Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada saopštila je da je aktivan požar većih razmjera u Doljanima. Vatrogasci su na terenu, a u jednom trenutku bile su ugrožene i kuće.
“Oko 20 časova od strane građana je dojavljeno da je nepoznato lice podmetnulo požar u neposrednoj blizini kuća. Brzo su naše ekipe došle na teren i htjeli smo da u prvom talasu branimo stambene objekte, međutim usljed jakog vjetra požar se prenio na otvoren prostor i sad smo otprilike pri samom vrhu brda uspjeli da lokalizujemo požar i stavimo ga pod kontrolu”, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković za TVCG.
Naveo je da računaju da će brzo, ukoliko vjetar ne napravi problem, požar u potpunosti biti lokalizovan.
“Večeras je bilo ugroženo oko desetak kuća. Brzom intervencijom naših pripadnika uspjeli smo da odbranimo svaki stambeni objekat”, kazao je Janković.
Na lice mjesta upućeno je pet posada sa petnaest vatrogasaca.
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada saopštila je da su u 20.14 sati primili prijavu da gori nisko rastinje u Doljanima.
“Izlaskom na lice mjesta zatečen je požar većih razmjera, koji se širi usljed pojačanog vjetra. Pripadnici Službe su na terenu kako bi lokalizovali požar”, naveli su na Facebooku.
Nakon što je konstituisan 28. saziv Skupštine dosadašnje iskustvo pokazuje da će desetine doskorašnjih poslanika tražiti da im se po prestanku mandata godinu isplaćuju zarade. Na spisku je 39 poslanika, a ako svi zatraže ove naknade to će građane koštati gotovo milion eura.
Gotovo pola poslanika bivšeg saziva Skupštine više neće biti u poslaničkim klupama, ali neće ostati bez primanja, jer po zakonu ako to žele mogu primati plate narednih 12 mjeseci. Potrebno je da upute zahtjev Skupštini i primaju iznos julske plate, koju su primili juče.
U službi Skupštine još ne znaju ko će zatražiti ovo pravo na naknadu. Do sada četiri bivša poslanika su tražila otpremnine na osnovu odlaska u penziju, a ta otpremnina iznosi oko 1.500 eura.
Iz spiska skupštinske službe oko 39 bivših poslanika potencijalno bi moglo da zatraži naknadu, a kada se saberu te njihove plate koje iznose od 1.200 do 2.500 hiljade eura i pomnoži sa 39, došlo se do cifre od 77.500 eura koje bi se iz budžeta morale izdvajati, ili 931.308 eura za 12 mjeseci.
Ta cifra se odnosi ukoliko bi baš svih 39 poslanika tražilo naknadu.
Prethodnih godina je ova zakonska odredba bila u fokusu javnosti i često se pričalo da je treba umanjiti ili ukinuti, ali do sada se to nije desilo.
Na sjeveru Crne Gore danas će biti sunčano i toplije nego danas. Ujutru ponegdje po kotlinama moguća kratkotrajno magla, a poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 25 do 33 stepena. Na jugu, pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar uglavnom slab do umjeren, južni i zapadni. Temperatura u najtoplijim mjestima oko 36 stepeni.
More će biti malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren uglavnom, južni. Temperatura mora oko 28 stepeni. UV index, oko 8 UV jedinica.
Narednih dana, na sjeveru, u srijedu, promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, prijepodne ponegdje moguća slaba kiša, a poslijepodne moguć i lokalni pljusak sa grmljavinom. Vjetar umjeren do pojačan južni i jugozapadni. U četvrtak pretežno sunčano i toplije.
Na jugu, u srijedu, prijepodne prolazna oblačnost, ponegdje je moguće i malo kiše, tokom dana pretežno sunčano. U četvrtak pretežno sunčano. Vjetar uglavnom slab do umjeren. U srijedu manji pad temperature.
I za kraj zanimljivi podaci – 31. jula 1950. godine u Bijelom Polju izmjerena je istorijski najviša temperatura za jul od 38,5 stepeni. Na primorju najviša temperatura za današnji dan izmjerena je u Ulcinju 2012. godine od 38 stepeni.
31. jula 2017. godine na području Glavnog grada izmjerena je najviša temperatura za današnji dan u Crnoj Gori od 40,2 stepena.
Hrvatska policija uhapsila je juče crnogorskog državljanina zbog sumnje da je za neutvrđenu novčanu naknadu htio da preveze migrante iz Hrvatske u Sloveniju. On je, kako se navodi, preuzeo kao putnike deset stranih državljana od kojih je dvoje smjestio u gepek.
Zagrebačka policija saopštila je da su završili kriminalno istraživanje nad državljaninom Crne Gore (20).
„Sumnja se da je 29. jula 2023. godine, iz koristoljublja i to za unaprijed dogovorenu neutvrđenu novčanu naknadu, u namjeri prevoza i u cilju omogućavanja kretanja boravka na teritoriju Hrvatske i daljnjeg odlaska u Sloveniju, preuzeo kao putnike u svoj automobil zagrebačkih registarskih tablica deset stranih državljana, od kojih je dvoje smjestio u gepek“, saopštili su.
Strane državljane preko Hrvatske htio je da poveze do Slovenije, ali su ga spriječili policijski službenici.
„Naime, u subotu 29. jula oko 13 sati na naplatnoj stanici Zaprešić, od strane policijskih službenika policije je zaustavljen, da bi nakon toga naglo s vozilom ubrzao, isključio se sa puta i nastavio se kretati u smjeru Slovenije. Nedugo potom, osumnjičeni dvadesetogodišnjak je izašao iz vozila i pokušao pobjeći u čemu su ga spriječili i uhapsili policijski službenici“, navode iz policije u Zagrebu.
Osoba koja je sinoć tri sata iza ponoći, tokom pružanja hitne medicinske pomoći, napala radnika te službe uhapšena je, saopšteno je Portalu Ul-info iz Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.
Riječ je o stranom državljaninu, rođenom 1998. godine, kojem se na teret stavlja napad na službeno lice.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković pozvao je ranije MUP i tužilaštvo da pod hitno procesuiraju počinioce ovog napada.
„Od nas niko nije tražio potpise, a naše potpise predstavnik PES-a može da dobije kad postignemo dogovor. Nismo daleko odmakli u pregovorima da bismo rekli da računa na nas. Kad postignemo dogovor, daćemo potpise“, rekao je lider NSD-a
Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je kako očekuju da će „avgustovska većina“ pronaći snage da ponovo formira vladu.
Predsjednik Jakov Milatović danas je, u Rezidenciji predsjednika na Cetinju, sa Mandićem održao konsultacije o mandataru za sastav nove vlade.
Mandić je novinarima nakon sastanka kazao da je na bilo „sijaset pitanja i odgovora“.
„Mi očekujemo da će avgustovska većina pronaći snage da ponovo formira vladu. Ta većina, sada kada bi se prebrojali, ima tri petine poslanika, i mogli bismo da ispunimo sve zahtjeve – i one koji očekuju oni sa strana, ali i ono što mi očekujemo. Što se tiče Nove i ZBCG premijersko mjesto ne pripada nama, već onome ko je osvojio najviše glasova, ali ostalo treba da se dijeli u skladu s demokratskim principima. U dobrom tonu sam s predsjednikom došao do saglasnosti sa nova vlada treba da bude izabrana u najkraćem roku“, rekao je Mandić.
Na pitanje očekuje li da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ dobije mjesto predsjednika Skupštine kazao je:
„Ne očekujemo ništa od onoga što nam ne pripada. PES-u pripada funkcija premijera. Drugoplasirana je koalicija ZBCG i imamo duplo više od trećeplasiranog, i prirodno je da dobijemo to mjesto (predsjednika Skupštine). Ne vidim zašto se sad ta stvar problematizuje. Ne interesuju nas resori bezbjednosti. Da je Crna Gora suverena država i da nema uticaja sa strane, niko ne bi imao obraza da pomene ni to pitanje bezbjednosti. Ali, mi smo rekli da nas ti resori ne interesuju. Odustali smo od toga, ali ono gdje je dosljednost jeste da ne pristajemo na poniženje“.
Na pitanje računa li lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić na njihovu podršku za formiranje vlade, Mandić je kazao da ne zna kako je Spajić uvjerio Milatovića da ima podršku četrdeset jednog poslanika.
„Umjesto uvjeravanja, treba da dođete sa četrdeset jednim potpisom. Ne treba nam vlada od 41 ili 43, potrebna je vlada s ubjedljivom podrškom, čiji kostur treba da bude koalicija od 30. avgusta. Od nas niko nije tražio potpise, a naše potpise predstavnik PES-a može da dobije kad postignemo dogovor. Nismo daleko odmakli u pregovorima da bismo rekli da računa na nas. Kad postignemo dogovor, daćemo potpise“, istakao je on.
Spoljni dug iznosio je 3,61 milijardu eura, odnosno 56,05 odsto BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 411,07 miliona eura, odnosno 6,38 odsto BDP-a
Ukupan državni dug, bez depozita, na kraju juna, iznosio je 4,02 milijarde eura ili 62,42 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.
– Ukupan državni dug sa depozitima, na kraju juna iznosio je 3,75 milijardi eura ili 58,19 odsto BDP-a- navodi se u danas objavljenom izvještaju Ministarstva.
Spoljni dug iznosio je 3,61 milijardu eura, odnosno 56,05 odsto BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 411,07 miliona eura, odnosno 6,38 odsto BDP-a. Depoziti na kraju juna iznosili su 273,22 miliona eura, uključujući 38,45 hiljada unci zlata, čija je vrijednost na kraju juna 67,27 miliona eura ili 4,24 odsto BDP-a.
– Tokom drugog kvartala došlo je do smanjenja državnog duga u odnosu na prvi kvartal oko 56 miliona eura. Na smanjenje duga je u najvećoj mjeri uticala otplata državnih zapisa u iznosu od 39 miliona eura, kao i redovna otplata obaveza po osnovu duga- navodi se u izvještaju.
Za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, unapređenja putne infrastrukture i slično u toku drugog kvartala povučeno je oko 12,53 miliona eura, dok u istom kvartalu nije bilo novih zaduživanja za potrebe finansiranja budžeta.
– Tokom drugog kvartala, realizovana je otplata državnog duga po osnovu glavnice, u ukupnom iznosu od 115,84 miliona eura, od čega se 50,76 miliona eura odnosilo na otplatu duga rezidentima, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 65,08 miliona eura. U istom periodu otplaćena je i kamata u iznosu od 40,72 miliona eura, od čega je otplata domaće kamate iznosila 7,18 miliona eura, dok je otplata ino kamate iznosila 33,54 miliona eura- rekli su iz Ministarstva.
U toku drugog kvartala, nakon detaljne analize mogućnosti u vezi sa daljom realizacijom hedžing aranžmana i zaključka Vlade, Ministarstvo finansija je realizovalo prekid hedžing aranžmana.
– Prekidom transakcije država je prihodovala oko 64 miliona dolara. Izlaskom iz hedžing aranžmana došlo je do povećanja vrijednosti duga prema kineskoj Exim banci u eurima, imajući u vidu da se postojeći dolarski dug više ne prikazuje po kursu EUR/USD iz hedžing aranžmana od 1,18, već po srednjem kursu Centralne banke (CBCG) na dan izvještavanja- objasnili su iz Ministarstva.
U drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal došlo je do porasta duga prema Exim banci za 47,1 milioneura. Valutna struktura je takođe pretrpjela promjene pa je, na kraju drugog kvartala, udio eurskog duga u ukupnom državnom dugu, u odnosu na kraj prvog kvartala opao sa 95,58 na 79,68 odsto.
Povodom aktuelne političke situacije i u susret konsultacijama sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, danas su odžane konsultacije predstavnika Socijalističke narodne partije Crne Gore i Saveza građana CIVIS.
“Na sastanku je konstatovano da se Crna Gora nalazi pred velikim izazovima, zbog čega je neophodna jasna vizija, koja će dovesti do kvalitativnog preoblikovanja crnogorske političke realnosti”, saopšteno je iz ove dvije partije.
Sa sastanka je, dodaje se, poručeno da je potrebna što tješnja saradnja u cilju afirmisanja jedne apsolutno imperativne vizije, što šire političke podrške i što snažnije inkluzije u pravcu formiranja 44. Vlade, koja će se pune četiri godine posvetiti neophodnim reformama za dobrobit svih građana Crne Gore.
U ime SNP-a sastanku su prisustvovali predsjednik Vladimir Joković, sekretar IO GO Dragan Vukić i članica Predsjedništva Slađana Kaluđerović, dok su ispred CIVIS-a prisustvovali lider Srđan Pavićević, generalni sekretar Zoran Miljanić i članica Predsjedništva Renata Milutinović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem na Cetinju povodom konsultacija o mandataru za sastav nove vlade.
Milatović je prethodno obavio konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa predstavnicima Pokreta Evropa sad i DPS Crne Gore.
Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem kazao je da misli da su ubijedili predsjednika da imaju većinu za mandatara i formiranje vlade. Iz DPS-a su kazali da većine za formiranje vlade nema.
Iako ima rok od 30 dana, Milatović je ranije rekao da očekuje da će konsultacije završiti i prije predviđenog roka, odnosno u okviru narednih 15 dana.
“Potreba je da što prije dobijemo stabilnu i evropsku vladu. Ja ću uraditi svoj dio posla, a mislim da bi trebalo na svim stranama političkog spektra da bude dovoljno odgovornosti i ozbiljnosti”, naveo je Milatović.
Mandatar saopštava u Skupštini svoj program i predlaže sastav vlade.
O programu mandatara i predlogu za sastav vlade parlament odlučuje istovremeno.
„Moramo biti ozbiljni i odgovorni prema državnim interesima. Ne hitrimo da budemo vlast u Crnoj Gori, želimo da budemo dio one vlasti koja poštuje osnovne principe i vrijednosti“
Vršilac dužnosti (v. d.) predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, kazao je danas da je na bazi razgovora sa šefom države Jakovom Milatovićem zaključio da za sada niko nema potreban nivo podrške da bi dobio mandat za formiranje nove vlade.
Upitan da li je između Pokreta Evropa sad (PES) i DPS-a bilo pregovora o konstituisanju izvršne vlasti, Živković je odgovorio da nije.
„Moramo biti ozbiljni i odgovorni prema državnim interesima. Ne hitrimo da budemo vlast u Crnoj Gori, želimo da budemo dio one vlasti koja poštuje osnovne principe i vrijednosti. Ti principi podrazumijevaju očuvanje građanskog karaktera društva i ostvarivanje ključnog vanjskopolitičkog cilja, a to je članstvo Crne Gore u EU. To su vrijednosni principi na kojima možemo sarađivati. Da smo dobili poziv za to, sigurno bismo razgovarali. Za sada tih razgovora nije bilo. Ako ih bude, bićete obaviješteni“, rekao je Živković novinarima nakon konsultacija o mandataru s Milatovićem, koje su održane na Cetinju.
On je ponovio da je, na osnovu razgovora s Milatovićem, zaključio da sada nema većine od četrdeset jednog poslaniku, na osnovu koje bi šef države mogao da odredi mandatara.
„Šta god (lider PES-a Milojko) Spajić mislio u ovom momentu ili kako god razmišljao, vjerovatno je to na bazi njegovog utiska koji je podijelio sa svojim partijskim kolegom koji se nalazi u ulozi predsjednika države“, istakao je Živković.
Na pitanje da li mu je Milatović kazao da ga Spajić nije uvjerio da ima 41 potpis da bi postao mandatar, šef DPS-a je odgovorio:
„To sam zaključio na osnovu razgovora s g. Milatovićem, da za sada nema utisak da neko ima potreban nivo podrške u Skupštini Crne Gore da bi mu se mogao povjeriti mandat. Odnosno, da budemo konkretniji – do sada, na osnovu ovih razgovora, niko nije donio 41 potpis podrške na osnovu koji bi on (Milatović) bio uvjeren da taj mandat može povjeriti. Zaključio sam da će se ovi razgovori obavljati u narednih mjesec dana, i da će nakon toga, bez obzira da li će potpisi doći ili ne, na bazi utiska vjerovatno nekome biti povjeren mandat ili ćemo ići na nove izbore“, naveo je.
Živković je ocijenio da bez DPS-a i koalicione lista koju je predvodila ta partija („Zajedno“) na junskim parlamentarnim izborima, nema stabilne evropske vlade.
„Ako neko želi da se bavi određenim političkim manevrima, ako želi ponovo da eksperimentiše – nikakav problem. Mi ćemo opet biti državotvorna, jaka, kritički nastrojena opozicija“, zaključio je.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
