Home Blog Page 33

Savjet CBCG oduzeo odobrenje za pružanje platnih usluga instituciji „Alta Pay Group“ Podgorica

0

Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) na današnjoj sjednici donio je odluku o oduzimanju odobrenja za pružanje platnih usluga platnoj instituciji „Alta Pay Group“ DOO Podgorica, nakon što je u sprovedenom postupku utvrđeno da više nijesu ispunjeni zakonom propisani uslovi za obavljanje ove djelatnosti, saopštili su iz CBCG.

Prema njihovim riječima, odluka je donijeta u skladu sa Zakonom o platnom prometu, na osnovu sveobuhvatne procjene ispunjenosti regulatornih zahtjeva, uključujući kriterijume koji se odnose na podobnost kvalifikovanog imaoca učešća i obezbjeđivanje stabilnog, sigurnog i zakonitog poslovanja platne institucije.

CBCG naglašava da ova odluka ne predstavlja rizik za finansijsku stabilnost Crne Gore, niti utiče na redovno funkcionisanje platnog sistema.

Navode da „Alta Pay Group“ DOO Podgorica nije banka, ne prima depozite građana i privrede i nema uticaj na stabilnost finansijskog sistema Crne Gore.

“Centralna banka je blagovremeno preduzela sve potrebne aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se u svjetlu aktuelnih dešavanja obezbijedilo uredno izvršavanje obaveza „Alta Pay Group“ DOO Podgorica i zaštitili interesi korisnika”, naveli su u saopštenju.

Savjet CBCG potvrđuje da je finansijski sistem Crne Gore stabilan, da platni promet funkcioniše redovno i sigurno.

“Građani i privreda mogu nastaviti da nesmetano koriste platne usluge banaka i drugih ovlašćenih pružalaca platnih usluga u Crnoj Gori. Centralna banka će nastaviti da odgovorno, blagovremeno i transparentno obavještava javnost o svim pitanjima od značaja za sigurnost platnog prometa i stabilnost finansijskog sistema”, zaključili su u saopštenju.

Podsjetimo, i juče su se oglasili iz CBCG, navodeći da odluka Narodne banke Srbije o oduzimanju dozvole za rad Alta banci Beograd ne predstavlja rizik po finansijsku stabilnost Crne Gore.

“Važno je naglasiti da Alta banka ne posluje u Crnoj Gori, odnosno nema dozvolu za obavljanje bankarskih poslova od CBCG. Poslovanje Alta banke je vezano isključivo za Srbiju i Sjevernu Makedoniju”, saopštili su juče iz CBCG.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije donio je, u noći između petka i subote 30. i 31. oktobra, odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci a.d. Beograd, vlasnika Davora Macure.

DPS: PES se saslušanja o stranim uticajima sjetio tek kada su se promijenile političke okolnosti u Beogradu

0

Demokratska partija socijalista (DPS), kako su saopštili, podržaće inicijativu za kontrolno saslušanje o hibridnim uticajima na Crnu Goru, „jer je za nas zaštita državnog suvereniteta trajno političko opredjeljenje, a ne pitanje dnevne političke računice i promjene odnosa snaga u regionu“.

„Ipak, smatramo da pitanje stranog uticaja, ukoliko bude predmet interesovanja Skupštine Crne Gore mora biti znatno šire postavljeno od onoga što smo mogli da pročitamo iz navedene inicijative. Mora se, dati odgovor na pitanje duplo upisanih birača i izbornog turizma koji je godinama prekrajao izbornu volju građana Crne Gore, upliva ogromne količine crnog novca tokom izbornih ciklusa, uticaja kriminalnih struktura pod kontrolom Beograda na politička dešavanja sa fokusom na 30. avgust, donacije opštinama koje vodi Vučićevi sljedbenici od strane zvaničnog Beograda. Takođe, mora se razjasniti i pod kojim uslovima je formirana vlast u Podgorici nakon posljednjih izbora ali i kakva je uloga državnih organa i pojedinaca u neprocesuiranju svih ovih uticaja koji su godinama onemogućavali uspostavljanje vlasti na svim nivoima u skladu sa stvarnom izbornom voljom građana“, naveli su iz DPS Crne Gore u saopštenju.

Sa druge strane, tvrde, teško je ne primijetiti naknadnu pamet PES-a, koji ovu temu otvara tek nakon političkih promjena u Beogradu, ne bi li oprao svoju političku biografiju uz okolnost da su upravo oni – od političkih promjena 30. avgusta do danas najveći profiteri stranih uticaja u Crnoj Gori.

„Kada je premijer Spajić krajem avgusta javno upozorio na hibridne uticaje na Crnu Goru, ta upozorenja nijesu bila praćena odgovarajućom institucionalnom reakcijom. Nije održana ni zakazana sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, jer je Vlada insistirala da joj prethodi sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Međutim, ni sjednica tog Vijeća, kojim predsjedava upravo premijer Spajić, do danas nije održana. Istovremeno, PES nije preduzeo niti jedan proceduralni korak kojom bi podržao inicijativu CDT-a za formiranje skupštinskog Odbora za strane uticaje, iza koje je stala DPS. Zato se opravdano nameće zaključak da današnja inicijativa za održavanje kontrolnog saslušanja nije izraz “dosljedne” brige za nacionalnu bezbjednost, već zakašnjeli pokušaj političkog pozicioniranja u novim regionalnim okolnostima“, piše u saopštenju.

DPS ne mijenja svoj odnos prema državnim interesima u zavisnosti od toga ko je na vlasti u Beogradu, poručuju.

„Crna Gora mora sama odlučivati o svojoj sudbini, a njen suverenitet ne smije biti ni predmet tuđeg tutorstva ni instrument partijskog marketinga“, istaknuto je.

Berane: Slobode lišena tri lica

0

Policija je uhapsila P.Š. (68) iz Berana, jer je vozio pod dejstvom alkohola, saopštili su iz Uprave policije.

“Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,21 g/kg”, navodi se u objavi Uprave policije na mreži X.

Danilović: Istorija nas uči da su svi koji su jahali braću bili pojahani

0

Ne pripada meni, ali ni mnogima od vas, da određujemo kako će Srbija da živi, kako će da glasa, bira i izabere, poručio je Goran Danilović, predsjednik Ujedinjene Crne Gore.

„Mi bismo, po navici, prvo da uredimo bratsku kuću po svom ukusu, a da se brat ne miješa u našu. To jednosmjerno bratstvovanje zapravo je tortura licemjerja“, saopštio je Danilović.

Dakle, kako je dodao, današnja Srbija i njen put u budućnost pripadaju njenim građanima i njihovim izborima.

„Ipak, postoji nešto što ne pripada samo Srbiji: prošlost Srba i srpstvo ne mogu se prilagođavati sadašnjim namjerama i jednoj generaciji Srba ili građana Srbije. Razumijem politiku i političke detalje. Jasno mi je da se ljudi, u teškim vremenima, osjećaju sigurnije ako pripadaju nekome i nečemu velikom, ali su misleći ljudi pozvani da ‘samuju’, da sagledavaju svoj strah i strah drugoga. Strah da budemo dio bilo koje manjine i želja da se utopimo u masu i talase većine tjeraju nas na samoponištavanje — kako juče, tako i danas“, smatra lider UCG.

Kako je dodao, „u politici se pita većina, ali kasnije procesima i državom ne upravlja većina, nego se upravlja u njeno ime — u toj istini srpski narod se najteže snalazi i najprije izgubi“.

„Srbima ne treba međusobni progon. Naprotiv, porazan je za jedan istorijski narod. Pomirljivi ljudi u naglim vremenima izgledaju kukavički i uplašeno, ali su, zapravo, uplašeni oni drugi, oni što kidišu na bližnjega svoga vjerujući da je osveta legitimna i nužna“, naglasio je Danilović, nastavljajući:

„Sveti Petar Cetinjski je znao da je to kobna laž i posvetio svoj život mirenju. Mnogo prije njega Sveti Sava je mirio i carstva i braću znajući da bi jednom prosuta zla krv zapečatila sudbinu jednog naroda. Takvi smo kakvi smo, slabi od rođenja, od Kaina i Avelja pa do danas raspeti između života i smrti, neutješni zbog ovozemaljske prolaznosti, a u njoj je spas“, naveo je Danilović.

Prema njegovim riječima, „politika daje privid moći, pa kada gonimo, vjerujemo da smo pravednici, a kada smo gonjeni, to je nepodnošljiva nepravda“.

„Srbi su narod velikih pojedinačnih podviga i velikog kolektivnog stradanja u kojima smo ostajali bez najboljih. Bolje nas poznaju stranci nego mi sebe same. Oni o nama znaju sve, a mi malo ili nimalo. I nisu nas mučili i čerečili samo tuđini — najgrđe smo se gonili međusobno. Da su ostajali živi oni koji su stradali od bratske ruke, danas bi nas bilo milionima više. Bilo je i biće toga među svim narodima, ali mi bismo morali krenuti od sebe i svog stradanja“, istakao je prvi čovjek Ujedinjene.

Kako je dodao, „sve što je manje od bespogovornog svrstavanja na jednu stranu kojeg god međusobnog političkog obračuna za većinu Srba je izdaja“.

„Ništa, međutim, nije devalviralo koliko izdajništvo, a sve je teže dokazati patriotizam. Andrić je bio fasciniran ljudskim strahom. Za njega strah nije spoljna okolnost, već nešto što nosimo u sebi — „pauk koji čeka svoj trenutak“. Dakle, dat nam je ovaj život i treba ga živjeti bez obzira na lične i kolektivne obrte. Ko se god lati politike, morao bi znati da je ‘ostati čovjek’ prva i krajnja maksima življenja. Rijetki su uspjeli, ali nerijetki se ne pamte“, kazao je Danilović.

Naglasio je da će „srpski narod će oprostiti pogrom i progon, metak i nož, ali nikada neće oprostiti poniženje“.

„Nemojmo, braćo draga, jedni druge jahati i obećavati jahanje, nemojmo vjerovati u ludost osvete. Istorija nas uči da su svi koji su jahali braću bili pojahani. Zauzdajmo sebe, pa ćemo zauzdati i onog unutrašnjeg pauka. Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živeti“, zaključio je Danilović.

U Kotoru uhapšeno 13 vozača: 11 odbilo testiranje na psihoaktivne supstance

0

Saobraćajna policija Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsila je 13 osoba zbog prekršaja iz Zakona o bezbjedosti saobraćaja ZOBS.

“Naime, testiranje na psihoaktivne supstance odbili su V.I., M.B., D.K., I.V., M.Ž., M.P., M.M., M.Ć, kao i državljani Tuske E.M., E.B.F. i B.B”, saopštila je policija ne mreži X.

Takođe, uhapšen je državljanin Sjeverne Makedonije B.G.M, koji je učestvovao u saobraćajnoj nezgodi pod dejstvom alkohola u koncentraciji od  2,54 promila.

“Uhapšen je i M.D. zbog prekoračenja brzine”, zaključuju u policiji.

Knežević: Srbi u Crnoj Gori već su postali nacionalna manjina

0

Nije prošlo ni sedam dana od izbora u Srbiji, a već su Srbi u Crnoj Gori postali nacionalna manjina, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

“Mušutuluk nam je uvalila ‘Pobjeda’ kroz usta Dejana Šoškića, inače Crnogorca iz kruga dvojke. Da nije Šoškićeve slike u ‘Pobjedi’, svako bi pomislio da su ovo izjavili Đukanović, Plenković i Kurti.

E sad bi valjalo da se oglase ‘Veljesrbi’ iz Crne Gore i da kažu Šoškiću da nismo nacionalna manjina i da nas je svaki treći Srbin u Crnoj Gori koji su naši preci oslobađali i stvarali. Ali sad je i te kako srpski ćutati, posebno što će nam hrvatski jezik biti službeni kad uđemo u EU. I kaj bumo delali?“, naveo je Knežević u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Spajić: Pokazaćemo ko je branio državne interese, a ko pokušavao da ugrozi stabilnost i zaustavi EU put

0

Ocijenio je da aktuelni procesi u Crnoj Gori i regionu potvrđuju ozbiljnost i kvalitet informacija kojima raspolažu domaće i partnerske bezbjednosne službe

Premijer Milojko Spajić ocijenio je da aktuelni procesi u Crnoj Gori i regionu potvrđuju ozbiljnost i kvalitet informacija kojima raspolažu domaće i partnerske bezbjednosne službe, navodeći da je na njih upozoravao još krajem avgusta.

On očekuje da se u narednom periodu, kroz institucionalno djelovanje i na osnovu činjenica, utvrdi ko je branio državne interese, a ko je, kako tvrdi, pokušavao da ugrozi stabilnost Crne Gore i zaustavi njen evropski put.

„Očekujem da u narednom periodu, uz puni angažman svih aktera koji iskreno vjeruju u evropsku budućnost Crne Gore, kroz institucionalno djelovanje i na osnovu činjenica, građanima i našim evropskim partnerima pokažemo ko je zaista branio državne interese, a ko je, oslanjajući se na neformalne centre moći iz drugih država i koristeći nedozvoljene mehanizme, sistemski pokušavao da ugrozi našu stabilnost i zaustavi naš EU put“, poručio je Spajić u objavi na mreži Iks.

Eraković: Spremni smo samostalno da ostvarimo ubjedljivu pobjedu na izborima 2027.

0

„Da budemo potpuno pošteni – otvorena pitanja sa Hrvatskom postoje decenijama, ali nikada nijesu ugrožavala dobrosusjedske odnose“, kaže Eraković, dodajući da problem nije to što postoje otvorena pitanja, već u političkoj atmosferi koju je ova vlast kreirala

„Raspoloženje u DPS-u je takvo da smo spremni samostalno da ostvarimo ubjedljivu pobjedu na izborima 2027“, kazao je u intervjuu za Pobjedu Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a i poslanik, poručujući da će Crna Gora nakon izbora 2027. dobiti stabilnu i istinski proevropski orjentisanu vladu, čiji će stožer biti DPS, što, kako je rekao, predstavlja potreban zamajac u završnoj fazi pristupanja evropskoj porodici.

On je, na pitanje da li je DPS spreman i da ne napravi greške zbog kojih je izgubio na izborima 2020, rekao da je partija naučila iz svojih grešaka i da je sada spremna da preuzme odgovornost.

„Ko nije naučio iz svojih i tuđih grešaka taj ne zaslužuje da mu se ukaže povjerenje. Mi smo ih naučili i siguran sam da je DPS ono najbolje što Crna Gora može da dobije i spremni smo da preuzmemo odgovornost“, kazao je Eraković.

DPS nije glasao za ustavne promjene koje se odnose na provjeru integriteta kandidata za Vladu. Ako je cilj ovog rješenja sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kako tvrdi predlagač, zbog čega mislite da ono nije dobro?

Eraković: Veoma je važno razobličiti konstrukciju vladajuċe klike koji su, kao i obično, zamjenom teza pokušali da skrenu fokus sa suštine. Treba poći od činjenice da je građanin nosilac suvereniteta u državi i on izlaskom na izbore i odlukom kome će dati svoj glas, mjeri i integritet političarima. Tu odluku građanina ne može zamijeniti nikakvo tijelo skrojeno po mjeri ove ili bilo koje druge vlade. Dakle, integritet se mjeri na izborima, a eventualni sukob interesa ili upletenost u korupciju utvrđuju i u skladu sa zakonima sankcionišu institucije koje već postoje u Crnoj Gori i čiji rad bi trebalo da bude zasnovan na nezavisnom i nepristrasnom odlučivanju.

Isto tako, rješenje koje žele da primijene u Crnoj Gori, kao takvo, ne postoji ni u jednoj zemlji Evropske unije. Ovo na brzinu sklepano rješenje ni danas ne nudi odgovore na ključna pitanja. Na osnovu kojih kriterijuma se utvrđuje integritet? Ko je utvrdio integritet onima koji su pozvani da odlučuju o tuđem integritetu? Pred kojom instancom onaj o čijem integritetu se odlučuje može potražiti zaštitu svojih prava, odnosno ličnog i profesionalnog dostojanstva, kada smatra da su isti ugroženi nalazom konstruisane komisije?

Nema odgovora ni na jedno pitanje i jasno je da se radi o mehanizmu za klasične postizborne zloupotrebe. Zamislite samo situaciju u kojoj neka lista osvoji 51 odsto glasova. Nakon toga Vladino tijelo utvrdi da lice koje je nosilo listu i koje je potom predloženo za mandatara nema integritet da sastavi vladu – to predstavlja klasično obesmišljavanje izborne volje građana i povredu jednog od temeljnih političkih prava građanina da bira i da bude biran.

Konačno se glasalo o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali on je i ovog puta ostao na toj poziciji. Da li ste očekivali drugačiji ishod glasanja ili je cilj inicijative bio da se razotkriju oni kojima ne smeta što je Mandić izjavio saučešće povodom smrti presuđenog ratnog zločinca?

Eraković: Inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića je ispunila svoju svrhu – do kraja je ogolila karakter ove nakaradne vlasti i pokazala da nema suštinske – vrijednosne, odnosno ideološke razlike između politike Nove srpske demokratije i politike Pokreta Evropa sad. Ponovo se pokazalo da smo bili u pravu onda kada smo građanima uporno tokom izborne kampanje saopštavali da je glas za PES zapravo glas za NSD. Izjašnjavanje o ovoj inicijativi i sve ono što je prethodilo tome je potvrdilo da je PES skupina klasičnih političkih beskičmenjaka, koji svojim poniznim i sluganskim odnosom prema Andriji Mandiću, u kontinuitetu pokazuju da za njih ne postoje crvene linije onda kada je očuvanje fotelja u pitanju. Najzad, ova inicijativa je bila test za svakog poslanika. Kao što znate, radilo se o odnosu prema civilizacijskom pitanju – da li je Ratko Mladić ratni zločinac ili heroj. Svojim odnosom prema tome svaki poslanik je pokazao svoje pravo lice, potvrdio koliko je suštinski privržen evropskim vrijednostima, za šta će snositi moralnu i političku odgovornost.

Hrvatska traži rješavanje otvorenih pitanja sa Crnom Gorom. Je li crnogorska vlast potcijenila ozbiljnost Zagreba? I da li je poruka njemačkog kancelara Merca – da je članstvo Crne Gore u EU realno dostižan cilj do 2028, a otvorena pitanja sa Hrvatskom ne bi trebalo da budu prepreka tom cilju – poruka Podgorici ili Zagrebu? Mislite li da Crna Gora može postati članica EU 2028.?

Eraković: Ne možete očekivati bezrezervnu, odnosno bezuslovnu podršku na evropskom putu od susjeda kojeg aktuelna vlast u kontinuitetu provocira. Da budemo potpuno pošteni – otvorena pitanja postoje decenijama, ali nikada nijesu ugrožavala dobrosusjedske odnose. Ti dobrosusjedski odnosi su narušeni kada je aktuelna vlast plasirala Rezoluciju o Jasenovcu i time proizvela krizu u odnosima na relaciji Podgorica-Zagreb. Mi smatramo da je neophodno voditi ozbiljan dijalog i doći do obostrano prihvatljivih rješenja, jer otvorena pitanja su postala prepreka evropskom putu Crne Gore onda kada je, zahvaljujući ovoj vlasti, pogoršana politička klima.

Da budem još precizniji, problem nije to što postoje otvorena pitanja, problem je u političkoj atmosferi koju je ova vlast kreirala.

Crna Gora treba da prođe kroz cijeli niz faza da bi mogla da se pohvali time da je posao do članstva završen – počev od zatvaranja preostalih 12 poglavlja do ratifikacije sporazuma u zemljama članicama.

Na sreću Crne Gore, očigledna je jasna odluka Brisela da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije. S druge strane, sav taj entuzijazam sa evropskih adresa ne može sakriti sve slabosti aktuelne vlasti u Crnoj Gori koje prave probleme na evropskom putu.

Ono u šta smo uvjereni je da će Crna Gora nakon izbora u junu 2027. dobiti stabilnu i istinski proevropski orjentisanu Vladu, čiji će stožer biti Demokratska partija socijalista, što predstavlja potreban zamajac u završnoj fazi pristupanja evropskoj porodici.

Smatrate li da je za DPS bolji samostalan nastup na izborima 2027. ili bi možda trebalo formirati širi procrnogorski blok?

Eraković: Demokratska partija socijalista je po svim relevantnim istraživanjima partija koja uživa ubjedljivo najveće povjerenje građana Crne Gore. Ili, slobodno možemo kazati da DPS danas, i nakon šest godina provedenih u opoziciji, iz koje smo jednako srčano zastupali i štitili najbolje državne interese, predstavlja najbrže rastuću političku snagu u zemlji.

U tom smislu, nakon neposredne komunikacije koju u kontinuitetu ostvarujemo sa građanima, mogu kazati da je raspoloženje takvo da smo spremni samostalno da ostvarimo ubjedljivu pobjedu. Posmatramo šta rade i kako se kotiraju i naši nekadašnji koalicioni partneri, i mislim da će i oni napraviti rezultat koji će omogućiti stabilnu građansku i evropsku većinu. Ipak, kao što znate, konačnu odluku o formatu nastupa na izborima će donijeti partijski organi. Ali jedno je sigurno – na izborima 2027. godine smijenićemo ovu nezajažljivu i nedoraslu vlast.

Vidite li u Evropskom savezu mogućnost za koaliciju ili konkurenciju?

Eraković: Evropski savez čine pojedinci, pokreti i partije koje uživaju naše poštovanje. Smatramo ga tradicionalno važnim partnerom za odbranu najboljih nacionalnih interesa. Sigurni smo i da Evropski savez sebi nikada ne bi dozvolio da bude dopuna vlasti koja u kontinuitetu pokušava da se obračuna sa građanskim bićem Crne Gore. Isto tako, postoje i značajne različitosti između naših političkih subjekata koje su i logične i prirodne. Uz sve te sličnosti i različitosti, uvijek ćemo kao najjača partija znati da cijenimo ko jeste a ko nije ugrozio interese Grne Gore i da se tako i ophodimo prema drugim manjim partijama ili savezima.

Je li DPS spreman da, ako bude u budućoj vlasti, ne ponovi greške zbog kojih je prije 2020. izgubio povjerenje građana?

Eraković: Ko nije naučio iz svojih i tuđih grešaka taj ne zaslužuje da mu se ukaže povjerenje. Mi smo ih naučili i siguran sam da je DPS ono najbolje što Crna Gora može da dobije i spremni smo da preuzmemo odgovornost. Pošteno, profesionalno i patriotski. Saslušali smo poruku građana koja nam je poslata na izborima 2020. godine, pažljivo je analizirali, uvidjeli sve greške i slabosti sistema zbog kojih su nas s pravom kaznili.

Činjenica je i to da su građani 2020. godine željeli promjene i da su glasali misleći da će im biti bolje. Sva obećanja su se brzo raspršila. Moram biti potpuno precizan, neki su se dobro okoristili i njima jeste bolje. To su ovi što su uskočili u partijske kvote namirivanja funkcija kroz koje koriste sve privilegije. Druga grupa su ovi politički prevrtljivci i preletači koji su uvijek spremni sve da izdaju samo da bi njima bilo dobro. Svi ostali koji su iskreno željeli promjene su debelo izigrani i prevareni. Svjedoci su porodičnog zapošljavanja, povećanja privilegija i broja službenih automobila, gomilanja javne uprave i uništavanja državnih resursa. Ekonomska situacija u državi je katastrofalna i to i te kako osjeća na koži svaka prosječna porodica u Crnoj Gori. Svaki dan svjedočim ogromnim problemima u zdravstvenom sistemu i vjerujte da je na taj način u problemu svaki građanin ove države koji nema mogućnost da plati ljekove i zdravstvene usluge. Ukratko, premnogo je problema u državi i društvu danas.

Nova generacija Demokratske partije socijalista je spremna da se nakon izbora na kojima ćemo pobijediti ovu interesnu populističko-nacionalističku skupinu, uhvati ukoštac sa nagomilanim problemima u svim porama funkcionisanja države i preuzme odgovornost na pozicijama na kojima se odlučuje o sudbini Crne Gore.

Podržaćemo povećanje zarada, ali će vlast morati da podrži naš „Plan za sve“

Da li je Euro model stvarna ekonomska reforma ili predizborni potez kojim se pokušava povećati podrška uoči izbora 2027?

Eraković: Odgovor na ovo pitanje krije se u osvješćivanju trenutka u kojem je Milojko Spajić u javnost izašao sa Euro modelom. Onda kada je uvidio da je rejting PES-a u strmoglavom padu, i ne samo rejting PES-a nego i rejting parlamentarne većine, naprasno je i bez znanja najbližih saradnika izbacio Euro model. Ideja mu je bila da tim trikom uspije da poveća podršku PES-u. Koliko je promašio u toj procjeni i koliko su ga građani i stručna javnost uništili u komentarima svjedoči činjenica da je morao da naruči i falsifikuje istraživanja javnog mnjenja. Morao je bar negdje da pokaže da je PES porastao nakon ove lažne konstrukcije zvane Euro model. Shvatio je, dakle, i Milojko Spajić da mu ni Euro model ne može pomoći.

U okviru ovog pitanja, zbog javnosti, želim da podvučem da će DPS podržati uvećanje zarada, ali da će vlast morati da usvoji naš „Plan za sve“, koji je predsjednik Živković već predstavio. „Plan za sve“ je strateški ekonomski dokument koji podrazumijeva linearno povećanje penzija za sve penzionere za 30 odsto, mjere podrške privredi, pri čemu mislimo na mikro, mala i srednja preduzeća čiji opstanak Euro model ugrožava, kao i konkretne mjere podrške mladima. Ako neko misli da će diskriminacijom 130.000 penzionera u Crnoj Gori i uništavanjem crnogorske privrede napraviti svojevrsnu predizbornu korupciju mislim da će se i te kako prevariti. Ponuda je na stolu. Ako idemo u povećanje plata, idemo u povećanje i penzija. Ako podržavamo zaposlene u javnom sektoru podržavamo i privredu i zaposlene u privredi. Osim plata, moramo mladim ljudima pomoći i drugim paketima podrške kroz naš prezentovani program.

Nakon poraza Vučića, biće poražene i njegove marionete u Crnoj Gori

Kako će ishod izbora u Srbiji uticati na odnose Crne Gore i Srbije?

Eraković: I ovim putem, u ime Demokratske partije socijalista, čestitam Studentskoj listi na ubjedljivoj pobjedi na parlamentarnim izborima i izražavam nadu da će biti otvoreno novo poglavlje u kojem će državna politika Srbije biti usmjerena na sopstveni razvoj i svoju evropsku budućnost, a ne na rušenje dobrosusjedskih odnosa i miješanje u unutrašnja pitanja drugih država.

Siguran sam da će se talas promjena koji se dogodio u Srbiji preliti i na Crnu Goru i da će poslije poraza Aleksandra Vučića u Srbiji već za nekoliko mjeseci biti poražene i njegove političke marionete u Crnoj Gori, koje se ovih dana utrkuju u licemjerstvu ko će se prije oprati od svog beogradskog političkog mentora i finansijera. E taman za koliko su oni zaboravili Aleksandra Vučića, siguran sam da će i njih građani Crne Gore poslije izbora.

Crna Gora od danas uvodi vize za državljane Rusije, Kine, Turske, Bjelorusije i Saudijske Arabije

0

Crna Gora od danas, 1. novembra, uvodi vize za državljane Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske, u okviru usklađivanja svoje vizne politike sa politikom Evropske unije i obavezama koje proizilaze iz procesa pristupanja.

Ova odluka predstavlja dio šireg procesa prilagođavanja crnogorske vizne politike evropskim pravilima, a njene posljedice osjetiće i građani država sa kojima je Crna Gora do sada imala bezvizni režim.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore saopšteno je da je Ambasada Bjelorusije zvanično obavijestila Podgoricu da će i državljanima Crne Gore od 1. novembra biti potrebna viza za ulazak u tu zemlju.

Sličnu recipročnu mjeru najavila je i Rusija. Nakon odluke Podgorice da ukine bezvizni režim za ruske državljane, Moskva je najavila uvođenje viza za građane Crne Gore. Ambasada Rusije u Podgorici saopštila je da će crnogorskim državljanima od 30. decembra 2026. godine biti potrebna viza za ulazak u Rusku Federaciju, pozivajući se na odredbe Sporazuma o uslovima međusobnih putovanja građana dvije države iz 2008. godine.

S druge strane, državljani Crne Gore će i dalje moći da putuju u Kinu bez vize, i to do 31. decembra 2026. godine, u skladu sa informacijama kineske ambasade u Podgorici. Kada je riječ o Saudijskoj Arabiji, crnogorskim državljanima viza za ulazak u tu zemlju bila je potrebna i ranije.

Prema obavještenju nadležnih, državljani Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske koji su u Crnu Goru ušli najkasnije do 23.59 časova 31. oktobra moći će da nastave boravak bez vize do 30 dana. Za sve koji u Crnu Goru dolaze od 1. novembra biće neophodna odgovarajuća viza, osim u slučajevima predviđenim važećim propisima.

Stranci koji su se na dan stupanja odluke na snagu već zakonito nalazili na teritoriji Crne Gore moći će da nastave svoj boravak u skladu sa propisima koji uređuju ovu oblast.

Zahtjevi za izdavanje viza podnose se u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore ili u aplikacionim centrima kompanije VFS Global, gdje je ta usluga dostupna. Zahtjev nije moguće podnijeti na teritoriji Crne Gore, dok konzularna taksa iznosi 35 evra, uz dodatne troškove ukoliko se zahtjev predaje preko VFS Global centara.

Odluka o zahtjevu donosi se u roku od 10 dana, dok se u složenijim slučajevima taj rok može produžiti na 30, odnosno 60 dana. Zahtjev za kratkoročnu vizu C podnosi se najkasnije 15 dana prije putovanja, dok se za dugoročnu vizu D mora podnijeti najkasnije 60 dana prije planiranog putovanja.

Ipak, određenim kategorijama stranaca omogućen je ulazak i boravak u Crnoj Gori do 30 dana bez crnogorske vize, ukoliko posjeduju važeću šengensku vizu ili vizu Australije, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država ili Velike Britanije, odnosno važeću dozvolu boravka u tim zemljama ili državama šengenskog prostora.

Iz Ministarstva vanjskih poslova navode da se u saradnji sa kompanijom VFS Global trenutno omogućava podnošenje zahtjeva za crnogorske vize u centrima u Turskoj, Rusiji i Bjelorusiji, dok je u narednom periodu planirano otvaranje dodatnih centara u Kini i Saudijskoj Arabiji.

Mugoša: Banke povećale naknade za vođenje računa 30 odsto, a za mobilno bankarstvo 20 odsto

0

Poslanik Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza Boris Mugoša ukazao je na povećanje bankarskih naknada za građane, ocjenjujući da je neophodno otvoriti pitanje opravdanosti novih troškova, posebno nakon uvođenja sistema instant plaćanja i smanjenja naknada za određene vrste transakcija.

Mugoša je podsjetio da je prije tri mjeseca pušten u rad sistem instant plaćanja (TIPS Clone), koji građanima i privredi omogućava prenos novca sa računa na račun za svega nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, tokom cijele godine.

Kako je naveo, osim brzine transakcija, elektronska instant plaćanja donijela su i niže troškove provizija, ali su istovremeno građane dočekala povećanja drugih bankarskih naknada.

– Već od septembra na računu mi stiže povećanje mjesečne naknade za vođenje računa od 30 odsto, dok je naknada za mobilno bankarstvo, odnosno elektronsko plaćanje, povećana za 20 odsto- saopštio je Mugoša.

On je posebno problematizovao naplatu naknade za vođenje računa, navodeći da nije jasno koji konkretni troškovi opravdavaju tu uslugu, naročito imajući u vidu da građani dodatno plaćaju i naknadu za debitnu karticu.

Prema njegovim riječima, umjesto da elektronsko bankarstvo postaje povoljnije kako bi se građani dodatno stimulisali da transakcije obavljaju elektronskim putem, naknade za mobilno bankarstvo postaju sve veće.

– Zašto se svako pojeftinjenje određene usluge za građane mora završiti poskupljenjem drugih usluga? Koji je razlog toliko velikog procentualnog povećanja naknada? Da li su bankama troškovi pružanja tih usluga porasli za 20 ili 30 odsto – upitao je Mugoša.

Ukazao je i na problem različitog tumačenja limita za naknade kod elektronskih transakcija. Kako je naveo, iako za transakcije do 200 eura izvršene putem mobilnog ili internet bankarstva banka ne može naplatiti više od pet centi za slanje novca, pojedine banke su, prema njegovim riječima, pronašle način da transakciju od tačno 200 eura tretiraju kao iznos koji ne pripada toj kategoriji.

– Neke banke su se dosjetile da uplatu od tačno 200 eura tretiraju kao iznos za koji mogu naplatiti veću proviziju, tumačeći da se limit do 200 eura odnosi na iznos od 199,99 eura- naveo je Mugoša.

On je ocijenio da je činjenica da su banke smanjenjem provizija za transakcije, kroz SEPA i TIPS sisteme, izgubile dio prihoda, ali je istovremeno otvorio pitanje da li su prethodne naknade koje su plaćali građani i privreda bile opravdane i da li je bilo neophodno da banke odmah povećaju druge naknade.

– Zašto je, na primjer, vođenje računa danas za 30 odsto skuplje nego prije nekoliko mjeseci – upitao je Mugoša.

Najavio je da će inicirati saslušanje predstavnika bankarskog sektora na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, kako bi se transparentno razgovaralo o svim aspektima problematike bankarskih naknada i kamata.

Podsjetio je da je prije nešto više od dvije godine, takođe na njegovu inicijativu, održano slično saslušanje predstavnika bankarskog sektora.