Samo je komisija iz Berana prošle godine donijela 646 novih rješenja o utvrđivanju invaliditeta;

Direktorica minimarketa u Baru, koji mjesečno prometuje oko 20.000 eura, prima bruto platu od 4.800 eura, koju subvencionira država

Za subvencije zapošljavanja osoba sa invaliditetom prošle godine je potrošeno 33,1 milion eura, a za mjesečne naknade nezaposlenim osobama koje imaju papir o invaliditetu potrošeno je još 21,5 miliona eura, saopšteno je “Vijestima” iz Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koji djeluje u okviru Zavoda za zapošljavanje.

Te brojke nastavljaju da rastu i pored jasnih naznaka da je riječ o neprirodno visokom broju osoba koje su pribavile papire da imaju invaliditet, da u dvije opštine, Rožaje i Berane, živi osoba sa invaliditetom koliko u svim drugim opštinama zajedno. Ova dva grada i Kotor imaju po skoro isti broj stanovnika, a Kotor na Zavodu ima 33 osobe sa invaliditetom, Berane 1.971, a Rožaje 1.740. Prošle godine su donijeta 1.462 rješenja o utvrđenom procentu invaliditeta, od čega se 646 odnosi na Berane a podatak za Rožaje nije naveden.

U 2018. godini za 660 osoba sa invaliditetom su isplaćivane subvencije zarade, a u prošloj godini ta brojka je narasla na 4.550, dok je godišnji iznos subvencije porastao sa 2,7 na 33,1 milion. Iznosi naknada za nezaposlene osobe sa invalidietom u međuvremenu su porasli sa sedam na 21,5 miliona.

Za četiri mjeseca novih 555 “invaliditeta”

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciju i zapošljavanju lica sa invaliditetom iz ovog Fonda se poslodavcima koji zaposle osobe sa invaliditetom uplaćuje novac do 75 odsto bruto zarade na koju je prijavljena ta osoba, zavisno od stepena invaliditeta. Zakon nema ograničenja iznosa zarade koje se može subvencionisati niti ukupni iznos koji se subvencioniše. Takođe ovaj Fond nema nikakva zakonska ograničenja da kontroliše to zapošljavanje, da li taj zaposleni zaista radi i da li je visina njegove zarade realna njegovim radnim učincima, kao što to postoji u drugim državama.

Ovaj Fond se finansira od naplate posebne naknade koju plaćaju poslodavci koji nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom, i taj prihod je na godišnjem nivou od oko osam miliona eura. Preostalu razliku do 33 miliona eura obezbjeđuje Vlada iz državnog budžeta od redovnih poreza i drugih dažbina.

Kada bi iznos isplata subvencija odgovarao uplatama u Fond, država bi uštedila 25 miliona. Kada bi Rožaje i Berane imali uobičajan broj OSI u odnosu na svoju veličini, iznos ovih naknada bi se na godišnjem nivou smanjio za deset miliona eura. Odnosno da nema lažnih invaliditeta i prevara država bi uštedila 35 miliona eura. Vlada je prošle godine uvela više novih dažbina i mjera kojim pokušava namaknuti u budžet sličan iznos novca.

Iz Fonda navode da je broj osoba sa invaliditetom kojima subvencionušu zarade nastavio da raste i ove, i da je od početka godine do 9. maja odobreno 555 zahtjeva za subvenciju zarade, od čega za 372 osobe poslodavci prvi put ostvaruju pravo.

Pomoćni radnici “šiju” premijera i ministre

Dio poslodavaca i osoba sa invaliditetom je prije četiri-pet godina godina uočio zakonsku prazninu, odnosno da nema limitiranog iznosa subvencije ni kontrola. Od tada počinje višestruki rast broja osoba sa invaliditetom, kao i iznosa zarada na koji su prijavljeni i na koji dobijaju subvencije bez obzira na njihovu stručnu spremu i radno mjesto.

Tako je, na primjer, jedna osoba iz Berana koja ima papir o invaliditetu i kuvarica je po zanimanju, prijavljena na platu od 2.700 eura, koju njenom poslodavci subvencioniše država. U tom gradu subvencioniše se i plata prodavca auto-djelova koji je prijavljen na platu od 2.400 eura. Njegova plata je za 600 eura veća od plate premijera.

Platu veću od primjera u iznosu od 2.083 eura ima i jedan radnik, osoba sa invaliditetom iz Berana kojoj je zanimanje “rezanje i obrada drveta”. Jedan pomoćni radnik iz Rožaja, kojem država subvencioniše zaradu, prijavljen je na iznos 1.809 eura, odnosno ima za 300 eura veću platu od ministarke rada Naide Nišić, čiji je posao nadzor nad radom ovog Fonda i priprema zakona koji treba da spriječi ove zloupotrebe.

Na spisku zarada osoba koje imaju papir da su osobe sa invaliditetom i čije zarade subvencioniše država nalazi se veliki broj pomoćnih radnika, radnika u ugostiteljstvu, vozača, građevinskih radnika, točilaca naftnih derivata, pomoćnih radnika u administraciji… koje su zbog neograničenog iznosa subvencija, prijavljene na zarade koje su veće od plata poslanika i ministara, ali i direktora uspješnih firmi.

“Direktorici” plata veća od profita zbog subvencija

Jedan minimarket iz Bara ima za direktoricu osobu sa invaliditetom kojoj država subvencioniše zaradu. Prema podacima iz Poreske uprave ovaj minimarket imao je prošle godine prosječan mjesečni promet od oko 20 hiljada eura, ali je direktorica prijavljena na zaradu od 4.801 euro. Ukupan profit te firme za cijelu 2024. godinu iznosio je hiljadu eura, što ukazuje da firma postoji samo zbog subvencija. Direktorica tako uspješne firme je zvanično prijavljena na platu koja je veća od plate premijera i predsjednika države zajedno. Takođe, direktoru jedne firme iz Bijelog Polja, registrovane za šumarstvo i ribarstvo, država subvencioniše prijavljenu platu od 4.859 eura. Ukupan promet te firma za cijelu godinu bio je 250 hiljada eura, a prijavljeni profit je iznosio 10 hiljada.

Koliko je jedna humana ideja pretvorena u ogromnu zloupotrebu tih prava i pljačku države, pokazuju podatak da je budžet Zavoda za zapošljavanje oko 60 miliona eura, da osobama sa invaliditetom po ova dva osnova isplaćuje 54 miliona eura, a da program aktivne mjere zapošljavanja, glavni posao Zavoda, vrijedi 3,5 miliona eura.

Korisnici subvencija protestom srušili novi zakon

Zavod za zapošljavanje i Fond već tri godine pokušavaju da ukažu da postoje nedorečenosti u zakonu koje omogućavaju zloupotrebe kod sticanja invaliditeta, određivanja iznosa prijavljenih zarada i da sve to utiče na pustošenje njihovog budžeta.

Ministarstvo rada je krajem prošle godine iniciralo izmjenu Zakon o prefosionalnoj rehabilitaciji kojim se po ugledu na članice EU iznos subvencije (ne zarade) ograničio na vrijednost prosječne bruto zarade, osnovan jedinstveni centar za vještačenje invaliditeta i uvedene kontrole poslodavaca i učinka radnika.

Grupa nevladinih organizacija i osoba sa invaliditetom, među kojima su bili i poslodavci korisnici subvencija, krajem marta ove godine, kada je taj predlog zakona trebalo da krene u proceduru, organizovala je protest ispred Ministarstva, prijetila da će tu zanoćiti, nakon čega su iz Ministarstva povukli predlog.

U Hrvatskoj subvencija može da iznosi od 10 do 70 odsto bruto zarade te osobe. Međutim, iznos zarade ne određuje sam poslodavac i ta osoba već Centar za profesionalnu rehabilitaciju na osnovu procjene radnog učinka. Visina subvencije zavisi od školske spreme a subvencionisani dio zarade može biti najviše do 1.348 eura mjesečno.

Naknade od Zavoda od 240 do 450 eura mogu trajati do penzije

Osobe sa invaliditetom koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih po zakonu imaju pravo na veće naknade i mogu da ih primaju sve do odlaska u penziju. One iznose 40% minimalne zarade.

Od 1. oktobra 2024. godine minimalna zarade je 600 eura za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije obrazovanja odnosno 800 eura za radna mjesta sa VI i višim nivoima kvalifikacije obrazovanja. Tako da od tada novčana naknada iznosi 240 ili 320 eura plus doprinos za PIO. Osobama koji su invalidi rada II i III kategorije, a nalaze se na evidenciji, neto naknada iznosi 450 eura.

Ove stavke su mnogo veće da zvaničnih iznosa socijalne pomoći, jer, na primjer, naknada za materijalno obezbjeđenje četveročlane porodice iznosi 160 eura.

Počela hapšenja zbog fiktivnog zapošljavanja OSI

Službenici policije podnijeli su prošle sedmice krivične prijave protiv tri firme iz Bijelog Polja i odgovornih lica u njima zbog sumnje da su fiktivno zaposlili 11 osoba sa invaliditetom (OSI) kako bi ostvarili prava na subvencije.

Jedan od tih poslodavaca je, kako je navedeno, u kontinuitetu od 2019. godine imao fiktivno zaposlenih pet osoba sa invaliditetom.

U saopštenju Uprave policije je navedeno da ovi zaposleni nisu obavljali privrednu djelatnost. Ukupna šteta po budžet je procijenjena na 353 hiljade eura.