Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš je u emisiji “Okvir” na RTCG kazao da je situacija u Pljevljima sa kvalitetom vazduha i dalje loša i da je jasno da je najveći zagađivač TE Pljevlja.

Stavljanje fokusa na kotlarnice i individualna ložišta je, navodi, vrijeđanje inteligencije. Poručio je i da na čelu lokalne vlasti više nije poslušnik.

Milan Gazdić iz Agencije za zaštitu životne sredine naglašava da na njega niko ne vrši pritisak da zaštiti zagađivače. Iz EPCG naglašavaju da postojeća struktura u kompaniji odgovorno radi na otklanjanju problema starog 40 godina, te da očekuju probni rad sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju u januaru i februaru.

Milorad Mitrović iz NVO Breznica je istakao da se iz Pljevalja decenijama unazad nešto iznosi, a ništa ne vraća i da opština polako ostaje bez stanovništva.

Vraneš je kazao da je nezadovoljan što niko od čelnih ljudi nije u studiju. Očekivao je, kaže, premijera Milojka Spajića ili nekoga od ministara, a njihovo odsustvo kada se govori o ovoj temi pokazuje, kako je naglasio, odnos države prema Pljevljima.

Ističe da su predsjednik države Jakov Milatović i predsjednik Skupštine Andrija Mandić jedini ljudi koji su pozvali i pitali kako je u Pljevljima. Niko drugi nije se pojavio, niti interesovao.

“Energetski sektor u Pljevljima se ponaša kao da su država u državi i Pljevlja su decenijama diskriminisana i naši interesi su podređeni interesima EPCG. Nas EPCG nije obavijestila da će TE Pljevlja biti puštena u probni rad, a mi smo znali da će se ovo desiti još prije pola godine, kada je bivši direktor TE Mirko Mazalica i podnio ostavku, a volio bih da on lično kaže zašto je to tada uradio. Ovo nije slučajno, ekološka rekonstrukcija nije završena, a TE je puštena u rad”, tvrdi Vraneš.

Naglašava da se ovdje govori o opasnim otrovnim gasovima koji građani danima udišu. Podsjetio je da je prvo dobio poziv od direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, koji mu je predočio da je stanje katastrofalno, te da je zagađenje od TE Pljevlja, iako se kasnije predomislio. Vraneš ga je pozvao da kaže da li je neko na njega izvršio pritisak da promijeni tu izjavu.

Gazdić je kazao da je tačno da je tog dana konkretno u razgovoru sa Vranešom kazao da je došlo do podizanja magle iznad dimnjaka TE i da moraju da dobiju informacije od svih nadležnih institucija, koje će da ocijene ko je glavni zagađivač.

“Niko nije vršio pritisak na mene, da je toga bilo ne bi odmah reagovali i obavijestili sve o zagađenju”, kazao je Vraneš.

Najveći zagađivač je, ističe, sagorijevanje uglja. Pljevlja su u kotlini, cirkulacija vazduha je slaba i magla pravi poklopac, tako da sve što sagorijeva ostaje pod njom.

“A sad zamislite tri do četiri hiljade individualnih ložišta i kotlarnice koje nemaju odgovarajuće filtere. Ne treba ulaziti u političku priču, već tražiti rješenja. Ovo nije problem od juče, ovo je decenijski problem”, kazao je Gazdić.

Dodaje da su tražili zatvaranje kotlarnica, posebno one u Skrelićevoj ulici, ali to nije urađeno na vrijeme.

“Reagujemo na sve akcidente, i ovog puta smo odmah inicirali da izađe ekološki inspektor u TE, a juče i u vezi sa prevozom šljake. Tražili smo i postavljanje treće stanice za monitoring, mobilna stanica je kod hotela “Pljevlja”, tako da pratimo redovno stanje”, naglasio je Gazdić.

Podsjetio je da je 2024. u oktobru sa novim ministrom Damjanom Čulafićem obišao Pljevlja i tada je razgovarano kako se može pomoći. Na osnovu emisija Co2 kredita Pljevlja dobijaju nešto preko pet miliona eura.

“Za tri godine tih sredstava je bilo skoro 17 miliona, ali nijesmo mogli da dobijemo odgovor dokle se stiglo sa toplifikacijom grada koje je jedino rješenje. Sve što je bilo do nas je urađeno”, naveo je Gazdić.

Direktor proizvodnje u EPCG Miro Vračar je kazao da je problem star 40 godina, a za to vrijeme jako malo se glasova čulo i od NVO i lokalnih instutucija o ekološki ispravnom radu TE.

“Što se tiče emisije zagađujućih čestica, dimnjak je urađen na osnovu ozbiljne studije i nije slučajno visok 252 metra, već da bi te čestice ruža vjetrova nosila, ali zbog mnogih atmosferskih prilika na koje ne možemo da utičemo ovo se dešava i nije prvi put. Ako je iko radio da se ovi problemi prevaziđu onda je to postojeća struktura EPCG i u državnim institucijama. Ekološka rekonstrukcija i toplifikacija grada su jedino rješenje koje će 90 odsto ovih problema da riješe”, kazao je Vračar.

On je objasnio da su radovi na sistemu za odsumporavanje 99 odsto završeni, ali ta postrojenja koja su jako kompleksna, ne mogu se pustiti dok se ne provjeri rad kotlovskog postrojenja.

“Taj posao ekološke rekonstrukcije je kasnio, bilo je objektivnih razloga, ali i subjektivnih u vezi sa izvođačem, kineskom firmom Dek, sa kojom nijesmo bili zadovoljni i u dinamici i u kvalitetu radova. Umnogome smo dovedeni pred svršen čin, jer su ugovori već napravljeni, a što se tiče fabrikovanja opreme tu nijesmo mogli da utičemo. Dosta smo, ipak, uspjeli da ispravimo i mislim da će to biti dobro urađeno na kraju. Što se tiče probnog rada TE on će trajati do 30. juna 2026, a mi računamo da će u prvom kvartalu sistemi desumporizacije i denitrifikacije biti u probnom radu, u januaru i februaru”, kazao je Vračar.

Demantovao je informaciju da njihova automatska mjerna stanica u dimnjaku nije radila od 1. decembra i kazao da ona nije u funkciji od 1. aprila 2025, jer se pristupilo adaptaciji dimnjaka. Mnogi zvaničnici raspolažu sa podacima koji nijesu tačni, kaže on.

Vračar je dodao da analiza CETI-a pokazuje da su juče izmjerili 3.200 mikrograma po metru kubnom SO2, podatak je usmeno saopšten, a izvještaj će biti sjutra. Kazao je i da koncentracije koje su alarmantne nijesu i najveće emisije So2 od kada postoji TE Pljevlja, kako se predstavljalo u javnosti.

Milorad Mitrović iz NVO Breznica je kazao da ova vlast, pa ni neka buduća ne treba da pomažu Pljevljacima, nego da vraćaju novac koji ide iz ovog grada u budžet ove države, a to je svakog dana preko 2,5 miliona eura.

“Iz Pljevalja se decenijama unazad nešto iznosi, ali se ništa ne vraća. Nemamo infrastrukturu, nemamo čist vazduh, nemamo bolnice. Toplifikaciju čekamo 50 godina. Tu se stalno koristi jedna terminološka zloupotreba, kaže se da je počela i cijevi su došle od Termoelektrane do grada, što je istina, i to je prva faza. Druge faze nema ni u naznakama, nema projekta. Za sekundarnu mrežu što je druga faza, trebaće makar tri puta više vremena. Sve je to u magli”, kazao je Mitrović.

On je kazao da je teško reći ko je najveći zagađivač, i zatvorio bi, navodi i TE i kotlarnice, i da nije bilo elektrane Pljevlja bi živjela kao sav normalan svijet. U njoj, ističe, radi svega 150 ljudi, a činjenica je da Pljevlja ostaju bez stanovništva.

“Imamo 50 sela koja nemaju stanovnika, 11 sela gdje živi samo jedan stanovnik. Rapidno se prazni cijela opština i ono malo što je ostalo treba na njima da se vrše neki opiti”, kazao je Mitrović.

Vesna Bigović v.d. direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor je pojasnila da je od kraja 2023. krenula priča o zatvaranju kotlarnice u Skerlićevoj, zbog povećanih parametara zagađujućih čestica. Tada je sugerisano da se pronađe rješenje sa ugradnjom dva filtera ili neko drugo tehničko rješenje.

“Nijesmo naišli na razumijevanje gradskih vlasti, a kada su mjeranja krajem 2024. ponovo pokazala da su vrijednosti čestica iznad graničnih donijeto je rješenje o zatvaranju kotlarnice. Od lokalnog preduzeća Grijanje traženo je da se to rješenje odloži, jer je bila u toku grejna sezona i to je prihvaćeno do 15. maja. Od tada rješenje je opet stupilo na snagu. Lokalna uprava je u međuvremenu obavijestila da je nađeno tehničko rješenje i kotlarnica je puštena u rad, dok CETI ne izvrši mjerenja. Kada je u novembru CETI dostavio izvještaj, mjerenja nijesu bila u redu i nakon toga kotlarnica je trebala da se isključi, ali ona je nastavila da radi iako nije smjela” kazala je Bigović.

Ona je ocijenila da je ovo stanje u Pljevljima ispolitizovano i da stanje vazduha nije ništa gore nego prethodnih godina, a što se tiče uzroka zagađenja u pitanju je kumulativni efekat.

Vraneš je odgovorio da tvrdnja da kotlarnica koja izgori dnevno šest do osam tona uglja zagađuje više od TE koja sagori šest hiljada tona je vrijeđanje inteligancije.

“Fokus je stavljen na kotlarnice, pa onda na individualna ložišta, pa tek onda se pomene Termoelektrana kao izvor zagađenja. Što se tiče toplifikacije, nosilac projekta je država, a mi smo tu takoreći posmatrači. Gospođa Bigović vješto manifuliše sa pričom o filterima, kada je poznato da je Ministarstvo ekologije zabranilo upotrebu vrećastih filtera, jer u Crnoj Gori ne postoji lokacija gdje bi se taj otpad deponovao. Ali ‘Grijanje’ je ispoštovalo ugovor i ugradilo filtere i zahvaljujući njima imamo da su koncentracije opasnih čestica na istorijskom minimumu i ispoštovano je rješenje ekološke inspekcije”, kategoričan je Vraneš.

U posljednjih 50 godina mjerenja su pokazala, tvrdi, najmanje zagađenja što se tiče kotlarnice u Skerlićevoj koja grije 400 stanova, 50 poslovnih prostora i većinu institucija u gradu.

“Niko nije za zatvaranje Termoelektrane, ali smo zato da se radi po zakonu. Ne trebaju nam subvencije za struju ako će neko da nas truje. Jeste ovo decenijski problem, ali građani više neće da ćute i nije na čelu grada poslušnik kao što je to bilo do sada. Ja nisam poslušnik i nije mi bitna funkcija, već interes građana”, kazao je Vraneš.