To je on danas potvrdio za Vijesti, navodeći da se nakon četiri godine ponovo vraća u politiku.
Vijesti su nedavno najavile da nekadašnji prvi čovjek Budve namjerava da se ponovo politički aktivira nezadovoljan načinom na koji se danas upravlja gradom.
“Predvodiću grupu građana. U narednih 5-6 dana sve će biti koncipirano, kada ćemo javnosti predočiti koji su to politički ciljevi i program grupe građana”, kazao je Carević.
Tada će biti i poznato ime grupe građana.
Carević je u dva mandata od 2019. do početka avgusta 2022. u vrijeme najvećih turbuletnih političkih događaja upravljao gradom. On je podnio ostavku početkom avgusta 2022., kada je na njegovo mjesto došao Milo Božović.
Poslanica DNP-a Jelena Kljajević istakla je da oštro i bez rezerve osuđuju skandalozne sudske odluke i etiketiranja kojima je u Republici Albaniji izložen lider Slobodne Crne Gore, Vladislav Dajković, samo zato što je iskazao svoj nacionalni i građanski identitet i fotografisao se sa tradicionalnim simbolima.
„Činjenica da se u susjednoj državi građani Crne Gore osuđuju na zatvorske kazne i nazivaju pogrdnim imenima u zvaničnim policijsko-sudskim spisima samo zbog javnog izražavanja slobode i patriotizma predstavlja nedopustiv pritisak i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava. Posebno je zabrinjavajuće što se izjavama nadležnih institucija i sudskim procesima u odsustvu stvara atmosfera linča u kojoj se opravdano strahuje za ličnu bezbjednost i život naših građana van granica zemlje“, naglašava Kljajević.
Zato, kako je dodala, DNP upućuje najoštriji zahtjev i apel državi Crnoj Gori, a posebno predsjedniku države, premijeru i predsjedniku Skupštine Crne Gore, da hitno, bez odlaganja, i u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, preduzmu sve diplomatske i pravne korake kako bi zaštitili Dajkovića, pružili mu punu konzularnu i pravnu pomoć, te poslali jasnu poruku da Crna Gora neće tolerisati progon svojih građana od strane susjednih država zbog slobodnog ispoljavanja nacionalne pripadnosti.
„Ćutanje institucija na ovakve slučajeve značilo bi prećutno odobravanje ugrožavanja sloboda i sigurnosti crnogorskih državljana. Država mora pokazati da stoji iza svakog svog čovjeka, bez obzira na njegove političke ili ideološke stavove, kada se nađe na udaru stranih pravosudnih i bezbjednosnih aparata“, navodi Kljajević.
Lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković poručio je da se neće predati albanskim vlastima nakon što mu je sud u Albaniji u prvostepenom postupku izrekao zatvorsku kaznu zbog fotografije sa crnogorskom trobojkom u Skadru. Najavio je da će iskoristiti pravo žalbe, navodeći da strahuje od mogućnosti da ga crnogorske vlasti izruče Albaniji ukoliko bude raspisana potjernica.
Dajković je saopštio da mu je izrečena kazna od tri godine zatvora, koja je umanjena za trećinu, na dvije godine.
“Prije šest godina napravio sam fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom, uz riječi: ‘Pozdrav svima iz drevnog srpskog grada Skadra. Za ovaj grad me veže i posebna porodična tradicija, jer je upravo mom prađedu Luki Dajkoviću Esad-paša uručio ključeve grada, koje je on predao kralju Nikoli.’ Zbog te objave osuđen sam za podsticanje nacionalne mržnje i razdora po članu 265 Krivičnog zakonika Albanije”, naveo je Dajković na konferenciji za medije.
Istakao je da se u obrazloženju presude navode i podaci albanske obavještajne službe o njegovim političkim stavovima i bliskosti Srpskoj pravoslavnoj crkvi i blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju.
“To me navodi na zaključak da je cijeli slučaj zapravo političke prirode“, poručio je on.
Dajković je naveo da ga je advokat dodijeljen po službenoj dužnosti više puta pozivao da dođe u Albaniju na suđenja, a da je i nakon presude pozivan da dođe radi dogovora oko uslovne kazne.
FOTO: Slobodna Crna Gora
“Apsolutno sam siguran da bih, u slučaju odlaska u albanski zatvor, iz njega izašao u kovčegu“, kazao je Dajković.
Naglasio je da u objavi zbog koje je osuđen nije iznio nijednu uvredu niti prijetnju na račun teritorijalnog integriteta i suvereniteta Albanije, niti na račun bilo kog građanina.
“Iznio sam istorijsku činjenicu. Skadar zaista jeste bio vjekovima srpski grad. Ako ja treba da idem u zatvor zbog toga, onda treba uhapsiti i cjelokupan crnogorski obrazovni sistem, koji nas je tjerao da napamet učimo pjesme poput ‘Zidanja Skadra na Bojani’ i ‘Ženidbe kralja Vukašina’“, istakao je on.
Dajković je postavio pitanje primjene jednakih kriterijuma u Crnoj Gori.
“Kada bi se u Crnoj Gori primjenjivali slični aršini, na koliko hiljada godina bi trebalo da budu osuđeni Albanci iz Tuzi, Ulcinja, Plava i Gusinja koji svako malo mašu zastavama velike Albanije, koje zaista podrazumijevaju otimanje crnogorske teritorije? Da li je ikada ijedan Albanac osuđen u Crnoj Gori zbog onoga zbog čega sam osuđen ja? Naravno da nije. U Crnoj Gori je kažnjivo samo ako Srbi nešto slično urade“, ocijenio je Dajković.
Saopštio je i da tokom sudskog postupka nije imao očekivanu podršku svoje države, iako je više puta razgovarao sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji mu je, prema njegovim riječima, obećao pravnu pomoć.
“Tu pravnu pomoć nijesam dočekao. Ipak, zatražiću novi prijem kod ministra Božovića, jer baš želim da vidim da li sam ja, kao Srbin u Crnoj Gori, zaista građanin drugog reda, kao što izgleda da jesam“, poručio je on.
Dajković je ocijenio da je presuda politički motivisana i usmjerena na njegovo uklanjanje iz političkog života.
“Kada vidim kontinuitet antisrpske politike u Crnoj Gori, koji se očito prepliće sa antisrpskim politikama u Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na tzv. Kosovu, jasno mi je da je ova presuda politički motivisana sa jednom svrhom: da se jedan glasni Srbin eliminiše iz političkog života, pa i da se odvoji od svoje porodice, u želji da se svim ostalim Srbima pošalje poruka: ‘Pazite šta radite, možda baš vi budete sljedeći’“, kazao je Dajković.
Izrazio je bojazan da bi crnogorska vlast mogla pokušati da pokrene postupak njegovog izručenja albanskim vlastima.
“Ne bih se iznenadio da crnogorska Vlada, u namjeri da se dodvori EU, Albancima i Hrvatima, pokrene mehanizam mog izručenja albanskim vlastima, ali treba da znaju da će u tom slučaju ujediniti srpski narod kao nikada do sada. Neka znaju da se neću dobrovoljno predati albanskim vlastima, jer ja nijesam nikoga ubio, niti opljačkao, niti uradio bilo šta na štetu države Albanije“, poručio je on.
Pozvao je srpske stranke koje nijesu dio Vlade na ujedinjenje i formiranje Srpskog fronta.
“Baš zato, bio u albanskom zatvoru ili na slobodi, pozivam sve srpske stranke koje nijesu dio antisrpske Vlade na ujedinjenje i formiranje Srpskog fronta, koji može biti jedina zaštita od narastajuće srbofobije, kako u regionu, tako i u Crnoj Gori. Jedino takav Srpski front može vratiti srpski jezik, trobojku, himnu, povući priznanje tzv. Kosova i ukinuti sankcije Rusiji“, istakao je Dajković.
Saobraćajna policija uhapsila je I.E. iz Bijelog Polja koji je na auto-putu vozio brzinom od 184 km/h, na dionici gdje je ograničenje 100 km/h.
Iz policije su na mreži Iks naveli da je uhapšeni priveden u Sud za prekršaje.
🚔 Mobilna jedinica saobraćajne @PolicijaCG lišila je slobode I.E. (21) iz #BP, koji je na auto-putu upravljao vozilom brzinom od 184 km/h, na dionici gdje je ograničenje 100 km/h.
👩🏻⚖️ Priveden je Sudu za prekršaje. https://t.co/oCm8B0JSxI
Otpuštanja radnika u Glavnom gradu zbog primjene Euro modela neće biti, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, navodeći da, naprotiv, postoji potreba za dodatnim zapošljavanjem. Pozvao je arhitekte, prostorne planere, inspektore, komunalne policajce i vozače da se jave za posao. On je takođe najavio je skori početak radova na podzemnoj garaži na Trgu Božane Vučinić sa oko 300 mjesta, oko 400 parking mjesta kod istočne tribine Gradskog stadiona, kao i najmanje dvije etaže garaže ispod centralnog gradskog trga sa oko 700 mjesta.
Budžet Glavnog grada za ovu godinu biće istorijski i, prema projekcijama, iznosiće 183,3 miliona eura, a jedna od prvih stavki biće povećanje zarada za oko 4.200 zaposlenih u sistemu Glavnog grada, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore. On je poručio i da primjena Euro modela neće dovesti do otpuštanja radnika, niti do povećanja cijena gradskog prevoza, dok očekuje da voda naredne godine bude jeftinija.
„Budžet Glavnog grada ove godine će biti istorijski, dakle 183,3 miliona eura, to je neka projekcija. Prva i osnovna stavka koja je u tom budžetu jeste da moramo obezbijediti povećanje zarada za sve zaposlene u sistemu Glavnog grada, a njih je oko 4.200. Dakle, svi će primiti veće plate“, rekao je Mujović.
On je naveo da je budžet Glavnog grada 2022. godine iznosio 106 miliona eura i ocijenio da rast budžeta pokazuje pozitivne efekte programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
(Foto: RTCG)
„Šta nam govori povećanje budžeta? Da su prethodna dva ekonomska projekta Evropa sad 1 i Evropa sad 2 imala jako pozitivnu implikaciju na porast gradskog budžeta. Zato što je tim programima smanjena nezaposlenost, povećana fiskalna disciplina, veća naplata poreza, veća naplata svih tih taksi, tako da budžet Glavnog grada raste i sada je pravo vrijeme da idemo korak dalje i da idemo sa Euro modelom“, kazao je Mujović.
Prema njegovim riječima, primjena tog modela neće dovesti do otpuštanja zaposlenih u Glavnom gradu.
„Otpuštanja radnika u Glavnom gradu usljed primjene Euro modela neće biti. Reći ću da u Glavnom gradu imamo potrebu ne da otpuštamo, nego i za dodatnim zaposlenjem u oblastima gdje nam je potrebna stručna ekspertiza. Javno pozivam ljude koji su završili Arhitektonski fakultet, prostorne planere da se jave. Fale nam inspektori u Upravi za inspekcijske poslove, komunalni policajci, vozači u gradskom preduzeću“, rekao je Mujović.
On je kazao i da neće doći do povećanja cijena gradskog prevoza.
„Što se tiče vode, mislim da će za narednu godinu biti jeftinija. Nemamo bojazni da će Glavni grad doći u nezavidnu poziciju zbog primjene tog modela“, zaključio je Mujović.
Uskoro nova garažna mjesta
Gradonačelnik Mujović najavio je skori početak radova na podzemnoj garaži na Trgu Božane Vučinić sa oko 300 mjesta, oko 400 parking mjesta kod istočne tribine Gradskog stadiona, kao i najmanje dvije etaže garaže ispod centralnog gradskog trga sa oko 700 mjesta.
Odluka o podsticanju izgradnje javnih parkinga uz učešće privatnih investitora povučena je iz tehničkih razloga, a očekuje se da već na narednoj sjednici Glavnog grada bude na dnevnom redu, kazao je gradonačelnik Mujović.
„Odluka je povučena iz tehničkih razloga, male pravne finese su ostale nedorečene, to ćemo doraditi, tako da već na narednoj sjednici Glavnog grada očekujem da ta odluka bude na dnevnom redu“, rekao je Mujović.
On je kazao da je problem parkinga u Podgorici veoma izražen i da gradska administracija radi na tome da se taj problem, koliko je moguće, ublaži i da se napravi značajan iskorak.
„Vrlo je blizu početak radova na Trgu Božane Vučinić. Tu će biti podzemna garaža sa nekih 300 mjesta. U toku je tender za izvođače radova za istočnu tribinu Gradskog stadiona i tu će biti nekih 400 parking mjesta. Juče je, sa velikim zadovoljstvom, raspisan javni poziv za rekonstrukciju centralnog gradskog trga, ispod kojeg će biti najmanje dvije etaže garaže, možda i više, sa nekih 700 parking mjesta“, rekao je Mujović.
Ministar odbrane, Dragan Krapović reagovao je na tvrdnje biznismena Aca Đukanovića da je resorno ministarstvo učestvovalo u konstruisanju optužnice protiv njega. Krapović je kazao da je MO na upit tužilaštva dostavilo informacije o navedenom predmetu. Između ostalog je naveo da je prošlo vrijeme kada je brat nekadašnjeg predsjednika i premijera Crne Gore primao Vrhovnog državnog tužioca u garaži.
Reagovanje Krapovića prenosimo integralno
Tužilaštvo pita, a mi smo na njihove upite dostavili informacije. To je cijela procedura.
Međutim, prilično je jasno na šta cilja Aco Đukanović.
Ono što mu, međutim, otežava situaciju jeste činjenica da će teško ubijediti bilo koga da su ovo ona vremena kada niko nije smio ni da pomisli da ga procesuira.
Ona vremena kada je, prema tadašnjim okolnostima, bilo moguće da prima VDT-a u garaži i određuje kako će se raditi i postupati.
Zato je razumljivo što polazi od sebe i sopstvenog iskustva, pa pretpostavlja da sam ja, ili bilo ko drugi, imao komunikaciju sa tužiocima mimo zvanične procedure.
Tačno je da se u njegovo vrijeme takva praksa podrazumijevala. Ali vremena su se promijenila.
Danas institucije rade svoj posao, bez privatnih instrukcija, privilegovanih kanala i nedodirljivih pojedinaca.
Nema više štelovanja datuma u zvaničnim dokumentima po nalogu bilo koje porodice u Crnoj Gori!
Očigledno je da se sa tom činjenicom neki još nijesu pomirili. Na njihovu žalost, a na radost građana Crne Gore.
Šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović izjavio je da je bivši režim predvođen DPS-om dao predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću 40.000 eura stambenog kredita u trenutku kad je imao godišnje prihode od 50.000 eura i stan od 119 kvadrata.
On je istakao da je predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Draškovć dobio stan od 109 kvadrata u trenutku kad je imao stan od 52 kvadrata i kuću od 110 kvadrata.
„To je ta slobodna, nezavisna, demokratska Crna Gora“, rekao je Bogdanović, pa nastavio:
„U trenutku dok je imao stan od 119 metara kvadratnih, porodične godišnje prihode od preko 50.000 eura, Blažu Jovaniću su, zamislite, dodali još 40.000 eura sa 80 posto popusta. Da vrati 8.000 eura, uz mjesečnu ratu od 40 eura“, izjavio je šef Kluba poslanika Demokrata.
Podsjetio je da su ga „nagradili za izuzetnost u radu“.
„Čovjeka koji je faktički na čelu stečajne mafije“, rekao je Bogdanović, pa dodao:
„Da vidimo kakva je to izuzetnost u radu bila. Sud kojim je rukovodio ostavio je polovinu parničnih predmeta neriješenih, a svaka treća odluka njegovog suda je pala. Dakle, njegovom sudu su ukinuli 29 posto odluka, a njegova Vlada i njegova partija mu je ukinula 80 posto obaveza vraćanja kredita“, kazao je šef Kluba poslanika Demokrata.
Zatim se osvrnuo na Draškovića.
„Šta ste tek uradili Dragoljubu Draškovću? Dali ste mu, ljudi, 109 metara kvadratnih stana, a cijenu od 110.000 eura sveli na jedva 22.000 eura. Čovjeku ste dali stan od 109 metara kvadratnih u trenutku dok je imao stan od 52 metra kvadratna i kuću od 110 metara kvadratnih. Ukupno 162 metra kvadratna. I oni su ga smatrali stambeno ugroženim. I tako su mu riješili stambeno pitanje na način što su mu 162 metra kvadratna pretvorili u 271 metar kvadratni“, istakao je Bogdanović.
Kako su mu rasli kvadrati, tako su, kako kaže, rasli i brojevi neriješenih predmeta u Ustavnom sudu sa 2.500 na 3.500.
„A onda smo saznali da je čak pet od sedam sudija Ustavnog suda dobilo stan. Slučajno pet, je li? Slučajno većina? Koga vi pravite blesavim“, zaključio je Bogdanović.
Crna Gora će danas od Monaka preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope, na sjednici tog tijela u Strazburu. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predstaviće prioritete crnogorskog predsjedavanja.
Ministarka vanjskih poslova i saradnje Monaka Isabelle Berro-Amadeï prethodno će predstaviti rezultate predsjedavanja te države.
(Foto: Savjet Evrope, Mina)
Nakon primopredaje, ispred sjedišta Savjeta Evrope biće podignuta crnogorska zastava, a ceremoniji će prisustvovati generalni sekretar te organizacije Alain Berset, Ibrahimović i Berro-Amadeï.
Programom je predviđeno i predstavljanje tramvaja ukrašenog bojama Crne Gore, u 14 sati, na stanici Droits de l’Homme u Strazburu. Pola sata kasnije, crnogorska zastava biće podignuta i na Trgu Republike u Strazburu.
Crna Gora će predsjedavati Komitetom ministara Savjeta Evrope do maja naredne godine.
Predsjedavanje Komitetom ministara, kako su ranije istakli iz Ibrahimovićevog resorak predstavlja priliku da Crna Gora pokaže svoju posvećenost temeljnim vrijednostima i ciljevima SE, najstarije evropske organizacije, koja u osnovi svog mandata ima snaženje demokratije, zaštitu ljudskih prava i jačanje vladavine prava.
Komitet ministara je glavno tijelo odlučivanja SE, u kome su ministri vanjskih poslova država članica ili njihovi stalni predstavnici.
Komitet, između ostalog, nadgleda izvršavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić imao je najveću ukupnu neto zaradu među poslanicima u oktobru, u iznosu od 2.959,92 eura. Značajne razlike u primanjima bilježe se u zavisnosti od funkcija koje poslanici obavljaju, a pojedini su, pored osnovne zarade, ostvarili i varijabilni dio. Na spisku su i poslanici koji ne obavljaju funkciju profesionalno, oni koji ostvaruju pravo na razliku zarade, kao i bivši poslanici koji primaju naknadu po prestanku funkcije.
Prema podacima iz obračuna za aktuelni saziv Skupštine, najveću neto zaradu među poslanicima koji funkciju obavljaju profesionalno imao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić – 2.959,92 eura. Njegova osnovna neto zarada iznosila je 2.352,72 eura, dok je varijabilni dio bio 607,20 eura.
Među poslanicima sa najvišim primanjima su i Nikolla Camaj, sa ukupno 2.788,08 eura, Boris Mugoša, koji je primio 2.750,59 eura, Mirsad Nurković sa 2.678,54 eura i Dejan Đurović sa 2.653,70 eura.
Zajedničko za dio poslanika sa većim primanjima jeste to što, pored poslaničke funkcije, obavljaju i dodatne poslove u parlamentarnim tijelima. Tako je u koloni za napomene kod pojedinih navedeno članstvo u Kolegijumu, predsjedavanje odborima ili obavljanje obje funkcije.
Varijabile od 202 do 809 eura
Obračun pokazuje da su varijabilni dodaci imali različite iznose – 202,40, 303,60, 354,20, 607,20 i 809,60 eura.
Najveći pojedinačni varijabilni iznos, od 809,60 eura, evidentiran je kod Borisa Mugoše i Artana Čobija. Obojica su u napomenama označeni kao članovi Kolegijuma i predsjednici odbora.
Varijabilu od 607,20 eura imali su, između ostalih, Andrija Mandić, Nikolla Camaj, Boris Bogdanović, Bogdan Božović, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Milan Knežević, Zoran Mikić, Andrija Nikolić, Mirsad Nurković, Boris Pejović, Jevrosima Pejović, Amer Smailović, Anđela Vojinović i Adrijan Vuksanović.
Dodatak od 354,20 eura evidentiran je kod poslanika koji su navedeni kao predsjednici odbora, među kojima su Jelena Božović, Jasmin Ćorović, Slađana Kaluđerović, Jelena Nedović, Vaso Obradović i Dražen Petrić. Zamjenik predsjednika odbora Velimir Đoković i Jovan Subotić imali su varijabilu od 202,40 eura, kao i Milena Vuković, koja je u dokumentu navedena kao zamjenica predsjednika odbora.
Kod ostalih profesionalnih poslanika varijabilni dio nije iskazan.
Ko ima najnižu zaradu među poslanicima?
Na drugom kraju liste nalaze se poslanici čija su primanja niža od 1.800 eura.
Najnižu ukupnu neto zaradu među poslanicima imala je Bojana Pićan – 1.707,36 eura. Slijede Bogdan Božović sa osnovnom zaradom od 1.714,90 eura, odnosno ukupno 2.322,10 eura sa varijabilom, te Popović (Milatović) Sonja i Seid Hadžić, koji su primili po 1.722,44 eura.
Maja Vučelić imala je 1.729,97 eura, dok su Ilir Čapuni i Nikola Zirojević primili po 1.737,51 euro. Jelena Kljajević imala je 1.745,04 eura, a Nikola Janović 1.752,58 eura.
Ukupno je u ovoj kategoriji evidentirano 69 poslanika koji funkciju obavljaju profesionalno.
Poslanici koji nijesu profesionalno angažovani
Posebnu kategoriju čine četiri poslanika koji funkciju ne obavljaju profesionalno. Za Aleksandru Despotović, Nikolu Milovića i Ivana Vukovića u obračunu nije iskazana zarada.
Nikola Rovčanin jedini je u ovoj grupi imao evidentirano primanje – 354,20 eura, uz napomenu da je riječ o funkciji predsjednika odbora.
U dokumentu je izdvojeno i osam poslanika koji ostvaruju pravo na razliku zarade. Iznosi se kreću od 124,08 do 1.405,15 eura.
Najveći iznos u ovoj kategoriji pripao je Jeleni Milanković, kojoj je za period od 3. septembra do 31. oktobra obračunato 1.405,15 eura.
Miodrag Laković primio je 1.132,50 eura, Albin Ćeman 489,91 euro, Branislav Nenezić 424,38 eura, Uglješa Urošević 407,80 eura, Vladimir Bakrač 195,01 euro, Nermin Abdić 166,06 eura, dok je Danilo Jokić ostvario 124,08 eura.
Kod Uroševića je, pored iznosa od 407,80 eura, evidentirana i varijabila od 354,20 eura, pa je njegova ukupna neto zarada iznosila 762 eura. U napomeni je navedeno da obavlja funkciju predsjednika odbora.
Naknade i nakon prestanka poslaničke funkcije
Podaci obuhvataju i troje bivših poslanika koji ostvaruju pravo na naknadu po prestanku funkcije.
Najveći iznos u ovoj kategoriji imao je Miloš Konatar – 2.450,21 euro. Admiru Adroviću isplaćeno je 1.820,40 eura, dok je Nađa Laković za period od 1. do 11. oktobra primila 645,42 eura.
Kolike su zarade zaposlenih u kabinetima i službama Skupštine?
Objavljene su i zarade generalnog sekretara, njegovog zamjenika, pomoćnika, kao i savjetnika predsjednika i potpredsjednika Skupštine.
Generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić za oktobar je primio 1.662,09 eura, dok je zamjenik generalnog sekretara Vladimir Bulatović imao ukupnu neto zaradu od 2.237,45 eura, uključujući varijabilu od 607,20 eura.
Među pomoćnicima generalnog sekretara, Martin Popović primio je 1.657,67 eura, Eliza Šećerović 1.709,84 eura, a Jelena Radonjić 2.205,40 eura. Radonjić je imala i najveći varijabilni dodatak u ovoj grupi – 809,60 eura.
Osam savjetnika predsjednika Skupštine Andrije Mandića imalo je sljedeća primanja: Gordana Đuračić – 1.575,94 eura, Danijela Đurović – 1.744,91 euro, Ivana Jovanović – 1.692,26 eura, Mirko Miličić šef kabineta – 2.084,32 eura, Želidrag Nikčević – 1.595,08 eura, Nina Ofner Bokan – 1.761,58 eura, Žana Praščević Milačić – 1.711,39 eura i Biljana Vučurović – 1.997,51 euro.
Najveću zaradu u ovoj grupi imao je šef kabineta Mirko Miličić, čija je osnovna neto zarada iznosila 1.477,12 eura, uz varijabilu od 607,20 eura.
Savjetnici potpredsjednice Skupštine Anđele Vojinović, Katarina Konatar i Rade Mandić, primili su po 1.218,45 eura.
Kada je riječ o kabinetu bivše potpredsjednice Skupštine Zdenke Popović, Vladimir Bošković, koji ostvaruje pravo na naknadu po prestanku funkcije, primio je 1.452,15 eura.
Savjetnik potpredsjednika Borisa Pejovića, Stevan Kandić, imao je zaradu od 1.273,22 eura.
U kabinetu potpredsjednika Mirsada Nurkovića, Zijad Halilović primio je 1.244,53 eura, a Haris Ramović 1.531,44 eura.
Savjetnici potpredsjednika Nikolle Camaja, Marjan Ljuljđuraj i Kristina Vulaj, imali su ukupne neto zarade od 1.446,93, odnosno 1.441,72 eura. Oboje su imali i varijabilni dio od 202,40 eura.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увек активно
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.