U sjevernim predjelima Crne Gore danas će biti oblačno, a na jugu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje je moguća kratkorajna kiša.
Vjetar će tokom dana biti u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, a krajem dana ili tokom noći u pojačanju, umjeren do jak.
Jutarnja temperatura od pet do 16, najviša dnevna od devet do 26 stepeni.
Najmanje 12 osoba je povrijeđeno u napadu nožem koji se dogodio večeras na glavnoj željezničkoj stanici u Hamburgu.
Lokalna policija je potvrdila da je uhapsila osumnjičenog napadača i da je u toku velika operacija, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tri žrtve su u kritičnom stanju, tri su teško povrijeđene, a šest osoba je zadobilo lakše povrede.
Motiv napada zasad nije jasan. Hamburška policija je na društvenoj mreži Iks saopštila da je, prema izvještajima, jedna osoba nožem povrijedila nekoliko ljudi na stanici.
Glavna željeznička stanica u Hamburgu jedno je od najprometnijih saobraćajnih čvorišta u Njemačkoj s više od 550.000 putnika dnevno prema podacima njihove veb stranice.
Često je pretrpan tokom saobraćajne gužve petkom. Ovo je najnoviji nasilni napad u Njemačkoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
U Kosovskoj Mitrovici danas se desio incident kada su kosovski policajci u centru grada okružili jednog srpskog maturanta. Jedan od policajaca hvatao ga je za vrat i maltretirao, a na vratu mladića bili su vidljivi tragovi krvi. Maturanta su od daljeg maltreranja spasili građani i profesori.
Incident se dogodio u centru Kosovske Mitrovice, kada su maturanti u pratnji profesora i uz trubače tradicionalno defilovali gradom. Uslijedile su reakcije iz obližnjeg kafića, kada je jedan od gostuju pokazivao simbol orla i velike Albanije, a maturanti su odgovorili pokazivanjem srednjeg prsta, prenosi N1.
Kosovski policajac tada je dotrčao do maturanata i iz grupe izvukao mladića, kojeg je kasnije maltretirao pred drugim građanima, ali i kolegom koji je pokušavao da smiri situaciju – kako svog kolegu, tako i uznemirene građane srpske nacionalnosti.
Na snimicima koje su objavili mediji i koji su se pojavili na društvenim mrežama vidi se kako mlađi kosovski policajac stiska za vrat maturanta, prstom mu pritiska grkljan, a po vratu mladića vidljivi su tragovi krvi.
U pomoći maturantu najuporniji je bio profesor, kojem je na majici pisalo IV3 isto kao i mladiću, pa se pretpostavlja da je u pitanju razredni starješina. On nije puštao maturanta sve dok uz pomoć drugih građana nije uspio da ga odvoji od policajca i odvede.
Maturantima u Kosovskoj Mitrovici brane da nose zastavu svoje države u svojoj zemlji! Ne daju im da slave maturu i pevaju! Hvataju ih za vrat!! Proviciraju!!!
Koji je rezultat @avucic @anabrnabic @PetkovicPetar ?!!!!!!! pic.twitter.com/sPmA3YKohD— Vladimir Štimac (@stimac15) May 23, 2025
Kancelarija za Kosovo i Metohiju navodi da je tokom današnjeg incidenta više kosovskih policajaca okružilo, guralo i provociralo srpskog mladića, maturanta, da su ga hvatali za vrat i obraćali mu se na albanskom jeziku.
– Pitanje je šta bi dodatno bilo sa srpskim maturantom da se sve nije dešavalo usred bijela dana i naočigled brojnih svjedoka, njegovih sugrađana i profesora, jer je i te kako dobro poznato da Kosovska policija kada su srpska djeca u pitanju prekoračuje dužnost, koristi prekomjernu silu, prebija, privodi bez razloga i pitanja – navela je Kancelarija, prenosi N1.
Ističu da prizor iz Kosovske Mitrovice predstavlja sliku obespravljenosti, ugnjetavanja i terora u kom žive i kom su izloženi Srbi na Kosovu i Metohiji, a kojeg nijesu pošteđena ni djeca.
– Snimak ovog sramnog postupanja treba da pogledaju svi predstavnici Evropske unije i međunarodnih misija i da se zapitaju zašto svuda na svijetu djeca imaju pravo da u veselju isprate poslednje dane škole, samo srpska omladina na Kosovu i Metohiji izložena je progonu, odmazdi onih koji traže i najmanji i najbezazleniji povod da nad njima demonstriraju silu – zaključila je Kancelarija.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović izjavio je da Crna Gora i njeni građani ne mogu biti taoci onih koji negiraju njenu državnost, ali ni onih kojima je organizovani kriminal prihvatljivo sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva.
– Zemlju ne možemo graditi veličanjem ljudi s kriminalnom pozadinom, isto kao što ne možemo veličati one koje je istorija prepoznala kao zločince. Ne smatram da treba da budemo taoci negatora državnosti Crne Gore, niti ljudi kojima su ubistva, mučenje i organizovani kriminal prihvatljivi ako su u službi njihovih političkih ciljeva, organizacija ili radi sticanja materijalne dobiti – rekao je Abazović u autorskom podkastu „Petak sa Dritanom“.
Govoreći o 19 godina nezavisnosti i gotovo pet godina od promjene vlasti, Abazović je govorio o porukama koje se mogu čuti u javnosti tim povodom.
– Građani Crne Gore žele da sa svojih leđa skinu teret organizovanog kriminala – to je jedini način da zemlja krene naprijed. Ako neko misli da će porukama koje nas dijele na dva tabora postići napredak, ja to ne želim. Danas šaljem jasnu poruku – vratimo se sebi. Treba da gradimo modernu demokratsku državu koja pripada svima, dostojnu svog imena i budućnosti u EU. Hajde da zajedno rješavamo sve postojeće anomalije. Nemojmo da se stalno dijelimo. Ovo je zemlja svih građana. Hajde da učinimo da Crna Gora bude moderna država, dostojna svog imena, istorije i budućnosti koju treba da gradi u EU – poručio je.
Podsjetio je da je odluka o nezavisnosti donesena na referendumu – jedinom u svijetu gdje je za uspjeh bila potrebna podrška 55% građana – te da se danas ne mogu preispitivati sve odluke Parlamenta. Istakao je i da je svjestan kako je DPS sprovodio izbore.
Dodao je da je nova vlast mogla uraditi više, podsjetivši da su se tokom 19 godina nagomilali korupcija i organizovani kriminal, da se država prezadužila i da nije bilo većih infrastrukturnih iskoraka.
– Ipak, moramo reći da je u istoriji jednog naroda jedna od najvažnijih tačaka upravo zaokruživanje državnosti – rekao je.
Komentarišući nedavne sjednice skupštinskih odbora za odbranu i bezbjednost i Anketnog odbora za neriješene zločine, ponovio je da je vlast – zbog nedostatka političke vizije – otvorila teme iz prošlosti, iako, kako kaže, ne spori potrebu da se te teme riješe.
– Prvih 45 dana na Odboru nije bilo rasprave – jer su prošli izbori u Nikšiću – a onda se pojavio Duško Marković. Ko je mogao da pomisli da će on, nakon 21 godine, reći: ‘Da, ovo su nalogodavci ubistva Duška Jovanovića, ovo su finansijeri, ovo je bilo pod pečatom države‘… – dodao je.
Abazović je ocijenio da je Marković htio nešto da preduzme da bi to uradio ranije.
– Ovakvi postupci samo urušavaju državni parlament i odmažu u rješavanju ubistva Duška Jovanovića. Rješenje je u rukama Državnog tužilaštva, koje, po mom mišljenju, posjeduje materijal koji može biti dobra osnova za napredak u ovom slučaju – rekao je, zapitavši ironično zašto nova vlast ne pozove Mila Đukanovića pred Anketni odbor.
Abazović je rekao su „kriminalne strukture našle novog konja za jahanje, ono što nije mogao DPS, sada im isporučuju druge stranke na vlasti“.
Budvanin M. B. osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je 21. maja, u ranim jutarnjim satima, u Budvi, vozio pod dejstvom opojne droge kokain, saopštili su iz budvanskog Suda za prekršaje.
Kako su kazali, dan kasnije osuđen je i jedan albanski državljanin, jer je vozio pod dejstvom alkohola.
„D. Sh. (1990), državljanin R. Albanije, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana jer je 22. maja 2025. godine upravljao vozilom na teritoriji opštine Ulcinj pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,09 g/kg“, navodi se u saopštenju.
Dežurne sudije su obojici okrivljenih odredile i zabranu upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od po četiri mjeseca, a okrivljeni D. Sh. je, kao strani državljanin, zbog opasnosti od osujećenja izvršenja zatvorske kazne, odmah sproveden u UIKS Spuž.
Na poziv šefa američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmena Majka Tarnera, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u posjeti je Sjedinjenim Američkim Državama od 23. do 26. maja.
Tokom posjete, Milatović će prisustvovati Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koja se održava u Dejtonu, povodom obilježavanja trideset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kako saznajemo, Milatović će se sastati sa zamjenikom državnog sekretara SAD Kristoferom Landauom u Dejtonu.
Teme razgovora crnogorskog predsjednika i zamjenika šefa američke diplomatije, saznajemo, biće predstojeći NATO samit u Hagu, predviđeno povećanje izdvajanja za odbranu i strateško partnerstvo sa SAD.
Ovo je prvi susret jednog crnogorskog zvaničnika sa nekim višim funkcionerom administracije predsjednika SAD Donalda Trampa.
Landau, zamjenik državnog sekretara Marka Rubia, predvodi američku delegaciju na događaju u Dejtonu.
U okviru zvaničnog dijela programa, predsjednik Crne Gore će zajedno sa ostalim liderima učestvovati na događaju visokog nivoa u okviru kojeg će imati i obraćanje.
„Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanaka biće fokusirane na jačanje savezništva i produbljivanje međusobne saradnje. Poseban akcenat biće stavljen na oblasti bezbjednosti, vladavine prava i ekonomske saradnje. Ova posjeta istovremeno predstavlja snažnu potvrdu posvećenosti Crne Gore jačanju strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnoj ulozi u okviru evroatlantske zajednice“, piše u saopštenju kabineta predsjednika države.
U Crnoj Gori je za prva četiri mjeseca ove godine zbog vožnje pod dejstvom alkohola uhapšeno 967 osoba, kazali su iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su u tom periodu službenici saobraćajne policije alkotestirali 53.452 vozača.
– I testiranjem utvrdili prisustvo alkohola u organizmu kod 2.644 vozača, dok je 87 vozača odbilo alkotestiranje – rekli su iz policije agenciji MINA.
Testiranjem je, kako su kazali, utvrđeno da je 967 vozača upravljalo vozilima pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od jednog promila i većoj.
– Shodno Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kada se kod vozača testiranjem utvrdi da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila, ili odbije da se podvrgne alkotestiranju, obavezno je hapšenje – podsjetili su iz policije.
Oni su kazali da je najveći broj evidentiranih vozača koji su uhapšeni zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola bio na teritoriji Podgorice.
Iz policije su rekli da su, kada su u pitanju mladi i vozači početnici, prilikom kontrole evidentirana 373 vozača koja su upravljala vozilom pod dejstvom alkohola, dok je sedam vozača iz te kategorije odbilo alkotestiranje.
Oni su naveli da su 83 mlada vozača i vozača početnika upravljala vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila.
Predsjednik SAD Donald Tramp predložio je uvođenje carina od 50 odsto Evropskoj uniji od 1. juna.
– Evropska unija, koja je osnovana prvenstveno s ciljem iskorišćavanja Sjedinjenih Američkih Država u trgovini, izuzetno je teška za saradnju. Njihove snažne trgovinske barijere, PDV, apsurdne kazne za korporacije, netarifne prepreke, monetarne manipulacije, nepravedne i neutemeljene tužbe protiv američkih firmi i drugo, doveli su do trgovinskog deficita sa SAD-om većeg od 250 milijardi dolara godišnje – brojka koja je potpuno neprihvatljiva – naveo je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
Kako je istakao, pregovori sa EU ne vode nikuda.
– Zbog toga preporučujem uvođenje ravnomjerne carine od 50 odsto na Evropsku uniju, s početkom od 1. jun 2025. Za proizvode koji su proizvedeni ili sastavljeni u Sjedinjenim Državama, carina se ne primjenjuje. Hvala vam na pažnji – napisao je Tramp, prenosi Index.hr.
Varijabilni dodatak na zaradu od oko 230.000 eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije Vlade u julu 2024. do kraja te godine. Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivala i javnim funkcionerima, u iznosu od skoro četiri hiljade eura.
Gvozdenović je kazala da Ministarstvo finansija CDT-u nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima, ili su isplaćivane i javnim funkcionerima. Objasnila je da su od ministarstava tražili podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera koji su ostvarili pravo na isplatu.
Prema podacima koje su dobili, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos – 58.228 eura, ali, kako navode iz CDT-a, nijesu precizirali koliko je državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora nagrađeno varijabilom.
– Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državna službenika i namještenika zaposlena u ministarstvu – rekla je Gvozdenović.
Ministarstvo turizma, kako je dodala, isplatilo je 23.960 eura varijabila za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura primio je i jedan funkcioner.
– Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera – naglasila je Gvozdenović.
Trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primili su varijabilu u ukupnom iznosu od 23.356 eura.
– Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nagradilo je varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika, u ukupnom iznosu od 22.970 eura – rekla je Gvozdenović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) isplatilo je na ime varijabile 20.537 eura. Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal za 21 službenika MPNI isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćen je 14.951 euro.
Ministarstvo odbrane je isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore, u ukupnom iznosu od 19.851 euro. Gvozdenović je kazala da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 euro.
– Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera – dodala je Gvozdenović.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo je na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika, dok je resor rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga utrošio 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
– U odgovoru ovog ministarstva navedeno je da je šest službenika i četiri javna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, a devet službenika u decembru – kazala je Gvozdenović.
Ministarstvo saobraćaja isplatilo je 3.798 eura kao varijabilni dio zarade za petinu zaposlenih, odnosno za njih 12. Ministarstvo energetike je varijabilu u iznosu od 1.113 eura isplatilo petorici službenika.
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO za pet mjeseci isplatilo varijabilu u iznosu od 1.905 eura za šestoro zaposlenih.
U šest resora nijesu dijelili varijabile
Gvozdenović je kazala da su ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva obavijestila CDT da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile.
Ona je podsjetila da, prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitet rada.
– Bez jasno definisane procedure i kriterijuma, postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima – navela je Gvozdenović.
Ona je saopštila da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja, koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana.
– Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su, za razliku od njih, odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga „sačinjavanja nove informacije“ – ukazala je Gvozdenović.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je danas da je usphješno završena velika razmjena zarobljenika između Rusije i Ukrajine.
– Velika razmjena zarobljenika upravo je završena između Rusije i Ukrajine. Čestitke objema stranama na ovoj pregovaračkoj pobjedi- rekao je Tramp.
– Ovo bi moglo da dovede do nečeg velikog – naveo je Tramp na svom nalogu na društvenoj mreži „Truth Social”.
Ukrajina je prethodno dostavila Rusiji spisak sa 1.000 ratnih zarobljenika, u okviru priprema za najavljenu razmjenu, rekao je juče zvaničnik ukrajinske vojne obavještajne službe.
Dogovor o sprovođenju te razmjene postignut je ranije ovog mjeseca u Istanbulu