Demokratska partija socijalista (DPS) je najavila da će naredni skup biti održan u četvrtak, 30. oktobra, u Beranama.
“Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, navodi se u objavi DPS-a na mreži X.
Foto: DPS
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom “Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru” održan je 9. oktobra kod Spomenika na Stražici u Pljevljima.
Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba.
Prošlo je 84 godine od strijeljanja u kragujevačkim Šumaricama oko 3.000 nedužnih građana, među kojima je bilo i oko tri stotine đaka i nastavnika. U Srbiji se 21. oktobar obilježava kao Dan sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu. U znak sjećanja, u Šumaricama će i ove godine biti održan „Veliki školski čas“.
Masakr nad više hiljada srpskih civila, muškaraca i djece, gimnazijalaca, njemačka kaznena ekspedicija izvršila je kao odmazdu zbog napada, pogibije i ranjavanja nekoliko njemačkih vojnika od strane ustanika u okolini grada.
Ubijeno je, koliko se zna, 2.796 srpskih civila, među njima 412 u obližnjim selima, a ostali u Kragujevcu. Pored brojnih drugih, Njemci su tada priveli i odveli na strijeljanje čak i đake viših razreda gimnazije, od petog do osmog razreda.
U Srbiji je od ljeta 1941. godine bio u toku ustanak, pošto je Kraljevina Jugoslavija napadnuta i okupirana nekoliko mjeseci ranije, u aprilu.
Neposredni povod za njemački napad bio je prevrat koji se dogodio 27. marta u Beogradu, kada je oborena vlada Cvetković–Maček, potpisnica Protokola o pristupanju Paktu dva dana ranije. Berlin je, inače, bio krajnje nepovjerljiv prema Beogradu od ljeta 1940, pošto su, nakon kapitulacije Francuske, Nijemcima pali u ruke dokazi da su simpatije vlasti u Beogradu bile protivne interesima Njemačke.
Prava pozadina napada na Jugoslaviju nalazila se u prethodnoj odluci Berlina da se britanske trupe odstrane iz Grčke, koja je okupirana odmah poslije Jugoslavije, pri čemu su Britanci pobjegli na Krit, a zatim, nakon njemačkog desanta, u Egipat.
Ustanak u Srbiji pod vođstvom KPJ, koji je započeo 7. jula 1941. godine, izbio je nakon što je Njemačka napala Sovjetski Savez.
Sto za jednoga
Vrh KPJ postupio je tada u skladu s nalogom iz Moskve. Kako je ustanak odmicao, uslijedile su njemačke represalije, a potom i naredba da će se nadalje za jednog poginulog Njemca strijeljati stotinu građana Srbije kao odmazdu.
Odluka okupatora da uslijedi strijeljanje u Kragujevcu donijeta je nakon napada ustanika 16. oktobra na putu Kragujevac–Gornji Milanovac, između sela Bara i Ljuljaka, kada je njemačka kolona dočekana u zasjedi.
Bila je to zajednička akcija partizana – tada Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda (kasnije NOVJ) – i četnika, pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je poginulo 10 njemačkih vojnika, a 26 ranjeno.
Prema drakonskoj odredbi Franca Bemea, tadašnjeg glavnokomandujućeg njemačkog generala u okupiranoj Srbiji, donijetoj 10. oktobra, propisano je strijeljanje 100 Srba za jednog ubijenog, a 50 za svakog ranjenog Nijemca.
Naredbu da se sprovede odmazda u Kragujevcu neposredno je izdao major Oto Deš, tada zapovjednik 749. puka sa sjedištem u Kraljevu. Izračunato je da će se, po naredbi generala Bemea, radi odmazde strijeljati 2.300 osoba.
Iz Kraljeva je nalog prosleđen majoru Paulu Kenigu u Kragujevac. Oto fon Bišofšauzen, krajskomandant, insistirao je tada da su okolna sela, kako se izrazio, „legla bandita“, te da bi odmazde, hapšenja i strijeljanja, trebalo započeti u njima.
Sam Kragujevac Bišofšauzen je opisao kao uglavnom mirnu sredinu. Odmazde su tako započele u obližnjim selima – 19. oktobra u Maršiću, Ilićevu i Grošnici – a nastavljene masovnim strijeljanjem u Kragujevcu 21. oktobra, djelom i prethodnog dana.
Nije u potpunosti razjašnjeno koliko je ljudi tada uhapšeno, ali se procjenjuje da je privedeno između pet i šest hiljada građana, i to sasvim neselektivno.
Hapšeni su muškarci starosti između 16 i 60 godina, mada je među privedenima bilo i mlađih i starijih, a koliko se zna, otpora prilikom privođenja nije bilo. Hapšenja i uzimanje talaca tada nijesu bili rijetki, ali je malo ko pretpostavljao da će uslijediti masovno strijeljanje.
Privedeni su potom sabijeni u topovske šupe koje je ranije koristio artiljerijski puk „Tanasko Rajić“ jugoslovenske vojske. Tada je izvršena selekcija – neki građani su izdvojeni, odnosno zamijenjeni drugima.
Izvršioci strijeljanja bili su pripadnici Vermahta, dakle regularnih njemačkih trupa – Prvi bataljon 724. pješadijskog puka i Treći bataljon 749. puka.
Tragedija Kragujevca, kada je grad bezobzirnim strijeljanjem hiljada žitelja zavijen u crno, potresla je cijelu Srbiju i dovela do preispitivanja smisla ustanka u takvim okolnostima.
Odluka o izgradnji Spomen-parka donijeta je 1953. godine, kada je prvi put održana i zvanična komemoracija. Spomen-park, koji je kasnije dograđivan, obuhvata površinu od 352 hektara, na kojoj se nalazi 30 masovnih grobnica.
Od 1971. godine u Šumaricama se održava manifestacija „Veliki školski čas“, kojom se podsjeća na masakr iz oktobra 1941. godine. Srpska pravoslavna crkva je nevine stradalnike kanonizovala i proglasila novomučenicima. Vlada Srbije je 2012. godine donijela odluku da se dan masakra u Kragujevcu obilježava kao Dan sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu.
„Krvava bajka“
Kragujevačka tragedija je, kako istoričari upozoravaju, bila poznata širom svijeta već tokom Drugog svjetskog rata i odmah je postala simbol stradanja djece i civila u tadašnjoj Jugoslaviji i Srbiji.
Spomen-park „Kragujevački oktobar“, u okviru kojeg se nalazi i Muzej „21. oktobar“, kao i pjesma Desanke Maksimović „Krvava bajka“, čuvaju sjećanje na strijeljane građane.
U muzeju su izložene i lične stvari stradale djece – kape, đačke knjižice, dokumenta – sve ono što su imali kod sebe kada su strijeljani.
Prvo okupljanje porodica i rodbine nastradalih u Šumaricama održano je 1944. godine.
Spomen-park „Kragujevački oktobar“ osnovan je 1953. godine s ciljem da očuva uspomenu na strijeljane đake i građane, da njeguje kulturu sjećanja i širi ideju mira i tolerancije kroz memorijalne i umjetničke manifestacije.
Veliki školski čas, pored spomenika strijeljanim đacima i profesorima, održava se svake godine od 1971. godine.
Poslanik DPS Nikola Janović govorio je o izboru nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Janović je naveo da mu trenutno stanje liči na „klasičnu partijsku trgovinu između parlamentarne većine“.
„Proces se degradira, pa se dešava da oni koji imaju veliko znanje i značajne biografije se i ne javljaju na ovakve oglase, jer ne žele da ih provlače kroz blato, a to znači da će se na kraju izabrati oni sa manje stručnosti, znanja i integriteta koji slušaju uputstva“, rekao je on.
Janović je dodao i da mu je žao zbog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
„Jer i sam degradira poziciju predsjednika. Nevjerovatan je talenat da se svakog dana dodvori nekome, a jednako ga svi ne podnose. Ne uspijeva da napravi autoritet predsjednika i na njegove konsultacije se evo niko ne odaziva“, kazao je Janović, navodi RTCG.
U Crnoj Gori danas se saobraća po pretežno suvim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Sporiju i oprezniju vožnju savjetujemo na dionicama koje prolaze kroz usjeke zbog mogućih sitnijih odrona. Apelujemo na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, doći će do obustave saobraćaja od 17.20 do 20.30 sati, zbog protesta.
Do 21. oktobra dolaziće do totalnih obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 10.00 do 13.00 i od 15.00 do 18.00 časova na magistralnom putu M-2 dionica Slijepač Most-Ribarevine zbog izvođenja radova.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj se do 31. oktobra obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 13.00 i od 15.00 do 19.00 sati.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na adaptaciji kosine na magistralnom putu M-2 dionica Sotonići-Virpazar, u mjestu Virpazar. Radovi se izvode od 00.00 do 06.00 časova.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Do završetka radova saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično zbog izvođenja radova u trupu magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje(obilaznica)-Barski most na desnoj kolovoznoj traci u mjestu Nikoljac.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik-Andrijevica.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova do završetka radova.
Do završetka radova od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu đprinceza Ksenija od 15. septembra vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Smokovac-Mateševo. Neophodan dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Danas se do 07.00 sati odobrava povremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila na putnim pravcima od Luke Bar-Sutomore-Podgorica-Nikšić-Jasenovo Polje-Vjetropark Gvozd zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd.
Do 30. decembra zbog izvođenja radova na sanaciji zaštitno odbojne ograde i čišćenju drenažnog sistema doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na dionici puta izmedju raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac.
Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
U protekla 24 sata dogodilo se 25 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a 12 lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za tu namjenu izdvojeno 888.000, 2023. – 391.407, 2022. – 504.818 i 2021. – 293.187 eura
Za službena putovanja poslanika u prethodne četiri godine iz budžeta Skupštine izdvojeno je oko dva miliona eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je lani za tu namjenu izdvojeno 888 hiljada eura, 2023. godine – 391.407, 2022. – 504.818 i 2021. godine 293.187 eura.
U troškove službenih putovanja ulaze rashodi za avio-karte, hotelski smještaj u zemlji i inostranstvu, dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, kao i dnevnice i naknade za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe za dolazak na skupštinska zasjedanja.
“Odavno je otvorena javna dilema da li treba ići na baš svaki put za koji se ukaže mogućnost, a što donosi ugodnost i dnevnice onome ko putuje, ili treba da budu opravdana samo ona službena putovanja koja imaju svrhe i koja su u vezi sa funkcijom parlamenta”, kazala je za “Vijesti” direktorica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović.
Ukazala je da je crnogorski parlament poreske obveznike 2021. godine koštao oko 8,5 miliona, a u ovoj godini je projektovano da se za njegov rad izdvoji 14,5 miliona, što je za svega nekoliko godina, kako je ocijenila, značajno uvećanje.
Ines Merdovićfoto: Screenshot/Youtube
“U ovoj godini je (planirani) trošak za službena putovanja i reprezentaciju (poslanici + administracija Skupštine) na nivou od preko 1,3 miliona, pa to znači da oko devet odsto od ukupno planiranog troška za ovu godinu za rad parlamenta (14,5 miliona) otpada na putovanja (dnevnice, smještaj, prevoz) i reprezentaciju (ručkovi, večere, zakuske, događaji)”, kazala je Mrdović.
Ona je ocijenila da ovoliko projektovani izdatak za službene puteve u zemlji i inostranstvu uvijek otvara pitanje svrsishodnosti i stvarne opravdanosti svih putovanja, odnosno koliko se racionalno troši novac građana.
Prošle godine, od ukupnih troškova službenih putovanja, najviše je izdvojeno za prevoz u inostranstvu, oko 243.700 eura, dva i po puta više nego 2023.
Nešto manje je koštao smještaj u inostranstvu (240.357 eura), dok su dnevnice za službena putovanja u inostranstvu iznosile 114.654 eura.
Prevoz na službenom putovanju u zemlji koštao je 1.254 eura, a smještaj na službenom putovanju u zemlji 24.926 eura.
Za prevoz na službenom putovanju u zemlji (dolazak na skupštinska zasjedanja – korišćenje privatnog vozila u službene svrhe) izdvojeno je 210.557 eura.
U izvještaju o utrošenim sredstvima od 1. januara do 31. decembra 2024. nije navedena potrošnja po poslanicima pojedinačno, a Skupština još nije objavila izvještaj o radu za prošlu godinu.
Poslanici osim dnevnica za službena putovanja dobijaju i dnevnice za dolazak na skupštinska zasjedanja. Prošle godine su po tom osnovu dobili 43.650 eura, tri i po puta više nego 2023.
Za dnevnice poslanika za službena putovanja u zemlji izdvojeno je 4.230 eura.
Rashodi za gorivo iznosili su 53.754 eura, što je u odnosu na 2023. godinu 14 hiljada eura više.
Prošle godine, kako su “Vijesti” objavile pozivajući se na dostavljene podatke iz Skupštine, od poslanika je najviše putovala predsjednica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović. Ona je ubilježila 18 službenih putovanja u prošloj godini koja su koštala ukupno 24.594 eura.
Slijedi potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (AF) sa 15 putovanja, pa Jelena Nedović (PES) sa 14 putovanja. Amer Smailović (BS) bio je na 13 službenih putovanja, dok su po 12 puta službeno putovali bivša poslanica, sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević (DNP) i poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić (NSD) je u prošloj godini imao 12 službenih putovanja, za koja nije uzimao dnevnice.
Po deset službenih putovanja prošle godine su imali Duško Stjepović i Anđela Vojinović (Demokrate), kao i Nikola Zirojević (SD).
Mrdović je kazala da izvještaj o potrošnji za proteklu godinu prikazuje koliko je novca potrošeno za koju svrhu, ali i dalje ostaje nedovoljno transparentan.
“Na primjer, za ugovore o djelu prikazana je isplaćena suma od oko 360 hiljada eura, ali to nije praćeno podacima o broju zaključenih ugovora o djelu, na šta su se oni odnosili, ili sume za pojedinačne ugovore. U cilju potpune transparentnosti, a imajući u vidu da se radi o ugovorima koji u javnoj sferi izazivaju sumnje u prikrivena zaposlenja ili su u vezi dodatnih novčanih privilegija, to bi bilo opravdano objavljivati ih na sajtu Skupštine, uz prethodnu anonimizaciju ličnih podataka”, istakla je Mrdović.
Ona je ocijenila da se isto odnosi i na ugovore o konsultantskim uslugama, za šta je ove godine predviđen trošak od 1,6 miliona, a prošle godine je za to utrošeno 360.000.
Mrdović je istakla da izvještaj za prošlu godinu pokazuje da je Skupština donijela četiri rješenja za novčanu pomoć pravnim licima u ukupnom iznosu od 92 hiljade eura.
“Međutim, nejasno je da li su pravna lica možda nevladine organizacije, ili javne ustanove, ili privredna društva, javna ili privatna, ili fondacije… a naročito je nejasno po kojim kriterijumima se dodjeljuje ta novčana pomoć i ko o tome odlučuje”, istakla je Mrdović.
Ona je ocijenila da u izvještaju postoji i niz drugih finansijskih podataka koji bi bili opravdani da budu praćeni i dodatnim statističkim i konkretnim podacima:
“Na primjer, lista poslanika i zaposlenih sa iznosima mjesečnog troška za telefone, lista poslanika i zaposlenih koji dobiju na korišćenje laptopove, mobilne telefone i slično, mjesečne liste potrošnje goriva…”, kazala je Mrdović.
U 2023. godini troškovi za službena putovanja su raspoređeni tako što je smještaj na službenom putovanju u zemlji koštao 12.780, a u inostranstvu 88.070 eura.
Prevoz za službena putovanja u zemlji je 2023. koštao 45.102, od čega dolazak na skupštinska zasijedanja – korišćenje privatnog vozila u službene svrhe – 44.188 eura. Na prevoz za službena putovanja u inostranstvo otišlo je 85.298 eura, od čega za avio-karte 80.859. Na dnevnice za službena putovanja u zemlji utrošeno je 12.096, a za dnevnice za službena putovanja u inostranstvu 42.562 eura…
U 2022. godini za smještaj na službenom putovanju u zemlji utrošeno je 23.043, a za smještaj na službenom putovanju u inostranstvu 112.289 eura.
Prevoz za službena putovanja u zemlji u toj godini iznosio je 153.280 eura, a na dolazak na skupštinska zasijedanja – korišćenje privatnog vozila u službene svrhe, potrošeno je 152.397 eura.
Prevoz za službena putovanja u inostranstvo u 2022. godini iznosio je 121.482 eura, od čega je za avio-karte utrošeno 117.037 eura. Dnevnice za službena putovanja u zemlji iznosile su 33.003 eura, a za službena putovanja u inostranstvu 58.198 eura.
U prvoj polovini 2021.godine za službena putovanja ukupno je utrošeno 81.563 eura. Od jula do decembra 2021. godine za smještaj na službenom putovanju u zemlji utrošeno je 30.674 eura, a za smještaj u inostranstvu 39.992 eura.
Prevoz na službenom putovanju u zemlji (dolazak na skupštinska zasijedanja – korišćenje privatnog vozila u službene svrhe) koštao je 57.607 eura, dnevnice za službena putovanja u zemlji (dolazak na skupštinska zasijedanja) 14.796, prevoz na službenom putovanju u inostranstvo 41.982 eura…
Ne štedi se ni na reprezentaciji
Za troškove reprezentacije prošle godine je ukupno izdvojeno 49.824 eura, tri puta više nego 2023, kada je trošak iznosio 16.086 eura.
U 2022. je za troškove reprezentacije, odnosno agencijske usluge rezervacije ugostiteljskih usluga u ugostiteljskim objektima, izdvojeno ukupno 20.660 eura.
U prvoj polovini 2021. godine nije bilo utroška sredstava, a od 1. jula do 31. decembra troškovi su iznosili 26.415 eura.
Na sjeveru Crne Gore ujutru po kotlinama magla, a tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Vjetar slab do umjeren, ponegdje i pojačan, južni. Najviša temperatura do 18 stepeni. U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a krajem dana i tokom noći ponegdje slaba kiša. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Najviša temperatura do 22 stepena.
More sjutra malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni i istočni, krajem dana mjestimično pojačan. Temperatura mora oko 21 stepen.
Na jugu u srijedu umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, ponegdje i pljusak praćen grmljavinom. U četvrtak tokom dana uglavnom suvo, a uveče kiša. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, istočni. U četvrtak umjeren, krajem dana i jak, južni i jugoistočni vjetar.
U centralnim oblastima u srijedu svježije, umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa kišom. U četvrtak popodne ponegdje kiša, a krajem dana i pljuskovi. Vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, a u četvrtak umjeren do pojačan južni, krajem dana u pojačanju.
Na sjeveru u srijedu i četvrtak umjereno do potpuno oblačno, ponegdje uz uslove za kišu, prvenstveno tokom srijede. Vjetar umjeren, ponegdje na udare pojačan, južni, a u četvrtak umjeren do jak, krajem dana na udare i veoma jak.
Iznad većeg dijela Evrope sjutra povećana oblačnost, mjestimično uz slabe do umjerene padavine. Duži sunčani periodi očekuju se na istoku kontinenta, te na jugu Pirinejskog poluostrva. Na jugozapadu Njemačke sjutra jak vjetar. Najtoplije će i dalje biti na jugu Pirinejskog poluostrva, a najhladnije u Skandinaviji. Madrid će i sjutra biti najtopliji glavni grad sa 22 stepena, a Oslo najhladniji sa svega 5 stepeni.
Monteput d.o.o. i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) produžili su za deset dana rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice, do 30. oktobra.
– Uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koje su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka, dodatno produženje roka za podnošenje ponuda ima za cilj osigurati punu transparentnost i ravnopravan pristup svim zaniteresovanim učesnicima – saopšteno je iz Monteputa.
Dodatno vrijeme omogućava ponuđačima, kako su istakli, da kvalitetno pripreme svoje ponude, posebno imajući u vidu procedure koje su potrebne za pribavljanje odgovarajućih sredstava obezbjeđenja koje se odnose na garancije, a koje iziskuju dodatnu koordinaciju i administrativne korake.
– Na ovaj način se povećava konkurentnost postupka i obezbjeđuje da dostavljene ponude u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju tehničkim i finansijskim zahtjevima iz tenderske dokumentacije – zaključeno je u saopštenju.
Dio poslanika svakog mjeseca, izuzev januara, osim plate primao je i varijabilu koja je iznosila i preko 700 eura. Za četvoročlanu porodicu socijalno primanje je 167 eura, što je četiri puta manje od jedne poslaničke varijabile.
Dakle, varijabila poslanika je koliko četiri primanja socijalno ugrožene porodice, što ukazuje da je Crna Gora još daleko od države socijalne pravde, kako je Ustavom deklarisana.
Septembarska zarada 24 poslanika crnogorskog parlamenta bila je preko 2.000 eura, a 22 člana najvišeg zakonodavnog doma primila su i varijabilu (nagradu). Poslanici su za prethodni mjesec nagrađeni varijabilama u iznosima od 175 do 700 eura. Za septembarska primanja poslanika utrošeno je skoro 140.000 eura.
Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević za „Dan“ kaže da je socijalna pomoć u Crnoj Gori povećana za 4,15 eura avgustovskim usklađivanjem materijalnih davanja, pa tako socijala za pojedinca uvećana je sa dosadašnjih 94,29 eura na 98,44 eura.
– Linija siromaštva za jednog čovjeka prema Monstatu je 331 euro, a on će od države ako zadovolji stroge kriterijume ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobiti tri puta manje. Za četvoročlanu porodicu socijala je sada 167,51 euro umjesto dosadašnjih 160,45 eura. Linija siromaštva za četvoročlanu porodicu je 595 eura. Dakle, više od tri puta od linije siromaštva koja bi trebalo biti crvena linija ispod koje ne bi smjela dozvoliti Vlada da žive njeni građani. Povećanje plata i penzija, bez obzira što je povećanje poprilično devalvirala inflacija, pokazalo je prioritete donosioca odluka i neodgovoran odnos prema najugroženijim članovima našeg društva. Privilegije funkcionera koje je njegovao tridesetogodišnji sistem ostale su i nakon promjene vlasti. Očigledno da su i dalje privilegije i korišćenje javnih resursa nadvladale odgovoran odnos prema građanima Crne Gore, ocjenjuje Medojević.
Vlasti preče privilegije od građana
I pored toga što je socijala zbog usklađivanja povećana samo za mizerna četiri eura, parlamentarna većina nije prihvatila naše amandmane na budžet kojim smo htjeli da smanjimo ogromna povećanja budžetskih stavki za službena putovanja, službene ručkove i večere i konsultantske usluge i da ih usmjerimo na socijalno ranjive kategorije, saopštio je početkom godine poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša. Precizirao je da nijesu prihvatili da se za 2,5 miliona eura smanji iznos za službena putovanja i reprezentaciju i da se ta sredstva usmjere na povećanje podrške socijalno najranjivijim kategorijama.
Dodaje da minimalnu platu od 600 eura, koju prima najveći broj zaposlenih srednjoškolaca, ne pokriva ni potrebe za hranom četvoročlane porodice koja po potrošačkoj korpi sindikata iznosi 630.
– Simbolika je da je taj iznos manji od varijabile poslanika za jedan mjesec. Za potrošačku korpu potrebno je 2.075 eura, što su dvije prosječne plate koju prima najmanji broj zaposlenih. Dakle, izvršna i zakodavna vlast ne brine o kvalitetu života građana, a nadoknade preko plate primaju za rad koji obavljaju u toku radnog vremena (učešće u raznim komisijama, radnim tijelima). Najčešće ne žele da prihvate rad u tim tijelima ako nisu dodatno plaćeni, što je sramota. Primanje varijabila je vrlo važno i osjetljivo pitanje, i dotiče samu srž socijalne nepravde. Ako poslanici (izabrani predstavnici građana) dobijaju dodatnu novčanu naknadu od 700 eura preko već postojeće plate, dok socijalna pomoć za četvoročlanu porodicu iznosi samo 167,5 eura, to jasno pokazuje veliki jaz između privilegovanih i onih koji žive u teškim uslovima. Iz ovoga možemo zaključiti da postoji neravnoteža u prioritetima države. Kada predstavnici vlasti imaju visoke dodatke, a socijalna pomoć je minimalna, šalje se poruka da država više brine o privilegijama političara nego o osnovnim potrebama građana. Ovo je pokazatelj socijalne nepravde, smatra Medojević.
Ukazuje da četvoročlana porodica sa 167,5 eura mjesečno teško može pokriti osnovne troškove: hranu, odjeću, račune, potrebe djece.
– To nije pomoć koja omogućava dostojanstven život. Ovo je i pitanje moralne odgovornosti.
Poslanici su birani da predstavljaju narod i da vode računa o javnom interesu, poručuje Medojević.
Odluka u slučaju episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija zbog događaja u Gornjem Zostru nije donijeta
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju okončalo je istragu i procijenilo da predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković nije počinio krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva a povodom dešavanja u Gornjem Zaostru u Beranama, zbog nezakonito podizanja spomenika obilježja četničkom vođi Pavlu Đurišiću, saopšteno je Portalu ETV iz bjelopoljskog VDT.
foto: najnovije.me
Odluka u slučaju episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija zbog događaja u Gornjem Zostru nije donijeta.
Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković je vozilom, u toku radnog vremena, na teritoriji druge opštine sprečavao službena lica – policiju i vatrogasce u pokušaju da dođu do sela Gornje Zaostro u Beranama na kome je podignut spomenik Đurišiću.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
