Preduzimajući mjere i radnje na suzbijanju imovinskih delikata i identifikaciji izvršilaca krivičnih djela, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane, rasvijetlili su krađu na račun jednog marketa, saopštila je Uprava policije.
– Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa u produženom trajanju identifikovan je i lišen slobode R.N.(46), operativno interesantno lice iz Berana, povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i zloupotrebe droga – navodi se.
Snimak sa sigurnosne kamere/ – UPRAVA POLICIJE
On je kako se sumnja, u poslednjih mjesec dana, naizmjenično dolazio u prvu ili drugu smjenu rada marketa, i tom prilikom krao skupocjena alkoholna pića u više navrata.
Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić ocijenio je da je nakon stava Venecijanske komisije jasno da upražnjeno mjesto penzionisane sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović može popuniti samo novi sudija.
Venecijanska komisija (VK) potvrdila je da će izraditi mišljenje o ustavno-pravnom sporu koji je nastao nakon što je Ustavni odbor crnogorske Skupštine konstatovao prestanak mandata dijelu sudija Ustavnog suda pozivajući se na ispunjenje uslova za starosnu penziju.
Venecijanska komisija zvanično je obavijestila Vladu Crne Gore da će izraditi mišljenje o tom sporu s aspekta međunarodnih standarda i komparativne prakse ali neće ocjenjivati individualni slučaj sutkinje Dragane Đuranović i odluke o njenom penzionisanju.
„Kao i što smo očekivali, Venecijanska komisija je u svojoj prvoj reakciji naglasila da se njihovo mišljenje neće odnositi na individualni slučaj Drgane Đuranović, što znači da će mišljenje biti usmjereno na unaprjeđenje postupka izbora sudija Ustavnog suda uz preporuke kako da se izbjegnu nedoumice koje smo imali do sada“, istakao je Čarapić za Portal RTCG.
Smatra da je Venecijanska komisija ovim htjela da u samom startu stavi do znanja svim političkim akterima da se ništa u njihovom mišljenju neće moći koristiti kao argument da treba vratiti Draganu Đuranović na mjesto sudije Ustavnog suda, kako je to zahtijevala opozicija za vrijeme bojkota.
„Imajući ovo u vidu, legitimno bi bilo razmotriti reviziju i samog sporazuma sa opozicijom u dijelu koji se odnosi na zamrzavanje izbora jednog sudije Ustavnog suda do mišljenja Venecijanske komisije, budući da je nakon stava Venecijanske komisije već sada jasno da upražnjeno mjesto Dragane Đuranović može popuniti samo novi sudija“, zaključio je Čarapić.
Ustavni odbor polovinom decembra prošle godine izglasao je zaključke kojima konstatuju da je zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju prema Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju, prestao mandat sudijama Ustavnog suda Dragani Đuranović, Desanki Lopičić i Budimiru Šćepanoviću. Na sjednici Skupštine konstatovan je kraj mandata Đuranović.
Vlada je zvanično krajem marta uputila zahtjev Venecijanskoj komisiji, „u skladu sa sporazumom predstavnika vladajuće većine i opozicije“. Obje strane traže mišljenje, ali i preporuke u cilju otklanjanja nedoumica.
U svom pitanju, vladajuća većina tvrdi da su ispunjeni svi formalni uslovi za prestanak funkcije sudije po sili Ustava, i da je riječ o činjenicama koje ne zahtijevaju glasanje ni odluku Ustavnog suda. Tvrde da je Ustavni odbor Skupštine imao i pravo i obavezu da reaguje, shodno ustavnoj obavezi.
Samtraju da se u ovakvim situacijama pitanje tretira u skladu sa Zakonom o PIO, a ne Zakonom o radu, kako tvrde pojedine sudije i predstavnici opozicije.
Opozicija, međutim, smatra da je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, jer nije sačekao formalnu odluku Ustavnog suda. Smatraju da je odluka suda bila obavezna. Predočili su da ustavnost u formalnom smislu podrazumijeva da odluke donosi nadležni organ, a to je u ovom slučaju isključivo Ustavni sud Crne Gore.
Granična policija na prelazu Dračenovac kod Rožaja uhapsila je A.L.M.B. (39) iz Novog Pazara zbog sumnje da mu je vozačka dozvola falsifikovana, saopštila je Uprava policije.
Prema njihovim riječima, prilikom ulaska u Crnu Goru, policija je kontrolisala A.L.M.B. i vozilo „Porsche“, kojim je upravljao.
„Službenici policije su nakon pregleda ličnih dokumenata koja je A.L.M.B. dao na uvid posumnjali u ispravnost vozačke dozvole Ruske Federacije, na kojoj su zapažena odstupanja i nepravilnosti u pogledu izrade a u odnosu na originalni izgled dokumenta“, navode u saopštenju.
Policija je došla do sumnje da je A.L.M.B. vozačku dozvolu kupio kod nepoznate osobe u Novom Pazaru za 200 eura.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama.
„Po njegovom je nalogu A.L.M.B. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave“, zaključili su u saopštenju.
Službenici nikšićke policije lišili su slobode jednu osobu iz Podgorice koja je nanijela povrede oštećenom licu ispred njegove kuće u Nikšiću. On je, kako se sumnja, sa još dvije osobe napao zeta kojem su konstatovane lakše tjelesne povrede.
Kako navode u saopštenju policije, postupili su po prijavi zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći u Nikšiću, gdje je ukazana pomoć oštećenom kojem su konstatovane lake tjelesne povrede. Policijski službenici su po dolasku u prostorije HMP zatekli oštećeno lice, od kojeg je nakon ukazivanja pomoći prikupljeno obavještenje u službenim prostorijama.
„Oštećenog je, kako se sumnja, prethodne noći ispred njegove porodične kuće fizički napao njegov šura B. M. (37) iz Podgorice, sa još dva njemu nepoznata lica, koji su ga više puta udarali u predjelu glave i tijela i nakon što je pao na betonsku podlogu. Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću B. M. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje nakon čega mu je određeno zadržavanje“, navode u policiji.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju dalje mjere i radnje na identifikaciji i procesuiranju ostalih učesnika događaja.
Zbog sumnje da je nanio povrede ocu, V.R. je određeno zadržavanje, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću.
“Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon saslušanja donio je rješenje o zadržavanju V.R. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici”, naveli su iz nikšičkog ODT-a.
Kako su kazali, osnovano se sumnja da je V.R. 6. aprila u Nikšiću, primjenom nasilja nanio povrede svom ocu.
Neto zaradu veću od 2.000 eura u martu je primilo čak 28 poslanika, od kojih je kod njih 24 došlo do znatnog povećenja u poređenju sa januarskom platom
Novi podaci pokazuju da je plate veće od 2.000 eura u martu primilo 28 poslanika, ili 19 više nego u januaru. Neto zarade veće od 2.000 primili su: Andrija Mandić (2.860 eura, što je 525 eura više nego u januaru, kada je primio 2.335 eura), Zoja Lalović Bojanić (2.001 euro, toliko je primila i u januaru), Nikola Camaj (2.690, što je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.165 eura), Velimir Đoković (2.396 eura, što je više za preko 300 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.046 eura), Dejan Đurović (2.542 eura, što je više za 526 nego u januaru, kada mu je plata bila 2.016 eura), Radinka Ćinćur (2.167 eura), Branka Marković (2.046 eura), Mirsad Nurković (2.565 eura, što je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.040 eura), Mehmed Zenka (2.076 eura), Jelenka Andrić (2.125 eura, što je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada je primila 1.775 eura), Boris Bogdanović (2.357 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.831 euro), Dragan Bojović (2.102 eura, što je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada mu je plata bila 1.752 eura), Vladislav Bojović (2.182 eure, što je povećanje od 192 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.990 eura), Bogdan Božović (2.232 eura, što je povećanje od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.707 eura), Vasilije Čarapić (2.270 eura, što je porast od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.745 eura), Artan Čobi (2.248 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.722 eura), Milan Knežević (2.368 eura, što je porast od 537 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćen 1.831 euro), Miloš Konatar (2.357 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primio 1.831 euro), Boris Mugoša (2.436 eura, što je povećanje od 526 eura u odnosu na januar, kada je primio 1.910 eura), Jelena Nedović (2.102 eura, što je 350 eura više nego u januaru, kada je imala 1.752 eura), Andrija Nikolić (2.346 eura, što je 537 eura više nego u januaru, kada je primio 1.809 eura), Boris Pejović (2.291 euro, što je 515 eura više nego u januaru, kada je primio 1.776 eura), Jevrosima Pejović (2.312 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primila 1.786 eura), Dražen Petrić (2.057 eura, što je 358 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.699 eura), Zdenka Popović (2.338 eura, što je za 525 eura više nego u januaru, kada joj je isplaćeno 1.813 eura), Amer Smailović (2.278 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.752 eura), Duško Stijepović (2.095 eura, odnosno 350 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.745 eura) i Adrijan Vuksanović (2.300 eura, odnosno 525 eura više nego u januaru, kada mu je neto plata bila 1.775 eura).
Pet poslanika ne obavlja funkciju profesionalno
Poslanici koji funkciju ne obavljaju profesionalno su Aleksandra Despotović, Marko Kovačević, Nikola Milović, Nikola Rovčanin i Ivan Vuković, tako da njima nije bilo isplata sa računa Skupštine Crne Gore.
Pravo na razliku od poslaničke plate ostvarili su poslanici Nermin Abdić (259 eura), Vladimir Bakrač (192 eura), Jelena Božović (1.368 eura), Abdin Ćeman (484 eura), Vladimir Dobričanin (291 euro), Miodrag Laković (1.567 eura), Branislav Nenezić (407 eura), Uglješa Urošević (940 eura) i Elvir Zvrko (30 eura).
Prema objavljenim podacima, bivši generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Klarić primio je martovsku platu u iznosu od 1.946 eura, a njegovi zamjenici Milena Vuković i Lidija Grdinić po 2.038 eura. Pomoćnik generalnog sekretara Vladimir Bulatović u martu je primio 1.647 eura.
Plate ostalih poslanika iznose: Dritan Abazović (1.820), Admir Adrović (1.797), Filip Adžić (1.714), Mihailo Anđušić (1.797), Ilir Čapuni (1.729), Jasmin Ćorović (1.786), Edina Dešić (1.809), Abaz Dizdarević (1.910), Darko Dragović (1.820), Drita Lola (1.737), Jevto Eraković (1.895), Seid Hadžić (1.707), Oskar Huter (1.925), Nikola Janović (1.745), Tonći Janović (1.763), Slađana Kaluđerović (1.786), Jelena Kljajević (1.729), Nađa Laković (1.786), Momčilo Leković (1.763), Dane Marković (1.809), Sonja Milatović (1.707), Ana Novaković Đurović (1.843), Vaso Obradović (1.925), Bojana Pićan (1.692), Miloš Pižurica (1.880), Nikola Rakočević (1.786), Milica Rondović (1.971), Armen Šehović (1.940), Gordan Stojović (1.820), Kenana Harbić Strujić (1.797), Jovan Subotić (1.775), Anđela Vojinović (1.722), Maja Vučelić (1.722), Dragana Vučević (1.797), Jovan Jole Vučurović (1.745), Aleksandra Vuković Kuč (1.809), Milan Zečević (1.880), Nikola Zirojević (1.729), Danijel Živković (1.775).
U vezi sa većim primanjima dijela poslanika zatražili smo pojašnjenje Skupštine Crne Gore u popodnevnim satima. Kazali su nam da će nam odgovoriti narednih dana, jer imaju i zahtjeve drugih novinara.
Plate savjetnika i šefova kabineta
Šef kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore Mirko Miličić primio je posljednju platu u iznosu od 1.996 eura, a savjetnici Andrije Mandića, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Boban Stanišić 1.528 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Biljana Vučurović 911 eura.
Savjetnici potpredsjednice parlamenta Zdenke Popović, Vladimir Bošković i Zarija Vujović, za prošli mjesec primili su 1.502 eura, odnosno 1.486 eura.
Savjetnici potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića, Marko Jokić i Stevan Kandić, primili su januarsku platu u iznosu od 1.218 eura, odnosno 1.260 eura.
Savjetnik potpredsjednika parlamenta Mirsada Nurkovića Zijad Halilović za januar je dobio platu od 1.502 eura, a savjetnik potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja Marjan Ljuljđuraj 1.234 eura.
Četrnaestogodišnjak je tužiocu rekao da se oko dva sata poslije ponoći vratio iz grada i da se njegov otac tada probudio „i počeo da se ljuti što su došli u toku noći i što se nijesu ranije vratili“
Gusinjanin K. Ć. prije nekoliko dana je udario četrnaestogodišnjeg sina i slomio mu zub, a tvrdi da je to učinio nakon što ga je ovaj opsovao zbog pitanja – zašto je u zoru došao iz grada. Njegov sin, međutim, tvrdi da je oca opsovao nakon udarca. Zbog tog incidenta K. Ć. je lišen slobode, a sudija za istragu Osnovnog suda u Plavu 3. aprila odredio mu je pritvor.
To proizlazi iz sudskih spisa u koje su “Vijesti” imale uvid, a kojima se obrazlaže zbog čega je odbijena žalba branioca K. Ć. i tom Gusinjaninu tri dana kasnije potvrđen pritvor.
Prema istom dokumentu, njemu se na teret stavlja da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
On je pred tužiocem ispričao da živi u selu Vusanje, opština Gusinje, u porodičnoj kući sa suprugom i četvoro maloljetne djece.
Tužiocu je rekao i da njegova dva starija sina, od 14 i 16 godina izlaze u grad oko 21 sat i da se kući vraćaju između tri i pet sati izjutra, te da je isto bilo i 1. aprila.
“Kada je oko 10.30 časova u sobu ušao mlađi sin B., pa kada ga je pitao – ‘Što si došao jutros kući?’, isti mu je opsovao majku. Tada mu je rekao da se narod žali na njega i na B. da prave probleme, i rekao im da ne idu po gradu u toku noći, već da budu kući. B. je nastavio da mu psuje roditelje, pa se iznervirao i otvorenom šakom ga udario u predjelu lica, odnosno usta. Tada mu je ispao dio zuba koji je prethodno bio slomljen. Krenuo je da izlazi iz kuće preko hodnika, pa je primijetio da je u zid pored njega udario kuhinjski nož, a sumnja da ga je B. tim nožem gađao, jer osim njih tu nije bio niko drugi”, rekao je on.
Četrnaestogodišnjak je tužiocu rekao da se te noći, oko dva sata poslije ponoći vratio iz grada i da se njegov otac tada probudio “i počeo da se ljuti što su došli u toku noći i što se nijesu ranije vratili”.
Tvrdi i da se ujutro, kada se probudio, igrao sa mlađim bratom, a da je njegov otac bio u sobi i ležao na krevetu.
“U jednom momentu K. je prišao do njega i stisnutom pesnicom udario ga u predjelu usta, pa mu se polomio zub – jedinica, koji je i ranije bio pokvaren i parče ovog zuba je palo na pod. Tada je oca opsovao riječima: ‘Pi*da ti materina, sve ti je**m’, nakon čega je pošao i iz kuhinje uzeo nož sa drškom oko 20 cm i zakoračio jedan korak pema njemu, držeći nož u ruci, a K. je sa terase uzeo drvo koje služi za ogrijev, dužine oko 15 cm i istim ga udario jedanput u predjelu potiljka glave u kosmatom dijelu”.
Rekao je tužiocu i da mu je žao što je prijavio oca: “I priznao je da je bio drzak prema njemu”.
Objasnio je da ga je otac zatvorenom šakom udario u predjelu lica, jer se sa njim svađao:
“Pa ga je ovakvim ponašanjem vjerovatno iznervirao i izazvao takvu reakciju, jer njegov otac nikada prije nije ni njegovu braću niti njega udario”.
Vijeće bjelopoljskog Višeg suda konstatovalo je da je sudija za istragu pravilno odlučio kada je Gusinjaninu odredio pritvor, naročito imajući u vidu da je okrivljeni, između ostalog, pravosnažno osuđivan zbog zapuštanja i zlostavljanja maloljetnog lica.
Premijer Milojko Spajić osvrnuo se na društvenim mrežama na medijske izvještaje o sporazumu koji su Italija i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali, vrijednom 40 milijardi dolara.
On je na društvenim mrežama podijelio vijest da „Italija jača ekonomske veze sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima kroz sporazum vrijedan 40 milijardi eura“.
„Dok kod nas ‘brinu’ šta će na investicije iz UAE reći EU, za to vrijeme u Italiji…“, napisao je Spajić.
Dok kod nas “brinu” šta će na investicije iz UAE reći EU, za to vrijeme u Italiji… 🇲🇪🇮🇹❤️ pic.twitter.com/aNY6aCUsL3
Nedugo nakon njegove objave reagovali su iz nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pitajući se da li je u pitanju površnost ili manipulacija.
„Sporazum Italije i UAE se ne odnosi na davanje državnog zemljišta bez tendera, već na ulaganje u energetiku, veštačku inteligenciju, telekomunikacije i odbranu“, naveli su iz MANS-a odgovarajući premijeru.
Još u februaru ove godine italijanska premijerka Đorđa Meloni otkrila je da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) planiraju ulaganje od 40 milijardi dolara (38,2 milijarde eura) u Italiju.
⁉️Površnost ili manipulacija? 🔍Sporazum Italije i UAE se ne odnosi na davanje državnog zemljišta bez tendera, već na ulaganje u energetiku, veštačku inteligenciju, telekomunikacije i odbranu. https://t.co/TnDd36l817
To saopštenje došlo je nakon prve državne posjete predsjednika UAE toj zemlji, koju je napravio šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan.
Mediji su tada prenijeli da će se planirana investicija fokusirati na različite projekte – od kojih su neki povezani sa centrima podataka, vještačkom inteligencijom, obnovljivom energijom, podmorskim aktivnostima i rijetkim mineralima.
Italijanska premijerka istakla je tada da će ova investicija uveliko pomoći u jačanju bilateralnih odnosa između dvije zemlje, čineći ih bližim saradnicima.
„Često previše olako koristimo riječ ‘istorijski’, ali danas je ona zaista prikladna. Ovaj forum predstavlja prekretnicu u našim bilateralnim odnosima jer se poklapa sa prvom državnom posjetom predsjednika UAE Italiji. Mi smo se obavezali da našu saradnju podignemo na nivo bez presedana, a danas smo potpisali preko 40 bilateralnih sporazuma“, rekla je tada Meloni.
Mohamed bin Zajed Al Nahjan tada je kazao da Italija ima strateški značaj za UAE, što se, kaže, ogleda u njihovim najnovijim trgovinskim podacima.
„Ona je naš najveći trgovinski partner u eurozoni. Protekle godine bilateralna nenaftna trgovina dostigla je impresivnih 14,1 milijardu dolara, što je značajno povećanje od 21,1 odsto u odnosu na 2023. Okupljanjem lidera iz našeg javnog i privatnog sektora danas, ne samo da možemo da zadržimo ovu putanju, već da je još više ubrzamo“, rekao je ministar spoljne trgovine UAE Tani bin Ahmed Al Zejudi na forumu u Rimu.
Na sjeveru Crne Gore jutros umjeren do jak mraz, tokom dana promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni. Temperatura od 0 do 9 stepeni
Na jugu pretežno sunčano, povremeno uz malu ili umjerenu oblačnost. Vjetar mjestimično pojačan i jak, sjeverni. Temperatura od 14 do 16 stepeni.
MORE: uz obalu umjereno talasasto, na otvorenom talasasto. Vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak, sjeverni. Temperatura mora oko 15 stepeni.
Na sjeveru u utorak i srijedu promjenljivo oblačno, tokom dana toplije. U četvrtak prolazna oblačnost koja ponegdje može usloviti slabe padavine. Jutro će i dalje biti hladno uz umjeren mraz. Dnevna temperatura u porastu, a sjeverni vjetar će oslabiti.
Na jugu u utorak i srijedu sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. U četvrtak tokom dana prolazna oblačnost, ponegdje može biti kratkotrajno kiše. Sjutra sjeverni vjetar u slabljenju, a temperatura će skoro svakodnevno rasti.
Vlada će ove sedmice razmatrati povećanje plata sudijama i tužiocima za 30 odsto, potvrdio je ministar pravde Bojan Božović, na sastanku Radne grupe za izradu novog Zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija. Predstoji potisivanje Granskog kolektivnog ugovora, kako bi se korigovale zarade stručnih službi u pravosuđu.
Vlada će ove sedmice razmatrati set zakona iz oblasti pravosuđa, što uključuje i povećanje zarada sudijama i tužiocima za 30 odsto, najavio je ministar pravde Bojan Božović. O tome je bilo riječi i na sjednici radne grupe za izradu posebnog zakona koji bi regulisao pitanja zarada i drugih prava nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, potvrdio nam je predsjednik Udruženja sudija Miodrag Pešić.
„Na način što će se predložiti povećanje zarada sudijama i tužiocima za 30 odsto. Trenutno su obezbijeđena sredstva za uvećanje od 30 odsto. Imajući u vidu da je to prelazno rješenje pred donošenje ovog posebnog zakona na čijoj izradi već radimo par mjeseci, smatram da može da zadovolji, da kažem, neke trenutno naše zahtjeve“, navodi Pešić.
Da bi se sačuvao postojeći kadar i motivisao novi da radi u pravosuđu, novi zakon mora da reguliše povećanje zarada, napominje Pešić.
„Da garantuju materijalnu nezavisnost koja će s druge strane omogućiti nosiocima tih funkcija jedan dostojanstven život“, dodaje on.
Poboljšanje prostornih i tehničkih kapaciteta je važno, ali i usvajanje zakona o upravnom sporu.
„Da je pred Upravnim sudom u toku više od 26.000 predmeta, od kojih sigurno 15.000 predmeta nije završeno zbog toga što 2022. godine nije usvojen zakon o upravnom sporu. Usvajanjem tog zakona, ja se nadam da će to biti u sljedećih desetak, petnaest dana, stvoriće se uslovi da Upravni sud rješava predmete koji se nalaze pred njim“, kazao je Pešić.
I Sindikat sudstva je intenzivirao pregovore s resornim ministrima kako bi stvorili dostojanstvenije uslove za rad i poboljšanje zarada stručnim službama, kazao je našem radiju predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
„Očekuje se potpisivanje Granskog kolektiva za oblast sudstva, potpisnici će biti ministar pravde s jedne strane i reprezent sindikata sudstva s druge strane. Ono što je veoma bitno vezano za Granski kolektiv za oblast sudstva jeste da je grupa De i dalje ostala u granskom kolektivu, iako je predlog Sindikata sudstva bio da kroz zakon o radu u javnom sektoru grupa De treba doći do uvećanja zarada. Ipak u toj grupi De je najveći broj zaposlenih u sudovima“, kaže Đukić.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i predsjednik sudskog savjeta Radoje Korać saglasni su da sve grane vlasti treba efikasnije da rješavaju probleme sa kojima se suočava pravosuđe.|
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
