Krivičnom prijavom zbog prikrivanja masovnog uginuća, osim vlasnika dvije farme, obuhvaćeno i gradsko preduzeće

Direktor Komunalnog preduzeća Lim Muradif Grbović potvrdio da su preuzeli otpad – mrtvu živinu, sa dvije komercijalne farme, transportovali ga i odložili, ali nije želio da kaže o kojoj količini je riječ. U toku je analiza koja će pokazati da li je uzrok masovnog uginuća živine visoko zarazni ptičji grip

Nakon vlasnika dvije farme koji nijesu informisali nadležne o pojavi oboljenja i masovnom uginuću živine krivična prijava podnijeta je i protiv Komunalnog preduzeća Lim koje je transportovalo i zakopalo lešine bez naloga veterinarskog inspektora. Oni su počinili krivična djela ugrožavanje javnog zdravlja i prikrivanje i širenje zarazne bolesti, piše Pobjeda.

Direktor Komunalnog Muradif Grbović kazao je juče Pobjedi da je na godišnjem odmoru, da ne zna puno detalja, ali zna šta je obaveza preduzeća u ovakvim slučajevima, a šta vlasnika.

„Komunalno preduzeće preuzelo je otpad, transportovalo ga i pravilno odložilo. Ne trošim vrijeme pojedinim neozbiljnim i zlonamjernim optužbama, jer ne zaslužuju moju pažnju“, rekao je Grbović.

Nije saopštio o kojim je količinama riječ, a prema nezvaničnim informacijama, zakopano je oko deset hiljada komada živine.

Urađena ekshumacija

Avijarna influence H5N1 ili ptičji grip je naročito opasna zarazna bolest. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila je da je pojavu virusa potvrdila 4. marta 2026. godine Specijalistička veterinarska laboratorija, nakon analize uzoraka uginulih jedinki na dvije lokacije u Bijelom Polju i jednoj u Nikšiću. To je prva pojava ptičjeg gripa u Crnoj Gori kod domaće živine. Bolest je potom, 10. marta, potvrđena u Plavu. U sva tri opštine riječ je o manjim gazdinstvima u kojima je živina uzgajana za sopstvene potrebe.

Tokom ispitivanja uzoraka, a kako bi utvrdili uzročnik i porijeklo bolesti inspektori su ustanovili da je u februaru u Bijelom Polju na dvije farme, koje se bave komercijalnim uzgojem živine, došlo do masovnog uginuća. Vlasnici nijesu prijavili pojavu ni oboljenja ni uginuća nekoliko hiljada komada živine čime su prekršili Zakon o veterinarstvu i Zakon o dobrobiti životinja. Osim toga, samoinicijativno su angažovali Komunalno preduzeće kako bi uklonili uginulu živinu iz objekata, čime su direktno onemogućili uzimanje uzoraka za blagovremeno testiranje na virus H5N1. Otpad je zbrinut na deponiji u Dobrakovu, u jami koja je za to predviđena jer Bijelo Polje, kao i većina lokalnih samouprava, nema stočno groblje.

Pobjedi je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove kojom upravlja Vladimir Đaković, saopšteno da je urađena ekshumacija zakopanih životinja sa deponije u Dobrakovu.

„Analiza će pokazati da li je u pitanju ptičji grip. Rezultate ćemo imati za otprilike dva-tri dana. Morala se raditi ekshumacija jer na farmama nijesmo zatekli živinu od koje bi mogli uzeti uzorci“, kazali su iz te državne ustanove.

Podsjećaju da su i vlasnici farmi i Komunalno preduzeće obavezni da prijave pojavu zarazne bolesti i uginuća.

Do sada je od ptičjeg gripa u Bijelom Polju uginulo ili eutanazirano 111 komada živine, u Nikšiću 62, a u Plavu 40.

Iako su primarni rezervoari virusa divlje ptice selice, koje često ne pokazuju simptome, domaća živina poput kokošaka i ćurki izuzetno je osjetljiva. Bolest se prenosi direktnim kontaktom, ali i preko kontaminirane opreme, vode i hrane.

Riječ je o zoonozi, što znači da virus može preći na ljude. Iako se ne radi o visokoj kontagioznosti za čovjeka, do zaražavanja može doći u direktnom kontaktu sa inficiranim pticama ili njihovim izlučevinama, naročito ako se ne koristi zaštitna oprema.

Uputstva za opštine

Uprava je uputila upozorenje Lovačkom savezu Crne Gore, da lovci prilikom boravka u prirodi obavezno prijave pronalazak svake uginule divlje ptice najbližoj veterinarskoj ambulanti ili inspektoru. Strogo je zabranjeno bilo kakvo manipulisanje leševima bez adekvatne zaštitne opreme.

Istovremeno, upozorene su i lokalne samouprave koje su, prema Zakonu o veterinarstvu, dužne da obezbijede lokacije i mehanizaciju za sakupljanje i neškodljivo uništavanje uginulih životinja. Opštinama je naloženo da odrede mjere i lokacije za zbrinjavanje otpada u slučaju širenja žarišta, kako bi se spriječilo dalje prenošenje virusa u životnu sredinu.

Kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze, propisane su mjere koji držaoci živine moraju primjenjivati. Neophodno je onemogućiti svaki kontakt domaće živine sa divljim pticama držanjem u zatvorenim objektima sa mrežama. Živina se ne smije pojiti vodom sa otvorenog prostora, a hrana mora biti zaštićena u zatvorenim skladištima.

Vlasnicima se savjetuje primjena sistema „sve unutra – sve van“, redovno pranje ruku, odjeće i obuće prije i nakon ulaska u objekte, kao i obavezno nošenje zaštitnih odijela i gumenih čizama. Ulazak neovlašćenim licima na farme strogo je zabranjen, kao i trgovina živinom od neprovjerenih prodavaca bez urednog zdravstvenog uvjerenja.

Protokol o postupanju sa uginulim životinjama

Prema Pravilniku neškodljivo uklanjanje podrazumijeva da se uginula živina zakopava ili spaljuje na lokacijama koje moraju biti van naseljenih mjesta, udaljene od vodotoka i zaštićene od pristupa drugih životinja.

Jame-grobnice moraju biti duboke najmanje pet metara, a leševi se prije zatrpavanja moraju dekarakterisati sredstvima poput kreča, hlora ili petroleja. Spaljivanje se vrši do pepela na posebno pripremljenim lomačama, uz obavezu da se ne ugrožava životna sredina niti zdravlje ljudi. Strogo je zabranjena upotreba benzina za potpalu.

Što se transporta tiče uginule jedinke se moraju prevoziti specijalnim, nepropusnim vozilima koja se nakon svake upotrebe moraju detaljno oprati i dezinfikovati sredstvima na bazi natrijum hidroksida, hlora, formalina ili joda.