Home Blog Page 199

Dragoje Šarić: Život u sobi ogledala

0

(Društvena nezainteresovanost i ravnodušnost savremenog doba)

Uvod

Savremeno društvo nalazi se u paradoksalnom stanju: nikada čovjek nije imao veći pristup pregledima patnje drugih ljudi, a nikada nije bio emocionalno udaljeniji od njih. Slike siromaštva, gladi, socijalne marginalizacije i ljudske degradacije postale su svakodnevni pejzaž digitalnog prostora. Ipak, umjesto buđenja solidarnosti, one sve češće izazivaju indiferentnost, pa čak i latentnu nelagodu koju pojedinac rješava okretanjem glave.

Fenomen ove ravnodušnosti može se razumjeti kroz metaforu „sobe ogledala“ – simboličnog prostora u kojem pojedinac neprestano posmatra vlastiti odraz, dok su stvarni životi drugih svedeni na izobličene refleksije bez stvarne društvene težine. U takvom prostoru moralna odgovornost se razlaže, a društvena savjest atrofira.


Cilj rada

  • Ispitati uzroke nastanka samosažaljenja i gubitka interesovanja za druge
  • Analizirati razloge zbog kojih društvena ravnodušnost prerasta u sistemski poremećaj
  • Razmotriti mogućnosti buđenja empatije i prevencije dalje dehumanizacije društva

1. Uzroci nastanka samosažaljenja i nezainteresovanosti za druge

Individualizacija i fragmentacija društvene svijesti

Jedan od temeljnih uzroka savremene nezainteresovanosti za druge leži u procesu radikalne individualizacije. Sociolozi poput Ulricha Becka i Zygmunta Baumana ukazuju na to da je savremeni čovjek sve više oslobođen tradicionalnih društvenih veza, ali istovremeno i lišen osjećaja kolektivne odgovornosti. Pojedinac postaje primarna, a često i jedina, referentna tačka smisla.

U takvom kontekstu, tuđa patnja se ne percipira kao društveni problem, već kao izolovan slučaj, često pripisan ličnoj krivici onoga koji pati. Ovaj mehanizam omogućava psihološko distanciranje: ako je patnja „njihova“, onda ne zahtijeva „našu“ reakciju.

Psihologija samosažaljenja

Samosažaljenje savremenog čovjeka ne proizilazi nužno iz stvarne ugroženosti, već iz stalnog osjećaja relativne deprivacije. Društvene mreže proizvode neprekidan niz idealizovanih života, uspjeha i materijalnog blagostanja, što dovodi do trajnog osjećaja lične nedovoljnosti.

Psihološki gledano, preokupiranost vlastitim nedostacima smanjuje kapacitet za empatiju. Empatija zahtijeva emocionalni prostor, dok samosažaljenje taj prostor zatvara. Pojedinac postaje emotivno introvertan, usmjeren na sopstveni unutrašnji konflikt, nesposoban da tuđu patnju doživi kao moralni poziv.


2. Društvena nezainteresovanost kao savremeni poremećaj

Desenzitizacija i normalizacija patnje

Kontinuirana izloženost prizorima siromaštva i ljudske bijede dovodi do procesa desenzitizacije. Ono što je nekada izazivalo šok, danas postaje očekivano. Patnja se normalizuje. Ovaj proces je naročito izražen u digitalnom prostoru, gdje se ekstremni oblici ljudske nesreće pojavljuju uporedo sa zabavnim i trivijalnim sadržajem.

Kada se video-snimci ljudi koji žive u uslovima nalik smetlištima ili nemaju osnovna sredstva za život konzumiraju u istom prostoru kao humor ili reklame, dolazi do moralne konfuzije. Patnja gubi svoju ozbiljnost i postaje još jedan „format“.

Medijska pasivizacija i iluzija angažmana

Društvene mreže stvaraju iluziju učešća bez stvarnog djelovanja. Gledanje, dijeljenje ili kratko komentarisanje patnje često zamjenjuje autentičnu etičku reakciju. Ovaj fenomen poznat je kao pasivni moralizam – osjećaj da je samo svjedočenje dovoljno.

Hannah Arendt upozoravala je da najveće zlo ne čine nužno zli ljudi, već oni koji prestanu misliti i djelovati. Ravnodušnost savremenog društva manifestacija je tog prestanka mišljenja: patnja se vidi, ali se ne promišlja; prepoznaje se, ali se ne internalizuje.


3. Buđenje empatije i prevencija društvene dehumanizacije

Obrazovanje kao moralna rekonstrukcija

Empatija nije isključivo emocionalna reakcija; ona je i kognitivna sposobnost razumijevanja drugoga. Zbog toga obrazovni sistem ima ključnu ulogu u njenom razvoju. Obrazovanje koje zanemaruje etiku, filozofiju i društvenu odgovornost proizvodi tehnički osposobljene, ali moralno pasivne pojedince.

Razvoj kritičkog mišljenja omogućava pojedincu da prepozna strukturalne uzroke patnje, umjesto da ih pripisuje individualnim manama.

Rehumanizacija kroz lični kontakt

Empatija se najefikasnije budi onda kada patnja prestane biti apstraktna. Direktan kontakt sa marginalizovanim grupama, volontiranje i lokalni društveni angažman vraćaju ljudsko lice onima koji su svedeni na statistiku ili puki sadržaj. U tom procesu ruši se iluzija „mi“ i „oni“ i uspostavlja svijest o zajedničkoj ranjivosti.

Lični primjer kao etički imperativ

Na kraju, nijedna društvena promjena nije moguća bez individualne odluke da se izađe iz „sobe ogledala“. Moralna zrelost podrazumijeva spremnost da se prizna sopstvena uloga u održavanju nepravde, čak i kada ona nije aktivna, već pasivna.


Zaključak

Život u sobi ogledala nije samo metafora, već dijagnoza savremenog društva. Ravnodušnost prema patnji drugih nije znak snage ili racionalnosti, već simptom moralne iscrpljenosti. Društvo koje normalizuje tuđu nesreću osuđuje sebe na gubitak humanosti.

Buđenje empatije nije pitanje sentimenta, već pitanje opstanka društva kao zajednice. Bez nje, čovjek ostaje zarobljen u vlastitom odrazu – okružen ogledalima, suštinski usamljen i sam.

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava odnose sa BiH

0

Andrija Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put, poručili su iz DPS-a.

– Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić – navodi u saopštenju Demokratska partija socijalista Crne Gore.

Dodaju da podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica. 

– Ovo je jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.  I to nije prvi put, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje – navode oni.

Dodaju da na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi.

– Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji – zaključuju u saopštenju.

Prvo povećanje penzija u februaru

0

Iz Fonda PIO su kazali da će se u ovoj godini sve penzije usklađivati, jer je završen period od dvije godine u kojima su minimalne penzije za veliki broj penzionera bile zamrznute.

Usklađivanje se vrši sa januarskom, majskom i septembarskom penzijom.

– Prvo sledeće povećanje penzija očekuje se sa januarskom penzijom, koja se isplaćuje 20. februara, a koliko će i hoće li biti, zavisi od parametara za usklađivanje, koje dobijamo od proizvođača zvanične statistike „Monstata“ – kazali su „Danu“ iz Fonda PIO.

Podaci Monstata će biti poznati krajem januara, a najkasnije početkom februara znaće se koliko će iznositi povećanje penzija za sve penzionere.

Sedmoro povrijeđenih u udesu na putu Bijelo Polje – Mojkovac

0

Sedam osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi u mjestu Mijatovo Kolo na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac.

Sedam osoba prevezeno je u Urgentni blok bjelopoljske Opšte bolnice.

 (Foto: BP Megafon)

Uviđaj je u toku.

Knežević: Nikad ne bih stigao do cilja da sam se svaki minut zaustavljao kad su neke džukele, hijene i šakali zalajali i zavijali

0

„Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore“

Da sam se na svom putu svaki minut zaustavljao kad su iz mraka neke džukele, hijene ili šakali zalajali, zavijali, zakevćali, zaurlali… Nikad ne bih stigao do cilja, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

„Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore da im ne uznemiravaju goste, sad umjesto ludnice idu na Fejsbuk i Instagram, jer im je u apotekama zabranjen ulaz“, naveo je Knežević u objavi na Instagramu.

ASP: Dionica puta Lubnica- Jezerine poskupila 28 miliona eura

0

Magistralni pravac od Kolašina ka Beranama od juče ponovo prohodan

Dionica puta od Lubnica do Jezerina, sa probijenim tunelom Klisura kroz Bjelasicu, čija je izgradnja bila ugovorena za 34,6 miliona (bez PDV-a), do jeseni prošle godine je plaćena 62,3 miliona eura, što je bezmalo 28 miliona više od osnovne ugovorene cijene, pokazuju zvanični podaci kojima raspolaže Akcija za socijalnu pravdu (ASP).

“Taj magistralni pravac od Kolašina ka Beranama je od juče ponovo prohodan, nakon što je prije nekoliko dana, kako je objavljeno u javnosti, na povezanoj dionici (dijelu istog regionalnog pravca) kod Lubnica došlo do pucanja cijevi privatnih malih hidroelektrana. Cijevi je svojevremeno u trup regionalnog puta od Berana do Lubnica ugradila kompanija Bemax, a ASP podsjeća da je rekonstruciju tog puta radila ova firma za početnu ugovorenu cijenu od 4,9 miliona eura, ali su radovi na kraju koštali 6,5 miliona ili 1,6 miliona više. Ta dionica od oko 10,3 kilometara je rekonstruisana od aprila 2013. i završena je sa godinu i tri mjeseca kašnjenja, odnosno radovi su zvanično okončani oktobra 2015. Godine”, navodi se u saopštenju ASP.

Kako dodaju, do danas je ostalo nepoznato (a čini se da će tako biti i ubuduće) ko je dozvolio da se državni posao izgradnje saobraćajnice paralelno koristi za privatni biznis malih hidroelektrana i koliko je ugradnja cijevi uticala na stabilnost same saobraćajnice, u koju su ugrađene i telekomunikacione i elektro instalacije, kao i lokalni vodovod.

“Drugu dionicu od Lubnica do Jezerina, sa probijanjem Bjelasice, gradio je sarajevski Euroasfalt, a podizvođač mu je bio takođe Bemax. Ugovor o izgradnji za 34,6 miliona (isključujući PDV) zaključen je krajem 2016. godine, dok su radovi zvanično počeli maja naredne 2017. godine. Međutim, iako je radove trebalo okončati do maja 2020., trogodišnji rok je ozbiljno probijen i put je predat na korišćenje tek u martu 2024. Izgradnja oko 14,4 kilometara ovog puta (sa probijanjem tunela) trajala je sedam godina, što je otprilike vrijeme koliko je građen autoput Smokovac Mateševo od 41 kilometra, gdje je probijeno 16 tunela i izgrađeno 20 mostova”, naglašava se u saopštenju.

Prema podacima ASP-a, odmah po zaključenju ugovora krajem 2016. sarajevskom Euroasfaltu isplaćen je avans za početak posla od nepunih 3,5 miliona eura, a radovi su zvanično počeli tek pet mjeseci kasnije, tj u maju 2017, a te godine je za izvođenje radova plaćeno oko 1,7 miliona.

“U narednim godinama isplate su okvirno iznosile: 2018 – 2,9 miliona, 2019 – 8,6 miliona, 2020 – 9,5 miliona, 2021 – 5,1 miliona, 2022 – 7,6 miliona, 2023 – 12 miliona, 2024 – 9,9 miliona, a lani – 1,5 miliona. Potvrda o preuzimanju radova za ovaj posao, obilježen brojnim kontroverzama, koji je završio kod Specijalnog državnog tužilaštva, ali bez javnih saznanja o postupanjima tužilaštva, izdata je u martu 2024. godine. Period za prijavu nedostataka radova je 730 dana, što znači da taj rok ističe u martu ove godine, osim ako ne bude produžen. ASP nije u saznanju da li je izdata okončana situacija za projekat Lubnice Berane, što je dokument koji predstavlja konačni obračun svih ukupno izvedenih radova na projektu i prikazuje ukupnu vrijednost radova”, stoji u saopštenju.

Iz ASP-a napominju da koriste Zakon o slobodnom pristupu informacijama u prikupljanju podataka i podatke uzima kao pouzdane jedino ukoliko su od nadležnih organa kao takvi i dostavljeni.

(VIDEO) Izlilo se Skadarsko jezero: Vranjina pod vodom

0

Glavna saobraćajnica na Vranjini je pod vodom jer se izlilo Skadarsko jezero.

Voda je, kako je za „Dan“ saopštio Igor Ulićević, mještanin, ušla u garaže, a zaprijetila je i kućama. 

– Jezero se izlilo jer je voda narasla zbog puštanja vode iz brana u Albaniji. Voda je već ušla u neke garaže, a zaprijetila je i kućama. Glavna saobraćajnica je pod vodom – saopštio je za  Ulićević. 

Za 24 sata deset saobraćajnih nezgoda

0

U Crnoj Gori, u prethodna 24 sata, evidentirano je deset saobraćajnih nezgoda.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, a u Baru, Budvi, Pljevljima i na Žabljaku po jedna.

Izdato je 329 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

AMSCG: Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

0

Saobraćaj se i ovog jutra obavlja usporeno na pojedinim dionicama u zemlji a iz AMSCG-a upozoravaju vozače na vodu na kolovozu na pojedinim dionicama. Upiozoravaju na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Na sjeveru uz slab snijeg mjestimično izražena poledica. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagodjena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.

Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026. godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.

Od 9.01.2026 godine do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Za vrijeme praznika nece se izvoditi radovi.Radovi počinju 12.01.2026 god.

U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.

Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.

Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.

Zbog izvodjenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša – Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.

Zbog izvodjenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.

U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima nije bilo povrjedjenih lica.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Na sjeveru danas snijeg, na jugu kiša – od ponedjeljka osjetno hladnije

0

Na sjeveru danas pretežno oblačno, sa slabim do umjerenim snijegom. U nižim predjelima kiša sa susnježicom ili snijeg. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do pojačan sjeverni. Temperatura do 4 stepena.

U južnim i centralnim oblastima pretežno do potpuno oblačno, povremeno kiša ili pljusak s grmljavinom. Krajem dana ili tokom noći u planinama susnježica i snijeg. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, uveče pojačan sjeverni. Temperatura do 11 stepeni.

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do jak, zapadni i sjeverozapadni, a tokom noći sjeverni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni. 

Na jugu u nedjelju i ponedjeljak djelimično ili pretežno sunčano uz vjetar umjeren do jak povremeno na udare i veoma jak sjeverni. Temperatura u ponedjeljak u osjetnom padu. 

U centralnim predjelima u nedjelju i ponedjeljak malo do umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima. Od subote veče sjeverni vjetar u pojačanju koji će u ponedjeljak oslabiti. U ponedjeljak prilično hladno. 

U sjevernim predjelima u subotu pretežno oblačno, uz povremeno koju pahulju i jako zahlađenje, naročito u ponedjeljak, kada se očekuje skoro sibirska hladnoća. Od sjutra popodne sjeverni vjetar u pojačanju. 

Najhladniji 9. januar zabilježen je 1978. kada je u Rožajama izmjereno -25,8 stepeni.