerima” saopštio je Koprivica.
On je podsjetio da su prema Zakonu o PDV-u usluge igara na sreću oslobođene PDV-a, a pod to oslobođenje se ne mogu podvesti usluge upravljanja i konsultantske usluge koje pružaju razne firme priređivačima igara na sreću.
“DŽEK POT DOO je preduzeće koje na osnovu dva koncesiona ugovora potpisana sa državom ima pravo priređivanja igara na sreću i to za dva kazina. DŽEK POT je nakon sticanja koncesije sklopio 3 sporazuma o poslovno-tehničkoj saradnji sa NET MONTENEGRO DOO koje je registrovano za “konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i drugim upravljanjem”, kazao je Koprivica.
Po osnovu tih ugovora, dodaje, u periodu od 8.9. 2016 godine do 26.3. 2024 godine, NET MONTENEGRO DOO je od DŽEK POT-a ostvarilo prilive u iznosu od oko 52 miliona eura, a da nije plaćalo PDV državi koji je bilo dužno da obračuna i plati.
“NET MONTENEGRO DOO je svoje usluge DŽEK POT-u neosnovano, i uz pomoć te firme, lažno podvodio pod usluge igara na sreću u cilju izbjegavanja plaćanja PDV-a, nanoseći štetu državi u pomenutom periodu, u visini preko 10 miliona eura” kazao je potrpredsjednik Vlade.
On je istakao da je suština zloupotrebe i eklatantnog bezakonja, kojim se nanosi višemilionska šteta budžetu, leži u protivpravnom podvođenju konsultantskih i usluga upravljanja pod usluge igara na sreću radi toga što su usluge igara na sreću oslobođene plaćanja PDV-a.
“Sa aspekta poreskog prava, DŽEK POT je koncesionar koji priređuje igre na sreću, te je pružanje ove usluge igračima oslobođeno plaćanja PDV-a. Sa druge strane, NET MONTENEGRO nije koncesionar niti pruža usluge igara na sreću igračima, već je privredno društvo koje pruža usluge koje su oporezive na osnovu zakona o PDV-u. Činjenica da je usluga koju NET MONTENEGRO DOO pruža DŽEK POT-u u vezi sa priređivanjem igara na sreću ne znači da je ona oslobođena PDV-a. Naprotiv, isključivo privredno društvo koje ima potpisan koncesioni ugovor sa državom jeste na osnovu važećih propisa koncesionar koji pruža usluge igara na sreću, a koje su oslobođene plaćanja PDV-a”, naveo je Korpivica i poručio da usluge kao što su dovođenje igrača čarterom, njihovo animiranje na jahtama, dostavljanje im keteringa, zatim obuka osoblja ili ustupanje osoblja i poslovnog znanja i tome slično, nikako ne spada u uslugu igara na sreću, jer se usluga igara na sreću pruža igračima, a ne priređivačima-koncesionarima.
On je kazao da osim navedenog, kako prema Zakonu, tako i prema ugovoru o koncesiji, eksplicitno je utvrđeno da je koncesija neprenosiva te se NET MONTENEGRO DOO nikako nije mogao naći u svojstvu pružaoca usluge igara na sreću, koji plaća varijabilne naknade po zakonu o igrama na sreću, a oslobođen je plaćanja PDV-a. Ako bi se ove laži u cilju izbjegavanja poreza prihvatile, onda bi se i moleri koji kreče kazino za naknadu smatrali priređivačima igara na sreću i ne bi plaćali PDV na naknadu koju naplaćuju” kazao je Koprivica u obraćanju.
Shodno navedenom onnje istakao da će podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, upoznati sa informacijom i sektor za borbu protiv kriminala, kao i Poresku upravu.
“Otkrivanjem ovih kriminalnih poslova, stavljamo tačku na još jednu prevaru, zaustavljamo dalje nelegalno isiavanje novca iz džepova građana i stvaramo osnov da se državi vrati 10 miliona eura. Neko je osujetio izgradnju škole ili bolnice, da bi sebi kupio jahtu, izgradio vilu ili punio privatne slamarice. Došlo je vrijeme polaganja računa. Fakture stižu na naplatu. Da se vrati uzeto i da se izađe pred lice prave” zaključio je Koprivica u obraćanju.
Nadležni tužilac u Osnovnom sudu u Rožajama je nakon saslušanaja odredio zadržavanje do 72 časa H.M (75) osumnjičenom za dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, saopšteno je iz ODT Rožaje.
“H. M. je juče oko 20 časova, u porodičnoj kući u naselju Hurije, Opština Rožaje, prvo psujući svoju kćerku riječima ,,k***o, k*******o, napuštajte mi kuću“, nakon čega je pljuvao i rukom je udario u predjelu vrata”, navodi seu saopštenju ODT Rožaje.
On je potom kuhinjskim nožem nasrnuo na sina, ali ga je u tome spriječila kćerka.
“Tada je njoj nožem nanio povru u predjelu prsta ruke, a sinu govorio: “Sjutra nemoj da ideš na posao, ti si završio, jedan od nas dvojice neće biti živ””, zaključili su u ODT Rožaje.
Viši sud u Beogradu osudio je roditelje maloljetnog dječaka koji je u maju 2023. izvršio nezapamćeni zločin u beogradskoj osnovnoj školi na ukupno 17 godina i šest mjeseci zatvora.
Poslije više od godinu i po dana donijeta je prvostepena presuda protiv roditelja dječaka koji je počinio nezapamćeni zločin u beogradskoj osnovnoj školi. Maloljetni K. K. je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u centru Beograda, pucajući iz pištolja, ubio devetoro đaka i čuvara i ranio još petoro učenika i nastavnicu istorije.
Pošto je u trenutku zločina imao manje od 14 godina godina, dječak nije mogao krivično da odgovara.
Poslije 11 mjeseci krivičnog postupka, Vladimir Kecmanović, otac dječaka, osuđen je na 14 godina zatvora i šest mjeseci, dok je majci Miljani Kecmanović izrečena kazna od tri godine zatvora.
Vladimir Kecmanović je osuđen za krivična djela zanemarivanje djeteta i teško djelo protiv opšte sigurnosti, dok je Miljani kazna izrečena zbog zanemarivanja djeteta i za nedozvoljeno držanje municije.
U obrazloženju presude, sudija je rekao da je u najmanje četiri navrata otac učio dječaka da puca iz oružja, kao i da su roditelji potpuno zapustili i zanemarili dijete.
Majka je oslobođena djela optužnice za nedozvoljeno držanje oružja.
Instruktor streljane u kojoj je dječak učio da puca, Nemanja Marinković, osuđen je na godinu i tri mjeseca zatvora.
Završne riječi su prije deset dana iznijeli tužilac, punomoćnici oštećenih, oštećeni i odbrana. Ovo suđenje je od samog početka zatvoreno za javnost, međutim presuda će biti javna.
Glavi javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović je od suda zatražio maksimalne kazne zatvora za Kecmanoviće.
Stefanović je u završnoj riječi sudu predložio da Vladimira Kecmanovića osudi na jedinstvenu kaznu zatvora od 14 godina i 11 mjeseci za krivična djela teško djelo protiv opšte sigurnosti i zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
Za Miljanu Kecmanović predložio je jedinstvenu kaznu zatvora od pet godina i pet mjeseci za krivična djela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
Tužilac je za instruktora streljaštva Nemanju Marinkovića predložio maksimalnu kaznu od tri godine zatvora zbog krivičnog djela davanje lažnog iskaza.
Stefanović smatra da nema olakšavajućih okolnosti za Kecmanoviće, već samo otežavajućih jer nijesu izrazili ni kajanje niti empatiju prema žrtvama.
On je rekao i da je Miljana Kecmanović sebe predstavljala kao besprekornu majku, dok se prema oštećenima odnosila sa distancom i ravnodušnošću.
Podsjetio je i na lažno svjedočenje Nemanje Marinkovića u istrazi kojim je pokušao da skrene istragu u drugom pravcu.
Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina pucao je iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja prošle godine.
On ih je kobnog dana stavio u svoj ranac, otišao u školu i tokom prvog časa ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
