Home Blog Page 728

Šćekić: Briga me ko će mi na crtu, bitan je sud članstva

0

“Jedinstvo i očuvanje treba da nam je na prvom mjestu, ali i zna se ko je obavezan da radi na jedinstvu partije i okuplja”, poručio je Šćekić, aludirajući na Jokovića

Potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragoslav Šćekić, kazao je sinoć “Vijestima” da poštuje odluku Statutarne komisije te stranke prema kojoj njegov partijski šef Vladimir Joković ima pravo da se kandiduje za treći mandat, poručivši da mu je svejedno ko će mu biti eventualni suparnik u borbi za funkciju čelnika SNP-a.

“Mi u SNP-u dužni smo da poštujemo odluku Statutarne komisije. Svakako, bitno je mišljenje našeg članstva, i ono je to koje će dati sud. Mislim da je to pravi momenat koji treba sagledati. Isto tako, meni je svejedno ko će biti protivkandidat, ukoliko ga budem imao. Jedinstvo i očuvanje treba da nam je na prvom mjestu, ali i zna se ko je obavezan da radi na jedinstvu partije i okuplja”, rekao je Šćekić.

Odluku da Joković može trčati za novi mandat, Statutarna komisija SNP-a donijela je juče. U obrazloženju odluke, kako je objavila Televizija Vijesti, piše da je Statut SNP-a donijet u julu 2021. godine, te da se odredba o ograničenju broja predsjedničkih mandata na dva, koja je tada unijeta u taj dokument, ne može primijenjivati retroaktivno.

Joković je u julu 2021. drugi put izabran za šefa SNP-a, a prvi put na kongresu te stranke 2017.

Zahtjev da se Statutarna komisija odredi, navodno je podnio visoki funkcioner SNP-a blizak Jokoviću, a nakon što je Šćekić krajem marta indirektno poručio da je upitno može li se njegov partijski šef kandidovati za treći mandat.

Šćekić je tada kazao “Vijestima” da je Statut SNP-a “vrlo jasan” i da je, ako postoje nedoumice u tumačenju nekih obaveza iz tog dokumenta, na Statutarnoj komisiji da se izjasni.

Prethodno je Joković nekoliko dana ranije, u emisiji “Slobodna zona” na Prvoj televiziji, saopštio da ne razmišlja o kandidaturi u susret predstojećem kongresu, koji bi trebalo da se održi tokom ljeta, ali da se “pojavljuju razna tumačenja” o tome može li biti u trci za novi mandat.

On je juče, u emisiji “Boje jutra” na Televiziji Vijesti, izjavio da ne može odlučivati hoće li biti kandidat, te da nije rekao ni da želi, ni da ne želi da bude predsjednik SNP-a.

Dodao je da može da se desi da ne bude više na čelu te partije.

“Iskreno sam za to da neko od mladih kadrova preuzme SNP da vodi. SNP je preživio mnoge događaje, preživjeće i ovo”, poručio je Joković.

Šćekić je prije godinu najavio da će se kandidovati za lidera SNP-a. Prema njihovom Statutu, kandidate za tu poziciju predlažu mjesni odbori, a potom opštinski odbori te predloge šalju partijskoj centrali. Nakon što ona dobije od kandidata izjave da prihvataju kandidature, Glavni odbor nekoliko dana uoči kongresa utvrđuje njihovu listu.

Na pitanje kako tumači Jokovićevu ocjenu da na čelo SNP-a ne bi trebalo da dođe “neko ko bi se posvađao s polovinom ljudi ili neko zbog koga su mnogi eventualno napuštali partiju”, te smatra li da je uperena prema njemu, Šćekić je nedavno odgovorio listu da se ne pronalazi u tim konstatacijama i da pretpostavlja da je njegov stranački kolega “mislio uopšteno”.

“Moja širina, vizija i mogućnost okupljanja ljudi vidjeli su se 2014, 2018. i 30. avgusta 2020. u Beranama, pobjedom na prethodnim režimom, ali i kasnije, te i širom Crne Gore. Moja podrška, širina i moć okupljanja takođe su se vidjeli i 2017. na kongresu, kad smo s Draganom Ivanovićem, jednim od najznačajnijih ljudi u našoj partiji, predložili, okupili i izglasali sadašnjeg predsjednika Jokovića. Za sve vrijeme trajanja SNP-a zna se ko je radio na cijepanju partije, ali i slanju loših poruka javnosti”, naveo je tada.

Upitan da li poruke Jokovića govore o postojanju sukoba u SNP-u, te strahuje li od novog raskola u stranci, Šćekić je replicirao da ne bi da komentariše izjave šefa partije, niti da govori o tome da li u njoj postoje sukobi.

“Ono za šta se lično zalažem, jesu jedinstvo i okupljanje, rast i razvoj, da se vrati sjaj i uspjeh koji je nekad SNP imao”, saopštio je tada “Vijestima”.

SNP je dio vlade Milojka Spajića, u kojoj je Joković ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, a Šćekić ministar sporta i mladih.

Ta stranka ima dva poslanika u državnom parlamentu, što je skroman rezultat u odnosu na mandate koje su imali početkom dvijehiljaditih, kad su bili najjači opozicioni akter.

SNP je nastao 1998, raskolom u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), i od tada je prošao kroz nekoliko unutarstranačkih podjela.

Osnivač i prvi lider partije bio je bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, a na čelu SNP-a bili su još i Predrag Bulatović (od 2000. do 2006) i Srđan Milić (od 2006. do 2017).

Šta piše u Statutu SNP-a

U Statutu SNP-a, u članu 58, piše da predsjednik te stranke predstavlja SNP i zastupa ga u zemlji i inostranstvu, da obezbjeđuje “jedinstveno i cjelovito funkcionisanje partije”, te da ista osoba može biti šef stranke “najviše dva puta uzastopno”.

U istom članu navedeno je da se predsjednik SNP-a stara o izvršavanju odluka kongresa i drugih organa, čijim radom rukovodi, te da sprovodi politiku partije, utvrđuje i zastupa njene stavove.

Poslanici čašćavani varijabilama i do 530 eura

0

Martovska plata 24 poslanika uvećana je od 192 pa do 537 eura po osnovu varijabilnog dijela zarade, a zbog „značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja“.

To se zaključuje iz odgovora Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore koji su dostavljeni „Danu“.

„Dan“ je juče objavio da je dijelu poslanika martovska zarada znatno uvećana u poređenju sa januarskom i to u iznosima od 192 pa do čak 537 eura. Tim povodom tražili smo pojašnjenje iz crnogorskog parlamenta.

– Shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarada se sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela zarade, dodataka na osnovnu zaradu i varijabilnog dijela zarade. Shodno članu 3 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore („Službeni list Crne Gore“, br. 87/17), poslanik može ostvariti varijabilni dio zarade zbog: značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja. U skladu sa članom 5 navedene odluke, varijabilni dio zarade za pojedini mjesec ne može biti veći od 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa državne uprave nadležnog za poslove statistike. Poslanici čije su zarade predmet interesovanja ostvarili su u martu varijabilni dio zarade shodno navedenoj odluci, a zbog dodatnog angažovanja u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore, odnosno predsjedavanja sjednicama radnih tijela parlamenta, naveli su iz Skupštine u odgovorima „Danu“.

Pored plate i brojne privilegije

Koliki su ukupni mjesečni izdaci iz državne kase za plate, druga primanja i privilegije predstavnika naroda u crnogorskom parlamentu nije poznato. Poznato je da su njihove plate prilično visoke, a da pored njih imaju i brojne druge privilegije na račun građana, i to: službena putovanja, državna vozila, dnevnice, plaćene telefonske račune, reprezentacije… Dok je dio poslanika dobio varijabile, ostali nijesu imali uvećane martovske zarade.

Novi podaci pokazuju da je plate veće od 2.000 eura u martu primilo 28 poslanika, ili 19 više nego u januaru. Uvećane neto zarade, u koje su uračunate varijabile, primili su: Andrija Mandić (2.860 eura, što je 525 eura više nego u januaru, kada je primio 2.335 eura), Nikola Camaj (2.690, što je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.165 eura), Velimir Đoković (2.396 eura, što je više za preko 300 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.046 eura), Dejan Đurović (2.542 eura, što je više za 526 nego u januaru, kada mu je plata bila 2.016 eura), Mirsad Nurković (2.565 eura, što je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.040 eura), Jelenka Andrić (2.125 eura, što je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada je primila 1.775 eura), Boris Bogdanović (2.357 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.831 euro), Dragan Bojović (2.102 eura, što je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada mu je plata bila 1.752 eura), Vladislav Bojović (2.182 eura, što je povećanje od 192 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.990 eura), Bogdan Božović (2.232 eura, što je povećanje od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.707 eura), Vasilije Čarapić (2.270 eura, što je porast od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.745 eura), Artan Čobi (2.248 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.722 eura), Milan Knežević (2.368 eura, što je porast od 537 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćen 1.831 euro), Miloš Konatar (2.357 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primio 1.831 euro), Boris Mugoša (2.436 eura, što je povećanje od 526 eura u odnosu na januar, kada je primio 1.910 eura), Jelena Nedović (2.102 eura, što je 350 eura više nego u januaru, kada je imala 1.752 eura), Andrija Nikolić (2.346 eura, što je 537 eura više nego u januaru, kada je primio 1.809 eura), Boris Pejović (2.291 euro, što je 515 eura više nego u januaru, kada je primio 1.776 eura), Jevrosima Pejović (2.312 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primila 1.786 eura), Dražen Petrić (2.057 eura, što je 358 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.699 eura), Zdenka Popović (2.338 eura, što je za 525 eura više nego u januaru, kada joj je isplaćeno 1.813 eura), Amer Smailović (2.278 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.752 eura), Duško Stijepović (2.095 eura, odnosno 350 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.745 eura) i Adrijan Vuksanović (2.300 eura, odnosno 525 eura više nego u januaru, kada mu je neto plata bila 1.775 eura).

U Nikšiću gorela dva vozila BiH registarskih oznaka

0

Na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila.

Oba automobila su sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), i bili su na parkingu na Trgu Šaka Petrovića.

Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.

Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Ujutru mraz, tokom dana pretežno sunčano

0

Na sjeveru Crne Gore jutros mraz, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjeverni. Temperatura od 5 do 13 stepeni.

Na jugu pretežno sunčano, povremeno uz malu ili umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren, ponegdje i pojačan, sjeverni. Temperatura 15-17 stepeni.

MORE: uz obalu malo do umjereno talasasto, na otvorenom ponegdje i talasasto. Vjetar slab do umjeren, ponegdje na udare pojačan do jak, sjeverni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Na sjeveru u srijedu promjenljivo oblačno, uz sunčane periode i tokom dana toplije. U četvrtak prolazna oblačnost, ponegdje sa uslovima za slabe padavine. U petak suvo, osjetno toplije, uz promjenljivu oblačnost. Vjetar uglavnom slab do umjeren, najčešće sjeverni i zapadni, a dnevna temperatura u porastu.

Na jugu u srijedu sunčano, uz povremeno malu i umjerenu oblačnost. U četvrtak tokom dana prolazna oblačnost, koja može usloviti slabu kišu. U petak malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode. Vjetar uglavnom slab do umjeren, najčešće sjeverni. Od danas svakodnevno toplije.

Osumnjičen da je suprugu primoravao na prostituciju

0

Zbog sumnje da je nevjenčanu suprugu primoravao na prostituciju protiv Podgoričanina H.A. (31) podnijeta je krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, sproveli su aktivnosti u okviru višemjesečnog predmeta, koje su rezultirale podnošenjem prijave protiv jednog lica zbog trgovine ljudima.

“Preduzimajući intenzivne službene mjere i radnje u pomenutom predmetu, policijski službenici su podnijeli krivičnu prijavu protiv H.A. (31) iz Podgorice, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima na štetu svoje nevjenčane supruge, u cilju seksualne eksploatacije.  Kako se sumnja, imenovani je krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je tokom dužeg vremenskog perioda, sve do 15.3.2025. godine, fizičkim zlostavljanjem i prijetnjom da će je fizički povrijediti, kao i zloupotrebom teških prilika oštećene, istu svakodnevno prevozio od mjesta stanovanja do druge lokacije u Podgorici, a zatim je tjerao na prostiticiju, primoravajući je da stopira vozila i nudi seksualne usluge za novac, a potom od nje uzimao zarađeni novac”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Zbog sumnje da je izvršio ovo krivično djelo, po nalogu postupajućeg tužioca, policijski službenici su podnijeli krivičnu prijavu protiv H.A. koji je povratnik u izvršenju krivičnih djela i koji se nalazi na izdržavanju dugotrajne zatvorske kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog ranije počinjenog krivičnog djela razbojništvo.

Oštećenoj je, kako ističu, pružena stručna pomoć.

Zatvorena vrata diplomama iz Tutina – više od 60 obrazovnih isprava neće biti priznato

0

Privatnoj ustanovi iz Tutina 2019. zabranjen rad zbog nezakonitosti.

Prema tada objavljenim informacijama, nudili su jednogodišnju prekvalifikaciju čak i u obrazovne profile iz sektora zdravstva za 1.400 eura;

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija upozorili poslodavce da je nezakonito zapošljavanje osoba sa diplomom van Crne Gore ukoliko nijesu dostavile rješenja o priznavanju te isprave

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole “Tutin” u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.

“Vijestima” je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da se radi o više od 60 takvih diploma.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apelovalo je na poslodavce da izvrše dodatne provjere obrazovnih isprava svojih zaposlenih koji su obrazovanje stekli van Crne Gore.

“Ovo je i upozorenje da je nezakonito zapošljavanje bez prethodno donijetog rješenja o priznavanju od strane ovog Ministarstva”, poručili su iz tog resora.

Prosvjetne vlasti u Srbiji zabranile su rad Srednjoj školi “Tutin” polovinom 2019. godine, nakon prijave da se za oko 1.400 eura za jednu školsku godinu osobe mogu prekvalifikovati u medicinske sestre i tehničare, tehničare u drumskom saobraćaju, medicinske radnike u vrtićima…

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku, prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 64 lica, koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi ‘Tutin’ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji”, precizirali su iz MPNI.

Podsjećaju na to da je Ministarstvo prosvjete Republike Srbije 16. jula 2019. godine, toj Srednjoj škola “Tutin” u Tutinu, zabranilo rad zbog nezakonitosti u radu.

“Zbog toga nadležna inspekcija Republike Srbije nije u mogućnosti da na upit Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada Srednje škole ‘Tutin’ u Tutinu, odnosno od 2019. godine, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u navedenoj školi”, odgovorili su redakciji iz MPNI.

Sa Fejsbuk profila škole u Tutinu (ilustracija)
Sa Fejsbuk profila škole u Tutinu (ilustracija)foto: Fejsbuk/Srednja škola quot;Tutinquot;

Upitani da li u Crnoj Gori ima osoba koji sa diplomom te škole rade, posebno u državnoj upravi, iz resora Jakšić-Stojanović kažu da “MPNI nije u saznanju da li neko lice sa diplomom Srednje škole ‘Tutin’ iz Tutina, ima zasnovan radni odnos u javnom ili realnom sektoru”.

“…Upravo iz razloga što bez rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave niko ne može zasnovati radni odnos sa stečenom kvalifikacijom u inostranstvu. Dakle, lice kome nije donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave ne može ostvarivati pravo na rad i po osnovu rada u Crnoj Gori”, zaključuju iz MPNI.

Vlada je, na predlog resora prosvjete, krajem prošle godine donijela odluku da Crna Gora neće priznavati diplome sa šest privatnih ustanova iz Bosne i Hercegovine sve dok tamošnji sudovi ne donesu presudu u predmetu “Klaster”, u kojem se čelni ljudi tih fakulteta i univerziteta terete za trgovinu diplomama uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, kao i menadžmenta.

Ministarstvo je do presude bosanskih sudova obustavilo postupke priznavanja obrazovnih isprava koje su u prethodnom periodu stigle sa Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment “PIM”, kao i Visoke škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerziteta “Victoria International University” i Visoke škole “Union” iz Mostara i Internacionalnog univerziteta Brčko.

Optužnicom je, stoji na sajtu Tužilaštva BiH, pored šest ustanova, obuhvaćeno 15 osoba, uglavnom rektora, dekana i profesora na tim univerzitetima i fakultetima.

Oni se terete za trgovinu najmanje 49 visokoškolskih diploma: ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, menadžmenta…

“Prema prikupljenim dokazima, izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku. Tužilaštvo BiH i SIPA su prikupili dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom obimu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko hiljada eura”, stoji u potvrđenoj optužnici.

VIDEO: Borisa Džonsona ujeo noj

0

Bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona ujeo je noj kroz prozor automobila tokom posjete rezervatu životinja u Teksasu, vidi se na video-snimku koji je objavila njegova supruga Keri Džonson.

Na snimku, koji je postavljen na Instagramu, vidi se da noj ide prema automobilu u kojem je Boris Džonson sa sinom, a nakon što se približio noj je kroz otvoren prozor automobila ujeo bivšeg premijera za ruku, objavio je Miror, a prenosi Dan.

Boris Džonson je nakon bliskog susreta s nojem koji ga je ujeo poskočio od bola, dok je događaj nasmijao njegovog sina.

Keri Džonson je navela da je podijelila video jer je „suviše smiješno“ da ga ne objavi.

Begović: U UIKS-u najavljen štrajk zbog loših uslova, ali i sporih procesno pravnih radnji

0

Advokat Zdravko Begović kazao je  u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore da štrajk glađu pritvorenika i zatvorenika u UIKS-u koji je najavljen za sjutra može usporiti postupke pred sudovima i odlaganje suđenja, što nije dobro, prenosi Portal RTCG.

Pritvorenici se bune zbog loših uslova, ali i zbog nekih procesno pravnih radnji pravosuđa kojima su im ugrožena prava. Poručuje da država mora hitno da reaguje gradnjom novog zatvora u Podgorici, a i gradnjom palate pravde.

Kako je kazao, dobro je upoznat sa uslovima u UIKS-u, a štrajk koji je najavljen nije samo zbog loših uslova boravka zatvorenika, već i zbog procesno pravnih radnji u sporovima koji se vode protiv njih.

“Uslovi su loši, u Istražnom zatvoru je blizu 600 pritvorenika, a kapacitet je oko 200. Zamislite prostoriju od 15 do 20 kvadrata u kojoj je smješteno 10 do 12 osoba, sa jednim toaletom, tu se sprema i hrana, puši se, pritvornici imaju razne navike i bolesti. Uprava zatvora pokušava da poboljša uslove, ali su nemoćni i na državi je da što hitnije riješi taj problem, izgradnjom novog modernijeg zatvora na teritoriji Podgorice. U ovim uslovima gotovo je nehumano boraviti”, naglasio je Begović.

Objašnjava da je protest najavljen i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zbog pritvora koji traju previše dugo, jemstvo gotovo da je mrtvo slovo na papiru, odluke suda od jednog do drugog putuju veoma dugo. To su, kaže, ozbiljni razlozi gdje pritvorenici smatraju da su im povrijeđena prava i da su povrijeđeni zakoni i Ustav.

Određen broj pritvorenika će sjutra stupiti u štrajk glađu, a ako to potraje zbog iscrpljenosti neće, kaže Begović, možda moći ni da dođu na suđenja. Oni, dodaje, smatraju i da su oštećeni, jer u dužem vremenskom periodu nije donošena amnestija.

“Država ne samo da nema sluha za pritvorena lica, ona nema sluha ni za pravosuđe. Za palatu pravde četiri ministra dala su četiri moguće lokacije i od toga nema ništa. Mi u sudnicama svaki dan ukazujemo na te loše uslove za pritvorenike, jer su oni gotovo robovi. Pokušavamo da predstavimo sudijama te situacije kako bi ih podstakli da koriste alternativne mjere, kućni nadzor, redovno javljanje nadležnim organima, jemstvo…”, naglašava Begović.

Što se tiče suđenja Vesni Medenici, kaže da taj predmet neće patiti zbog štrajka, jer je samo jedna osoba u pritvoru. Ali ima drugih slučajeva gdje bi ovaj štrajk mogao da izazove da optuženi ne budu procesno sposobni i da se suđenja odlažu ili da budu oslobođena zbog isteka roka od tri godine pritvora.

Još jednom je ponovio da advokati nijesu isključivi krivci za odlaganje suđenja, kako se to često predstavlja u javnosti. Činjenica je da nema dovoljnog broj sudija, da imaju samo dvije sudnice.

“Ne sporim da ima i tih slučajeva da u određenim situacijama u dva do tri mjeseca do isteka roka neki advokati možda i pribjegavaju nekim odlaganjima kako bi njihovi klijenti izašli na slobodu, ali šta je sa periodom od tri godine prije toga, da li su advokati krivi i za to. Na kraju sudovi imaju način da sve to preduprijede i advokate kazne”, kazao je Begović.

Ističe da je situacija sada drugačija, jer u Specijalnom odjeljenju ima 11 sudija u odnosu na ranijih šest.

“Mladih pet sudija je tu i za očekivati je da se uhvate u koštac sa ozbiljnim slučajevima, ali i dalje nemamo dovoljan broj sudnica. Objektivno previše su skučeni i ograničeni prostori da bi se djelovalo na željeni način”, ocijenio je Begović.

Dodaje da u slučaju Vesne Medenice gdje je odlagan glavni pretres više od 20 puta, branioci nijedanput nijesu to izazvali.

“U tom predmetu je veliki broj optuženih, ali sudija Kovačević je napokon uzela predmet i to sada ima svoju dimaniku, zakazala je 40 glavnih pretresa do kraja juna. Saslušani su svi okrivljeni, zakazano je novo ročište na kojem će biti saslušani i neki svjedoci i to sada poprima obrise ozbiljnog procesa”, objasnio je Begović.

Ističe i da crnogorsko pravosuđe ima puno mladih, talentovanih i časnih sudija, ali nijesu dovoljno plaćeni, mora im se poboljšati materijalni status.

Predsjednica Vrhovnog suda je najavila povećanje plata, a ministar je takođe najavio da će ozbiljno razmotriti to pitanje na sjednici Vlade. Važno je, kako je kazao, da se ide korak po korak i očekuje da će se stanje popraviti.

Abazović: Sud odbacio Lazovićevu tužbu protiv mene

0

„Odolijevam pritiscima organizovanog kriminala i nastaviću svoju borbu – zajedno sa svojim kolegama – za pravednu, poštenu i drugačiju Crnu Goru. Dokumenta su na sigurnom. Ruka pravde neće stati. Idemo dalje – čekamo naredne presude i procese“

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je da je Osnovni sud u Ulcinju presudio da tužba nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića protiv njega nema osnova.

„Upravo sam primio presudu Osnovnog suda (od 5. aprila 2025) u Ulcinju, po tužbi Zorana Lazovića protiv mene. Sud je odlučio da tužba nema osnova. Odolijevam pritiscima organizovanog kriminala i nastaviću svoju borbu – zajedno sa svojim kolegama – za pravednu, poštenu i drugačiju Crnu Goru. Dokumenta su na sigurnom. Ruka pravde neće stati. Idemo dalje – čekamo naredne presude i procese“, napisao je Abazović na Fejsbuku.

Pred ulcinjskim sudom, je šest tužbi koje je advokat Zoran Piperović podnio protiv Abazovića kao pravni zastupnik Lazovića, biznismena Ranka Ubovića, njegove kompanije „Bemax“ i bivšeg suvlasnika te kompanije Aleksandra Mijajlovića.

Tužbe protiv Abazovića, pravni zastupnik Ubovića i Lazovića, podnio je „zbog toga što je premijer u više navrata iznio niz optužbi na njihov račun, a između ostalog, da su planirali njegovu likvidaciju“…

Joković: Najviše bih volio da neko od mladih kadrova preuzme rukovođenje partijom

0

Predsjednik Socijaliste narodne partije (SNP) Vladimir Joković kazao je da bi najviše volio da neko od mladih kadrova preuzme rukovođenje tom partijom.

Sjednica Statutarne komisije SNP održaće se danas, a na njoj će se razmatrati da li Joković ima pravo da se kandiduje za treći uzastopni mandat na predstojećem stranačkom kongresu.

Upitan da li će se treći put kandidovati za predsjednika SNP-a, Joković je rekao da će odluku o tome donijeti statutarna komisija.

“Ne mogu ja odlučivati o tome, već organi partije. Nijesam rekao ni da želim ni da ne želim da budem predsjednik partije”, kazao je Joković, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.

Dodao je da može da se desi da ne bude više predsjednik SNP-a.

“Iskreno sam za to da neko od mladih kadrova preuzme SNP da vodi. SNP je preživio mnoge događaje, preživjeće i ovo”, rekao je Joković.

Funkcioner SNP-a Dragan Ivanović rekao je da je protiv toga da se jedno lice treći put kandiduje za predsjednika partije i da to može dovesti do njenog cijepanja.

Komentarišući tu izjavu, Joković je kazao da statutarna komisija SNP-a ne odlučuje da li će se njemu ili nekom drugom omogući da se kandiduje ili ne.

“Statutarna komisija je nešto kao Ustavni sud u državi, posljednja instanca u partiji i tumači statut SNP-a. Ne bih previše komentarisao nijednu izjavu jer svaka moja izjava ili bilo koga drugog bi se mogla tumačiti kao pritisak na statutarnu komisiju koja je sastavljena od najuglednijih pravnika u SNP-u. Odluka je obavezujuća za svakog člana partije i kakva god bude ja ću je poštovati”, kazao je on.

Joković je podsjetio da je prvi put, na četvorogodišnji mandat predsjednika partije, biran 2017. godine

“Neki su govorili i tumače statut da on može važiti retroaktivno. Bio sam predsjednik SNP-a od 2017. do 2021. kada ova statutarna odluka nije važila. I od kongresa 2021. godine ova odluka je uvedena i ima onih koji tumače da je dva puta kandidatura dovoljna i onih koji kažu da nijedan pravni akt ne može važiti retroaktivno”, rekao je Joković.

Dodao je da je “potuno ostvaren čovjek” i da kada je 2017 .godine došao u partiju, da je SNP bio u ogromnim dugovima i bez poslanika,

“Sva tri su tada napustila partiju… Od tada sve smo dugove vratili, vratili se u Skupštinu, imamo najmlađi poslanički klub…”, zaključio je Joković.