Home Blog Page 239

Oprez: Kolovozi mokri, sitni odroni duž klisura i usjeka

0

U većem dijelu zemlje saobraća se po pretežno mokrim kolovozima. Iz AMSCG-a skreću pažnju na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka. Vozačima savjetuju maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.

Od 15.11.2025.godine do 1.04.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Od 1.02.2026 godine do 28.02.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 8.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.

U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.

Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.

Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.

Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.

Zbog izvodjenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobila teže povrede.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Danas vjetrovito i toplije, temperatura do 18 stepeni

0

Na sjeveru danas promjenljivo oblačno, vjetrovito i znatno toplije. Slaba do umjerena kiša očekuje se tek tokom noći. Vjetar južni, umjeren do jak povremeno na udare i veoma jak. Temperatura do 15 stepeni. U južnim i centralnim oblastima promjenljivo do potpuno oblačno i relativno toplo. Vjetar pojačan i jak južni i jugoistočni. Poslijepodne ili tokom noći umjerena do jaka kiša i pljuskovi s grmljavinom, a na primorju slaba kiša i ujutru. Temperatura do 18 stepeni.

More uzburkano, duž obale talasasto. Vjetar umjeren do jak, ponegdje i veoma jak, južni i jugoistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

U južnim oblastima u četvrtak i petak promjenljivo do potpuno oblačno, svakodnevno povremeno kiša ili pljusak s grmljavinom. U četvrtak i petak malo svježije i nešto slabiji jugo.

U centralnim oblastima i narednih dana slično vrijeme. Kiša povremeno, pljuskovi s grmljavinom u četvrtak i naročito u petak. Vjetar povremeno umjeren do jak južni i jugoistočni. Danas toplije, zatim manji pad temperature.

Na sjeveru promjenljivo do potpuno oblačno i osjetno toplije. Večeras i naredna dva dana povremeno slaba do umjerena kiša, a u petak u planinama uslovi za susnježicu ili snijeg. Vjetar južni, u četvrtak i petak će oslabiti. Temperatura sjutra u porastu, zatim postepeno u manjem padu.

Nakon afere „Epstin“: Univerzitet će razmotriti oduzimanje počasnih zvanja

0

Univerzitet Crne Gore će, vodeći računa o očuvanju ugleda institucije i najviših etičkih standarda, pristupiti razmatranju izmjena pravila koja regulišu ne samo dodjelu, već i mogućnost oduzimanja počasnih zvanja u izuzetnim okolnostima, saopštili su za Portal RTCG iz te institucije.

Tragom informacija da je raniji rektor Univerziteta Crne Gore, Danilo Nikolić, 2019. godine uručio visoko akademsko priznanje, počasni doktorat, Miroslavu Lajčaku, tada ministru vanjskih poslova Slovačke, kontaktirali smo Univerzitet Crne Gore.

Pitali smo da li će u toj instituciji razmotriti mogućnost da se Lajčaku oduzme počasni doktorat, s obzirom na to da se njegovo ime povezuje sa globalnom aferom poznatom kao „Epsteinovi fajlovi“ i da je u medijima doveden u vezu sa sramotnim i nezakonitim postupcima i komunikacijom sa osuđenim pedofilom iz Sjedinjenih Američkih Država.

Lajčak prilikom uručenja nagradeLajčak prilikom uručenja nagrade (Foto: Univerzitet Crne Gore)

Sa Univerziteta Crne Gore Portalu RTCG su saopštili da, u skladu sa važećim Pravilnikom o dodjeli počasnih titula i drugih priznanja, ne postoji odredba koja predviđa mogućnost oduzimanja počasne titule nakon što je jednom dodijeljena. Istovremeno, naglasili su da posvećuju punu pažnju očuvanju ugleda institucije i poštovanju najviših etičkih standarda.

„U tom smislu, Univerzitet Crne Gore će, vodeći računa o očuvanju ugleda institucije i najviših etičkih standarda, pristupiti razmatranju izmjena pravila koja regulišu ne samo dodjelu, već i mogućnost oduzimanja počasnih zvanja u izuzetnim okolnostima“, saopšteno nam je sa Univerziteta.

Univerzitet Crne Gore odlikovao je Ljčaka zbog, kako su tada objavili na svom sajtu, promovisanja vrijednosti demokratskih procesa i multikulturne tolerancije, te izuzetnog doprinosa na polju razvoja međunarodnih odnosa, prava i diplomatije, jačanja crnogorsko-slovačkih odnosa i povezivanja univerzitetskih institucija.

Prilikom urečenja počasnog doktorata Lajčak je tada kazao da je savremena Crna Gora u svijetu poznata kao uspješna zemlja. 

Lajčak i Milo Đukanović u Epstinovim fajlovima

Američko Ministarstvo pravde objavilo je milione novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku, sada pokojnom Džefriju Epstinu. Riječ je o najvećem broju dokumenata koje je vlada objavila otkako je zakonom iz novembra 2025. naloženo njihovo javno objavljivanje.

Epstin preminuo 2019. godine Epstin preminuo 2019. godine ((Foto: Guliver/AP Photo/Jon Elswick))

Tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video snimaka postalo je javno dostupno 30. januara 2026.

Prema podacima sa sajta Ministarstva pravde SAD, u tim fajlovima pominju se nekadašnji šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak, kao i bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Navodno, Lajčak je razmjenjivao poruke sa Epstinom i pominjao Đukanovića.

„Presjednik Crne Gore očekuje našu posjetu“, napisao je Lajčak, koji je 2006. godine bio specijalni izaslanik EU za crnogorski referendum.

Epstin odgovara „možda bi trebalo da nađemo utočište za Donalda“.

Lačjak i Đukanović 2022. godine Lačjak i Đukanović 2022. godine ((Foto: arhiva, predsjednik.me ))

„Donaldu je slaba tačka Crna Gora“, naveo je Lajčak u odgovoru, uz osmjeh.

U jednoj od poruka pominju i Pola Manaforta, koji je američki politički konsultant, a takođe je bio angažovan u Crnoj Gori za vrijeme referenduma.

Lajčak navodno šalje i sliku iz Crne Gore uz članak američke štampe Epstinu, uz poruku „Rekao sam ti, Crna Gora je sjajna“.

U jednoj od poruka se vidi i da Lajčak pita Epstina kada može da posjeti Crnu Goru.

„Pozdrav iz Bratislave. Da li bi ti odgovarao prvi ili drugi vikend u novembru“, pitao je.

„Samo da provjerim“, odgovorio je pokojni milioner iz SAD.

Poruke su, kako se može vidjeti, razmijenjene 2018. godine, a neke i 2019. godine.

U jednoj od poruka, navodno, Epstin je pitao Lajčaka „je li on premijer ili predsjednik Crne Gore“.

„Predsjednik. Milo Đukanović“, naveo je Lajčak, vidi se u objavljenoj dokumentaciji.

U jednoj od prepisci navodi se da je „predsjednik Crne Gore sjajan momak“.

Đukanović je demantovao bilo kakvu povezanost sa Epstinom. 

Američki predsjednik Donald Tramp u novim dokumentima pominje se stotinama puta. Tramp je imao prijateljski odnos sa Epstinom, ali tvrdi da se on prekinuo mnogo godina ranije i negira da je znao za njegove zločine, piše u tekstu BBC-a.

Među novim dokumentima nalazi se i spisak koji je FBI prošle godine sastavio na osnovu navoda građana upućenih nacionalnoj liniji za dojave. Mnogi navodi zasnivaju se na neprovjerenim informacijama i dostavljeni su bez dokaza, navodi se.

Spisak uključuje brojne optužbe za seksualno zlostavljanje protiv Trampa, Epstina i drugih javnih ličnosti, piše u tekstu.

Podnio ostavku nakon objavljivanja prepiske sa Epstajnom

Nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom, bivši slovački ministar spoljnih poslova, Miroslav Lajčak saopštio je da, napušta mjesto savjetnika slovačkog premijera Roberta Fica. Premijer Fico je najavio da će prihvatiti Lajčakovu ostavku.

Bivši predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović saopštio je da nije poznavao pokojnog Džefrija Epstina, niti sa sa njim ikad obavljao neposrednu ili posrednu komunikaciju.

Lajčak o Epstinovim fajlovima: Ne sjećam se tih poruka, osjećam se kao idiot

Miroslav Lajčak izjavio je da se ne sjeća poruka koje je razmjenjivao sa Džefrijem Epstinom kao i da ne može da potvrdi njihovu autentičnost, ali da ih ne može ni opovrgnuti. U emisiji Radija Slovačka dodao je i da se, gledajući te poruke, „osjeća kao idiot“.

Lajčak je dao intervju javnom emiteru Radio Slovačka nakon što se njegovo ime pojavilo u najnovijem objavljivanju Epstinovih dosijea u petak, a već narednog dana podnio je ostavku na mjesto savjetnika premijera Roberta Fica.

Do tada je izbjegavao da govori za medije, oslanjajući se isključivo na pisane izjave, prenose slovački mediji.

„Iskreno, ne sjećam se tih poruka. Ne mogu ih potvrditi, ali ih ne mogu ni negirati“, rekao je slovački diplomata za radio, govoreći o prepiskama koje su uključivale djevojke.

Nakon što je ponovo pročitao poruke, dodao je da se osjećao „kao idiot“.

„Ali to me ne oslobađa odgovornosti. Pokazao sam lošu procjenu i neprimjerenu komunikaciju. Te poruke nisu bile ništa drugo do glupo djelovanje muških ega – samodopadljivo muško dobacivanje“, rekao je Lajčak.

Lajčak je objasnio da je 2017. godine stigao u Njujork kako bi preuzeo jednogodišnju funkciju u Ujedinjenim nacijama i da ga je sa Džefrijem Epstinom upoznao jedan visoki strani diplomata. Prema Lajčaku, Epstin je bio nadaleko poznat i sastajao se sa brojnim poslovnim i političkim ličnostima iz SAD i inostranstva.

Lajčak je rekao da nije vidio razlog da se s njim ne sastane, tvrdeći da je umrežavanje dio njegovog posla, prenose slovački mediji.

„Zašto ne bih ja, dečko iz Slovačke, to prihvatio? Bio je vrijedan kontakt“, ocijenio je Lajčak.

WSJ: U Epstinovim fajlovima otkrivena imena najmanje 43 žrtve

Američko Ministarstvo pravde otkrilo je imena desetina žrtava pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, među kojima su mnoge koje nijesu javno otkrile svoj identitet ili su bile maloljetnice kada su bile žrtve zlostavljanja, prenosi danas Volstrit džurnal (WSJ).

Pregled punih imena 47 žrtava pokazao je da 43 od njih nijesu redigovane u dosijeima koje je vlada objavila u petak, a puna imena nekoliko žena pojavila su se više od 100 puta u dosijeima.

Džefri Epstin i Gilejn MaksvelDžefri Epstin i Gilejn Maksvel ((Foto: Guliver))

Od petka, agencija privremeno uklanja dokumente kako bi napravila nove redigovane izmjene, a juče je zamjenik državnog tužioca Tod Blanš rekao za ABC njuz da se agencija pobrinula da zaštiti žrtve i da će ukloniti njihova imena ako bude obaviještena.

„Svaki put kada čujemo od žrtve ili njenog advokata da vjeruju da njihovo ime nije pravilno redigovano, odmah to ispravljamo“, rekao je Blanš.

Džefri Epstein bio je američki finansijer koji je postao poznat po svom luksuznom životu i kontaktima sa mnogim uticajnim ličnostima širom svijeta.

Tokom godina, Epstein je bio predmet brojnih istraga zbog seksualnog zlostavljanja i trgovine maloljetnim djevojkama, za što je 2008. osuđen u SAD.

Njegove aktivnosti privukle su pažnju medija i međunarodne javnosti, a njegovo ime se spominje u kontekstu mnogih poznatih ličnosti, što je kasnije nazvano “Epsteinovi fajlovi” (Epstein Files) – zbirkom dokumenata, sudskih spisa i istraga koje povezuju njegove kriminalne aktivnosti s poznatim pojedincima.

Epstein je umro u zatvoru 2019. godine, dok se čekalo suđenje, a njegovo ime i dalje se pojavljuje u javnim i medijskim raspravama o zlostavljanju, trgovanju ljudima i etičkoj odgovornosti pojedinaca i institucija.

Knežević: Jedan od najsrećnijih dana mi je bio izlazak iz Vlade

0

„drago mi je što sam za dva dana postao lider opozicije“

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević u intervjuu za Euronews govorio je o inicijativama DNP-a u Skupštini Crne Gore i kazao da ih je Vlada uputila na Skupštinu i na tzv. radne grupe koje bi trebalo da sačinjavaju svi sprektri društveno političkog života.

„Mi smo odlučili da skratimo proceduru jer kada u Crnoj Gori želite da nešto ne završite, napravite radnu grupu koja radi da ne bi ništa uradila. Zato smo mi predali inicijativu u skupštinsku proceduru dopune zakona o državnim simbolima gdje smo tražili normiranje narodne zastave tj. trobojke iz Ustava Kraljevine Crne Gore iz 1905, njenu upotrebu, isticanje i sve ono što smatramo da u potpunosti zadovoljava identitetski, duhovni i civilizacijski kod Crne Gore kao države“, kazao je Knežević.

Govoreći o najavljenim razgovorima sa liderom NSD-a, Andrijom Mandićem, Knežević navodi da još nisu imali te razgovore, a vjeruje da će se sa Mandićem sresti narednih dana.

„Naša komunikacija je i dalje redovna, čuli smo se i juče, ali ta tema tek treba da dođe na dnevni red“, kazao je Knežević.

On je rekao da Vladi zamjera sve što je saopštio prethodnih par dana, ali i sve ono što će tek saopštiti.

„Ova Vlada nije ispunila očekivanja građana koji su joj dali podršku. Najveća kritika je da se isto ponašamo kao DPS, da imamo raspad u bezbjednosnom sektoru, da imamo sumnjive investitore, imate i skandal sa Milošem Medenicom, seks skandale visokih službenika, sve to govori da ova Vlada ne zaslužuje podršku DNP-a. Jedan od najsrećnijih dana u životu mi je bila odluka da napustim ovu Vladu i potpuno je prirodno da budem lider opozicije, jer ostale opozicione stranke ne žele prijevremene izbore. Ovo je jedina država na svijetu gdje opozicija želi da uđe u Vladu bez izbora. Ja za razliku od njih želim da promijenim sistem vrijednosti u Crnoj Gori putem prijevremenih izbora i drago mi je što sam za dva dana postao lider opozicije i mislim da mi to pristaje“, kazao je Knežević.

Govoreći o tome što se premijer Milojko Spajić nije sastao sa čelnicima sektora bezbjednosti, Knežević navodi da su ih spriječile međusobne ucjene i saznanja jednih o drugima.

„PES vodi ANB, Demokrate Upravu policije i kada je premijer praznom puškom zaprijetio govoreći da će neko snositi konsekvence, dobio je jasan odgovor od Demokrata da treba da dođe i direktor ANB-a. Sad imamo jasne optužbe PES-Demokrate. Nalazimo se u jednom Bermudskom trouglu gdje se izgubi svako ko zagazi makar jednom. Ovo je samo simbolika onog iskopanog tunela i mislim da bi bezbjednosni sektor trebao da se zazida u tom tunelu i da ne izlaze dok ne pronađemo Medenicu“, kazao je on.

Sudijama na platu specijalni dodatak preko 1.700 eura

0

Predsjednici i sudijama Ustavnog suda (US), pored specijalnog dodatka koji se kreće od 900 do preko 1.000 eura, sljedovaće još jedan dodatak i ove godine u visini od 30 odsto plate, koji će se kretati i do 700 eura.

Tako će se plate predsjednice i sudija Ustavnog suda kretati do preko 3.000 eura, pa i više od 4.000, odnosno sa dva dodatka na plata zarade će im biti veće za preko 1.700 eura.

Ovaj dodatak na platu predviđen je Predlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji se nalazi pred poslanicima.

– Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. Zarade sudija prilično su male za težinu posla koji obavljaju. Zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije. Kako je članom 116a propisao da sudije Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju do 1. januara, to se nameće potreba da se produži da ovo pravo sudije ostvaruju do 31. decembra 2026. godine – navodi se u obrazloženju izmijenjenog propisa.

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbijediti sredstva u budžetu Crne Gore za ovu godinu. Predviđeno je da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade.

– Zarade sudijama Ustavnog suda garantuju nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija i državnih tužilaca dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne ustavnosudske funkcije. Usvajanje ovog zakona uticaće na sudije u smislu da efikasnije obavljaju svoje poslove, a istovremeno da budu nezavisni u radu i otporni na nedozvoljene uticaje – vjeruju predlagači propisa.

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije bio na javnoj raspravi, uz obrazloženje da obim izmjena i dopuna navedenog zakona ne narušava osnovni koncept zakona, a „postoje i hitne okolnosti usled kojih je potrebno izvršiti izmjene važećeg zakona“.

„Dan“ je još u februaru prošle godine objavio da će primanja predsjednice i sudija Ustavnog suda biti veća do 1.400 eura zahvaljujući specijalnom dodatku koji ostvaruju počev od 1. januara prošle godine.

Pravo na specijalni dodatak članovi US stekli su shodno odluci Vlade, koja je izmjenom i dopunom odluke o specijalnom dodatku s kraja pretprošle godine ovo pravo omogućila i za sudije Ustavnog suda.

Prema Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, pravo na specijalni dodatak ostvaruju zaposleni koji rade na specifičnim poslovima u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina.

Zarade iz poslednjih imovinskih kartona

Podaci iz poslednjih imovinskih kartona pokazuju da su bez specijalnog dodatka, neto zarade predsjednice i sudija Ustavnog suda Snežane Armenko, Desanke Lopičić Momirke Tešić u februaru prošle godine prosječno iznosile oko 2.600 eura, a sa specijalnim dodatkom njihova plata je rasla i do 4.000 eura. Zarada sudije Faruka Resulbegovića sa specijalnim dodatkom iznosi preko 3.000 eura. Za nedavno izabrane sudije Jovana Jovanovića i Nikolu Mugošu još nema podataka o primanjima.

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore je u februaru prošle godine jednoglasno, bez prisustva opozicije, usvojio zahtjev Ustavnog suda od 3. februara, kojim je traženo donošenje rješenja za ostvarivanje specijalnog dodatka za sudije tog suda. Specijalni dodatak za sudije US određen je u visini do 60 odsto osnovne zarade.

Koeficijent složenosti posla predsjednika Ustavnog suda tada je iznosi 25,94, a za sudije 22,48. Prema tome, osnovna zarada predsjednika Ustavnog suda, prema poslednjem imovinskom kartonu, bila je 2.334 eura, a sudija 2.023 eura. Zahvaljujući specijalnom dodatku, sudije US primaju najmanje 3.237 eura, a predsjednica 3.734 eura, ne računajući druge faktore koji utiču na uvećanje zarade (minuli rad, prekovremeni rad…).

Penzioneri sa sjevera organizuju prikupljanje pomoći za premijera i ministre u Vladi

0

Pokret penzionera Crne Gore najavio da će 19. februara u Bijelom Polju postaviti kutiju za prikupljanje pomoći. Pozvali su sve penzionere da se pridruže humanitarnoj akciji

Pokret penzionera Crne Gore 19. februara od podne pokreće humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i njegove ministre, naveli su u svom saopštenju iz Pokreta penzionera Crne Gore.

Kako navode, na ovaj korak su se odlučili nakon teške ekonomske situacije u kojoj se nalaze predsjednik Vlade i njegovi ministri zbog malih primanja, a povodom velikih povećanja penzija koje je Vlada Crne Gore obezbijedila za penzionere u iznosu od 1,20 do 1,70 eura. Penzioneri sa sjevera su odlučili da te iznose doniraju kako bi istim pomogli „da izađu iz ekonomske krize u kojoj su se našli“.

Oni će taj dan postaviti ispred Evropske kuće u Bijelom Polju kutiju za prikupljanje pomoći za premijera Milojka Spajića i ministre u Vladi Crne Gore i tim povodom pozivaju sve penzionere da se pridruže ovoj humanitarnoj akciji.

„Pokret penzionera Crne Gore takođe, obavještava povodom ove akcije predsjednika Vlade i njegove ministre koji su se potrudili da penzionerima u Crnoj Gori povećaju penzije za 1,20 do 1,70 eura, da ih samo u Bijelom Polju ima skoro 8.000, na sjeveru na hiljade, a u Crnoj Gori 132.000 penzionera, a koliko ih na sjeveru ima, sami će se uvjeriti kada krenu u masovne proteste penzionera tokom ljeta gdje će pokazati da penzioneri neće dozvoliti, da ih niko više ugrožava i ponižava“, naveli su iz Pokreta penzionera Crne Gore.

Fond PIO: Ne kreiramo penzije, već ih usklađujemo prema zakonu

0

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore saopštio je da ne kreiraju penzije već ih usklađuju prema zakonu, pojašnjavajući zakonski osnov usklađivanja penzija u januaru ove godine.

Kako su naveli u saopštenju, Fond PIO je izvršni organ koji sprovodi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Shodno članu 58 ovog zakona, usklađivanje penzija se vrši na osnovu zvaničnih statističkih podataka Uprave za statistiku – MONSTAT. Usklađivanje se vrši prema “rotirajućoj” formuli koja uzima u obzir dva ključna parametra: rast/pad potrošačkih cijena (inflacija) i rast/pad prosječnih zarada”, naglasili su.

Kako su dodali, januarski procenat od 0,38 odsto direktna je matematička posljedica ovih parametara u prethodnom posmatranom periodu i Fond PIO nema zakonsko ovlašćenje da taj procenat mijenja, uvećava ili umanjuje proizvoljno.

“Podsjećamo javnost da se od 2022. godine, izmjenama zakona, penzije usklađuju tri puta godišnje (1. januara, 1. maja i 1. septembra). Ovakva dinamika omogućava bržu reakciju na ekonomske promjene u državi i čuva životni standard penzionera. Istorijski podaci ukazuju da je u prošlosti bilo perioda kada uopšte nije bilo godišnjih usklađivanja, kao i da je bilo perioda kada je usklađivanje bilo jednom, dva ili tri puta godišnje: U periodu 2013, 2014. i 2015. godine, usklađivanja uopšte nije bilo”, ukazuju.

Ističu da trenutni penzioni sistem obezbjeđuje da prosječna penzija u Crnoj Gori danas iznosi 553 eura.

Fond PIO

Regionalni kontekst: Crna Gora predvodnik po visini penzija

“Kako bismo objektivno sagledali položaj penzionera u Crnoj Gori, neophodno je uporediti prosječne penzije sa sličnim zemljama regiona (koje su kao i Crna Gora zemlje kandidati na putu prema EU)”, poručuju.

Fond PIO

Zaključuju da Fond PIO Crne Gore ostaje posvećen isključivo primjeni zakona i zaštiti interesa penzionera kroz redovnu i sigurnu isplatu prava.

Milatović vratio juče usvojene zakone Skupštini, kako bi poslanici imali priliku da ih detaljno pročitaju

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je odlučio da vrati juče usvojene zakone Skupštini na ponovno razmatranje, kako bi poslanici imali priliku da ih detaljno pročitaju i razmotre.

Kako je poručio, evropske reforme ne podrazumijevaju puko dizanje ruku u Skupštini, niti usvajanje zakona bez rasprave i ozbiljne diskusije.

Milatović je istakao da građani od poslanika očekuju odgovoran i posvećen pristup prilikom donošenja zakona koji direktno utiču na njihov svakodnevni život.

Pritvorenici: Situacija u UIKS-u nepodnošljiva, nadležni ne reaguju

0

Situacija u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) je nepodnošljiva, saopštili su pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu i najavili da će se njihove porodice i prijatelji okupljati u svim gradovima do ispunjenja njihovih zahtjeva.

U saopštenju pritvorenika, koje je medijima dostavio advokat Nikola Tomković, najavljeno je i okupljanje ispred kapija UIKS-a, kao i ispred Višeg suda u Podgorici, ukoliko prvenstveno Ministarstvo pravde i predsjednica Vrhovnog suda ne urade nešto po pitanju njihovih zahtjeva koje iznose već godinu.

Pritvorenici navode da ni brojni dopisi i štrajkova upozorenja nijesu izazvali reakciju iinstitucija odgovornih za izuzetno loše stanje u, kako su kazali, inače prenatrpanom istražnom zatvoru.

“Uprkos brojnim dopisima Ministarstvu pravde i predsjedniku Višeg suda i štrajkovima – nema adekvatne reakcije. Ovo je posljednji vapaj koji upućujemo jer i mi smo građani ove države, roditelji, sinovi, braća i mi imamo pravo na život i prava na pravično suđenje. Ukoliko nas niko ne čuje, ovo je jedino rješenje koje nam je preostalo” kaže se u saopštenju.

Navodi se da pritvorenici već godinu nailaze na “glasno ćutanje” svih institucija, nevladinih organizacija (NVO), političara.

“Ministar pravde se “pravi mrtav” vezano za nanogice (elektronski nadzor), iako mu se pismenim putem obratila predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić. Jemstvo je mrtvo slovo na papiru, standardni odgovor je “nije dovoljno”, što je neustavan odgovor pogotovo kada neće da daju parametre koliko je dovoljno jemstvo kao sredstvo obezbjeđenja”, kaže se u saopštenju.

Pritvorenici su istakli da je stanje u kojem se nalaze sve gore.

“Osjećamo da smo prepušteni sami sebi, bez prava na život i na pravično suđenje. Stanje u kojem se nalazimo mi i naše porodice, kao u filmu Živka Nikolića “U ime naroda” slikovito je opisano. Jer, Specijalno državno tužilaštvo(SDT) je država u državi i upravlja svim procesima u državi”, navodiuse u saopštenju pritvorenika.

Oni su pozvali sve NVO kao i političare da pročitaju izvještaj Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) o Crnoj Gori.

“I sve će im biti jasno, jer naši navodi su većinom demantovani u Crnoj Gori, tako da je ovaj izvještaj CPT-a relevantan, pa sami ocijenite”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u vrijeme obilaska komisije CPT-a zatvor bio 50 odsto sređeniji nego prije ili poslije obilaska komisije.

“Komisija ne može da vjeruje da razgovaraju sa istim istim ljudima kao prije četiri godine, a ima ih koji borave i mnogo duže i da pritvori traju toliko dugo”, dodaje se u saopštenju.

Izvještaj CPT-a je, kako se navodi, ogolio i izvještaje crnogorskih institucija i dokazao da ih politika piše, a ne struka i zaštitinici ljudskih prava.

Pritvorenici su poručili da je krajnje vrijeme i nužno da se neko oglasi.

“Smatramo da je vrijeme da neko u Crnoj Gori reaguje, jer je izvještaj CPT-a alarm za crnogorsko društvo“, kaže se u saopštenju.

Monteput i italijanska firma potpisali ugovor o nadzoru radova na drugoj dionici auto-puta

0

Kompanija Monteput i italijanska firma IRD Inženjering potpisali su danas ugovor o pružanju konsultantskih usluga nadzora nad projektovanjem i izvođenjem radova na drugoj dionici auto-puta Bar–Boljare, Mateševo–Andrijevica.

Vrijednost ugovora iznosi 14.448.630 eura (bez uračunatog PDV-a), dok je planirano vrijeme pružanja usluga 90 mjeseci, uključujući i period za otklanjanje eventualnih nedostataka.

– Ugovor o nadzoru predstavlja važan korak u nastavku realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, čime se obezbjeđuje snažna stručna podrška u svim fazama projektovanja i izgradnje – kazali su iz Monteputa.

U cilju izbora najkvalitetnijeg nadzora, Monteput je u avgustu 2024. objavio tender, koji je sproveden u skladu sa pravilima i procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a za koji je interesovanje pokazalo 14 kompanija i konzorcijuma.

Nakon sprovedene evaluacije, šest ponuđača je prošlo u drugu fazu tendera, koja je objavljena u junu 2025, nakon čega je kao najpovoljniji ponuđač izabrana firma IRD Inženjering.

– Podsjećamo da je prethodno ponuda kineskog konzorcijuma „PowerChina – Stecol – PCCD“ izabrana kao najpovoljnija na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta, u postupku sprovedenom prema procedurama EBRD. Slijedi potpisivanje ugovora o izgradnji i projektovanju druge dionice, koje se očekuje tokom ovog mjeseca – rekli su iz Monteputa.

Dionica Mateševo–Andrijevica, koja je duga 23 kilometra, ima ključni značaj za nastavak izgradnje auto-puta Bar–Boljare i bolje povezivanje sjevera Crne Gore sa centralnim dijelom zemlje.