U Crnoj Gori, u prethodna 24 sata, evidentirano je deset saobraćajnih nezgoda.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, a u Baru, Budvi, Pljevljima i na Žabljaku po jedna.
Izdato je 329 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Saobraćaj se i ovog jutra obavlja usporeno na pojedinim dionicama u zemlji a iz AMSCG-a upozoravaju vozače na vodu na kolovozu na pojedinim dionicama. Upiozoravaju na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Na sjeveru uz slab snijeg mjestimično izražena poledica. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagodjena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026. godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.
Od 9.01.2026 godine do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Za vrijeme praznika nece se izvoditi radovi.Radovi počinju 12.01.2026 god.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvodjenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša – Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvodjenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima nije bilo povrjedjenih lica.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Na sjeveru danas pretežno oblačno, sa slabim do umjerenim snijegom. U nižim predjelima kiša sa susnježicom ili snijeg. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do pojačan sjeverni. Temperatura do 4 stepena.
U južnim i centralnim oblastima pretežno do potpuno oblačno, povremeno kiša ili pljusak s grmljavinom. Krajem dana ili tokom noći u planinama susnježica i snijeg. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, uveče pojačan sjeverni. Temperatura do 11 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do jak, zapadni i sjeverozapadni, a tokom noći sjeverni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.
Na jugu u nedjelju i ponedjeljak djelimično ili pretežno sunčano uz vjetar umjeren do jak povremeno na udare i veoma jak sjeverni. Temperatura u ponedjeljak u osjetnom padu.
U centralnim predjelima u nedjelju i ponedjeljak malo do umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima. Od subote veče sjeverni vjetar u pojačanju koji će u ponedjeljak oslabiti. U ponedjeljak prilično hladno.
U sjevernim predjelima u subotu pretežno oblačno, uz povremeno koju pahulju i jako zahlađenje, naročito u ponedjeljak, kada se očekuje skoro sibirska hladnoća. Od sjutra popodne sjeverni vjetar u pojačanju.
Najhladniji 9. januar zabilježen je 1978. kada je u Rožajama izmjereno -25,8 stepeni.
Pokrenuću prijave protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nakon što se presudi u moju korist i jedva čekam suđenje sa njima, poručio je bivši premijer i predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.
Podsjetimo, Vijesti su danas objavile da je ASK, kojom je ranije rukovodila Jelena Perović, netačno tumačila Zakon o sprečavanju korupcije, kada je odlučila da Abazovićev u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2021. godine nije poklon i da nije morao da ga prijavi.
To je stav Upravnog suda Crne Gore, u presudi koju su donijeli nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) osporila takvu odluku Agencije.
“Rekao sam “Vidimo se na sudu” i jedva čekam suđenje sa ljudima iz ASK- a. Ne želim da budem dio političke igre novom menadžmenta ASK-A. ASK je gori sada nego u pređašnjem stanju. Ne mogu da vjerujem da tu ljudi nekoga kontrolišu za korupciju. Sami sebi su napravili medveđu uslugu”, kazao je Abazović u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Abazović je, podsjećanja radi, u pratnji tadašnjeg ministra pravde Filipa Adžića boravio u UAE u decembru 2021. godine, a na društvenim mrežama je, pored ostalog, tada objavio i fotografiju sa trke Formule 1 u Abu Dabiju, zahvaljujući domaćinima što su “ispunili jedan od dječačkih snova”.
“U Emiratima sam išao privatno i nijesam imao obaveze nikom ništa da prijavim. Na utakmice svjetskog prvenstva i na trke Formule 1 išao sam o svom trošku i nastaviću to da radim jer sam ljubitelj sporta. Ne mogu da prihvatim da neko sa tim ima problem”, rekao je Abazović.
Bivši premijer poručuje da nikako ne može da razumije ASK.
“Da sam htio da idem na grbaču Crne Gore – mogao sam. Da sam htio da uzmem dnevnice – mogao sam. Da sam htio da mi Vlada plati putovanje – mogao sam. Išao sam na EXPO, a štedio sam sve što sam mogao i ponašao sam se mnogo racionalnije kad je u pitanju državni novac nego moj lični. Meni ovo lično ne smeta, a oni neka utvrde ko je išao nedavno u Sen Trope, Majorku i druge destinacije i na čiji račun”, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, ne mogu se praviti afere političkim neistomišljenicima samo zbog toga što im smeta istina koja se javno iznosi.
“Žele da nas valjaju u blato, a ja to ne prihvatam. Uvijek sam se trudio da čuvam svoj lični integritet. Nisam nikom uzeo jedan jedini cent, štedio sam maksimalno državu Crnu Goru i ostavio 204 miliona eura u kasi kad sam otišao sa funkcije premijera i nijesam zadužio državu jedan jedini euro.
“Knežević želi da privoli Mandića da ode sa njim”
Osvrnuvši se na situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu, Abazović je kazao da nije očekivao da niko ne napusti vlast.
“Vlada je tako satkana da je država politički izbanalizovana. Niko više ne drži riječ. A ovo što je danas bilo po medijima je za rubriku “Vjerovali ili ne”. Milan Knežević poručuje: Iskopa’ se ko izda. Jedini koji treba da drži lopatu je on. DNP je danas izašao za zahtjevima koji uopšte nijesu vezani za Botun, već za identitetska pitanja. Sebe su doveli uz zid, a to su i zaslužili”, dodao je Abazović.
Abazović tvrdi da je Knežević sa današnjim zahtjevima namjerno pravio pritisak na šefa parlamenta Andriju Mandića.
“On nema gdje sad, a mora da poveća uloge ostanka u vlasti ili želi da Mandića privoli da ode sa njim. Svi su oni zakovani za fotelje, a ako neko ne može ni kranom da ode – to je Andrija Mandić. To je nemoguće”, smatra Abazović.
Abazović smatra da je Knežević moralan čovjek, ali da svojim političkim potezima unosi konfuziju koja najviše šteti njemu.
“Ta konfuzija ništa ne donosi ni opoziciji, ni PES-u. Ljudi su se danas zahtjevima DNP-a smijali”, rekao je Abazović.
Ipak, kako navodi, današnji događaji su dobri da javnost vidi da je u pitanju politička trgovina.
“Sve je izbanalizovano, mada ima dobrih i poštenih ljudi u Botunu, ne želim svakog da stavljam u isti koš. Deset godina pojedini ljudi u kontinuitetu se zalažu da se postrojenje ne gradi u njihovoj blizini. Tih ljudi mi je mnogo žao jer su ubačeni u političku mašinu koja treba da nekom stvori kratkoročni profit”, kazao je Abazović.
Prema riječima Abazović, intervencija policije prema građanima Botuna je poniženje države.
“Ja se zalažem za izgradnju postojenja, ali tim ljudima se ne može oduzeti pravo da iskažu svoj stav, iako je možda taj stav pogrešan. Oduzeti pravo nekom da iskaže stav je vanustavno. Osim toga, na referendumu u Zeti je izašlo više glasača nego na parlamentarnim izborima. Nijesu glasali samo glasači koalicije “Za budućnost Crne Gore”, primijetio je lider GP URA.
“Crna Gora je pred institucionalnim kolapsom, državu nam vode NVO aktivisti”
Komentarišući aktuelne političke i društvene prilike u Crnoj Gori, Abazović je ocijenio da je država pred institucionalnim kolapsom, a institucije sistema kao da ne postoje.
“Situacija je jako složena. Crna Gora je gora nego što je bila i za tu činjenicu ima hiljadu argumenata koje mogu to da potkrijepe”, rekao je Abazović gostujući na Aplus televiziji.
Abazović tvrdi da su nam državu u zadnja dva-tri dana vodili NVO aktivisti.
“Mi smo država koja ima 23 ministarstva, i da se niko od tih ministara nije pojavio u oblastima gdje su bile poplave i elementarne nepogode. Nema premijera, nema predsjednika države… Vjerovatno su ljudi po odmorima i na nekim drugim destinacijama”, zaključio je Abazović.
Evropske integracije nisu čin nepoštovanja susjeda. Naprotiv, sporni postupci i čestitke visokih funkcionera Skupštine i Vlade ukazuju da se i dalje afirmiše politika genocida, ratova i deportacija, kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.
Prema riječima Fejzića, porazna je izostalost šire reakcije javnosti.
– Biramo li mračne 90’te ili evropsku budućnost – upitao je Fejzić na mreži X.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je listu koja prikazuje procenat migrantskih porodica iz pojedinih država koje koriste socijalnu pomoć u SAD-u, a podaci su izazvali značajnu pažnju javnosti, posebno u zemljama Zapadnog Balkana.
Prema toj rang-listi, migranti porijeklom sa Kosova prednjače po korišćenju socijalnih davanja, sa oko 46 odsto porodica koje primaju neku vrstu pomoći američke države. Slijede Albanija sa 41,3 odsto i Crna Gora sa 37,6 odsto, dok su iza njih Sjeverna Makedonija (33 odsto) i Bosna i Hercegovina (32,4 odsto).
Iako se Crna Gora nalazi među državama čiji državljani u značajnom procentu koriste socijalne programe u SAD-u, podaci pokazuju da je ispod regionalnog prosjeka koji predvode Kosovo i Albanija. Ujedno, razlika između Crne Gore i država sa dna liste ukazuje na izražene socioekonomske izazove sa kojima se suočavaju migrantske zajednice sa Balkana po dolasku u Sjedinjene Države.
Objavljeni podaci dolaze u trenutku kada administracija Donalda Trumpa pojačava retoriku o migracionoj politici i troškovima socijalnog sistema, često ističući potrebu za strožim kontrolama i reformama. Lista je, prema navodima iz Bijele kuće, zasnovana na dostupnim federalnim statistikama o korisnicima socijalne pomoći među migrantskim porodicama.
Iz kompanije „13. jul Plantaže“ saopštili su da je usljed ekstremno visokog vodostaja na području Mareze, došlo je do izlivanja vode i ribe iz sistema ribnjaka u okolne dovodne i odvodne kanale.
“Iako se riba trenutno nalazi u otvorenom vodotoku, želimo istaći da ta riba nije ničija, već dio proizvodnog fonda koji je usljed više sile dospio van sistema ribnjaka. Apelujemo na građane da se ponašaju odgovorno i oprezno i da se uzdrže od hvatanja i prisvajanja ribe, imajući u vidu da se radi o proizvodnom fondu. Ujedno, uputili smo poziv nadležnim institucijama da se uključe i u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mjere kako bi se spriječilo neovlašćeno otuđivanje ribe”, kazaali su iz kompanije „13. jul Plantaže“.
Kako sam ja shvatio najnovija desavanja u vladajucoj koalciji izgleda da ce se kolektor u Botunu spojiti sa vodovodom na Marezi.
I metroom😂😂😂
Tu su i kapela na Lovcenu, dvojno drzavljanstvo, da Milo bude na slobodi – Hristos se rodi, srpski kao službeni, narodna zastava, Evropski put, slanje Cg vojnika u rat protiv Rusije, nova spalionica u Tuzima.
Institut za zločine komunista, revolucija koja teče Moračom, trovanje Pljevljaka, ugradnja u gradjevinske radove….RADOVAN 3
Nakon što je Predsjedništvo Demokratske narodne partije jednoglasno donijelo odluku da još ne napusti većinu, oglasio se i poslanik Evrope sad Miodrag Laković.
Podsjetimo, iz DNP-a su poručili kako će državnu i gradsku vlast u Podgorici napustiti ukoliko Vlada ne prihvati njihove inicijative koje se tiču srpskog jezika, dvojnog državljanstva, državnih simbola i dijaloga povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Laković na zahtjeve DNP-a kaže – „čudo da nema i kapele (na Lovćenu)“.
„Počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu, kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele“, dodao je on.
Granična policija je u okviru akcije “Stranac”, u saradnji sa inspekcijskim službama, u toku decembra realizovala 1.775 represivnih mjera usmjerenih na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode, pripadnici granične policije – inspektori za strance, su tokom decembra sproveli 19 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovana 31 akcija.
“U okviru ovih aktivnosti donijeto je: 228 rješenja o povratku lica, 129 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 24 rješenja o protjerivanju stranih državljana, prinudno su udaljena 24 strana državljanina, podnijeto je 525 inicijativa za prekid privremenog boravka, donijeto 7 rješenja o blažim mjerama”, piše u saopštenju.
Kako ističu, ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u oktobru iznosio 814.
Dodaju da je u istom periodu 13 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance.
“Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju osoba čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama su u skraćenom postupku predata 24 strana državljanina. Od početka 2025. , u okviru akcije Stranac donijeto je 18.864 represivne mjere prema stranim državljanima, dok je u istom periodu naplaćeno preko 730.000 eura novčanih kazni shodno prekršajnim nalozima”, zaključuje se u saopštenju.