Policija je u Beranama uhapsila tri vozača koji su odbili testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci. Jedan od njih vozio je uprkos izrečenoj zabrani i sa neregistrovanim vozilom, zbog čega mu je izrečena novčana kazna od 1.830 eura.
Službenici Uprave policije u Beranama uhapsili tri vozača zbog odbijanja testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci (PAS).
“N.J. (26) iz Berana odbio je testiranje na PAS, a vozio je uprkos zabrani i neregistrovanim vozilom. Kažnjen je sa 1.830 eura”, navela je policija na mreži X.
Uhapšeni su i A.D. (35), državljanin Srbije, i M.Ć. (30) iz Andrijevice, koji su takođe odbili da se testiraju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
🚔 Službenici @PolicijaCG OB #Berane lišili su slobode tri vozača:
🚨 N.J. (26) iz #BA odbio je testiranje na PAS, a vozio je uprkos zabrani i neregistrovanim vozilom. Kažnjen je sa 1.830 €.
🚨 A.D. (35) iz #🇷🇸 i M.Ć. (30) iz #AN takođe su odbili testiranje na prisustvo PAS.
Evropski put Crne Gore pripada građanima, a ne pojedincu ili partiji, poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, navodeći da odgovornost za probleme koji su godinama usporavali evropske integracije ne može biti izbrisana promjenom političke pozicije.
Iz Kabineta predsjednika ocijenili su da politički uticaj na institucije, korupcija i organizovani kriminal nijesu nastali nakon promjene vlasti 2020. godine.
„Zato je teško prihvatiti da oni koji su decenijama imali gotovo sve poluge vlasti danas sebe predstavljaju kao jedino mjerilo evropskih vrijednosti“, navodi se u saopštenju.
Osvrćući se na izjave bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, iz Kabineta Milatovića poručuju da tri decenije vlasti predstavljaju period u kojem je bilo dovoljno vremena za izgradnju nezavisnih institucija, snažnog pravosuđa i sistema u kojem niko nije iznad zakona.
(Foto: Kabinet predsjednika )
„Kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti. Politička odgovornost za ono što u tom periodu nije urađeno ne može se izbrisati promjenom političke pozicije“, poručuju iz Kabineta predsjednika.
U saopštenju se navodi i da se u Evropsku uniju ne ulazi sa niskim penzijama i platama, institucijama pod političkim uticajem i neriješenim pitanjima iz ranijeg perioda.
„Ne ulazi se ni sa aferama poput ‘Limenke’, palim državnim garancijama koje su plaćali građani, spornim koncesijama za eksploataciju prirodnih resursa i neriješenim pitanjima šverca cigareta. To su pitanja koja zahtijevaju odgovore, a ne politički zaborav“, navodi se u saopštenju.
Iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je Crna Gora 2020. godine imala tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja, dok ih danas ima 23.
Kako navode, to predstavlja značajan pomak, ali ne znači da su vlasti nakon 2020. godine bile bez grešaka.
„Ni period nakon 2020. nije bio lišen partijskog uticaja, političkih kalkulacija i propuštenih prilika. Posebno je problematično što su neki od onih koji su obećavali raskid sa starim praksama počeli da ih ponavljaju“, saopštili su iz Kabineta predsjednika.
Naglašavaju da evropski put Crne Gore ne može biti ničija lična zasluga, niti se odgovornost za njegovo usporavanje može pripisivati isključivo Briselu.
„Promjene iz 2020. i 2023. godine otvorile su novu fazu evropskih integracija i pokazale da evropska perspektiva države ne zavisi od političke sudbine jednog čovjeka ili jedne partije“, navodi se u saopštenju.
Iz Kabineta Milatovića poručuju da je važno jasno razdvojiti državu od vlasti.
„Demokratska smjena vlasti nije rušenje države, niti gubitak političke moći znači gubitak države. Crna Gora nije prestala da postoji promjenom vlasti 2020. godine, niti njena evropska budućnost može biti bilo čije političko vlasništvo“, poručuju iz Kabineta.
Kako navode, evropske vrijednosti podrazumijevaju odgovornost, vladavinu prava, nezavisne institucije i jednakost svih pred zakonom.
„Evropski put pripada građanima Crne Gore. Politička odgovornost za propuštene prilike mora imati ime i prezime, bez obzira na to ko je danas na vlasti. Crnoj Gori nijesu potrebni novi politički gospodari, već institucije koje će biti jače od svakog pojedinca. To je suština evropskog puta i obaveza svih koji se politikom bave“, zaključuje se u saopštenju.
Zbog nestabilnih vremenskih prilika i povremene kiše, kolovozi su mokri, mjestimično i klizavi, dok je vidljivost smanjena po kotlinama, a u usjecima su učestali sitniji odroni. Dodatan oprez neophodan je na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6, na dionici Pljevlja–Žabljak, saobraćaj se odvija naizmjenično za sve kategorije vozila.
Do 14. novembra na regionalnom putu R-15, na dionici od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića, saobraćaj je zbog radova potpuno obustavljen od 8 do 10 i od 11 do 16 časova.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar–Kamenički most–Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.
Do završetka radova saobraćaj je potpuno obustavljen za sve vrste vozila od 8 do 14 časova na regionalnom putu R-17, dionica Čevo–Riđani, zbog adaptacije puta.
Zbog planiranih radova na redovnom održavanju tunela Sozina, do 15. juna 2027. godine saobraćaj se od 22 do 6 časova odvija naizmjenično jednom trakom. U tom terminu moguće su i kratkotrajne potpune obustave saobraćaja.
Od 6. do 12. novembra na regionalnom putu R-3, dionica Pljevlja–Dajevića Han, režim saobraćaja promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični, uz povremene obustave ne duže od 30 minuta. Potpuna obustava saobraćaja je od 10 do 14 časova zbog asfalterskih radova u okviru rekonstrukcije puta.
Zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza na regionalnom putu Krakalice–Dubočica, od 6. do 13. novembra saobraćaj je potpuno obustavljen od 9 do 15 časova.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe zadobile teže, a tri lakše povrede.
Auto-moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pomoć na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar, zajedno sa službom pomoći na putu, građanima je na usluzi 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020/234-999 i 063/239-987.
I danas se očekuje povećana oblačnost, uz uslove za mjestimično povremenu kišu, češću u jutarnjim i noćnim satima.
U sjevernim oblastima umjereno do potpuno oblačno, uz duže periode suvog vremena, ali i uslove povremeno za mjestimičnu kišu. Ujutru po kotlinama, ponegdje kratkotrajno moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar mjestimično umjeren, povremeno pojačan, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 10 do 19 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, češća pojava padavina u jutarnjim i noćnim satima. Vjetar slab do umjeren, duž obale povremeno pojačan, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 14 do 20 stepeni.
Prognoza vremena za južni Jadran
More danas najčešće umjereno talasasto, na otvorenom ponegdje i talasasto. Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. Temperatura površine mora na otvorenom oko 19 stepeni.
Prognoza vremena za Crnu Goru za naredna tri dana
U južnim oblastima umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, lokalno pljuskovi i grmljavina. Intenzivnije padavine, obilniji pljuskovi očekuju se prvenstveno u noći između četvrtka i petka i tokom petka. Ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina. Vjetar južni i jugoistočni, povremeno umjeren do pojačan, ponegdje na udare i jak.
U centralnim predjelima danas i naredna dva dana uglavnom pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak i grmljavina. Inenzivnije padavine, obilniji pljuskovi, prvenstveno se očekuju u noći između četvrtka i petka i tokom petka. U ovim oblastima su ponegdje moguće umjerene do obilne količine kiše, a moguće su i kratkotrajne vremenske nepogode. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, tokom procesa na udare jak, južni. Temperatura vazduha najviša dnevna u porastu.
U sjevernim oblastima umjereno do potpuno oblačno povremeno će biti uslova za mjestimičnu kišu. U ovim oblastima se očekuje znatno manje padavina, a nešto vše padavina uglavnom tokom petka. Vjetar južni, povremeno umjeren do pojačan, na udare i jak do veoma jak. Temperatura vazduha najviša dnevna u porastu.
Pognoza vremena za Evropu
Iznad većeg dijela Evrope očekuje se promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, mjestimično sa padavinama. Lokalno obilniji pljuskovi očekuju se na području Pirinejskog poluostvrva, prvenstveno na području Portugalije gdje se očekuju i jaki udari vjetra, pa je na snazi crveni meteoalarm. Mjestimično kiše biće i na Apeninskog i Balkanskog poluostrva, sjeveru i sjeveroistoku kontinenta. Dok će uz povećanu oblačnost dosta suvog vremena biti na području zapadne Evrope, a sunčanih intervala na jugoistoku.
Najtoplije će i sjutra biti na jugu kontinenta, najhladnije na sjeveru Evrope.
Najtopliji glavni evropski grad sjutra će biti Atina sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 23 stepena, a najhladniji Oslo sa svega 0 stepeni.
Prognoza vremena za Balkan
Danas se iznad Balkanskog poluostrva očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša, prvenstveno duž morske obale, i na krajnjem sjeveru Balkana.
Najhladniji glavni grad biće Budimpešta sa 8 stepeni, a najtopliji Tirana sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha oko 21 stepen.
Sve opštine u Crnoj Gori suočavaju se sa starenjem stanovništva, a njih devet nalazi se u najdubljem stadijumu demografske starosti. Posebno zabrinjava stanje na sjeveru, gdje je sve manje mladih, dok škole i vrtići ostaju prazni. Prošla godina donijela je istorijski minimum broja rođenih, a stručnjaci upozoravaju da blago poboljšanje prirodnog priraštaja u ovoj godini nije dovoljno za optimizam.
Sve opštine u Crnoj Gori nalaze se u stadijumu demografske starosti, od kojih je devet u stadijumu najdublje demografske starosti – osam na sjeveru i jedna u centralnom regionu, Cetinje, kažu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
„Mi imamo sve manji broj mladih i sve manji broj onih koji treba da rade. To dalje znači, recimo, u sjevernom regionu i manji broj radnih mjesta, manji broj mogućnosti za zapošljavanje, manje prilika, manju mogućnost za ostvarivanje nekog pozitivnog tržišta. To sve stvara manje, da kažem, usluga za mlade i dalje podstiče iseljavanje“, kazala je Mileva Popović-Brajušković.
Podaci Monstata govore da se smanjuje broj rođenih, a raste broj preminulih. Prema preliminarnim podacima za 2026. godinu, slika se čini malo boljom. U prvih sedam mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, zabilježeno je povećanje prirodnog priraštaja za 203.
U Ministarstvu, ipak, skreću pažnju na dugoročne trendove.
„Ja ću podsjetiti da smo u toku prošle godine zabilježili istorijski minimum broja rođenih otkako pratimo podatke vitalne statistike. Ako imamo jedan takav trend, to nam jasno govori da nemamo neki razlog za optimizam, iako imamo pozitivnu vrijednost prirodnog priraštaja u ovom trenutku“, kazala je Popović-Brajušković.
Prirodni priraštaj u 2025. godini u odnosu na 2024. smanjen je za 136. Prema objašnjenju Monstata, na takav trend uticali su smanjen broj rođenih, a posebno rast broja preminulih. Broj živorođenih smanjen je za 52, dok je broj umrlih povećan za 84.
„Zbog toga je prirodni priraštaj smanjen sa 648 na 512. Dakle, u ovom godišnjem poređenju rast broja umrlih doprinio je smanjenju prirodnog priraštaja sa približno 62 odsto, a pad broja živorođenih sa oko 38 odsto. Za zaključak o dugoročnim uzrocima potrebno je posmatrati dužu vremensku seriju“, navode iz Monstata.
Dok Podgorica bilježi prirodni priraštaj od 800, u Pljevljima je broj umrlih prošle godine bio veći od broja rođenih za 218. Ova razlika nije samo statistički podatak – ona otvara pitanje budućnosti lokalnih zajednica, starenja stanovništva i uslova u kojima mladi odlučuju da li će ostati ili otići.
Popović-Brajušković smatra da bi decentralizacija administracije i preraspodjela novca mogle da omoguće ravnomjerniji regionalni razvoj i distribuciju stanovništva.
„Imamo taj problem da na sjeveru imamo prazne škole, prazne vrtiće, a sa druge strane u Podgorici imamo prebukiranost. I zaista moramo da razumijemo da je stanovništvo najvažniji resurs svakog prostora, jer ako nema stanovnika, onda nam je uzalud i što imamo škole i puteve i bolnice, ako nema ljudi koji bi ih pohađali i koristili“, kazala je Popović-Brajušković.
Pitanje demografije istovremeno je i pitanje održivosti i ekonomije, poručuje Popović-Brajušković. Zato su, kako naglašava, neophodne dugoročne mjere i međuresorni pristup u kojem svako treba da preuzme svoj dio odgovornosti kako bi se došlo do konkretnih rezultata.
Euro model nije samo pitanje većih plata i penzija, već kakvu ekonomiju i budućnost Crna Gora želi da gradi, poručila je poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković, ističući da država ne može počivati na jeftinoj radnoj snazi, niskim zaradama i odlasku mladih.
Marković je kazala da se ne može očekivati da građani ostanu u Crnoj Gori, zasnivaju porodice i planiraju budućnost ukoliko im se ne omoguće dostojanstvena primanja i bolji životni standard.
„Pred nama je ulazak u Evropsku uniju i otvaranje velikog evropskog tržišta rada. Zato je važno da na vrijeme stvorimo uslove da naši ljudi svoju šansu prepoznaju upravo u Crnoj Gori. Nije najveći rizik povećati cijenu rada, već dozvoliti da ostanemo bez ljudi koji stvaraju novu vrijednost i nose razvoj naše države“, navela je Marković.
Prema njenim riječima, povećanje zarada ne znači samo više novca na platnim listama, već i veću kupovnu moć, snažniju domaću potrošnju, veći promet, podsticaj privredi i širenje poreske baze.
(Foto: Facebook/Branka Marković)
„Cilj je da se rad više vrednuje, a da veći dio novca koji se izdvaja za rad pripadne onima koji taj rad obavljaju“, kazala je Marković.
Ona je istakla da i penzioneri moraju imati sigurnost, navodeći da obračun penzija ostaje nepromijenjen, da država ostaje garant njihove isplate, kao i da je najavljeno češće usklađivanje penzija.
„Ljudi koji su cijeli radni vijek ugradili u razvoj ove zemlje zaslužuju sigurnost i dostojanstven život“, poručila je Marković.
Navela je da svaka velika ekonomska reforma nosi izazove i da se inflacija ne smije potcjenjivati, ali da se, kako je kazala, ne može prihvatiti ni da građani ostanu na postojećim primanjima dok cijene rastu.
„Važno je da rast zarada prati rast životnih troškova i da se efekti reforme pažljivo prate“, kazala je ona.
Govoreći o kritikama Euro modela, Marković je podsjetila da su i programi Evropa sad 1 i 2 bili praćeni brojnim upozorenjima i osporavanjima.
„Danas imamo iskustvo na osnovu kojeg možemo razgovarati o njihovim rezultatima, ali i o onome što treba unaprijediti. Zato i Euro model treba posmatrati kroz konkretne rezultate, a ne samo kroz političke polemike“, navela je Marković.
Ona je podsjetila i da je premijer Milojko Spajić najavio da će prva godina donijeti određeni tranzicioni fiskalni deficit, koji je predstavio kao investiciju od oko 200 miliona eura u ljude, uz očekivanje povratka fiskalnoj održivosti 2028. godine.
„Upravo zato će Vlada transparentno predstaviti sve projekcije, izvore finansiranja i mehanizme kojima će garantovati stabilnost javnih finansija“, kazala je Marković.
Prema njenim riječima, ljudi su najveće bogatstvo jedne države, a razvoja nema bez zaposlenih, snažne privrede bez zadovoljnih radnika, niti sigurne budućnosti ukoliko mladi odlaze.
„Zato suština ove priče nije samo koliko ćemo zarađivati, već kakvu ćemo Crnu Goru ostaviti generacijama koje dolaze. Crnu Goru u kojoj se rad cijeni, znanje poštuje, penzije isplaćuju, privreda razvija, a mladi ostaju jer ovdje vide svoju budućnost“, zaključila je Marković, navodeći da 44. Vlada i premijer Milojko Spajić, kako smatra, djelima pokazuju da misle na poboljšanje životnog standarda građana Crne Gore.
Imamo razloga za ponos što smo generacija koja je obnovila nezavisnost Crne Gore – poručio je bivši predsjednik i premijer države Milo Đukanović na svečanom plenumu na Cetinju, posvećenom 20. godišnjici obnove crnogorske nezavisnosti.
Istakao je da moramo biti ponosni i na način na koji smo to uradili.
“To je presedan u ukupnoj istoriji Zapadnog Balkana. Važno je da imamo pravo na ponos i da pokažemo da znamo šta ćemo sa nezavisnošću. Napravili smo otklon od istorijske zagledanosti Crne Gore u Rusiju i jasno definisali da je naš strateški cilj pripadnost evroatlantskim integracijama”, poručio je Đukanović, dodajući da su postojala dva prioriteta.
“Prvi je bio izgradnja institucija. Tokom prethodnih 20 godina solidno se radilo na razvoju institucija, od Ustava do sistemskih zakona. Uvijek tamo gdje imate odgovornu vlast, a Crna Gora ju je imala do 2020. godine, uradite onoliko koliko je moguće. Drugi zadatak bio je ekonomski razvoj. I na tom planu urađen je ozbiljan posao. Kreiran je stabilan ekonomski sistem i Crna Gora je stekla povjerenje stranih investitora. Za 14 godina u Crnu Goru je ušlo oko 19 milijardi eura direktnih stranih investicija”, kazao je Đukanović.
Pokušaj vraćanja Crne Gore u „srpski svet“ nije uspio
Dodao je da je napravljen ozbiljan iskorak na tom planu, kroz projekte poput Porto Montenegra, Luštice i dolaska hotelskog brenda Aman.
“Crnu Goru smo postavili na pravi kolosjek, a danas svjedočimo završnici pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Veliki problem u tom periodu bila je tadašnja priča iz Brisela o zamoru od procesa proširenja, zbog čega se otvorila dilema da li uopšte treba nastaviti sa proširenjem Unije. Rješavanje pitanja Crkve jedno je od važnih pitanja. Mislim da danas postoji snažna svijest o crnogorskom identitetu i da rušilački pohod na Crnu Goru, koji je počeo 2020. godine, nije uspio”, poručio je Đukanović.
Tada je, kako je podsjetio, postojao pokušaj da se Crna Gora vrati u okrilje „srpskog sveta“.
“Taj pokušaj imao je snažnu podršku Srbije, ali i Moskve, koja je željela da izazove određenu nestabilnost na Balkanu. Ipak, manje mi je jasan odnos zapadnih partnera prema Crnoj Gori u tom periodu. U atmosferi koju je proizvela aktivnost Srpske pravoslavne crkve (SPC), teško da smo mogli postići više od onoga što smo postigli”, naveo je Đukanović.
Stagnacija i nazadovanje
Tokom posljednjih šest godina, kako je kazao, primjećuje stagnaciju, ali i nazadovanje.
“Pozdravljam ubrzani proces pristupanja Evropskoj uniji, ali to me ne sprečava da uočim da je u mnogim segmentima došlo do stagnacije ili nazadovanja – od sistema bezbjednosti, preko zdravstva, do finansija”, poručio je Đukanović.
Naglasio je da moramo urediti sopstvenu kuću.
“Moramo dobiti odgovornu vlast. Ljudi često pitaju: „Što je ovo i zašto nam se ovo dešava?“ To je ono što smo sami sebi napravili, a na nama je da to promijenimo”, rekao je Đukanović.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković saopštio je, povodom 102. godišnjice zločina u Šahovićima, da država ima obavezu da pokaže jasnu institucionalnu odgovornost prema žrtvama tog događaja. To, kako je kazao, podrazumijeva dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja, stvaranje uslova za podizanje spomen-obilježja i podršku naučnom istraživanju ovog događaja.
„Povodom 102 godine od masovnog zločina u Šahovićima, počinjenog u noći između 9. i 10. novembra 1924. godine, sa dubokim pijetetom prisjećamo se nevino stradalih civila, čije žrtve predstavljaju trajnu opomenu i obavezu da istina o ovom tragičnom događaju nikada ne bude zaboravljena“, saopštio je Nurković.
Ističe da ovom zločinu posebnu težinu daje činjenica da je počinjen u mirnodopskim okolnostima, a ne tokom ratnih dejstava.
„U kratkom vremenskom periodu ubijen je veliki broj nedužnih ljudi, dok je preživjelo bošnjačko stanovništvo bilo izloženo progonu i prisilnom napuštanju svojih ognjišta. Za svega dva dana, masovnim ubistvima, progonom i prisilnim raseljavanjem, bošnjačko stanovništvo Šahovića i Pavinog Polja gotovo je u potpunosti protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta. Po svojim razmjerama, karakteru i posljedicama, ovaj zločin zahtijeva ozbiljno istorijsko i pravno preispitivanje, uključujući i pitanje njegove kvalifikacije kao genocida“, poručio je Nurković.
Navodi da je posebno bolna istorijska nepravda što su nevini ljudi stradali, dok su pojedini počinioci, umjesto suočavanja sa odgovornošću, nailazili na podršku i priznanja.
„Nasuprot njima, oni rijetki koji su imali hrabrosti da se suprotstave nasilju i stanu u zaštitu nedužnih ostali su trajno upisani u istoriju čojstva i ljudskosti. To je moralna razdjelnica koju ni vrijeme ni zaborav ne mogu izbrisati“, kazao je potpredsjednik Skupštine.
Napominje da, više od jednog vijeka kasnije, država ima obavezu da pokaže jasnu institucionalnu odgovornost prema žrtvama Šahovića.
„Kultura sjećanja ne smije zavisiti isključivo od pojedinačnih inicijativa, već mora biti dio trajnog institucionalnog odnosa prema svim žrtvama i teškim stranicama naše prošlosti. To podrazumijeva dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja, stvaranje uslova za podizanje spomen-obilježja i podršku naučnom istraživanju ovih događaja“, objašnjava Nurković.
Navodi da suočavanje sa prošlošću ne znači produbljivanje podjela, već afirmaciju istorijske istine, pravde i međusobnog poštovanja.
„Odgovornost za zločine je individualna i ne može se pripisivati čitavim narodima ili zajednicama. Naša je dužnost da pamtimo nevine žrtve, odamo priznanje onima koji su pokazali ljudskost i čojstvo i gradimo društvo u kojem se ljudsko dostojanstvo i pravo na život poštuju bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost“, zaključio je potpredsjednik Skupštine.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je saopštila da je pokrenula po službenoj dužnosti postupak kako bi utvrdila da li su javni funkcioneri kojima je Komisija za rješavanje stambenih potreba Vlade dodijelila stanove ili stambene kredite po povoljnim uslovima postupili u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
„Agencija će provjeriti da li su javni funkcioneri u izvještajima o prihodima i imovini tačno i blagovremeno prijavili sve promjene koje se odnose na stečene stanove ili stambene kredite“, navodi se u saopštenju.
Napominju da Zakon obavezuje funkcionere da prijave svako uvećanje imovine u određenom iznosu, i to u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, što će, kako su kazali, biti predmet detaljne administrativne provjere.
„Agencija će kroz ovaj postupak ispitati i finansijsku realizaciju zaključenih ugovora. Konkretno, provjeravaće se da li su dodijeljeni stambeni krediti uredno i redovno otplaćivani, u skladu sa definisanim ugovornim obavezama i rokovima, kako bi se utvrdilo da li je u fazi izvršenja ugovora došlo do povlašćenog tretmana ili nanošenja štete budžetu“, istakli su.
Navode da će svi prikupljeni podaci biti upoređeni sa zvaničnim evidencijama. „O utvrđenim nepravilnostima, pokrenutim postupcima ili prosljeđivanju predmeta drugim nadležnim organima, javnost će biti detaljno obaviještena po završetku postupaka“, zaključili su.
Mojkovačka policija lišila je slobode B.Č. (29) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu dva sugrađanina.
Naime, kako su saopštili iz Uprave policije, sumnja se da je B.Č. 8. novembra 2026. godine, oko 20.30 časova, na Željezničkoj stanici u Mojkovcu, u jednom ugostiteljskom objektu, fizički napao A.F. (23), zadavši mu više udaraca u predjelu glave i tijela drvenim predmetom – palicom, kao i zatvorenom šakom, na kojoj je imao metalni boks.
Tom prilikom osumnjičeni je, kako se sumnja, fizički napao i petnaestogodišnjeg maloljetnika, kojem je zadao dva udarca u predjelu glave zatvorenom šakom, na kojoj je takođe imao metalni boks. Oba oštećena lica zadobila su lake tjelesne povrede.
Osim toga, osumnjičeni je prema oštećenima upotrijebio i sprej sa nadražujućim dejstvom.
Nakon pronalaska i dovođenja u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac, od B.Č. su prikupljena obavještenja o okolnostima predmetnog događaja, o čemu je upoznat nadležni državni tužilac.
„Postupajući po nalogu državnog tužioca, B.Č. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo. On je uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, priveden nadležnom državnom tužiocu na dalje postupanje“, saopštili su iz Uprave policije.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увек активно
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.