Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovek.
Misao dana: „Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovek.“ – Vilijam Šekspir
Uhapšen Miloš Ostojić, osumnjičen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su sinoć, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, lišili slobode Miloša Ostojića (35) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, saopšteno je iz policije.
On je društvenim mrežama postavilo dvije objave, a koje su sadržale uvrede na vjerskoj osnovi.
– Policija je preduzela mjere i radnje iz svoje nadležnosti i od M.O. prikupila obavještenja na okolnosti navedenih objava. Obaviješten je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se M.O. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje – saopšteno je iz UP.
Dio većine razmatra donošenje akta o poništenju Đukanovićevog ukaza
Kolegijum predsjednice Skupštine razmatraće naredne sedmice opciju dijela parlamentarne većine o donošenju akta kojim bi se poništio ukaz odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju parlamenta.
Ako bude postignut dogovor na Kolegijumu, akt će biti upućen plenumu na izjašnjenje. Nakon što bi takav akt Skupština eventualno usvojila, ne bi važila ni odluka o raspisivanju izbora za 11. jun, pa bi izbore raspisao novi predsjednik Jakov Milatović koji na dužnost stupa 21. maja.
Prema informacijama „Vijesti“, još nije izvjesno da će svi poslanici postavgustovske većine podržati takav akt, jer neki žele na izbore 11. juna.
Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i pravnica Ines Mrdović kaže da je i najvećem pravnom laiku u zemlji jasno da o tome treba da se izjasni sudska vlast, a ne raspuštena Skupština.
„Novu dimenziju uzurpacije od parlamentarne većine vidimo sada u sve češćim pozivima i pronalaženju nekakvih izgovora (i/ili poturanju spinova) da datum vanrednih parlamentarnih izbora treba odložiti, dok je najnoviji ‘momenat’ da Skupština, koja je raspuštena, poništi ukaz, iako je i najvećem pravnom laiku u zemlji jasno da o tome treba da se izjasni sudska vlast, a ne da zakonodavni dom preuzima neustavno nadležnost sudskih vlasti. I pravno i politički, a kolokvijalno, najednostavnije se može reći – da nije žalosno, bilo bi smiješno“, ocijenila je Mrdović.
Đukanović je ukaz o raspuštanju parlamenta donio 16. marta, nakon neuspjelih pregovora većine o formiranju Vlade Miodraga Lekića, a sljedećeg dana je raspisao izbore za 11. jun.
Partije većine su više puta ponovile da je Đukanovićev ukaz od 16. marta neustavan, zbog čega su Ustavnom sudu uputili inicijativu za ocjenu ustavnosti. Međutim, u Ustavnom sudu nije postojala većina za donošenje odluke.
Spajić: Protiv smo uvođenja radne nedjelje
„Protiv smo ponovnog uvođenja radne nedjelje u Crnoj Gori. Uvijek ćemo se, kao i do sada, boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način“, napisao je Spajić.
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) April 23, 2023
Kako je naveo, PES će se posebno baviti radničkim pravima kroz program „Evropa sad 2“ i mnoge druge reforme koje će uslijediti.
Podsjećamo, iz Ministarstva ekonomskog razvoja su najavili da je blizu dogovor da se nedjeljom u marketima radi po skraćenom radnom vremenu tokom ljetnje i zimske sezone.
Blažić: Država ako ima interes neće dati podatke o nezakonitim dvojnim državljanima
Predrag Sekulić kaže da je izbornim zakonom trebalo da bude riješeno i pitanje glasača koji imaju dvojno državljanstvo stečeno nakon 3. juna 2006, ali, kako je istakao, zbog opstrukcija parlamentarne većine, prije svega DF-a, nije završen rad u Odboru. Nikola Zirojević smatra da aktuelna vlast nema želju da se pozabavi ovom problematikom, ali kaže da pomoć ODHIR-a može biti korisna. Kenana Strujić-Harbić ocijenila je da nema političke volje za istinske reforme u ovoj oblasti
Sređivanje biračkog spiska, kada su u pitanju nezakonitosti zbog duplih birača koji imaju dvojno državljanstvo stečeno nakon 3. juna 2006, zavisi od političke volje država da se to pitanje riješi. Potrebna je međunarodna saradnja, ali druga džava može da odbije saradnju kada ima svoj interes u tome, a onda nema rezultata. Država može odbiti davanje podataka o takvim državljanima jer je to i Srbija radila i nije davala podatke našem MUP-u – kaže za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.
Blažić kaže da se birački spisak automatski generiše iz registara prebivališta, državljanstva, matičnih evidencija rođenih i umrlih, te da sve te registre vodi MUP. To su, kako je rekao, tzv. građanska stanja.
– Eventualne greške u ovim evidencijama MUP-a automatski generišu i greške u biračkom spisku – istakao je Blažić.
Podsjetio je da se birački spisak formira na osnovu tri parametra tj. uslova za sticanje biračkog prava – državljanstvo Crne Gore, punoljetstvo i prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine pred izbore.
Skupština nelegitimna
Na pitanje da li nezakonit birački spisak dovodi u pitanje legitimitet svih izbora, Blažić je ponovio da već godinama upozorava da nijedna Skupština Crne Gore, od Ustava 2007. godine, nije legitimna jer nije izabrana u skladu sa Ustavom na neposrednim izborima kao što je to slučaj sa izborom predsjednika Crne Gore, jer, kako kaže, važi isti izborni sistem (čl.2,45,83).
– Samim tim nijesu legitimni ni drugi organi državne vlasti počev od Vlade, Ustavnog suda, redovnih sudova, tužilaštava, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, i ostalih državnih organa koji proizilaze iz odluka nelegitimne skupštine. Ovo iz prostog razloga što se iz nelegitimiteta skupštine ne može izvlačiti ni legitimitet ni legalitet drugih dtžavnih organa. Dakle, jedini legitimni državni organ je predsjednik Crne Gore jer je on izabran u skladu sa pomenutim odredbama Ustava. Samim tim, ni Crna Gora nije država već državni provizorijum nelegitimnih a samim tim i nelegalnih državnih institucija jer nelegitimna skupština ne može donositi legalne zakone – kazao je Blažić.
Predrag Sekulić (DPS), koji je bio zamjenik predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kazao je da je izbornim zakonom trebalo da bude riješeno i pitanje glasača koji imaju dvojno državljanstvo koje je stečeno nakon zakonom propisanog roka – 3. juna 2006, ali, kako je istakao, zbog opstrukcija parlamentarne većine, prije svega DF-a, nije završen rad u Odboru.
– Birački spisak se generiše iz baze podataka građana koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ovo rješenje je bilo prijedlog kolega iz Demokratskog fronta i postalo je zakonska norma uoči izbora 2016. godine. Podsjećam, u tom periodu su Ministarstvo unutrašnjih poslova vodili predstavnici tadašnje opozicije (Goran Danilović kao predstavnik DF-a a prije njega Raško Konjević iz SDP-a). Upoređivanje podataka iz te baze kroz AFIS sistem (takođe rješenje iz zakona) pokazalo je da nema neslaganja između baze ličnih podataka sa bazom otisaka prstiju, ili tačnije – da se u biračkom spisku ne nalaze duplo upisani birači. Jedina nepravilnost, kada govorimo o bazama podataka MUP-a i biračkog spiska, moguća je zbog neažurnosti kod brisanja umrlih. Međutim, zbog načina na koji je uređen sistem glasanja, ne postoji mogućnost da neko drugi glasa umjesto umrlog. Ako je sve ovo poznato javnosti, teško je naći opravdanje za sumnje u ažurnost biračkog spiska ili dovoditi u pitanje čitav izborni proces – kazao je Sekulić.
Nema volje za reforme
Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da je do zastoja u radu Odbora za izborno zakonodavstvo došlo „voljom kolega iz Demokratskog fronta koji nakon ostavke gospodina Strahinje Bulajića i njegovog odlaska sa čela Odbora nijesu željeli da delegiraju drugog predstavnika iz svog poslaničkog kluba“.
– Izbornim zakonom je trebalo da bude riješeno i pitanje glasača koji imaju dvojno državljanstvo koje je stečeno nakon zakonom propisanog roka, 3. juna 2006. godine. Nažalost, zbog opstrukcija parlamentarne većine, prije svega kolega iz DF-a, nije završen rad u Odboru za izborno zakonodavstvo – dodao je Sekulić.
Procjene
Bojan Bugarin, ekspert za pitanja državljanstva stranaca i prebivališta, ranije je za Pobjedu kazao da su realne procjene da u Crnoj Gori ima od 80 do 100 hiljada osoba koje ne bi trebalo da budu više u biračkom spisku, jer su nakon 3. juna 2006. nezakonito stekle državljanstvo druge države, a najčešće Srbije – između 60 i 80 hiljada. On je rekao da netačan birački spisak, za čije sređivanje, kako je istekao, nema političke volje, dovodi u pitanje legitimitet svih izbora, pa i vlada izabranih nakon održavanja izbora. Bugarin, koji je bivši službenik MUP-a, upozorio je da se ovo pitanje ne smije rješavati sređivanjem samo registra prebivališta bez sređivanja registra državljana, jer bi se brisanjem iz prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska, ukinulo biračko pravo koje je ustavno pravo onih koji žive van naše države a glasaju samo u Crnoj Gori. „Čišćenje“ biračkog spiska, kako je istakao, mora biti sveobuhvatan proces ali dominantno utvrđivanjem da li je stečeno državljanstvo druge države suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu.
Prema podacima Pobjede iz MUP-a, broj birača upisanih u birački spisak 17. januara 2023. bio je 543.185. Nakon manje od dva mjeseca, 8. marta, zaključen je birački spisak po kojem je održan prvi krug predsjedničkih izbora i u njemu je bilo 542.154 birača, što je za oko hiljadu manje nego u januaru. A onda za samo 16 dana, 24. marta, taj broj je povećan na 543.599, što znači da je birača ponovo bilo više, i to za 1.445. Broj punoljetnih crnogorskih državljana je 639.123, maloljetnih – 142.565, a ukupan broj je 781.688. Punoljetnih crnogorskih državljana sa
prebivalištem u Crnoj Gori je 543.450, maloljetnih sa prebivalištem – 137.099, što ukupno čini 680.549 crnogorskih državljana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori.
ODIHR: Potrebna sveobuhvatna revizija biračkog spiska
Pietro Tesfamariam, u ime posmatračke misije OSCE-ODIHR u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu da je ODIHR nakon izbora 2020. preporučio vlastima u našoj državi da preduzmu sveobuhvatnu reviziju biračkog spiska i omoguće zainteresovanim stranama da nadgledaju takvu aktivnost kako bi se povećalo povjerenje javnosti.
Podsjetio je da je Misija za posmatranje izbora Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR MPI) izdala tri izvještaja u vezi sa predsjedničkim izborima: Privremeni izvještaj, Preliminarnu izjavu za prvi krug i Preliminarnu izjavu za drugi krug, koji se mogu naći na https://www.osce.org/odihr/elections/montenegro/537026.
– Svaki naš izvještaj sadrži dio o registraciji birača koji uključuje naše nalaze i zaključke o ovom pitanju. Između ostalog, napominjemo da je uslov boravka od 24 mjeseca da bi se moglo glasati, propisan Ustavom i izbornim zakonom, u suprotnosti sa međunarodnim standardima. S druge strane, napominjemo da zakonodavstvo u Crnoj Gori ne propisuje jasne i objektivne kriterijume za utvrđivanje načina na koji građanin stiče ili gubi prebivalište, što se može učiniti samo na zahtjev građana – kazao je Tesfamariam.
Na pitanje da prokomentariše ocjene stručnjaka da imamo do sto hiljada birača koji su nakon 3. juna 2006. godine nezakonito stekli državljanstvo druge države, među kojima je najviše onih iz Srbije koji glasaju i u Crnoj Gori, te kako riješiti ovo pitanje i dogovoriti se sa Srbijom, Tesfamariam je kazao da pitanje dvojnog državljanstva i da li je građanima Crne Gore dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo sa nekim ili svim državama i u kojim situacijama je van mandata Misije za posmatranje izbora.
ASK ne haje za Vrhovni sud: Ponovo ignorisali zahtjev MANS-a, uz izgovor da se sve može naći na oglasnoj tabli
Uprkos stavu Vrhovnog suda da se podaci, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, moraju dostaviti na način na koji je traženo, Agencija za sprečavanje korupcije nastavlja da odbija zahtjeve Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz izgovor da se sve može naći na njihovoj oglasnoj tabli.
MANS je tražio kopiju svih isplata prema svim članovima Savjeta Agencije po svim osnovama u toku 2022. godine, ali je pristup toj informaciji odbijen.
”… Imajući u vidu da je dokumentacija, koja se odnosi na isplate naznačene u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama, objavljena i javno dostupna na oglasnoj tabli Agencije”, navodi se u rješenju Agencije, na čijem je čelu Jelena Perović.
Ovo nije prvi primjer da Agencija na sličan način odbija da dostavi podatke MANS-u.
Tako je nedavno odbijen zahtjev te organizacije, kojim je tražena odluka o formiranju Radne grupe za utvrđivanje i sačinjavanje liste javnih funkcija i obveznika Zakona o sprečavanju korupcije.
Agencija je i u tom rješenju potvrdila da odluku o imenovanju 11 članova Radne grupe ima, ali da je ne može dostaviti elektronski jer je dokument već dostupan javnosti i to na oglasnoj tabli u prostorijama te institucije.
Novinarka “Vijesti” izvršila je tada neposredan uvid u odluku u prostorijama Agencije.
Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković upozorila je na to da se radi o zloupotrebi propisa.
”Sa jedne strane radi se o zloupotrebi, dok sa druge strane pokazuje odnos Agencije prema javnosti”, poručila je Ćalović Marković u izjavi za “Vijesti”.
Prema njenim riječima, umjesto da budu primjer ostalim organima, da rade transparentno, “u Agenciji izmišljalju načine kakve nijesmo srijetali ni u najgorem periodu vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)”.
”Zašto se ne koriste mehanizmi koji postoje unutar Agencije, kao što je njen Savjet i obezbijedi da se zakoni poštuju?”, pita Ćalović Marković.
Ističe da se postavlja i pitanje šta će uraditi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) kako bi spriječili takvu praksu, ali i mogućnost da sličan izgovor koriste i drugi državni organi.
”Takva praksa, ne samo što je loša praksa i faktičko skrivanje informacija o mnogim slučajevima, podiže i troškove pristupu informacija. Hoće li građani sa sjevera da dođu u Podgoricu zbog oglasne table Agencije ili nekog drugog organa?”, upitala je Ćalović Marković.
Problem je, ističe ona, i kada su u pitanju obimne informacije.
”Vrhovni sud je prije više godina upozorio na to da se informacija mora ustupiti na način na koji je to traženo, osim ukoliko za to postoje opravdani razlozi.
Dakle Agencija radi suprotno stavu Vrhovnog suda, što je jedan vid zloupotrebe i izbjegavanje sprovođenja zakona”, kaže Ćalović Marković.
Očekuje da će MANS i dokazati da se radi o zloupotrebi.
”Sigurna sam da ćemo to i dokazati, ali ti postupci traju dugo, pa u velikoj mjeri budu i obesmišljeni. Zbog toga smo probali izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama da tome stanemo na put, ali se izmjene, nažalost, nijesu desile”, zaključuje Ćalović Marković.
AMSCG: Vozite oprezno, mogući sitniji odroni
Na putevima u Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz dobru vidljivost, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili da su na pojedinim dionicama mogući sitniji odroni.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog minerskih radova biti obustavljen od devet do 15 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a potpuno je obustavljen od deset do 14 sati.
Na putu Petrovac – Podgorica, u Virpazaru, saobraćaj je zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Berane: Pristali bi na rušenje kuća, ali uz obeštećenje
Investitor nije dostavio idejno rješenje, pa u Opštini nemaju precizne podatke. S druge strane mještani koji su na tom prostoru nelegalno gradili objekte, očekuju da budu adekvatno obeštećeni.
“20 godina živim ovdje, ako je za Berane da bude malo bolje slažem se samo da nam se islati”, kaže, – mještanka Milanka Stijović.
I mještanin Zoran Božović kaže da bi aerodrom u Beranama bila dobra investicija.
“Malo je to teško, ali za državu i opštinu moramo sve, sam da se sve isplati”, kaže mještan Goran Stijović.
Investitor nije dostavio idejno rješenje, pa u Opštini nemaju precizne podatke. Znaju da ti objekti nejesu legalizovani.
“Dogovor je da se formira radna grupa koju bi činili predstavnici investitora, Vlade Crne Gore i Opštine Berane, gdje bi se oko svih detalja pričalo i gledalo u kom pravcu da se rješava”, kaže predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović.
Podsjetimo premijer Dritan Abazović je prilikom potpisivanja memoranduma o razumijevanju sa investitorom obećao da će biti obeštećeni svi građani čije kuće budu morale da se ruše zbog izgradnje aerodroma u Beranama, bez obzira na to jesu li legale ili ne.
Udruženje Roditelj: Vršnjačkog nasilja mnogo više nego što pokazuju zvanične brojke
Iako je nedavno objavljeno da je u prethodne dvije godine u crnogorskim osnovnim i srednjim školama evidentirano oko 350 slučajeva nasilja, ta brojka je, kako ističu u Prosvjetnoj zajednici i Udrženju roditelji mnogo veća. Sumnjaju u još neke podatke vladinog dokumenta o suzbijanju vršnjačkog nasilja, i apeluju da se ubuduće ništa ne krije.
Više od 350 slučajeva nasilja u školama za dvije godine, podatak je koji bi trebalo da zabrine. No, ako se ima u vidu da je u Crnoj Gori 95 hiljada učenika, a da je nasilje sve češće, pitanje je koliko je ta brojka realna, poručuju iz Udruženja Roditelji.
– Ono što znam sigurno, i na osnovu naše komunikacije s roditeljima, ali i Zavod za školstvo je više puta to potvrdio – da škole ne vode adekvatnu evidenciju o vršnjačkom nasilju. Tako da sam sigurna da ta brojka nije tačna – kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja roditelji.
U tačnost brojke, koja se navodi u izvještaju o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja, sumnjaju i u Prosvjetnoj zajednici. Kažu da je na nju sigurno uticalo to što se izvještaj odnosi na 2020. i 2021. godinu kada je nastava, zbog kovid pandemije, uglavnom organizovana onlajn, ali poručuju da to ne može biti opravdanje.
– Stalno se pozivamo na tu koronu i ona nam je alibi za nešto što nismo uradili. Ali svjedoci smo povećanog sajber nasilja. Ni u jednom momentu u tom izvještaju nijesu se osvrnuli na sajber nasilje – kaže Olivera Leković iz Prosvjetne zajednice.
Osim u brojku koja se odnosi na vršnjačko nasilje, u Prosvjetnoj zajednici sumnjaju i u podatak da je, kako piše u izvještaju, realizovano više od 90 odsto aktivnosti planiranih programom.
Upitno je i što je od predviđenih gotovo 800.000 eura utrošeno svega 178.000.
„Jasno je da mnogo toga nije realizovano, da nema šanse da se potrošilo samo toliko, a da je 91 odsto predviđenog urađeno“, kaže Leković.
Kako bi se izbjegle sumnje, iz Udruženja roditelji poručuju da je jako važno da u narednom periodu svi podaci vezani za sprovođenje programa budu dostupni javnosti.
– Sve dok budemo maskirali, odnosno predstavljali drugačije našu realnost, teško da ćemo moći bilo šta da promijenimo. A ako budemo ovakve izvještaje smatrali internim dokumentima nedostupnim javnosti, onda nemamo čemu dobrom da se nadamo – kaže Mihailović.
Naše sagovornice zaključuju da nije strašno ako se negdje pogriješi, ali jeste, kako kažu, ako se to prikriva i ništa ne radi da se stanje promijeni, posebno kad je riječ o sigurnosti djece.
MINISTARSTVO FINANSIJA: Rezerve zlata Crne Gore skoro 1,2 tone
Zlatne rezerve Crne Gore iznose 38.477,69 unci odnosno 1,197 tona zlata koje danas vrijede skoro 70 miliona eura, kazali su za Portal RTCG iz Ministarstva finansija. Dok mnoge zemlje kontinuirano kupuju zlato posebno od ekonomske krize 2008. godine, Crna Gora nije uvećavala svoje rezerve zlata. Prošlu godinu u svijetu obilježila je najveća tražnja za zlatom centralnih banaka od kada se vodi evidencija.
Kako su za Portal RTCG kazali iz Ministarstva finansija, naša zemlja je zlato dobila u postupku sukcesije imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), odnosno po osnovu Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crne Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza.
Ukoliko uzmemo u obzir da je Crna Gora, prema podacima Monstata, u 2021. godini imala 619.211 stanovnika, kao i da jedna unca zlata ima 31,103 grama, to znači, navode iz ministarstva, da Crna Gora po glavi stanovnika ima oko 1,93 grama zlata.
„U periodu od kad je dobijeno u postupku sukcesije pa do jula 2009. godine, zlato se nalazilo na računu Centralne banke Crne Gore kod HSBC Bank USA, N.A. London branch, kao depozit u zlatu. U julu 2009. godine, zlato je prebačeno kod Credit Suisse banke i služilo je kao kolateral za kreditno zaduženje kod ove banke, sve do aprila 2022. godine, kada je kredit otplaćen u cjelosti. Zlato je u aprilu 2022. godine oslobođeno kolaterala i iz Credit Suise banke je prebačeno na račun BIS – Bank for International Settlements, na dalje čuvanje, gdje se i danas nalazi“, kazali su iz Ministarstva finansija.
Dok mnoge zemlje kontinuirano kupuju zlato posebno od ekonomske krize 2008. godine, Crna Gora nije uvećavala svoje rezerve zlata.
„Vlada pažljivo prati i analizira situaciju na tržištu i u skladu sa procjenama i mogućnostima će donijeti odluku o eventualnom uvećanju rezervi zlata“, kazali su iz Ministarstva finansija za Portal RTCG.
Kako je cijena jedne unce zlata na dan 31. mart 2023. godine bila 1.979,70 američkih dolara (cijena sa londonskog fiksinga zlata), to po srednjem kursu dolar-euro (kursna lista CBCG) znači da ukupne rezerve zlata vrijede 69.974.546,03 eura.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore i Credit Suisse su tokom 2009. godine zaključili dva kreditna aranžmana od 91 milion eura, od čega je 21 milion eura bio obezbijeđen zlatom, dok je 70 miliona eura bilo kroz kreditni aranžman.
Ti krediti su otplaćeni 2014. kroz novi kreditni aranžman, kojim je obezbijeđeno 150 miliona, od čega je oko 52 miliona bilo iskorišćeno za refinansiranje postojećeg aranžmana za Credit Suisse bankom, dok je ostatak iskorišćen za potrebe finansiranja budžeta.
Vlada je potom, kod Credit Suisse banke, u aprilu 2017. godine odlučila da se zaduži 80 miliona eura, u dvije tranše, od po 30 i 50 miliona. Zalog za taj aranžman bilo je državno zlato od 38.477 unci, koje je već bilo u toj banci kao zalog za ranije kredite.
Kreditnim aranžmanom iz 2017. godine bilo je predviđeno da u bilo kom trenutku, nakon nastupanja slučaja neizvršenja obaveze (neplaćanja kredita), Credit Suisse ima pravo da uzme državninu nad zlatom.
Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija, na čijem je čelu tada bio Milojko Spajić, u aprilu prošle godine otplatili su dug od 30 miliona eura i zlato je tada vraćeno Crnoj Gori.
Zlatna groznica: Centralne banke pune trezore plemenitim metalom
Globalna tražnja za zlatom u prošloj godini porasla je za 18 odsto i iznosila je 4.741 tonu. To je skoro na istom nivou kao 2011. godine, u vrijeme nakon svjetske finansijske krize i krize eurozone.
Prošlu godinu posebno je obilježila tražnja za zlatom od strane centralnih banaka.
Centralne banke kupile su prošle godine 1.136 tona zlata i to je najveća tražnja za zlatom od strane centralnih banaka od kada se vodi evidencija.
To je prvi put od 1950. godine od kada se prate ovi podaci da je tražnja centralnih banaka za zlatom prešla 1.000 tona u jednoj godini, pokazuju podaci Svjetskog odbora za zlato.
Od 2010. godine svjetske centralne banke su neto kupci zlata, nakon što su prethodnih 20 godina, od 1990. do 2010. godine neto prodavali ovaj plemeniti metal.
Rezerve zlata u svijetu
Prema podacima Svjetskog odbora za zlato, zemlja koja ima najviše zlata u rezervama na svijetu su Sjedinjene Američke Države sa čak 8.133 tone.
Druga je Njemačka sa 3.355 tona, a treća i četvta su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tone zlata u svojim trezorima.
Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2010. tona.
S druge strane, neke bogate zemlje kao što su Kanada i Norveška uopšte nemaju zlato u svojim deviznim rezervama.
Kina je već godinama jedan od najvećih kupaca zlata. Prošle godine je bila na drugom mestu sa 62,2 tone, ali ubjedljivo je prva bila centralna banka Turske koja je kupila čak 147,6 tona zlata.
Zanimljivo je da veće učešće zlata u rezervama imaju razvijene zemlje, oko 18 do 19 odsto.
Najveći neto prodavac prošle godine bila je centralna banka Kazahstana sa 50,7 tona zlata.
Region
Kada je region u pitanju, na kraju prošle godine, devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) dostigle su 38,5 tona, Hrvatska je u svojim rezervama imala nešto ispod dvije tone zlata, Bosna i Hercegovina (BiH) oko 2,7 tone zlata, Albanija nešto više od 3 tone, Sjeverna Makedonija 6,8 tona zlata. Crna Gora nije na listi zemalja sa rezervama zlata.