Na trajektnom pristaništu u Kamenarima sinoć oko 21 sat došlo je do incidenta između jednog vozača i radnika Morskog dobra koji održavaju red na pristaništu i određuju redosljed kojim će se vozila ukrcavati na trajekt, objavile su Vijesti.
Prema tvrdnjama očevidaca čovjek koji je bio za volanom luksuznog crnog BMW džipa (UL AT 990) automobilom se zalijetao na radnika koji ga nije puštao na brod.
Taj vozač je navodno, radnika dva puta „digao“ na haubu svog džipa, ali ga srećom nije povrijedio.
Na lice mjesta odmah je izašla hercegnovska policija.
Novoizabrani zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović saopštio je da je od početka prošle godine u organima uprave i javnim ustanovama u Glavnom gradu, do 23. oktobra prošle godine kada su održani lokalni izbori, bivša gradska uprava je angažovala 91 novo lice, a u privrednim društvima čak 197, što je zajedno 268.
„Nakon gubitka vlasti na izborima, bivša gradska uprava na čelu sa Ivanom Vukovićem je u organima uprave i javnim ustanovama angažovala najmanje 55 novih lica i najmanje 197 novih lica u privrednim društvima čiji je osnivač Glavni grad, što je ukupno 252. Ovo nas navodi na zaključak da je bivša gradska uprava od početka godine angažovala najmanje 520 novih lica. Ovo nisu konačni podaci, imajući u vidu da nijesmo prikupili podatke od svih. Ovdje se ne nalaze podaci o licima koja su angažovana po ugovorima o djelu, preko agencija“, rekao je Šaranović u Vijestima u pola sedam na TV Vijesti.
On je na pitanje gdje je najviše osoba zaposleno, kazao da je možda najslikovitiji odgovor na to pitanje, podatak da je u trenutku kad je održavana sjednica Skupštine Glavnog grada na kojoj se birala nova gradska uprava, u većem broju organa uprave, javnim ustanovama i privrednim društvima su intervjuisani novi kandidati koji bi trebalo da budu primljeni na posao.
Šaranović je rekao da se zna broj zaposlenih u Vodovodu i Parking servisu, ali da nema egzaktne podatka.
„Registrovane su promjene u broju zaposlenih kod većeg broja. Ako govorimo o egzaktnim podacima, pored brojnih zloupotreba, možete vidjeti i podatak da u jednom privrednom društvu je od 629 ukupno zaposlenih, čak 113 na bolovanju, što je svaki peti zaposleni. Radi se o Čistoći“, poručio je Šaranović.
On je dodao da je sigurno jedan broj od tih bolovanja opravdan, ali da ovakav procenat govori o nečem drugom.
Na pitanje ima li preliminarne procjene o višku zaposlenih u Glavnom gradu, na koji način i kom roku planiraju racionalizaciju, te mogu li otpuštanja koštati građane, Šaranović je kazao da su kao gradska uprava obećali građanima i javnosti sveobuhvatnu reviziju na svim nivoima.
„To znači da pored finansijske, sprovešćemo i kadrovsku reviziju. Imaćete i prirodan odliv zaposlenih, ali novi rukovodioci će kao jedan od prioritetnih zadataka, imati zadatak da izvrše racionalizaciju poslovanja, naročito u segmentu kadrovske politike. Tu će doći do preraspoređivanja zaposlenih, onamo gdje bude potrebno. Sprovešćemo sve mjere kako bi došli do svrsishodne optimizacije kadrovskog stanja na svim nivoima“, rekao je Šaranović.
Skupštinski odbori dužni su da ukažu na sve anomalije u postupanju organa vlasti, kazao je poslanik Demokrata i predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica i poručio da ih niko neće zaustaviti u sprovođenju nadzorne i kontrolne uloge.
On je, na konferenciji za novinare na temu zaštita institucija sistema od kriminalnih struktura, rekao da bez istine nema ni pravde ni odgovornosti i da su one preduslov vladavine prava.
Poručio je daje Skupština dužna da obezbijedi vladavinu prava, ako država po Ustavu počiva na vladavini prava.
– Ko je u većoj obavezi da obezbijedi vladavinu prava nego Skupština? Odbori su dužni da ukažu na sve anomalije u postupanju organa vlasti, jer javnost ima pravo da zna sve. Niko neće zaustaviti u sprovođenju nadzorne i kontrolne uloge, jer se samo tako dolazi do istine. Želimo da dignemo glas protiv antiustavnog, antidemokratskog i kriminalnog napada na Skupštinu i njena radna tijela, kojima se žele dovesti u pitanje osnovne funkcije i naše opredjeljenje da se sazna istina o postupanju organa vlasti koji polažu račune pred Skupštinom Crne Gore -naveo je Koprivica.
Komentarišući jučerašnju konferenciju bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, Koprivica je saopštio da je na sceni udruživanje bivših funkcionera povezanih sa kriminalnim strukturama, zarobljenih djelova pravosuđa, zarobljenih djelova policijskih struktura u udarima na Skupštinu.
– Skupština i njena radna tijela više nijesu „smokvin list“ kojim će se kriti institucionalna nepočinstva, kriminal i korupcija, a posebno ova tri odbora kojim mi predsjedavamo, nijesu više taster mašinerije nego proaktivne institucije kojima su istina, pravda i ustavnost na prvom mjestu – naglasio je Koprivica i dodao:
– Svaka država u kojoj kriminalci imaju hrabrosti da napadnu Skupštinu mora se zapitati ima li pravi sistem zaštite od kriminala i korpucije – rekao je Koprivica.
Koprivica je kazao da se, u odnosu na ono što je na konferenciji za novinare iznio Lazović, mogu zaključiti nekolike stvari.
– Prvo, istina je da on neko vrijeme nije funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali je istina da postoji njegov neformalni uticaj i na taj dio sistema bezbjednosti i da je postojao svih ovih godina. Upravo zahvaljujući neformalnim uticajima na bezbjednosne strukture, imamo situaciju da se hapse visokorangirani funkcioneri u tim strukturama zbog sprege sa kriminalom.Drugo, osobe koje dopuste da hara kriminal u Crnoj Gori, da on ojača do tog nivo da upravlja Crnom Gorom, ne želi ništa dobro ni Crnoj Gori ni njenom sistemu bezbjednosti. To su najveći neprijatelji Crne Gore – naveo je on.
Koprivica je kazao da se postavlja pitanje kako policijske strukture profesionalno obavljaju svoj posao na proslavi bezbjednosno interesantnog lica za kojeg već mjesecima ranije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ima dokaze iz Europola da je dio organizovanog kriminala.
– Zaista je nevjerovatan sticaj okolnosti da je uvijek neko od gospode Lazovića redovan gost na proslavama kriminalnih struktura, počev od svadbe Safeta Kalića, pa do babina kod Radoja Zvicera. Umjesto što se vrše tirade u odnosu na Skupštinu i njena radna tijela, treba odgovoriti u odnosu na ono što je iznosio na press konferenciji 2021. godine kada je rekao da nema potrebe da se strahuje od prisustva Belivuka i Miljkovića jer ih polcija drži na oku 24 sata – kazao je Koprivica i dodao:
– Umjesto što napadaju Skupštinu, treba da odgovore na jasna pitanja kako su se Belivuk i Miljković uputili u Crnu Goru i znali da im je skinuta zabrana ulaska. Kako su se uputili u Crnu Goru, a da nijesu ni podnosili žalbu na rješenje o zabrani ulaska, i kako je moguće da ne postoji nikakva dokumentacija u vezi sa ukidanjem zabrane. To su tri ključna pitanja na koja ovi očajnici nemaju odgovore, ali zato znaju da treba napasti Skupštinu zato što se ona i skupštinski odbori bore za istinu i odgovornost – kazao je Koprivica.
On je rekao da je poslao dopis rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da mu dostavi sve spise iz tog predmeta.
– Već sjutradan, 13. aprila, sam dobio odgovor od Milanovića u kojem on kaže da je nešto prije mog zahtjeva podnijet zahtjev SDT-a za dostavu ovih predmeta, tako da se ti spisi sada nalaze u SDT-u – naveo je Koprivica.
Novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da je zahvalan svim predsjedničkim kandidatima, uključujući i Andriju Mandića, koji su ga podržali u drugom krugu izbora za predsjednika. On je rekao da je drugi krug izbora bio primjer dobre saradnje ka zajedničkom cilju – pobjedi nad Milom Đukanovićem, i daljoj demokratizaciji Crne Gore.
„Zato sam ja i rekao da je pobjeda na predsjedničkim izborima zajednička. Smatram da Crnoj Gori treba stabilnost i široka inkluzivnost svih koji žele da se Crna Gora izbori sa zarobljenim institucijama i nastavi još snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, nastavi sa ekonomskim reformama i što prije postane članica Evropske unije. Demokratsko pravilo razvijenog zapadnog svijeta je da vlada reflektuje parlamentarnu većinu izabranu od građana na slobodnim izborima. A ja sam čovjek koji poštuje i promoviše demokratske standarde“, kazao je Milatović za beogradski „NIN“.
Na pitanje zašto pobjednička većina iz avgusta 2020. godine nije mogla da napravi funkcionalnu izvršnu vlast, a mnogi predviđaju da će liderske sujete nagrizati partnere i u budućoj vladi. Milatović je rekao da treba spustiti loptu i razumjeti da su izazovi u zemlji toliko veliki da male partijske razlike treba ostaviti sa strane, kako bi se energija iskoristila za unapređenje stanja u društvu.
„Nadam se da su izvučene pouke iz prošlosti, te da ćemo sa tim iskustvom ovog puta kao društvo biti mnogo mudriji i uspješniji. Racionalnost i podjela odgovornosti su potrebni na političkoj sceni“, poručio je Milatović.
Govoreći o izborima 11. juna, Milatović je rekao da očekuje ubjedljivu pobjedu demokratskih snaga koje su doprinijele promjenama 30. avgusta 2020. i 2. aprila tekuće godine.
„Nakon toga neophodno je formirati stabilnu vladu koja će imati snažnu podršku novog saziva Skupštine za sve reformske procese na putu evropskih integracija, a najvažniji su oni koji se tiču pravosuđa. Javnost je u prethodnom periodu imala priliku da vidi da su neki od najvažnijih nosilaca funkcija u pravosudnim institucijama zapravo bili dio kriminalnog sistema protiv kojeg je trebalo da se bore. Iz tog razloga je reforma pravosuđa suštinska stvar u daljem demokratskom razvoju zemlje. Bez nje, što bi ljudi rekli, „džaba smo krečili“. Ubijeđen sam da će nakon pobjede na lokalnim i predsjedničkim izborima, Pokret Evropa sad biti okosnica buduće izvršne vlasti. Smatram da treba razmotriti sve opcije nastupa na parlamentarnim izborima, iako lično preferiram predizbornu koalicionu saradnju baziranu na programskim bliskostima, kako bi se sva energija usmjerila na rješavanje važnih društvenih pitanja, umjesto sitnih partijskih konfrontiranja“, poručuje Milatović.
On je naglasio kako nije imao priliku da neposredno upozna predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
„Zahvalan sam mu na čestitki koju sam dobio nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Takođe, imali smo telefonski razgovor koji je protekao u prijateljskom i korektnom tonu. Obostrano smo iskazali spremnost da radimo na unapređenju saradnje i rješavanju pitanja koja opterećuju region“, kazao je Milatović.
On je pojasnio da je ideja EU i nastala kao ideja regionalne ekonomske saradnje zemalja Beneluksa, Njemačke, Francuske i Italije.
„A mi često na Balkanu kada pričamo o evropskim integracijama zaboravljamo upravo važnost naših regionalnih ekonomskih integracija. Unapređenje odnosa i regionalna saradnja je nešto za šta sam se kao ekonomista uvijek zalagao. Prioritet svih prioriteta je svakako članstvo u EU, i dok je god to naš glavni cilj, ne vidim problem da uporedo unapređujemo regionalnu enonomsku saradnju. Štaviše mislim da je to sastavni dio naših EU integracija. Svakako da će se pitanjem pristupanja Otvorenom Balkanu baviti i buduća vlada i Skupština vodeći se interesima Crne Gore i njenih građana. Ali, moj politički stav je jasan. Bolje biti dio Otvorenog nego zatvorenog Balkana“, istakao je Milatović.
Novi šef crnogorske države naglasio je kako će se zalagati da Crna Gora ima dobre odnose sa svim državama u regionu.
„Saradnja sa Srbijom je veoma važna i zbog ekonomije i zbog činjenice da smo dugo živjeli u zajedničkoj državi, da nas spajaju vjekovi istorije i kulture, porodičnih i prijateljskih odnosa. Zato često i kažem da je Srbija za Crnu Goru više od ekonomije. Rekao sam da bih ubrzo nakon posjete Briselu volio da zvanično posjetim i Beograd, da se odnosi između Crne Gore i Srbije dodatno normalizuju, da se konačno obnove puni diplomatski odnosi, da zajedno radimo na važnim infrastrukturnim projektima – da završimo auto-put ka Srbiji, da zajednički nastupamo kao jedinstvena turistička destinacija prema udaljenim tržištima poput azijskog, da u konačnici budemo dio zajedničke evropske porodice. Jednom riječju, želim da zvanični odnosi između Podgorice i Beograda budu onakvi kakvi su i svakodnevni odnosi između građana naše dvije zemlje, dobrosusjedski i prijateljski“, ukazao je Milatović.
Osvrćući se na to što pojedini analitičari i mediji predviđaju da bi Đukanović mogao da pobjegne iz zemlje, sklanjajući se upravo od potencijalnih istraga, te koliko to djeluje realno, Milatović je rekao da postoje različite informacije koje svakako treba uzeti u obzir.
„Međutim, uvjeren sam da će Crna Gora imati pravičan odnos prema svima, ali takođe kapacitet i volju da se suoči sa svim mogućim zloupotrebama dosadašnjeg predsjednika. Moje je bilo da odnesem političku pobjedu, sada je na drugim državnim organima da utvrde moguće zloupotrebe. Zato očekujem da će svi pravosudni organi koji se oslobode od uticaja bivšeg režima djelovati efikasno i preventivno“, istakao je Milatović.
On je uvjeren da će Crna Gora imati pravičan odnos prema svima, ali i kapacitet i volju da se suoči sa svim mogućim zloupotrebama dosadašnjeg predsjednika.
„Sada je na državnim organima da utvrde moguće zloupotrebe. Zato očekujem da će svi pravosudni organi koji se oslobode uticaja bivšeg režima djelovati efikasno i preventivno“, kaže Milatović.
Izjavio je i da podaci ne ukazuju da Crnoj Gori prijeti dužnička kriza, ali to ne znači da ne treba dodatno staviti fokus u narednom periodu na nastavak ekonomskih i fiskalnih reformi.
„Što je posebno važno imajući u vidu predviđene deficite i rastući trend otplate duga u narednim godinama, koje mogu biti izazov, posebno u ambijentu visokih kamatnih stopa. Dobra turistička sezona, čiji efekti bi mogli biti veći od one rekordne 2019. godine, svakako bi dodatno pomogla oporavku ekonomske aktivnosti i umanjenju fiskalnih rizika“, smatra Milatović.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević posjetio je Jasenovac na poziv vladike Pakračko-slavonskog Jovana, kako bi prisustvovao molitvenom sjećanju na sedamdeset osmu godišnjicu proboja jasenovačkih logoraša iz zloglasnog logora.
Tom prilikom Knežević je prisustvovao i liturgiji u hramu Svetog proroka Ilije u Mlaki.
Knežević je položio vijenac na spomen-kompleks Jasenovac, posvećen jasenovačkim žrtvama, i tom prilikom istakao da smo svi dužni da čuvamo kulturu sjećanja na genocid, koji se dogodio nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu, posebno u ovom koncentracionom logoru, u kojem je stradalo preko sedam stotina hiljada Srba, Jevreja i Roma.
Lider DNP-a je istakao da će pokrenuti inicijativu da u Podgorici jedna ulica dobije ime Ulica jasenovačkih žrtava, jer na takav način kroz nezaborav, kao narod, možemo spriječiti da nam se takva stradanja više nikada ne ponove.
Košarkaška Evroliga saopštila je da je utakmicama regularnog dijela sezone prisustvovalo 2.668.148 ljudi, odnosno da je mečeve u prosjeku gledalo 8.748 navijača, što je novi rekord tog takmičenja.
Prethodni rekord, postavljen u sezoni 2019/20. godine iznosio je 8.676 navijača po meču, navela je Evroliga.
Kako se dodaje, beogradski Partizan je predvodio ligu po ukupnoj posjećenosti sa prosjekom od 17.763 navijača po utakmici, što je 88 odsto od maksimalnog kapaciteta.
Drugu najbolju posjetu imao je Žalgiris sa 14.801 navijačem po utakmici, dok je na trećem mjestu Anadolu Efes, čije je utakmice na domaćem terenu u prosjeku gledalo 13.114 ljudi.
Evroliga je navela da je više od polovine timova domaće utakmice igralo pred najmanje 80 odsto ispunjenom dvoranom, a da su četiri kluba imala podršku 90 odsto ispunjenih tribina.
Žalgiris i Makabi su prednjačili u toj kategoriji, pošto su ove sezone imali 96 odsto ispunjenih mjesta za domaće utakmice.
Evroliga je, takođe, navela i da postoji jaka veza između posjećenosti utakmica i učinka timova.
Šest od osam plej-of timova imali su više od 80 odsto navijača na svakoj utakmici, dok je pet od šest u prosjeku imalo više od 10.000 navijača po meču.
Španski teniser Karlos Alkaras prokomentarisao je ispadanje Novaka Đokovića sa turnira Srpska open.
Đoković se nije proslavio ni na Mastersu u Monte Karlu, gdje je poražen od Italijana Lorenca Musetija u osmini finala.
“Ne bih znao da kažem da li je Đoković na šljaci najteži rival, ali Đoković je Đoković. Jeste izgubio u osmini finala Monte Karla i u četvrtfinalu Banjaluke, ali može da osvoji i Madrid i Rim,“ istakao je Španac, koga danas u Barseloni očekuje četvrtfinalni duel protiv Danije Evansa.
Kroz tunel Sozina je u periodu od 13. do 19. aprila prošlo 49,72 hiljade vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 750,03 hiljade vozila.
U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.
Zagrebačka policija izvijestila je da je jutros oko 4:45 u klubu Ritz u Ulici Florijana Andrašeca na zagrebačkoj Trešnjevci došlo do ubistva.
U narodnjačkom klubu ubijen je Tomislav Sabljo, koji je optužen u akciji Tebra koji provodi USKOK. Ubijen je nakon što je došlo do fizičkog sukoba više osoba. Ubio ga je zaštitar u klubu.
– Muškarac koji se dovodi u vezu s ovim krivičnim djelom je uhapšen i pod nadzorom policije. U toku su uviđaj i kriminalističko istraživanje – izvijestili su iz policije.
Index.hr podsjeća da je Sabljo uhapšen i optužen u akciji Tebra kao jedan od vođa zločinačke organizacije koja je krijumčarila drogu, palila aute i utjerivala dugove.
Sabljo, Tomislav Sučić, Đorđe Vuletić i još 17 osoba koje se povezuje s krijumčarskim lancem droge iz Albanije i Crne Gore, preko BiH do Hrvatske, uhapšeni su u ljeto 2019. godine u velikoj policijskoj akciji.
USKOK sumnja da su Sabljo i Sučić od maja 2016. do sredine 2019. u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji okupili grupu zbog nabavke marihuane i krijumčarenja.
Marihuana je najprije skladištena kod Ljubuškog u BiH, a potom uz pomoć granične policajke dopremana u Hrvatsku.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
