Iz Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore saopštili su da predstavnici institucija nijesu ponudili konkretna rješenja za sporni član 61 Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. Iz Saveza su kazali da su razočarani odnosom nadležnih prema njihovim zahtjevima, te da su upućeni na Ustavni sud.
„Na današnjoj vanrednoj tematskoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, održanoj na inicijativu Milijane Ćirković, predsjednice Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore i članice Savjeta, izostali su konkretni odgovori na argumente Saveza i institucionalni zaključci u vezi sa zahtjevom za brisanje člana 61 Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta“, naveli su iz Saveza.
Nakon sjednice ostaje utisak, navode iz Saveza, da je njeno održavanje predstavljalo ispunjavanje formalne obaveze, a ne stvarnu spremnost da se pronađe rješenje problema na koji su ukazali.
„Predstavnici nadležnih institucija nijesu ponudili konkretno rješenje niti odgovorili na ključne argumente Saveza. Umjesto toga, ponovljeni su ranije poznati stavovi, koji se u velikoj mjeri nijesu ni odnosili na suštinu člana 61, bez spremnosti da se razmotri njegovo brisanje, ignorišući pritom iznijetu pravnu argumentaciju Saveza o njegovoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, načelima zakonitosti i pravne sigurnosti“, navodi se u saopštenju.
Naglašavaju da posebno poražava činjenica da na ozbiljne argumente o povredi ustavnih i zakonskih prava osoba sa invaliditetom, na koju ukazuju, nijesu dobili pravno obrazloženje za kršenje istog, već upućivanje na Ustavni sud.
„Sjednicu nijesmo inicirali da bismo zadovoljili poslovničku formu, već zato što smo vjerovali da ćemo u predstavnicima nadležnih institucija imati odgovorne partnere, spremne na otvoren dijalog, razmjenu argumenata i zajedničko pronalaženje rješenja“, poručuju iz Saveza.
Navode da su očekivali razgovor u kojem će se njhovi argumenti pažljivo saslušati, ozbiljno razmotriti i na njih dati konkretni odgovori.
„Dijalog podrazumijeva spremnost obje strane da čuju jedna drugu, preispitaju svoje stavove i tragaju za rješenjem, a ne samo da ponove ono što su već ranije saopštile. Umjesto stvarnog dijaloga, dobili smo ono što je djelovalo kao njegova simulacija. Predstavnici nadležnih institucija nastupili su sa unaprijed formiranim stavovima, bez vidljive spremnosti da ih preispitaju, bez obzira na iznijete argumente Saveza. Takav odnos ostavio je utisak svjesnog podizanja zida prema argumentima i informacijama koje dovode u pitanje već zauzete stavove predlagača zakona“, kazali su u saopštenju.
Iz Saveza navode da ostaje utisak da je ishod bio poznat i prije početka sjednice, te da su formalno saslušani, ali ne i suštinski uvaženi.
„Sjednica je održana, poslovnička forma je zadovoljena, ali je izostalo ono zbog čega smo je inicirali: stvarna spremnost institucija da preuzmu odgovornost i zajedno sa nama pronađu rješenje“, ističu u saopštenju.
Dodaju da su predstavnici predlagača Zakona su raspravu udaljavali od člana 61 i preusmjeravali na Zakon u cjelini, iako se tema odnosila isklučivo na brisanje člana 61.
„Posebno poražava stav Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom da nije njihova obaveza da vode računa o ustavnosti zakona, već da je to nadležnost Ustavnog suda Crne Gore. Iz istog direktorata iznijet je i stav da član 61 ne predstavlja diskriminaciju po osnovu pripadnosti određenoj grupi lica“, rekli su iz Saveza.
Napominju da ne osporavaju nadležnost Ustavnog suda da odlučuje o ustavnosti zakona.
„Međutim, postojanje Ustavnog suda ne oslobađa institucije koje učestvuju u pripremi i predlaganju zakona odgovornosti da vode računa o njihovoj usklađenosti sa Ustavom, međunarodnim standardima i pravima građana. Upravo zato smatramo neprihvatljivim da predstavnici državnih resora, o pravnoj sigurnosti i poštovanju pravosnažnih rješenja, odgovaraju upućivanjem na sudski postupak“, istakli su iz Saveza.
Poručuju da ne traže privilegije, ustupke niti bilo kakvo postupanje mimo zakona.
„Tražimo isključivo poštovanje Ustava, zakona, pravosnažnih odluka i prava osoba sa invaliditetom. Ta prava nijesu predmet pregovora niti cijena koju osobe sa invaliditetom treba da plate zarad bilo kakvih „viših ciljeva“, pa ni reforme koju podržavamo. Reforma se ne smije sprovoditi na štetu prava koja je država već priznala. Zato ostajemo pri zahtjevu reforma – da, član 61 – ne“, objašnjavaju iz Saveza.
Uprkos iznijetim argumentima, Savjet nije usvojio konkretne zaključke u skladu sa svojim mandatom, niti je uputio inicijativu nadležnim institucijama za rješavanje problema člana 61, čime je Savjet propustio da primijeni svoju stvarnu ulogu u zaštiti i unapređenju prava osoba sa invaliditetom.
„Savjet ne smije biti mjesto na kojem svako iznese svoje mišljenje, a da se sjednica završi bez zaključaka, preporuka i konkretnog institucionalnog postupanja“, kažu iz Saveza.
Navode i da su nakon sjednice stekli utisak da su prepušteni sami sebi.
„Poruka koju smo dobili praktično se svodi na sljedeće: ako želimo da nosioci javnih funkcija poštuju Ustav, zakon i naša prava, moraćemo sami da pokrenemo postupak pred Ustavnim sudom i čekamo njegovu odluku da bi institucije preispitale svoje postupanje“, stoji u saopštenju.
Dodaju da je poražavajuće da se od osoba sa invaliditetom očekuje da sudskim putem zahtijevaju ono što bi institucije morale da obezbijede kroz svoje redovno, zakonito i odgovorno postupanje.
„Imajući u vidu sve navedeno, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore će u najkraćem mogućem roku podnijeti Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 61 Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta“, poručuju u saopštenju.
Dodaju da će istovremeno podnijeti i predlog da Ustavni sud, do donošenja konačne odluke, naredi obustavu izvršenja pojedinačnih akata ili radnji preduzetih na osnovu osporene odredbe, radi sprečavanja nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica po prava osoba sa invaliditetom.
„Savez ostaje pri zahtjevu za brisanje člana 61 i nastaviće da koristi sve raspoložive zakonite institucionalne, pravne i javne mehanizme radi zaštite prava, dostojanstva i pravne sigurnosti osoba sa invaliditetom“, zaključuje se u saopštenju.
