U srijedu 24. 12. 2025. u prostorijama škole tradicionalno se i ove godine održava „Novogodišnji Bazar“. Učenici i nastavnici će izložiti raznovrstan sadržaj.
Manifestacija traje od 10 do 14 sati.

Dobrodošli!!!
U srijedu 24. 12. 2025. u prostorijama škole tradicionalno se i ove godine održava „Novogodišnji Bazar“. Učenici i nastavnici će izložiti raznovrstan sadržaj.
Manifestacija traje od 10 do 14 sati.

Dobrodošli!!!
Pokret Evropa sad je na jučerašnjoj sjednici Skupštine još jednom ogolio sopstvenu politiku, u kojoj ima mnogo obećanja, a nimalo odgovornosti, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
Kako navode u saopštenju, iako su više puta javno tvrdili da će upravo oni predložiti umanjenje izdvajanja za političke partije, kao prvi korak ka otvaranju rasprave o povećanju dječijih dodataka, taj predlog se juče nije našao pred poslanicima.
– PES je svjesno obmanuo javnost i još jednom pokazao da im data riječ ne znači apsolutno ništa. URA će nastaviti borbu da sva djeca u Crnoj Gori dobiju veći dječiji dodatak – naveli su iz URA-e.
Iz ove partije poručuju da PES i parlamentarna većina nemaju stvarnu ni iskrenu namjeru da se bave pitanjem dječijih dodataka.
– Jučerašnje ponašanje PES-a, Demokrata i koalicije Za budućnost Crne Gore najbolji je dokaz da ovu temu koriste isključivo za jeftin i kratkotrajan politički marketing. Kada dođe trenutak da se odreknu makar dijela partijskog novca i privilegija, nastupa ćutanje i izbjegavanje odgovornosti. Njihova navodna briga za djecu završava se tamo gdje počinju partijski interesi i budžetske beneficije. URA će nastaviti da drži ovu temu živom u Skupštini i pred građanima, jer je krajnje vrijeme da, nakon inflacije i konstantnog rasta cijena, djeca budu na prvom mjestu i dobiju uvećani dječiji dodatak -, zaključuju iz ove partije.
Funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić i Danijel Živković saslušani su juče u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u okviru istrage protiv biznismena Aleksandra Aca Mijajlovića, koji se zajedno s ostalim osumnjičenima tereti za nezakonit uticaj i zloupotrebu položaja.
Nikolić i Živković su ispitivani u SDT-u o porukama koje su razmjenjivali kako sa Mijajlovićem, tako i sa novinarima, odnosno urednicima pojedinih medija.
Da su Nikolić i Živković dali izjave u svojstvu svjedoka „Danu“ je potvrdio advokat Mihailo Volkov, koji nije želio da iznosi više detalja sa saslušanja.
U spisima tužilaštva našle su se poruke koje su Nikolić i Mijajlović, navodno, razmjenjivali 2020. godine, kada je Nikolić bio portparol DPS-a. Biznismen je u julu Nikoliću navodno tražio oznaku boja njihove partije kako bi „M portal“ bio iste boje. Nakon nekoliko dana, rekao je portparolu DPS- a da „momci malo provuku portal i televiziju po društvenim mrežama“. Tužilaštvu je bila bitna i poruka u kojoj Mijajlović pita Nikolića: „Kad ćemo mijenjati direktora M portala?“, a ovaj mu odgovara: „Moramo u ovih par dana to završiti“.
Dan prije nego je pomenuti portal pušten u rad, Živković je, tvrde tužioci, pitao Mijajlovića „kad kreće“, a ovaj mu je odgovorio: „Od sjutra, eksperimentalno…“. Nakon što mu je poslanik DPS-a napisao: „Odlično! Sjutra ću potražiti“, Mijajlović mu je poslao link do tog portala.
U pritvoru Mijajlović i Spičanović
Tužilaštvo tvrdi da je kriminalnu grupu formirao Mijajlović. On je zbog toga uhapšen, a nakon saslušanja, njemu i bivšem oficiru policije Dragu Spičanoviću određen je pritvor do 30 dana. Istragom je obuhvaćena i tužiteljka Andrijana Nastić, kojoj su odlukom sudije za istragu Višeg suda u Podgorici oduzete putne isprave. Osumnjičeni su i policajac Vladan Lazović i bivši funkcioner policije Milovan Pavićević, kojima je određena mjera zadržavanja u stanu.
Prema navodima tužilaštva, Mijajlović 1. marta 2022. godine pita Živkovića koji telefon koristi, „ajfon“ ili „samsung“, na šta mu taj funkcioner DPS-a odgovara „samsung“ i pita ga zašto ga to interesuje.
– Planirao sam da ga zamijenim, ali se nešto iskomplikovalo u poslovnici. Ostajem vjeran „samsungu“ – napisao je poslanik DPS-a.
Mijajlović mu odgovara da imaju isti telefon i dodaje da uskoro očekuje da dobije na poklon novi model sa oznakom 22.
– Zato i pitam, da tražim dva komada – objašnjava biznismen, na šta poslanik odgovara: „Ahahahah… Onda da ne kupujem“.
– Nemoj, nemoj… Čekamo T-kom – odgovara Mijajlović, na šta Živković poručuje „važi“.
Četiri mjeseca kasnije, Mijajlović ga obavještava da je telefon stigao i nudi mu da izabere između crne i bronzane boje, a Živković se odlučuje za crnu. Dogovaraju se da mu telefon preda kasnije tog dana, nakon što Živković završi poslovne obaveze.
Pošto je objavljen ovaj dio prepiski, Živković je medijima uputio demanti, tvrdeći da je SDT na čelu sa Vladimirom Novovićem ušlo u fazu otvorenog političkog obračuna sa svim neistomišljenicima aktuelne vlasti.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je još 12 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su lica dostavila lažne i neistinite obrazovne isprave za koje se u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave te nadležne ustanove utvrdile da iste nisu vjerodostojne javne isprave.
„Na osnovu gore navedenog osnovano se sumnja da su pomenuta lica izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika“, kaže se u saopštenju.
Naveli su da očekuju od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema.
Ukoliko se u predviđenom roku ne obezbijede uslovi za početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, podnijeću ostavku na mjesto izvršnog direktora preduzeća, jer ne mogu da dozvolim da naporan rad cijelog tima za realizaciju projekta bude zanemaren i da strateške projekte nadmašuju manipulacije pojedinaca, saopštio je za „Dan“ Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda.
Poručuje da ne može da dozvoli da bude odgovoran za „dalje uništavanje životne sredine ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u rječni tok dok, alternativa postoji, odnosno dok se gotovo ekološko rješenje za sve nas nalazi pred svima nama i čeka“. Parcela, na kojoj je predviđena gradnja postrojenja u Botunu, mora biti oslobođena do 31. decembra.
Nišavić je podsjetio da su u prošloj godini kroz desetine sastanaka uspjeli da dođu do kvalitetnog glavnog projekta, revidiranog od strane najpozvanijih stručnjaka, te da su na osnovu njega pripremili i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Želio da oporavi preduzeće
Motiv za prijavljivanje na konkurs za poziciju izvršnog direktora, kako kaže Nišavić, prije nešto više od dvije godine našao je u nekoliko segmenata.
– Onaj najvažniji segment pored finansijskog oporavka i spašavanja preduzeća od stečaja, podrazumijevao je poboljšanje kvaliteta života svakog građanina i susjedne Opštine Zeta, uvažavajući činjenicu da Vodovod i dalje pruža usluge vodosnabdijevanja na teritorijama obje opštine. Još veći podsticaj ovoj ideji i motivaciji doprinijela je činjenica da je u tom periodu u toku bila priprema glavnog projekta za izgradnju Sistema za prečišćavanje otpadnih voda, te da ću sa timom ljudi biti u mogućnosti da doprinesem da se ovaj projekat realizuje na najbolji mogući način. Time se rješava najveći komunalni problem i značajno unapređuju uslovi života za više od trećine stanovnika države, a ujedno da se realizacijom utiče na očuvanje ionako sve oskudnijih zaliha pitke vode na teritoriji grada i zetske doline – rekao je Nišavić.
– Krajem prethodne godine dolazi do dvije javne rasprave na temu elaborata, na kojima se prikuplja preko 130 komentara javnosti, oni se procesuiraju i obrađuju u 2025. godini, dokument unapređuje i stvaraju se uslovi za dobijanje građevinske dozvole. Kao vrhunac intenzivnog rada stvaramo preduslov za prijavu gradnje za izgradnju SPOV na radost svih građana koji osjećaju nedostatke trenutnog stanja, a to su građani grada i susjedne opštine Zeta. Cjelokupan proces od 2024. godine prate razgovori sa mještanima i predstavnicima susjedne Opštine Zeta, gdje se, uslijed izraženog saosjećanja sa onima koji su ispaštali od rada jedne neadekvatno nadzirane prljave industrije u prethodnom periodu, prihvataju predlozi za dodatno unapređenje rada ovog ekološkog sistema. Pored činjenice da ćemo konačno zaštiti podzemne vode zetske doline, obezbjeđuju se sredstva od preko 44 miliona eura za rješavanje otpadnih voda gornje Zete i ono što je najvažnije- sanaciju bazena crvenog mulja i opasnog materijala i otpada koji se i dalje nalazi na prostoru nekadašljeg KAP-a – kaže Nišavić.
On dodaje da je pred nama istorijska šansa i mogućnost da se unaprijede osnovni uslovi života građana dvije lokalne samouprave, da se podigne standard građana na jedan značajno veći nivo, upravo u onom najvažnijem segmentu koji se odnosi na čist vazduh i vodu, kao preduslov za zdrav i dostojan život.
– Svaka drugačija formulacija i pokušaj manipulacije ovim aktivnostima je grubo i nedozvoljeno igranje sa sudbinama stotina hiljada građana naše države, što nikako ne smijemo dozvoliti. Pored činjenice da možemo da izgubimo ovu najvažniju šansu, ujedno gubimo i značajna finansijska sredstva i zatvaramo vrata onima koji su spremni da nam u ovom procesu pruže stručnu i finansijsku pomoć, ne samo na ovom već na svim važnim projektima koji slijede, a od značaja su za cjelokupnu državu. Već od 1. januara 2026. godine nećemo moći da koristimo preostala kreditna sredstva i postojaće rizik od zahtjeva za jednokratni povraćaj kreditnih sredstava, a istovremeno i rizik da izvođač naplati svoja potraživanja u milionskom iznosu. Uvažavajući sve ovo, vjerujem da ne postoji jedan savjestan građanin i funkcioner koji bi dozvolio sebi da propusti jednu ovakvu šansu i bez odgovornosti- iako nema uticaja na sve okolnosti i procese, nastavi da bude dio sistema koji nije u mogućnosti da realizuje ovako važan projekat, za šta su ispunjeni svi mogući preduslovi – saopštio je Nišavić.
Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj pripremio je odluku o budžetu Opštine Berane za narednu godinu. Odluka će se naći pred odbornicima na sjednici lokalnog parlamenta zakazanoj za 25. decembar.
U dokumentu je naznačeno da bi, prema planu, u opštinsku kasu trebalo da se sliju prihodi u visini od 19.630.000 eura. Navedeno je da je za tekuću budžetsku potrošnju planirano da se izdvoji 13.267.100 eura, za kapitalne investicije 4.557.500 eura, dok na otplatu obaveza iz prethodnog perioda otpada 1.194.400 eura. Budžertske rezerve su zacrtane na 360.000 eura, a, prema utvrđenom planu, za otplatu dugova treba da se usmjeri 251.000 eura.
Najveći planirani prihodi budžeta se odnose na transfere i to u visini od 7.160.000 eura, ili 36,47 odsto. Tu prednjače transferi Egalizacionog fonda koji su zacrtani u iznosu od 5.000.000 eura, dok je od posebnog trensfera koji se usmjerava opštinama planirano da se prihoduje 2.100.000 eura.
Iz Sekretarijata navode da je planirano da se značajna sredstva prikupe od poreza.
–U planiranim prihodima za 2026. godinu porezi su planirani u iznosu od 7.059.000 eura i njihovo učešće u ukupnim prihodima je 35,96 odsto. U strukturi poreza najveće učešće ima porez na lična primanja zaposlenih kod pravnih lica i to 5.000.000 eura zatim porez na nepokretnost u iznosu od 700.000 i prirez porezu na dohodak fizičkih lica od 420.000 eura. Naknade u ukupnim prihodima učestvuju sa 1.057.000 eura, odnosno sa 5,38 odsto ukupnih prihoda. Najveće učešće u naknadama imaju naknada za korišćenje šuma u iznosu od 450.000 eura, zatim naknada za korišćenje voda u iznosu od 200.000 eura. Naknada za građevinko zemljište planirane su u iznosu od 150.000 eura i ostale naknade za puteve u visini od 120.000 eura – kazali su iz Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj.
Za građevinske objekte 1.330.000 eura, za lokalnu infrastrukturu 850.000
Kapitalni izdaci planirani u iznosu od 4.557.500 eura čine 23,22 odsto ukupnih izdataka iz budžeta Opštine Berane za narednu godinu. Najveći dio je opredijeljen za izdatke za građevinske objekte i to 1.330.000 eura, zatim za lokalnu infrastrukturu od opšteg značaja 850.000 eura i za izdatke za opremu 903.500 eura. Što se tiče građevinskih objekta, za natkrivanje tribina gradskog stadiona planirano je 300.000 eura, za izgradnju zgrade za lica sa posebnim potrebama starijim od 27 godina planirano je izdvajanje od 50.000 eura, dok za izgradnju teniskih terena treba da se utroši 150.000 eura. Planirana je i izgradnja ulice od zaobilaznice do Polimske ulice uz ulaganja od 250.000 eura. Isto toliko novca planirano je za uređenje Novog gradskog groblja.
Značajan udio u planiranom budžetu sa 16,45 procenata čine prenesena sredstva iz prethodne godine.
– Sredstva prenešena iz ove godine učestvuju sa 3.230.000 eura. To su sredstva koja su bila planiran za kapitalne projekte koji iz objektivnih razloga nijesu realizovani. S tim u vezi opština Berane je dobila odobrenje za prekoračenje limita Ministrastva finansija koje je uslovljeno prenesom sredstava iz ove godine – pojasnili su iz Sekretarijata za finansije i dodali da prihodi po osnovu donacija u ukupnim prihodima učestvuju sa 410.000, odnosno sa 2,09 odsto, te da se one odnose na projekte finansirane od strane ministarstava i drugih javnih ustanova.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca i djece.
Nikoljdan je najčešća krsna slava kod pravoslavaca. Ljudi su Svetog Nikolu još za vrijeme njegovog života smatrali za svetitelja.
Sveti Nikola je uzor hrišćanske dobrote, zaštitnik je pomoraca, a mnoge crkve posvećene njemu, uključujući manastire i kapelice, često su bile mjesta na kojima su se pomorci molili za sigurnost na moru.
Na trpezi koja se priprema na Nikoljdan, često se nalazi riba, koja simbolizuje pomorsku zaštitu koju je Sveti Nikola pružao.
Pomagao je i tješio narod, širio vjeru, pravdu i milosrđe, donosio utjehu, mir i dobru volju. Dobra djela činio je tajno, sakriven od bilo čijeg pogleda. Iz njegovog dobročinstva proistekla je legenda o Deda Mrazu, zbog koje u mnogim zemljama djeca na Nikoljdan dobijaju poklone.
Nikoljdan je dan kada vjernici poštuju Svetog Nikolu kroz molitve, post, ali i tradiciju obilježavanja praznika.
Običaji koji se praktikuju na ovaj dan variraju od regiona do regiona, ali su zajedničke teme uvijek ljubav, velikodušnost i okupljanje porodica.
Upokojio se u starosti, 6. decembra, odnosno 19. decembra 343. godine.
Slavi se i 22. maja, u znak sjećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenijete iz Mire u Likiji u Bari i položene u crkvu svetog Jovana Preteče.
Tri godine kasnije podignuta mu je velelepna crkva, koju su srpski vladari bogato darivali.
Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC. Posvećeno mu je više od 600 crkava.
Pada u vrijeme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza obavezno posna.
Kako bi godina pred nama bila plodna i berićetna, ko je propustio da na Svetu Varvaru, posije božićnu pšenicu, može to učiniti danas, na Nikoljdan.
Učesnike u saobraćaju očekuju mjestimično mokri kolovozi na većini puteva u zemlji. Jutarnja magla smanjuje vidljivost po kotlinama mjestimično a u usjecima skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone. Iz Auto-mota saveza Crne Gore vozačima savjetuju da brzinu i vožnju prilagode trenutnom stanju na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na
snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine .
Na regionalnom putu R-18 Pljevlja-Gradac-Šula u periodu od 16.12.2025.godine do 20.12.2025.godine dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 10.00 do 14.00 i od 15.00 do 16.00 časova zbog izvodjenja asfalterskih radova.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 8.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Na regionalnom putu R-14 Danilovgrad-Čevo, potez Donji Zagarač-Markovina u periodu od 15.12.2025.godine do 20.12.2025.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 9.00 do 16.00 časova.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 7.00 do 9.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Za period od 1.12.2025.god do 30.12.2025.god odobrava se totalna obustava saobraćaja od 8.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.30 časova zbog izvodjenja radova na reg.putu R-30 dionica Petnjica-Bioča potez Bioča-Lješnica.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvodjenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvodjenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 14 saobracajnih nezgoda u kojima su 3 osobe zadobile teže a 7 osoba lakse povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Na sjeveru i danas promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima, a po kotlinama često magla ili sumaglica. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 6 do 13 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima prijepodne malo do umjereno oblačno, tokom dana pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 14 do 18 stepeni.
Na jugu pretežno sunčano, a u petak prijepodne malo do umjereno oblačno. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Dnevna temperatura vazduha bez promjene ili malo niža.
I u centralnim predjelima stabilno i sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Temperatura vazduha za vikend u manjem padu.
U sjevernim predjelima takođe dosta sunčanih perioda, ali po kotlinama često magla ili niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Temperatura vazduha za vikend malo niža.
Premijer Milojko Spajić poručio je da je Njemačka glavna podrška Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji (EU).
Zahvalni smo, kaže Spajić, Vladi Njemačke i Bundestagu.
„Oni iskazuju veliku podršku našem evropskom putu“, rekao je Spajić za DW.
Crna Gora se pozicionira kao predvodnik u procesu evropskih integracija. Nakon novih koraka u Briselu i zatvorenih poglavlja, premijer Crne Gore @MickeySpajic govori o optimizmu, ambicioznim planovima i podršci Njemačke. pic.twitter.com/tQfY5b2eKZ
— DW Balkan BHS (@dw_balkan) December 18, 2025
Naglasio je da je Crna Gora zasluženo predvodnik među članicama kandidata.
„Možemo sa velikim optimizmom da uđemo u 2026. Imamo ekstremno ambiciozne planove koji sada postaju dosta realistični i ostvarivi“, dodao je Spajić.