Home Blog Page 18

Plenković: Ako ne prihvati načelo Badinterove komisije, Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju EU

0

Tokom sjednice hrvatskog Sabora, premijer Andrej Plenković je naglasio da, ukoliko Crna Gora ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju, neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira.

Ove Plenkovićeve riječi uslijedile su nakon izjave poslanika HDZ-a Andra Krstulovića koji je istakao da je „izbacivanjem vremenske odrednice za završetke pregovora sa Crnom Gorom u Evropskom vijeću, ostavio Crnoj Gori dovoljno vremena da sama odluči šta će učinit sa otvorenim pitanjima koja godinama hrvatska strana stavlja pred nju“.

Krstulović je nastavio u istom tonu.

„Predsjednik Milatović sasvim sigurno sa svojim staniovištima ne doprinosi tom brzom približavanju i rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, jer dovodi u pitanje kako ploču u Morinju, nazivajući je nezakonitom, isto tako prije dolaska u Zagreb kaže ne treba prihvatiti ugovor sa Hrvatskom o granici, jer će ih u pregovorima dovesti u lošu poziciju. Da li oni znaju da, ukoliko ne potpišu taj ugovor možemeo smatrati da to nije odustajanje od njihovih teritorijalnih pretenzija prema Hvrastkoj? Jesu li toga svjesni?“, rekao je on.

Uslijedio je odgovor premijera Plenkovića.

„To i jeste smisao, zato je upućen crnogorskoj strani predlog ugovora o granici na kopnu, odnosno o razgraničenju kopnene granice, načelo Badinterove komisije, trebalo je biti prihvatljivo za Crnu Goru. Na kraju, privremeni režim koji je na snazi polazi upravo od te postavke. Ako njima to ne odgovara, znači da šalju poruku: ne možemo prihvatiti načela Badinterove komisije, ne vjerujemo u to da su republičke granice i granice između država koje su nastale nakon bivše SFRJ. Onda je to ozbiljan problem. I u toj varijanti Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira. Da budem sasvim jasan“, kazao je Plenković u Saboru.

Popović: Pričom o Đukanoviću Milatović kupuje kartu za pokajnički povratak u PES

0

Sonja Popović, portparolka DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pričom o Demokratskoj partiji socijalista i Milu Đukanoviću, pokušava da kupi kartu sa pokajnički povratak u PES.

„Jakov Milatović, slučajni predsjednik Crne Gore, svjestan činjenice da od drugog predsjedničkog mandata nema ništa, pričom o Demokratskoj partiji socijalista i njenom počasnom predsjedniku Milu Đukanoviću pokušava da za sebe pribavi važnost koju nema i da kupi kartu za pokajnički povratak u PES“, navela je Popović u saopštenju.

Prema njenim riječima. „u cijelom nizu politikantskih besmislica koje su iznesene, Milatović je u jednom, ipak, u pravu – svijet nije prestao da postoji onda kada je Demokratska partija socijalista prešla u opoziciju, jer se potvrdila emancipatorska uloga naše partije, budući da smo svoje najostrašćenije političke oponente uspjeli da prevedemo na platformu građanske Crne Gore, koja je članica NATO saveza i koja je posvećena svojoj EU integraciji“.

U saopštenju je navela i da bi Milatović, s obzirom na to, kako je rekla, da se bliži kraj mandata, trebalo da počne da razmišlja šta će raditi nakon aprila 2028. godine, budući da je sad već izvjestan povratak DPS-a na pozicije odlučivanja o sudbini Crne Gore, što ujedno znači i kraj njegovih nadanja da će, onako kako to pokušava ispregovarati s aktuelnim premijerom, postati prvi član Evropske komisije u ime Crne Gore.

Dodala je i da osim toga, neka razmisli i kako će nadležnim organima objasniti promjenu svog stava, koja jepreko noći uslijedila, uoči formiranja lokalne vlasti u Podgorici.

„Mi u Demokratskoj partiji socijalista dobro znamo, baš kao i cijela crnogorska javnost, kome je Milatović, s tim u vezi, ostao dužan. To ga, između svega ostalog – pored svog beskičmenjaštva za vrijeme ovog mandata, i čini nedostojnim funkcije koja ga je slučajno zapala, a sa koje izvjesno uskoro, na sreću Crne Gore, odlazi, zaključila je Popović.

U Beranama uhapšena dvojica državljana Sjeverne Makedonije zbog vožnje pod dejstvom marihuane

0

Beranska saobraćajna policije uhapsila je dvojicu makedonskih državljana zbog prekršaja Zakona o bezbjdnosti saobraćaja ZOBS.

“Naime Odjeljenej bezbjednosti Berane danas oko 14 časova u naselju Pešca, uhapisli N. D. (29) i K. C. (24) koji su upravljali teretnim motornim vozilom, a prilikom testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci (PAS), bili su pozitivni na marihuanu”, saopštila je Uprava policije na mreži X.

Savez udruženja paraplegičara: Nadležni ignorisali naše zahtjeve i uputili nas na Ustavni sud

0

Iz Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore saopštili su da predstavnici institucija nijesu ponudili konkretna rješenja za sporni član 61 Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. Iz Saveza su kazali da su razočarani odnosom nadležnih prema njihovim zahtjevima, te da su upućeni na Ustavni sud.

„Na današnjoj vanrednoj tematskoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, održanoj na inicijativu Milijane Ćirković, predsjednice Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore i članice Savjeta, izostali su konkretni odgovori na argumente Saveza i institucionalni zaključci u vezi sa zahtjevom za brisanje člana 61 Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta“, naveli su iz Saveza.

Nakon sjednice ostaje utisak, navode iz Saveza, da je njeno održavanje predstavljalo ispunjavanje formalne obaveze, a ne stvarnu spremnost da se pronađe rješenje problema na koji su ukazali.

„Predstavnici nadležnih institucija nijesu ponudili konkretno rješenje niti odgovorili na ključne argumente Saveza. Umjesto toga, ponovljeni su ranije poznati stavovi, koji se u velikoj mjeri nijesu ni odnosili na suštinu člana 61, bez spremnosti da se razmotri njegovo brisanje, ignorišući pritom iznijetu pravnu argumentaciju Saveza o njegovoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, načelima zakonitosti i pravne sigurnosti“, navodi se u saopštenju.

Mirjana ĆirkovićMirjana Ćirković (Foto: Savez udruženja paraplegičara Crne Gore)

Naglašavaju da posebno poražava činjenica da na ozbiljne argumente o povredi ustavnih i zakonskih prava osoba sa invaliditetom, na koju ukazuju, nijesu dobili pravno obrazloženje za kršenje istog, već upućivanje na Ustavni sud.

„Sjednicu nijesmo inicirali da bismo zadovoljili poslovničku formu, već zato što smo vjerovali da ćemo u predstavnicima nadležnih institucija imati odgovorne partnere, spremne na otvoren dijalog, razmjenu argumenata i zajedničko pronalaženje rješenja“, poručuju iz Saveza.

Navode da su očekivali razgovor u kojem će se njhovi argumenti pažljivo saslušati, ozbiljno razmotriti i na njih dati konkretni odgovori.

„Dijalog podrazumijeva spremnost obje strane da čuju jedna drugu, preispitaju svoje stavove i tragaju za rješenjem, a ne samo da ponove ono što su već ranije saopštile. Umjesto stvarnog dijaloga, dobili smo ono što je djelovalo kao njegova simulacija. Predstavnici nadležnih institucija nastupili su sa unaprijed formiranim stavovima, bez vidljive spremnosti da ih preispitaju, bez obzira na iznijete argumente Saveza. Takav odnos ostavio je utisak svjesnog podizanja zida prema argumentima i informacijama koje dovode u pitanje već zauzete stavove predlagača zakona“, kazali su u saopštenju.

Iz Saveza navode da ostaje utisak da je ishod bio poznat i prije početka sjednice, te da su formalno saslušani, ali ne i suštinski uvaženi.

„Sjednica je održana, poslovnička forma je zadovoljena, ali je izostalo ono zbog čega smo je inicirali: stvarna spremnost institucija da preuzmu odgovornost i zajedno sa nama pronađu rješenje“, ističu u saopštenju.

Dodaju da su predstavnici predlagača Zakona su raspravu udaljavali od člana 61 i preusmjeravali na Zakon u cjelini, iako se tema odnosila isklučivo na brisanje člana 61.

„Posebno poražava stav Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom da nije njihova obaveza da vode računa o ustavnosti zakona, već da je to nadležnost Ustavnog suda Crne Gore. Iz istog direktorata iznijet je i stav da član 61 ne predstavlja diskriminaciju po osnovu pripadnosti određenoj grupi lica“, rekli su iz Saveza.

Napominju da ne osporavaju nadležnost Ustavnog suda da odlučuje o ustavnosti zakona.

„Međutim, postojanje Ustavnog suda ne oslobađa institucije koje učestvuju u pripremi i predlaganju zakona odgovornosti da vode računa o njihovoj usklađenosti sa Ustavom, međunarodnim standardima i pravima građana. Upravo zato smatramo neprihvatljivim da predstavnici državnih resora, o pravnoj sigurnosti i poštovanju pravosnažnih rješenja, odgovaraju upućivanjem na sudski postupak“, istakli su iz Saveza.

Poručuju da ne traže privilegije, ustupke niti bilo kakvo postupanje mimo zakona.

„Tražimo isključivo poštovanje Ustava, zakona, pravosnažnih odluka i prava osoba sa invaliditetom. Ta prava nijesu predmet pregovora niti cijena koju osobe sa invaliditetom treba da plate zarad bilo kakvih „viših ciljeva“, pa ni reforme koju podržavamo. Reforma se ne smije sprovoditi na štetu prava koja je država već priznala. Zato ostajemo pri zahtjevu reforma – da, član 61 – ne“, objašnjavaju iz Saveza.

Uprkos iznijetim argumentima, Savjet nije usvojio konkretne zaključke u skladu sa svojim mandatom, niti je uputio inicijativu nadležnim institucijama za rješavanje problema člana 61, čime je Savjet propustio da primijeni svoju stvarnu ulogu u zaštiti i unapređenju prava osoba sa invaliditetom.

„Savjet ne smije biti mjesto na kojem svako iznese svoje mišljenje, a da se sjednica završi bez zaključaka, preporuka i konkretnog institucionalnog postupanja“, kažu iz Saveza.

Navode i da su nakon sjednice stekli utisak da su prepušteni sami sebi.

„Poruka koju smo dobili praktično se svodi na sljedeće: ako želimo da nosioci javnih funkcija poštuju Ustav, zakon i naša prava, moraćemo sami da pokrenemo postupak pred Ustavnim sudom i čekamo njegovu odluku da bi institucije preispitale svoje postupanje“, stoji u saopštenju.

Dodaju da je poražavajuće da se od osoba sa invaliditetom očekuje da sudskim putem zahtijevaju ono što bi institucije morale da obezbijede kroz svoje redovno, zakonito i odgovorno postupanje.

„Imajući u vidu sve navedeno, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore će u najkraćem mogućem roku podnijeti Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 61 Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta“, poručuju u saopštenju.

Dodaju da će istovremeno podnijeti i predlog da Ustavni sud, do donošenja konačne odluke, naredi obustavu izvršenja pojedinačnih akata ili radnji preduzetih na osnovu osporene odredbe, radi sprečavanja nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica po prava osoba sa invaliditetom.

„Savez ostaje pri zahtjevu za brisanje člana 61 i nastaviće da koristi sve raspoložive zakonite institucionalne, pravne i javne mehanizme radi zaštite prava, dostojanstva i pravne sigurnosti osoba sa invaliditetom“, zaključuje se u saopštenju.

Martinović: Nećemo dozvoliti kampanju zasnovanu na falsifikovanim mejlovima

0

Bivši predsjednik Odbora direktora Telekoma Oleg Obradović dao izjavu pred sudijom za istrage

Branilac bivšeg predsjednika Odbora direktora Telekoma Olega Obradovića, advokat Nikola Martinović kazao je da je ključni dokaz – mejl falsifikovan i da ga zaštitnica za imovinsko pravne odnose nije dostavila u izvornom elektronskom obliku, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme, piše Portal ETV.

„Sama činjenica da se dokument dostavlja na takav način, uz tvrdnju da je falsifikovan, otvara ozbiljno pitanje njegovog porijekla i vjerodostojnosti“, kazao je advokat Martinović.

Saslušanje Obradovića pred sudijom za istrage Goranom Šćepanovićem trajalo je sat i po. Obradović je dao izjavu u slučaju Telekom zbog sumnje da je tokom procesa navodno posredovao u davanju mita tokom privatizacije Telekoma 2005. godine. Postupak je pokrenula zaštitnica za imovinsko pravne odnose iako je Tužilaštvo zatvorilo slučaj jer je zastario.

Martinović je naveo da je Obradović odgovorio na sva pitanja koja je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa navela u aktu.

„Najviše vremena posvetili smo mejlu koji je zaštitnica dostavila u ponedjeljak, prije tri dana. Taj mejl nije postojao ni u tužilačkim spisima Specijalnog državnog tužilaštva, koje je vodilo istragu u vezi sa ovim slučajem, niti u dokumentaciji formiranoj pred američkom Komisijom za hartije od vrijednosti. Sve to dodatno potvrđuje ozbiljnu sumnju u autentičnost dokumenta“, kazao je Martinović.

On je dodao da osim tog mejla prethodnih dana u medijima se pojavila čitava serija navodnih elektronskih poruka. Martinović ukazuje da je riječ o falsifikatima i podmetanjima.

„Od danas će svako ko te mejlove bude dovodio u vezu sa Olegom Obradovićem biti izložen odgovarajućim sudskim postupcima radi naknade štete i zaštite njegovih prava. Da je riječ o falsifikatima, ukazuje isadržaj tih poruka. U njima se navodno komunicira o poslovima makedonskog Telekoma, i to sa adresa švajcarske kompanije koja se bavi vještačenjem. Pojavljuju se i druge nelogičnosti, poput činjenice da mađarski državljani svoja imena navodno pišu na crnogorskom jeziku. Najočiglednija nelogičnost odnosi se na Renea Obermana, nekadašnjeg direktora Dojče Telekoma, a danas predsjednika uprave Erica. U navodnom mejlu on govori o privatizaciji Telekoma kao direktor Dojče Telekoma 2005. godine, iako je na tu funkciju stupio tek 2006. godine“, objasnio je Martinović.

On dodaje da je toliko grešaka i amaterizma teško objasniti drugačije nego kao posljedicu brzopletog sastavljanja dokumentacije, sa očiglednom namjerom da se od Olega Obradovića iznudi novac.

„Ovo govorim i zato što znam da su svi mejlovi koji su objavljivani 2023. godine, tokom suđenja Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću prethodno bili poslati na njegov telefon od strane osobe koja se predstavlja kao novinar. O tome smo već govorili i pokazali te poruke. Riječ je o Zoranu Božinovskom, navodnom novinaru iz Sjeverne Makedonije. Pozivam novinare da provjere njegovu biografiju i okolnosti pod kojima se njegovo ime dovodilo u vezu sa kriminalnom grupom u Makedoniji, čiji su pripadnici bili osuđeni zbog prodaje državnih tajni mađarskim i grčkim obavještajnim službama, uz korišćenje ucjena uticajnih ljudi. Treba podsjetiti i da je Božinovski, kako bi izbjegao suđenje u Makedoniji, u to vrijeme pobjegao u Srbiju, gdje je boravio dvije godine, sve dok nije došlo do postupanja po međunarodnoj potjernici i zahtjevu za njegovo izručenje Makedoniji“, objasnio je Martinović.

On je dodao da su se povodom ovih mejlova oglašavali i pojedini političari, tvrdeći da znaju da su oni autentični, javno ih poziva da svoja saznanja o njihovoj tačnosti i porijeklu saopšte pred nadležnim sudom. 

Na taj način, kako je naglasio, biće moguće pokrenuti odgovarajuće postupke i utvrditi odgovornost svih koji iznose takve tvrdnje.

„Mislim da je konačno došlo vrijeme da, nakon dvadeset godina priče o navodnim krivičnim djelima, za koja je Oleg Obradović svaki put do sada oslobođen, neko počne da odgovara za ono što mu se godinama montira i plasira kroz medije. Još jednom pozivam novinare da od svih onih koji tvrde da posjeduju originale ovih mejlova, odnosno dokaze o navodnom učešću Olega Obradovića u korupciji prilikom privatizacije Telekoma, zatraže da te dokaze javno predoče i dostave nadležnim institucijama. To bi bilo korisno i za nas, jer bismo na sudu konačno mogli da dokažemo ono na šta ukazujemo“, naglasio je advokat Martinović.

Smatra da su, kako navodi, medijske konferencije i stalno vraćanje na ovu temu postali beskorisni i da samo štete ugledu Olega Obradovića. 

Martinović nema dilemu da je sve očiglednije da se čitava priča plasira sa jasnom namjerom da se određeni politički efekti postignu uoči predstojećih izbora.

Na pitanje novinara Martinović je objasnio daObradović pokušaj ucjene nije prijavljivao policiji jer je 2023. godine protiv njega bio u toku sudski postupak.

Po savjetu tadašnjeg advokata, prema riječima Martinovića, odlučio je da ne prijavljuje taj događaj. 

„Međutim, važno je naglasiti da nije pristao na ucjenu i da je odbio svako davanje novca koje je od njega traženo“, kazao je Martinović.

On je objasnio da je zaštitnica danas predočila samo jedan mejl. Upravo taj mejl, kako navodi, predstavlja osnovu čitave priče koju je pokrenula, a riječ je o navodnom mejlu od 29. septembra 2005. godine.

„Već sam sadržaj tog dokumenta izaziva ozbiljne sumnje. Mađarski državljani navodno pišu svoja imena na crnogorskom jeziku, a u dokumentu se pojavljuju i nelogičnosti u načinu označavanja vremenu“, ukazao je Martinović.

U navodnom mejlu, prema riječima Martinovića, se predstavlja kao da Oleg Obradović piše određenim osobama iz Mađar Telekoma i predlaže da se iznos od 7,3 miliona eura isplati kroz konsultantske usluge.

„Upravo je autentičnost tog dokumenta ono što ozbiljno osporavamo“, kazao je Martinović.

On je poručio da je njihov stav jasan “ nećemo dozvoliti da se na osnovu falsifikovanih i neprovjerenih dokumenata nastavlja višegodišnja kampanja protiv Olega Obradovića“. 

„Svako ko tvrdi da posjeduje dokaze treba da ih predoči pred nadležnim institucijama, a ne da ih koristi za medijske i političke manipulacije“, ponovio je Martinović.

KCCG: Prekid informacionog sistema usporio preglede, laboratorijske analize moguće obaviti u naredna dva dana

0

Klinički centar Crne Gore KCCG saopštio je da je zbog kratkotrajnog prekida u napajanju električnom energijom jutros došlo do problema u radu informacionog sistema, što je izazvalo zastoje i čekanje pacijenata na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure.

“Usljed planiranog kratkotrajnog prekida u napajanju električnom energijom (15 sekundi), zbog izvođenja radova na zamjeni stare trafostanice Kliničkog centra Crne Gore, prilikom povratka u stanje redovnog napajanja električnom energijom došlo je do prekida u radu informacione infrastrukture”, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

Kako su istakli, prekid u radu informacione infrastrukture nastupio je u 08.05 časova. Funkcionsanje sistema je otpočelo u 11.00 časova, dok je potpuna funkcionalnost sistema uspostavljena oko 13.00 časova

Navode da je postupak utvrđivanja uzroka prekida u radu informacione infrastrukture u toku.

“Zbog prekida u radu informacionog sistema, došlo je do zastoja i čekanja pacijenata na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure. Svi planirani pregledi pacijenata biće realizovani tokom dana”, kazali su iz KCCG.

Takođe, ističu da su pacijenti koji su imali zakazane usluge laboratorijske dijagnostike obaviješteni o mogućnosti obavljanja ovih analiza tokom naredna dva dana.

“Klinički centar Crne Gore upućuje izvinjenje pacijentima zbog nastalih neprijatnosti i zahvaljuje im na razumijevanju i strpljenju”, zaključili su.

Milanović: Srbija je pod Vučićem rasla kao Hrvatska, i to bez novca iz Brisela, šta mi imamo od EU

0

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da je Srbija pod vlašću Aleksandra Vučića u posljednjih deset godina imala otprilike isti ekonomski rast kao Hrvatska, iako nije imala značajniji novac iz evropskih fondova.

Milanović je to rekao u ponedjeljak na svečanoj sjednici povodom 64. godišnjice osnivanja i Dana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu.

Kazao je da je Hrvatska u posljednjih deset godina imala rast od 2,5 posto godišnje. Taj rast je, prema njegovim riječima, ostvaren uz sve evropske fondove koje je zemlja koristila, a koji su bili vanredni jer su došli nakon zemljotresa i epidemije. Bez toga bi novca bilo manje.

“Susjedna Srbija, koja se otrgla 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je razdoblju imala otprilike isti rast pod Vučićem. Bez evropskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog”, rekao je Milanović.

Pitanje koristi od EU

U istom govoru Milanović je, kako je objavio Kabinet predsjednika Hrvatske, kazao da je nakon 13 godina članstva u Evropskoj uniji legitimno pitati šta Hrvatska ima od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa.

“Treba si postavljati ta pitanja i davati odgovore ne zbog toga da bismo raspisivali referendum o izlasku iz EU jer to nije ni realni niti pametno”, rekao je.

Dodao je da EU nije i ne može biti država te da njena zajednička vanjska politika ne postoji.

“Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska”, poručio je Milanović.

Konatar: Skupština hitno da smanji PDV na hranu, ljekove i gorivo

0

Skupština Crne Gore mora hitno smanjiti PDV na hranu, ljekove i gorivo, zato što rast cijena pustoši novčanike, smanjuje kupovnu moć i stvara ozbiljne probleme građanima Crne Gore, kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.

Konatar je podsjetio da su poslanici Građanskog pokreta URA juče u Skupštini predali dopune Zakona o PDV-u kojima je predviđeno direktno smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice i ljekove sa 7 na 0 posto i gorivo sa 21 na 7 posto.

Konatar je naglasio da se mora reagovati sada, a ne pred izbore, i da je smanjenje PDV-a brz, djelotvoran i konkretan mehanizam kojim država može ublažiti posljedice visokih cijena i direktno olakšati svakodnevni život građana Crne Gore.

„Svakodnevni skok cijena osnovnih životnih potrepština i energenata predstavlja nepodnošljiv udar na kućne budžete. Dok troškovi života rastu, kupovna moć naših građana opada, a nabavka hrane, kupovina ljekova i prevoz postaju ozbiljan finansijski teret za većinu porodica“, upozorio je Konatar.

On je pozvao sve parlamentarne činioce, bez obzira na političke razlike, da pokažu društvenu odgovornost i da interes građana stave na prvo mjesto.

„Pitanje životnog standarda i borbe protiv visokih cijena ne smije biti predmet političkih kalkulacija niti proceduralnih odlaganja, jer cijene na policama marketa i benzinskim pumpama ne čekaju. Zato zahtijevamo da se Skupština o našem predlogu zakona izjasni po hitnom postupku i time pošalje jasnu poruku da država stoji uz svoje građane u vremenu visokih cijena“, zaključio je Konatar.

Pejović: Radimo na tome da građani ostaju u Crnoj Gori i ovdje grade svoju budućnost

0

Tokom zvanične posjete Republici Francuskoj, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović poručio je da sve što institucije Crne Gore rade, od ekonomskih reformi do evropskih integracija, ima jedan zajednički cilj – da našim građanima obezbijedimo bolji kvalitet života, stvorimo uslove da svoju budućnost grade u Crnoj Gori i omogućimo onima koji su otišli da se vrate, te da je Evropska unija za nas prilika da izgradimo društvo u kojem će evropski životni standard biti svakodnevica naših građana.

U okviru posjete Parizu, Pejović je, zajedno sa poslanikom Gordanom Stojovićem, imao niz sastanaka sa predstavnicima Nacionalne skupštine i Senata Republike Francuske, Ministarstva za Evropu i vanjske poslove, kao i Instituta Žak Delor (Institut Jacques Delors). Tokom razgovora predstavljeni su rezultati Crne Gore na evropskom putu, sa posebnim osvrtom na doprinos Skupštine ubrzanju pristupnih pregovora, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.

Pejović je ukazao na intenzivan tempo rada crnogorskog parlamenta tokom prethodne tri godine, tokom kojih je usvojeno više stotina zakona usklađenih sa evropskom agendom, što je, uz reformske napore drugih institucija, značajno doprinijelo napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Govoreći o evropskoj perspektivi države, potpredsjednik Skupštine istakao je da Crna Gora Evropi pripada istorijski, geografski, kulturno i vrijednosno, te da je sada cilj da ta pripadnost dobije i svoju institucionalnu potvrdu.

„Crna Gora je dio Evrope u svakom smislu te riječi. Sada želimo da to postanemo i institucionalno. Naše institucije posvećeno rade kako bismo taj cilj ostvarili, svjesni da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja ne samo istorijsku priliku za našu državu, već i odgovornost prema generacijama koje dolaze“, poručio je Pejović.

U razgovorima je posebno naglašen značaj bilateralnih odnosa Crne Gore i Francuske, koji se, pored zajedničkog evropskog opredjeljenja i zaključenih međudržavnih sporazuma, razvijaju i kroz saradnju u oblastima ekonomije, zdravstva i infrastrukture. Pejović je istakao da Crna Gora Francusku vidi kao važnog evropskog partnera, sa kojim želi da dodatno produbljuje političke i ekonomske veze.

Posjeta je dio intenziviranja parlamentarne diplomatije i političkog dijaloga sa francuskim partnerima, sa ciljem jačanja podrške punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji i daljeg unapređenja bilateralne saradnje.

Poslanici se ne odriču svojih privilegija: Poslanička varijabila koliko 26 dječijih dodataka

0

Dio poslanika već skoro dvije godine, odnosno 20 mjeseci, prima varijabile, a te novčane nagrade isplaćivane su im i tokom odmora u avgustu, ali i u januaru, kada su takođe odmarali.

Uz oktobarsku platu varijabile je dobilo 29 predstavnika naroda, a one su se kretale od 202 do 809 eura.

Iako su u avgustu imali jednu radnu nedjelju, 34 poslanika crnogorskog parlamenta ostvarila su varijabilu, dodatak za ekstra rad za taj mjesec, u iznosima od 202 do 810 eura.

Kada se uporede samo nagrade poslanika sa recimo dječijim dodacima, dolazimo do ogromnog jaza među primanjima. Dječiji dodatak i dalje iznosi 30 eura, što znači da je samo jedna nagrada poslanika od recimo 809 eura koliko i 26 dječijih dodataka.
Podsjetimo da Skupština Crne Gore nije prihvatila prije dvije godine predlog poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se na dnevni red sjednice uvrste izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojima je predloženo povećanje iznosa mjesečnog dječijeg dodatka.

Varijabile su nagrade koje se isplaćuju uz zaradu za „izuzetan doprinos u radu“ i uglavnom su privilegija funkcionera koja se daje od novca svih građana.

Upitno je kako su isplaćivane varijabile uz januarsku platu, ali i prošle godine tokom odmora, kada poslanici nijesu radili, jer je nejasno koji je bio njihov doprinos dok su odmarali.

Iz Skupštine su ranije objasnili da se varijabile isplaćuju za izuzetan doprinos u radu u crnogorskom parlamentu.

Oktobarske neto zarade veće od 2.000 eura primili su: Andrija Mandić (2.959 eura, od čega je varijabila 607 eura), Zoja Lalović Bojanić (2.031 euro), Nikola Camaj (2.788 eura, od čega je 607 eura varijabila), Velimir Đoković (2.759 eura, od čega su 202 eura varijabila), Dejan Đurović (2.653 eura, od čega je 607 eura varijabila), Radinka Ćinćur (2.197 eura), Branka Marković (2.061 euro), Mirsad Nurković (2.678 eura, od čega je 607 eura varijabila), Mehmed Zenka (2.091 euro), Boris Pejović (2.389 eura, od čega su 354 eura varijabila), Boris Bogdanović (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Bogdan Božović (2.322 eura, od čega je 607 eura varijabila), Jelena Božović (2.140, od čega je varijabila 354 eura), Vasilije Čarapić (2.359 eura, od čega je 607 eura varijabila), Artan Čobi (2.547 eura, od čega je 809 eura varijabila), Milan Knežević (2.461 euro, od čega je 607 eura varijabila), Jelena Nedović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Andrija Nikolić (2.438 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Pejović (2.389 eura, od čega je 607 eura varijabila), Jevrosima Pejović (2.416 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dražen Petrić (2.069 eura, od čega su 354 eura varijabila), Amer Smailović (2.382 eura, od čega je 607 eura varijabila), Milan Lekić (2.197 eura), Slađana Kaluđerović (2.152 eura, od čega su 354 eura varijabila), Adrijan Vuksanović (2.393 eura, od čega je 607 eura varijabila), Milena Vuković (2.000 eura, od čega je varijabila 202 eura), Zoran Mikić (2.371 euro, od čega je 607 eura varijabila), Jasmin Ćorović (2.163 eura, od čega su 354 eura varijabila), Anđela Vojinović (2.404 eura, od čega je 607 eura varijabila), Vaso Obradović (2.295, od čega su 354 eura varijabila), Jovan Subotić (2.000 eura, od čega su 202 varijabila), Milica Rondović (2.001 euro) i Dane Marković (2.185 eura, od čega je varijabila 354 eura).

Primanja saradnika

Generalnom sekretaru Skupštine Bobanu Stanišiću oktobarska plata bila je 1.662 eura. Njegov zamjenik Vladimir Bulatović primio je 2.237 eura, od čega je varijabila 607 eura, a pomoćnik Martin Popović je uz platu od 1.354 eura primio i varijabilu od 303 eura. Drugi pomoćnik generalnog sekretara Eliza Šećerović sa varijabilom je primila 1.709 eura, a Jelena Radonjić, takođe sa varijabilom, 2.205 eura. Oktobarska primanja savjetnika Andrije Mandića kretala su do preko 2.000 eura: Mirko Miličić (2.084 eura), Nina Bokan Ofner (1.761 euro sa varijabilom), Gordana Đuričić (1.575 eura), Danijela Đurović (1.744 eura), Ivana Jovanović (1.692 eura), Želidrag Nikčević (1.595 eura), Žana Praščević Milačić (1.711 eura sa varijabilom) i Biljana Vučurović (1.997 eura sa varijabilom).

Plate manje od 2.000 eura primili su poslanici: Dritan Abazović (1.843 eura), Jelenka Andrić (1.797 eura), Oskar Huter (1.956 eura), Mihailo Anđušić (1.820 eura), Duško Stjepović (1.763 eura), Vladislav Bojović (1.843 eura), Nikola Rakočević (1.809 eura), Ilir Čapuni (1.737 eura), Edina Dešić (1.820 eura), Abaz Dizdarević (1.940 eura), Darko Dragović (1.843 eura), Seid Hadžić (1.722 eura), Nikola Janović (1.752 eura), Tonći Janović (1.786 eura), Jelena Kljajević (1.745 eura), Sonja Milatović (1.722 eura), Nela Savković Vukčević (1.986 eura), Bojana Pićan (1.707 eura), Miloš Pižurica (1.910 eura), Armen Šehović (1.971 euro), Kenana Harbić Strujić (1.820 eura), Maja Vučelić (1.729 eura), Dragana Vučević (1.809 eura), Aleksandra Vuković Kuč (1.820 eura), Milan Zečević (1.895 eura), Danijel Živković (1.786 eura), Elvir Zvrko (1.956 eura), Nikola Zirojević (1.735 eura), Jevto Eraković (1.925 eura), Momčilo Leković (1.775 eura), Adel Omeragić (1.775 eura), Dragan Bojović (1.775 eura), Mileta Radovanić (1.752 eura), Vuko Todorović (1.820 eura), Valentina Minić (1.763 eura) i Gordan Stojović (1.843 eura).

Poslanici Aleksandra Despotović, Nikola Rovčanin, Nikola Milović i Ivan Vuković ne obavljaju profesionalno ovu funkciju i nije im isplaćivana plata. Međitim, Nikoli Rovčaninu je isplaćena varijabila od 354 eura.

Pravo na razliku plate ostvarili su: Nermin Abdić (166 eura), Vladimir Bakrač (195 eura), Albin Ćeman (489 eura), Miodrag Laković (1.132 eura), Branislav Nenezić (424 eura), Jelena Milanković (1.405 eura), Danilo Jokić (124 eura) i Uglješa Urošević (395 eura, plus 354 eura varijabile). Naknadu po prestanku funkcije primaju Admir Adrović (1.820 eura), Miloš Konatar (2.450 eura) i Nađa Laković (645 eura).