Razgovarao sam sa bliskim saradnikom Donalda Trampa, Amerikancem srpskog porijekla, Rodom Blagojevićem.
Raduju me Trampove najave o preuzimanju Grenlanda, dijela teritorije Danske, posebno imajući u vidu da su Danci među prvima priznali “Nezavisno Kosovo“.
Samim tim, Danci su de fakto podržali otimanje srpske teritorije suprotno svim međunarodnim konvencijama, na čelu sa Rezolucijom 1244.
Neka mečka zaigra malo i pred njihovim vratima, čisto da vide kako je.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj sproveli su tokom vikenda više akcija preventivno-represivnog karaktera na teritoriji svoje nadležnosti, u cilju kontrole učesnika u saobraćaju, unapređenja bezbjednosti saobraćaja, smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, kao i suzbijanja svih oblika kriminaliteta, saopšteno je iz Uprave policije.
– U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano – navode iz policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
– Od OIL – D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom – dodaju.
U okviru ovih akcija, kako navode, su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
– Takođe, Ulcinjanin K.S. (41) lišen je slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, dok je Baranin H.J. (22) lišen slobode zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine – navodi se.
Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, kako pojašnjavaju, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću.
Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova, dodaju.
U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji, zaključuju.
TRAMP VRAĆA SAD NA ZAPADNI BALKAN!! BORBA PROTIV VISOKE KORUPCIJE, POSEBNO U PRAVOSUĐU I POLITIČKA KORUPCIJA PRIORITETI!!
Nova zakonodavna inicijativa Kongresa kroz Zakon H.R. 5274 je prijedlog zakona pod nazivom:
Western Balkans Democracy and Prosperity Act
(Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana)
Zakon još nije usvojen,
još je u proceduri i upućen je u Odbor za spoljne poslove i Odbor za pravosuđe Kongresa), ali ako bude usvojen u sadašnjem obliku, predviđa sljedeće ključne stvari:
– Povećanje američkog trgovinskog i investicionog angažmana u zemljama Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija)
– Borba protiv korupcije na visokom nivou kao jedan od glavnih prioriteta (korupcija se navodi kao ključni problem koji koči razvoj regije)
– Jačanje vladavine prava, demokratskih institucija i nezavisnih medija
– Podrška regionalnoj integraciji i saradnji među zemljama Zapadnog Balkana
– Bliska koordinacija sa Europskom unijom, Velikom Britanijom i drugim saveznicima oko sankcija prema korumpiranim pojedincima u regiji
– Programi za mlade lidere – uspostavljanje godišnjih okupljanja u okviru Young Balkans Leaders Initiative
– Pomoć u jačanju kibernetičke bezbjednosti (cyber hunt forward timovi, saradnja s US Cyber Commandom)
– Promocija američkih investicija kroz različite mehanizme podrške (finansijska, tehnička, diplomatska)
Ukratko – šta bi to značilo za Zapadni Balkan (ako zakon bude usvojen u Kongresu u predloženom obliku)
– Više američkog novca i interesovanja za regiju
– Još veći pritisak na korumpirane političare i oligarhe (moguće nove sankcije)
– Jači naglasak na vladavinu prava kao uslov za bolje odnose s SAD-om
– Pokušaj da se regija malo „odvuče“ od isključive zavisnosti od EU i da se otvore vrata za veće američke kompanije
U nekim regionalnim medijima već se pojavio narativ da bi zakon mogao „zabetonirati“ američku politiku prema regiji na duži rok, čak i u slučaju promjene administracije, ali to je jos rano procienjivati jer je zakon još daleko od usvajanja.
H.R. 5274 – Western Balkans Democracy and Prosperity Act** (119. Kongres, 2025–2026) je dosta detaljan zakon koji je ušao u proceduru u Kongresu 10. septembra 2025. od strane kongresmena Williama R. Keatinga (D-MA), sa kosponzorima Nicole Malliotakis i Danielom Goldmanom.
Zakon je pripremljen kao kao dio većeg National Defense Authorization Act (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu. krajem 2025. (tačnije, integrisan u NDAA i prošao kroz Predstavnički Dom i Senat u decembru 2025.), te je sada na snazi( od potpisivanja NDAA od strane predsjednika Trampa)
Zakon donosi dosta novina i predstavlja konkretizaciju politike SAD prema regionu . Posebno je važno istaći sledeće :
1. Kodifikacina sankcija (Section 5)
– Zakon pretvara u stalni zakon postojeće izvršne naredbe (Executive Order 13219 i 14033) koje omogućavaju sankcije protiv osoba koje ugrožavaju stabilnost Zapadnog Balkana ili se bave korupcijom/destabilizacijom.
– Sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD.
– Predsjednik može ukinuti sankcije samo ako osoba 2 godine nije bila aktivna u takvim radnjama ili uz privremenu suspenziju sankcija (do 180 dana) iz razloga nacionalne bezbjednosti.
– Odredba ističe nakon 8 godina (sunset clause).
– Izuzeci: humanitarna pomoć, obavještajne aktivnosti, uvoz robe itd.
2. Inicijative za demokratski i ekonomski razvoj (Section 6)
– Anti-korupcijska inicijativa– tehnička pomoć zemljama za nove nacionalne strategije protiv korupcije (posebno u pravosuđu, izborima, javnim nabavkama); podrška nezavisnim medijima i borbi protiv političke korupcije.
– 5-godišnja strategija (180 dana nakon usvajanja) – State Department + USAID moraju napraviti plan za ekonomski razvoj i demokratsku otpornost, fokus na:
– čistu energiju, poljoprivredu, mala i srednja preduzeca , žensk i preduzetništvo mladih
– smanjenje zavisnosti od ruske energije
– regionalnu trgovinu i infrastrukturu (putevi, energija, telekomunikacije)
– privlačenje američkih investicija
– DFC (Development Finance Corporation)– razmatranje otvaranja regionalne kancelarije; garancije kredita za infrastrukturu.
– Programi moraju biti otvoreni za svih 7 zemalja Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sj. Makedonija, Srbija).
3. Mladi i obrazovanje (Sections 7–9)
– Young Balkan Leaders Initiative– proširenje BOLD programa na cijeli region; godišnji programi za mlade (18–35 godina) u biznisu, IT-u, cyberu, poljoprivredi, građanskom angažmanu; stvaranje mreža i centara u American Spaces za borbu protiv dezinformacija.
– Partnerstva univerziteta SAD–Zapadni Balkan (istraživanja, razmjene, borba protiv dezinformacija).
– Peace Corps– izvještaj o mogućnostima širenja u region.
4. Kibernetička bezbjednoat (Section 10)
– Interagencijski izvještaj (1 godina) o jačanju cyber odbrane, dijeljenju prijetnji, podršci NATO saveznicima u regionu.
– Mogućnost slanja američkih cyber stručnjaka.
5. Kosovo–Srbija odnosi (Section 11)
– Podrška Briselskom sporazumu o normalizaciji iz 2023. i Aneksu o implementaciji.
– SAD se protive bilo kakvoj razmjeni teritorija, podjeli po etničkoj liniji ili secesiji.
– Podrška finalnom sporazumu o međusobnom priznanju i pluralističkim demokratijama.
6. Ruski i kineski maligni uticaj (Section 12)
– Dvogodišnji izvještaji, prvi za 180 dana) o ruskim/kineskim operacijama: ciljevi, mreže, taktike, uticaj na demokratiju i NATO.
– Preporuke za kontramjere.
Posebno o Srbiji – najkontroverzniji dio
Sta se može očekivati u praksi politike SAD prema regionu :
– Sankcije– lakše i brže nametanje novih (već postoje mehanizmi, sada su ozakonjeni)
– Više novca i programa– anti-korupcija, mladi, cyber, infrastruktura (uz uslov reformi i saradnje sa EU).
– Pritisak na vladavinu prava– posebno u zemljama gdje je korupcija sistemski problem.
– Energetska diversifikagija– manje ruske energije, više obnovljivih izvora
– Jasna crvena linija protiv promjena granica (važno za Kosovo i eventualno RS).
Ako zakon bude dosljedno implementiran, predstavljaće dugoročniju američku politiku prema regionu – čak i ako se promijeni administracija.
U zakonu Nema posebne, izdvojene odredbe samo za Crnu Goru. Crna Gora se tretira kao dio opšteg regiona Zapadnog Balkana (uz Albaniju, BiH, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju).
Ipak, zakon ima nekoliko mjesta gdje se Crna Gora eksplicitno spominje ili indirektno dobija poseban naglasak:
– Definicija Zapadnog Balkana (Sec. 4) – Crna Gora je jasno uključena u listu 7 zemalja na koje se zakon primjenjuje.
– Young Balkan Leaders Initiative / BOLD program ( Sec. 7–9)
Kongres posebno ističe da je BOLD program važan za razvoj mladih lidera u Crnoj Gori (uz BiH i Srbiju).
Zakon proširuje i jača ovaj program na cijeli region, sa fokusom na mlade (18–35 godina) u oblastima: biznis, IT/cyber sigurnost, građanski angažman, borba protiv dezinformacija. Očekuje se više stipendija,
Žalim zbog slučaja predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića i ne znam razlog zašto je toliko u pritvoru, kazao je predsjednik Građanskog pokreta URA i nekadašnji predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.
“Zaista ne vidim logiku, to je zaista banalno i nije mi jasno. Mislim da Knežević treba da se brani sa slobode. Ne možemo da se miješamo u rad institucija, ali moramo da gledamo na to zdravorazumski”, rekao je Abazović u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Abazović je podsjetio da je Knežević optužen za privredni kriminal, dakle to nijesu optužbe za ubistva i organizovani kriminal u kartelima.
“Ne razumijem zašto Knežević nema mogućnost da se, kao i svi ostali, brani sa slobode. Ljudi koji su na vrhu kriminalne piramide ostajali su u pritvoru po mjesec-dva, a evo ih sada sjede po podgoričkim restoranima i lokalima, uživaju svaki dan i šetaju se sa obezbjeđenjem”, primijetio je Abazović
Ipak, kako navodi bivši premijer, za Kneževića je mnogo važnije da nastavi da dobija sporove.
“Ali, Crna Gora je zaista besudna zemlja i ne mogu da shvatim zašto je Knežević toliko dugo i pritvoru i zašto ga ne puste da se brani sa slobode kao stranka u postupku”, zaključio je Abazović.
Podsjetimo, Knežević se nalazi u pritvoru od maja 2024. godine, nakon što je dobrovoljno iz Velike Britanije doputovao u Crnu Goru.
Stavljena tačka na pokušaje odbrane
Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je pravosnažnu presudu M. B. iz Podgorice, koji je u martu prošle godine pravosnažno osuđen na tri i po godine zatvora za silovanje maloljetnice i dječiju pornografiju i ovom odlukom stavio tačku na pokušaje odbrane da ovom okrivljenom ublaži kaznu.
Paralelno sa ovim predmetom otvoren je novi slučaj protiv M. B., koji je sredinom avgusta prošle godine, samo šest mjeseci od povećanja zatvorske kazne, uhapšen jer je drugoj bivšoj partnerki prijetio da će objaviti njene eksplicitne snimke, koje je sačinio mimo njenog znanja.
Vrhovni sud je nakon sjednice održane 11. novembra prošle godine odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog M. B. i potvrdio rješenje kojim je odbijen prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u ovom krivičnom predmetu.
Time je ostala na snazi pravosnažna presuda Apelacionog suda kojom je M. B. osuđen na kaznu zatvora od tri godine i šest mjeseci zbog krivičnih djela silovanje i dječija pornografija, izvršenih na štetu maloljetne osobe.
M. B. je presudom Višeg suda u Podgorici iz oktobra 2024. godine bio osuđen na dvije godine i mjesec zatvora. Međutim, tužilaštvo je uložilo žalbu na ovu presudu, nakon čega je Apelacioni sud u martu 2025. preinačio odluku u dijelu kazne i pooštrio sankciju na tri godine i šest mjeseci zatvora.
Nakon toga, branilac M. B. podnio je Vrhovnom državnom tužilaštvu prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, tvrdeći da su u postupku učinjene bitne povrede krivičnog postupka i da je kazna neosnovano pooštrena.
Međutim, taj prijedlog je u julu 2025. odbijen, a Vrhovni sud je sada potvrdio presudu Apelacionog suda.
Vrhovni sud je u obrazloženju naveo da u postupku odlučivanja nijesu učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, te da su razlozi dati u osporenom rješenju jasni, potpuni i međusobno nesuprotstavljeni.
Sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pravilno primijenili Krivični zakonik Crne Gore, kako u pogledu pravne kvalifikacije djela, tako i prilikom odmjeravanja visine kazne.
Iz Vrhovnog suda su posebno istakli da drugostepeni sud nije prekoračio zakonska ovlašćenja kada je pooštrio kaznu, već je uzeo u obzir težinu krivičnih djela i stepen krivice okrivljenog.
U obrazloženju su podsjetili i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj se teška seksualna krivična djela ne smiju sankcionisati blagim kaznama, jer bi to moglo stvoriti osjećaj nekažnjivosti i obeshrabriti žrtve da prijavljuju nasilje.
Vrhovni sud je ocijenio da su olakšavajuće okolnosti, koje je prvostepeni sud cijenio u korist okrivljenog (mlađa punoljetnost u vrijeme izvršenja djela, ranija neosuđivanost i kasnije zasnivanje porodice), bile previše naglašene, te da nijesu mogle opravdati blažu kaznu za djela ove težine.
Odbijanjem žalbe odbrane, Vrhovni sud je potvrdio da ne postoje zakonski osnovi za pokretanje vanrednog pravnog lijeka, čime je pravosnažna presuda Apelacionog suda ostala konačna.
Da izrečena zatvorska kazna nije uticala na ponašanje M. B. pokazalo se samo nakon pola godine, kada je sredinom avgusta prošle godine uhapšen po prijavi nekadašnje partnerke, koja je u vrijeme stupanja u vezu bila maloljetna.
Prema navodima prijave, M. B. je bez njenog znanja snimao intimne odnose i potom je ucjenjivao objavom snimaka, zahtijevajući pomirenje i poslušnost.
Prema navodima iz prijave i priloženoj dokumentaciji, djevojka je trpjela seksualno, psihičko i fizičko nasilje, a M. B. ju je, kako tvrdi, u više navrata pratio, prisilno odvodio i držao zatvorenu.
Posljednji od više incidenata dogodio se kada je, nakon što je saznao da je prijavljen policiji, ušao u njen stan, iskoristivši povjerenje njenog maloljetnog brata, a onda polomio vrata kupatila u koje se zaključala.
Iz tužilaštva su ranije saopštili da se M. B. tereti za krivična djela zloupotreba tuđeg snimka sa seksualno eksplicitnim sadržajem, nedozvoljene polne radnje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
I danas se u Crnoj Gori saobraćaj obavlja usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao. Skrećemo pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagodjena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.
Od 09. do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Za vrijeme praznika neće se izvoditi radovi. Radovi počinju 12. januara.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže povrede, a sedam lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do sedam, najviša dnevna od minus šest do 11 stepeni.
U Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar umjeren do jak, na udare veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna do 8 stepeni.
Lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković kazao je kako ta stranka nije nimalo oštećena izlaskom Dragoslava Šćekića iz njenih redova.
Podsjetimo, Šćekić je SNP napustio ljetos, nakon što je Joković dobio treći mandat na čelu te stranke. Potom je osnovao Pokret narodnog povjerenja. Krajem minule godine, razriješen je dužnosti ministra sporta i mladih.
Joković je kazao kako je Šćekić zahvaljujući SNP-u bio na niz funkcija.
„Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio“, rekao je Joković za televiziju E.
Kako je dodao – čim se neka projekcija nije ostvarila, odmah slijedi ljutnja na SNP.
„A gdje je zahvalnost što je SNP njega uzdigao? Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite sve. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora – onaj u Beranama“, zaključio je on.
(Društvena nezainteresovanost i ravnodušnost savremenog doba)
Uvod
Savremeno društvo nalazi se u paradoksalnom stanju: nikada čovjek nije imao veći pristup pregledima patnje drugih ljudi, a nikada nije bio emocionalno udaljeniji od njih. Slike siromaštva, gladi, socijalne marginalizacije i ljudske degradacije postale su svakodnevni pejzaž digitalnog prostora. Ipak, umjesto buđenja solidarnosti, one sve češće izazivaju indiferentnost, pa čak i latentnu nelagodu koju pojedinac rješava okretanjem glave.
Fenomen ove ravnodušnosti može se razumjeti kroz metaforu „sobe ogledala“ – simboličnog prostora u kojem pojedinac neprestano posmatra vlastiti odraz, dok su stvarni životi drugih svedeni na izobličene refleksije bez stvarne društvene težine. U takvom prostoru moralna odgovornost se razlaže, a društvena savjest atrofira.
Cilj rada
1. Uzroci nastanka samosažaljenja i nezainteresovanosti za druge
Individualizacija i fragmentacija društvene svijesti
Jedan od temeljnih uzroka savremene nezainteresovanosti za druge leži u procesu radikalne individualizacije. Sociolozi poput Ulricha Becka i Zygmunta Baumana ukazuju na to da je savremeni čovjek sve više oslobođen tradicionalnih društvenih veza, ali istovremeno i lišen osjećaja kolektivne odgovornosti. Pojedinac postaje primarna, a često i jedina, referentna tačka smisla.
U takvom kontekstu, tuđa patnja se ne percipira kao društveni problem, već kao izolovan slučaj, često pripisan ličnoj krivici onoga koji pati. Ovaj mehanizam omogućava psihološko distanciranje: ako je patnja „njihova“, onda ne zahtijeva „našu“ reakciju.
Psihologija samosažaljenja
Samosažaljenje savremenog čovjeka ne proizilazi nužno iz stvarne ugroženosti, već iz stalnog osjećaja relativne deprivacije. Društvene mreže proizvode neprekidan niz idealizovanih života, uspjeha i materijalnog blagostanja, što dovodi do trajnog osjećaja lične nedovoljnosti.
Psihološki gledano, preokupiranost vlastitim nedostacima smanjuje kapacitet za empatiju. Empatija zahtijeva emocionalni prostor, dok samosažaljenje taj prostor zatvara. Pojedinac postaje emotivno introvertan, usmjeren na sopstveni unutrašnji konflikt, nesposoban da tuđu patnju doživi kao moralni poziv.
2. Društvena nezainteresovanost kao savremeni poremećaj
Desenzitizacija i normalizacija patnje
Kontinuirana izloženost prizorima siromaštva i ljudske bijede dovodi do procesa desenzitizacije. Ono što je nekada izazivalo šok, danas postaje očekivano. Patnja se normalizuje. Ovaj proces je naročito izražen u digitalnom prostoru, gdje se ekstremni oblici ljudske nesreće pojavljuju uporedo sa zabavnim i trivijalnim sadržajem.
Kada se video-snimci ljudi koji žive u uslovima nalik smetlištima ili nemaju osnovna sredstva za život konzumiraju u istom prostoru kao humor ili reklame, dolazi do moralne konfuzije. Patnja gubi svoju ozbiljnost i postaje još jedan „format“.
Medijska pasivizacija i iluzija angažmana
Društvene mreže stvaraju iluziju učešća bez stvarnog djelovanja. Gledanje, dijeljenje ili kratko komentarisanje patnje često zamjenjuje autentičnu etičku reakciju. Ovaj fenomen poznat je kao pasivni moralizam – osjećaj da je samo svjedočenje dovoljno.
Hannah Arendt upozoravala je da najveće zlo ne čine nužno zli ljudi, već oni koji prestanu misliti i djelovati. Ravnodušnost savremenog društva manifestacija je tog prestanka mišljenja: patnja se vidi, ali se ne promišlja; prepoznaje se, ali se ne internalizuje.
3. Buđenje empatije i prevencija društvene dehumanizacije
Obrazovanje kao moralna rekonstrukcija
Empatija nije isključivo emocionalna reakcija; ona je i kognitivna sposobnost razumijevanja drugoga. Zbog toga obrazovni sistem ima ključnu ulogu u njenom razvoju. Obrazovanje koje zanemaruje etiku, filozofiju i društvenu odgovornost proizvodi tehnički osposobljene, ali moralno pasivne pojedince.
Razvoj kritičkog mišljenja omogućava pojedincu da prepozna strukturalne uzroke patnje, umjesto da ih pripisuje individualnim manama.
Rehumanizacija kroz lični kontakt
Empatija se najefikasnije budi onda kada patnja prestane biti apstraktna. Direktan kontakt sa marginalizovanim grupama, volontiranje i lokalni društveni angažman vraćaju ljudsko lice onima koji su svedeni na statistiku ili puki sadržaj. U tom procesu ruši se iluzija „mi“ i „oni“ i uspostavlja svijest o zajedničkoj ranjivosti.
Lični primjer kao etički imperativ
Na kraju, nijedna društvena promjena nije moguća bez individualne odluke da se izađe iz „sobe ogledala“. Moralna zrelost podrazumijeva spremnost da se prizna sopstvena uloga u održavanju nepravde, čak i kada ona nije aktivna, već pasivna.
Zaključak
Život u sobi ogledala nije samo metafora, već dijagnoza savremenog društva. Ravnodušnost prema patnji drugih nije znak snage ili racionalnosti, već simptom moralne iscrpljenosti. Društvo koje normalizuje tuđu nesreću osuđuje sebe na gubitak humanosti.
Buđenje empatije nije pitanje sentimenta, već pitanje opstanka društva kao zajednice. Bez nje, čovjek ostaje zarobljen u vlastitom odrazu – okružen ogledalima, suštinski usamljen i sam.
Andrija Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put, poručili su iz DPS-a.
– Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić – navodi u saopštenju Demokratska partija socijalista Crne Gore.
Dodaju da podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.
– Ovo je jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU. I to nije prvi put, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje – navode oni.
Dodaju da na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi.
– Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji – zaključuju u saopštenju.