„PUP precizira da je na ovom području moguća gradnja malih pogona“
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da je u vezi izgradnje kamenoloma u Kučima ispoštovana kompletna zakonska procedura i da je PUP-om predviđena izgradnja privrednih objekata na toj lokaciji.
On je za RTV Podgorica komentarisao optužbe DPS-a da je zemljište sporno i da se odluka o izgradnji kamenoloma stavi van snage.
„Prvo treba pomenuti da za vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora, je bio na snazi prostorno urbanistički plan koji na prinudnoj lokaciji predviđa potrebu razvoja privrednih aktivnosti u okviru ovog ruralnog područja. Lokacija kamenoloma može, a i ne mora biti definisana Prostorno urbanističkim planom. PUP precizira da je na ovom području moguća gradnja malih pogona proizvodno servisnih djelatnosti a eksloatacija kamena predstavlja upravo takav oblik privredne djelatnosti, zasnovane na privrednim resursima prostora“, istakao je Mujović.
Što se tiče elaborata o procjeni zaštite životne sredine, kako navodi, u momentu zaključenja ugovora nije postojao takav dokument, iz razloga što Glavni grad nije bio vlasnik predmetnog zemljišta.
Dodaje da nakon upisa vlasništva Glavnog grada, u katastarsku evidenciju, stekli su se uslovi da se isti uradi.
Gradonačelnik se osvrnuo na primjer Botuna navodeći da je elaborat dobijen prije godinu dana.
„Ne bi bilo loše prisjetiti se primjera Botuna, znate sami kada je definisana lokacija. Elaborat smo dobili tek možda prije nekih godinu dana“, kazao je gradonačelnik.
Što se tiče nekih pokazatelja studije ekonomsko finansijske opravdanosti, Mujović napominje da je metar kvadratni tog imanja, plaćen 3,52 eura.
„Iako je od strane Uprave za imovinu procijenjena vrijednost tog zemljišta 15 eura na istoj lokaciji, tačnije po pet puta nižoj cijeni je kupljeno to zemljište“, kazao je.
Prema njegovim riječima fizičko lice je za razmjenu dobilu tu parcelu u naselju Prvi maj, ukupne površine 1044 metara kvadratnih po cijeni 501 euro po metru kvadratnom.
„Da napomenemo to da je prije zaključenja ugovora sprovedena kompletna zakonska procedura. Nakon zaključenja ugovora, Glavni grad je dostavio svu prateću dokumentaciju Vrhovnom državnom tužilaštvu, Državnoj revizorskoj instituciji i Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore. Sve je to urađeno 5. avgusta 2025. godine“, istakao je Mujović.
Do sada, kako kaže, nije bilo nikakvih reakcija na dostavljenu dokumentaciju od strane navedenih institucija, a vezano za zakonitost pravnog posla.
„Dakle sad za sad ono što je vrlo važno napomenuti je da odbornici imaju pravo da iznesu svoj stav, da iznesu svoje sumnje, dobro je da tu svoju dokumentaciju dostave ingerentnim organima, neka oni odrade svoj dio posla i svakako je svima u interesu da se ova situacija što prije riješi“, poručio je Mujović.
Dodaje da je dobro da nema nikoga ko „čeka na optuženičkoj klupi“.
Vlada Crne Gore je, na održanoj 117. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić , razmotrila više kadrovskih pitanja.
Vlada je:
– donijela Rješenje o razrješenju članova Savjeta za reviziju u sastavu i to: Bojana Delić, Ana Lalević Filipović, Snežana Mugoša, Radmila Ivanović i Miroslav Pejović;
– donijela Rješenje o imenovanju članova Savjeta za reviziju u sastavu: Radmila Ivanović, Miroslav Pejović, Minas Trubljanin, Tanja Laković i Maja Ivanović;
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoja Milice Musović;
– donijela Rješenje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja dr Ognjena Delića;
– predložila Skupštini akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere: Vladimira Tadića, Kristinu Kovačević i Dejana Keljevića;
– odredila Anta Stanišića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor;
– donijela Rješenje o razrješenju članice Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mr Isidore Damjanović;
– donijela Rješenje o imenovanju Stevana Kilibarde za člana Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i
– donijela Rješenje o razrješenju državne sekretarke u Ministarstvu zdravlja mr Slađane Perišić.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović ocijenio je za RTCG da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izbjegao suočavanje sa poslanicima pred Anketnim odborom, navodeći da je, kao dugogodišnji nosilac vlasti, imao obavezu da odgovori na pitanja o događajima i odlukama iz perioda dok je upravljao državom.
Vučurović je kazao da smatra da je Đukanović imao mnogo toga da kaže o temama kojima se bavi Anketni odbor, jer je, kako tvrdi, decenijama donosio ključne odluke u državi.
„Mislim da je Đukanović imao mnogo toga da kaže o temama koje tretira Anketni odbor, jer je decenijama o svemu odlučivao i sve je od njega zavisilo u tim vremenima zla čiji je on glavni simbol“, rekao je Vučurović.
On je naveo da će Đukanović imati priliku da ono što zna i u čemu je učestvovao objasni pred nadležnim institucijama.
„To što zna, ono u čemu je učestvovao, šta je naređivao ili organizovao, svakako će imati priliku jednom da objasni pred nadležnim institucijama“, kazao je Vučurović.
Dodao je da je izostanak Đukanovića sa sjednice Anketnog odbora pokušaj izbjegavanja suočavanja sa poslanicima i javnošću.
Vučurović je ocijenio i da je bivši predsjednik naše države imao obavezu da se pojavi u Skupštini i odgovori na pitanja poslanika, te da je izostankom, kako tvrdi, pokazao nepoštovanje prema institucijama.
„Shvatamo strah i nelagodu, ali je njegova dužnost bila, kao dugogodišnjeg prvog čovjeka države, da dođe u Skupštinu i pred očima javnosti saopšti sve što interesuje poslanike“, naveo je Vučurović.
On je takođe optužio poslanike DPS-a da pokušavaju da umanje značaj rada Anketnog odbora i da, kako je kazao, na taj način štite odgovorne za teška krivična djela iz perioda bivše vlasti.
Vučurović je poručio da Crna Gora može napredovati tek nakon obračuna sa kriminalom i nasljeđem bivšeg režima
Odredbe usvojenog zakona nisu upodobljene sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED), što je zvanično konstatovano od strane Evropske komisije, navodi Milatović
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini, dana 6. marta 2026. godine.
On je obrazložio i zašto je Zakon o ANB-u vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje prenosimo integralno:
„Kao Predsjednik Crne Gore, u potpunosti podržavam unaprjeđenje normativnog okvira u sektoru bezbjednosti, kao i reformske aktivnosti koje sprovodi aktuelno rukovodstvo Agencije za nacionalnu bezbjednost. U tom smislu, pozdravljam usvajanje onih zakonskih rješenja koja će doprinijeti unaprjeđenju rada te institucije.
Priroda odnosa koje ovaj Zakon uređuje, kao i opravdano pojačan senzibilitet javnosti, obavezuju nas na poseban stepen opreza i odgovornosti. Negativne prakse iz prošlosti, koje su rezultirale brojnim krivičnim postupcima protiv nekadašnjih čelnika Agencije, upravo u vezi nadležnosti Agencije, služe kao trajna opomena da zakonska ovlašćenja moraju biti precizno određena, a nezavisni nadzor strog i efikasan.
Imajući u vidu navedeno, a rukovodeći se principom potpune usklađenosti sa evropskim standardima, smatram da je neophodno da ukažem na sporne odredbe usvojenog zakona. Na njih su, s pravom, upozorili Evropska komisija kao i nevladine organizacije koje se bave ovom oblašću (MANS, Institut alternativa, HRA i drugi).
Neusklađenost sa pravnom tekovinom EU
Odredbe usvojenog zakona nisu upodobljene sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED), što je zvanično konstatovano od strane Evropske komisije. Iako EK ostavlja mogućnost naknadnog usklađivanja do zatvaranja pregovora, sa aspekta interesa crnogorskih građana i zaštite njihovih osnovnih prava, od krucijalne je važnosti da se zakonski okvir u ovoj osjetljivoj oblasti odmah harmonizuje sa najvišim evropskim standardima, a ne da se taj proces odlaže bez navođenja jasnih razloga zbog kojih se to čini.
Neusklađenost sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima u dijelu prava na privatnost
Ključno sporno rješenje Zakona ogleda se u tome što se ukida prethodno sudsko odobrenje za primjenu mjera tajnog nadzora koje uključuju praćenje, osmatranje i elektronsku pretragu na javnom mjestu uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje. Riječ je o mjeri koja omogućava tajno i sistematsko bilježenje kretanja, kontakata, ponašanja i navika pojedinca. Iako se ove mjere sprovode u javnom prostoru, njihova priroda i domet pokazuju da mogu omogućiti dubok i sistematičan uvid u privatni život pojedinca, a sve bez prethodnog odobrenja suda.
Takvo rješenje mora se posmatrati u svjetlu ustavnih i međunarodnih garancija prava na privatnost. Član 40 Ustava Crne Gore propisuje da je „zajamčeno pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života“. Ovo ustavno jemstvo obavezuje zakonodavca da mjere koje mogu ozbiljno zadirati u privatnu sferu građana uređuje restriktivno i uz odgovarajuće zaštitne mehanizme, što ovdje nije slučaj.
Zaštita privatnosti potvrđena je i u međunarodnim instrumentima zaštite ljudskih prava, koji su obavezujući za Crnu Goru. Član 12 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da niko ne smije biti izložen proizvoljnom miješanju u svoj privatni život, porodicu, dom ili prepisku. Isto načelo sadržano je i u članu 17 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, koji zabranjuje nezakonito ili proizvoljno miješanje u privatni život i garantuje pravo na zakonsku zaštitu od takvog miješanja.
Na evropskom nivou, član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima jemči pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske, uz pravilo da se javna vlast može miješati u ostvarivanje tog prava samo ako je takvo miješanje propisano zakonom i neophodno u demokratskom društvu radi zaštite legitimnih ciljeva, uključujući nacionalnu bezbjednost i javnu sigurnost.
Iz ovih ustavnih i međunarodnih standarda proizilazi da nije dovoljno da zakon samo predvidi mogućnost tajnog nadzora. Kada mjera omogućava sistematsko prikupljanje podataka o kretanju, kontaktima i ponašanju lica, zakon mora istovremeno obezbijediti i djelotvorne mehanizme zaštite od proizvoljnosti i zloupotrebe. Ukidanjem prethodnog sudskog odobrenja slabi se upravo taj zaštitni mehanizam, jer odluka o zadiranju u privatnost ostaje isključivo u rukama organa izvršne vlasti koji mjeru predlaže i sprovodi, bez prethodne kontrole nezavisnog organa sudske grane vlasti.
Neuvažavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava o granicama privatnosti u javnom prostoru
Mjere tajnog nadzora su po svojoj prirodi takve da nužno zadiru u pravo na privatnost. Upravo zato međunarodni standardi ne polaze od toga da je njihova primjena u svakom slučaju zabranjena, već od toga da između interesa države da štiti bezbjednost i prava pojedinca na privatnost mora postojati jasan balans. Taj balans se obezbjeđuje zaštitnim mehanizmima, a jedan od najvažnijih među njima jeste nezavisan nadzor nad primjenom takvih mjera.
Da bi taj zaštitni mehanizam uopšte imao smisla, najprije mora biti jasno da se predmetna mjera uopšte podvodi pod pravo na privatnost. Upravo to potvrđuje praksa Evropskog suda za ljudska prava. Sud je jasno pokazao da činjenica da se određene radnje, poput praćenja i osmatranja, preduzimaju na javnom mjestu ne znači da se one nalaze izvan zaštite člana 8 Evropske konvencije.
U predmetu Uzun protiv Njemačke, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da i GPS praćenje predstavlja miješanje u privatni život, iako se odvija u javnom prostoru. Sud je pritom naglasio da su vizuelni i audio nadzor još osjetljiviji, jer mogu otkriti više podataka o ponašanju osobe.
Iz presuda Evropskog suda proizilazi jasan zaključak: ovakve mjere nijesu same po sebi nedopuštene, ali upravo zato što zadiru u pravo na privatnost moraju biti praćene djelotvornim zaštitnim mehanizmima. U konkretnom slučaju, problem nije u tome što zakon predviđa mogućnost njihove primjene, već u tome što za njihovu primjenu uklanja jedan od ključnih zaštitnih mehanizama — prethodni sudski nadzor. Time se narušava ravnoteža između legitimnog interesa države koji se tiče brige o nacionalnoj bezbjednosti s jedne strane i zaštite prava na privatnost građana s druge strane, što nije u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava.
Uklanjanje sudskog nadzora bez valjanog razloga
Dodatno zabrinjava to što za ukidanje prethodnog sudskog odobrenja nije dat uvjerljiv ni logičan razlog. Ranije zakonsko rješenje već je omogućavalo hitno postupanje u slučajevima kada prijeti nastupanje posljedica, tako što je direktor Agencije mogao odmah naložiti primjenu mjere, uz obavezu da se zahtjev za odobrenje bez odlaganja dostavi sudu, koji je morao odlučiti u roku od 48 časova. Ako odobrenje ne bi bilo dato, mjera se morala obustaviti, a prikupljeni materijal uništiti. Samo postojanje takvog modela pokazuje da je bilo moguće istovremeno obezbijediti operativnu efikasnost i nezavisnu kontrolu. Zbog toga se potpuno uklanjanje suda iz postupka ne može opravdati praktičnim razlozima, već predstavlja slabljenje postojeće zaštite Ustavom zagarantovanog prava na privatnost. Posebno je važno i to što predmetna mjera može trajati do dvije godine, dok zakon ne propisuje dovoljno jasno šta se dešava sa prikupljenim podacima nakon prestanka mjere, što dodatno pojačava potrebu za prethodnim sudskim nadzorom.
Potreba za dodatnim preispitivanjem drugih spornih rješenja
Pored navedenih razloga, važno je ukazati i na to da zakon nije pripreman i usvajan uz dovoljno inkluzivan pristup i pravnu izvjesnost, iako uređuje posebno osjetljiva pitanja koja se odnose na privatnost, rad Agencije, raspolaganje javnim sredstvima i položaj zaposlenih. Na potrebu dodatnog preispitivanja ukazala je i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za pravo na privatnost, koja je izrazila zabrinutost zbog pojedinih rješenja i izostanka adekvatnih zaštitnih garancija. Slične primjedbe dolazile su i iz domaće stručne i zainteresovane javnosti, ne samo u odnosu na mjere tajnog nadzora, već i u odnosu na pitanja javnih nabavki, kao i zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
Vraćanjem ovog zakona na ponovno odlučivanje, omogućavam predlagaču zakona da otkloni navedene normativne nedostatke i Skupštini Crne Gore predloži zakon koji će biti u punoj saglasnosti sa Ustavom i evropskim standardima.
Shodno navedenom, smatram da je potrebno da se Skupština Crne Gore ponovno odredi prema predmetnom Zakonu.“
„O ovom nečuvenom ataku na slobodu govora obavijestiću i EK“
“Nemoćan da pred domaćom javnosti opravda svoju populističku i nacionalističku politiku, a spreman da se međunarodnoj javnosti lažno predstavlja kao evropska i patriotska stranka, PES klizi ka političkoj margini“, kaže poslanica DPS-a
Potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandr Vuković-Kuč kazala je da je PES u velikom problemu, a da tome svjedoči ponašanje člana predśedništva ove, kako kaže, nekada perspektivne političke grupacije Borisa Pejovića, koja je do kraja ogoljena propalim ekonomskim programom, ali i, dodaje, ideologijom koja je identična onoj Andrije Mandića.
Prema njenim riječima, predstavljajući se kao građanska politika, PES je svuda gdje se pitao dozvolio da se crnogorsko društvo polarizuje i radikalizuje.
“Žao mi je što moram kazati da ni predśednik desničarske NSD, sa mjesta čelnog čovjeka Skupštine Crne Gore, nikada nije upao u zamku da poslanicima opozicije oduzima riječ, dok to „demokratični i moderni“ PES čini bez svijesti da time unazađuje pregovaračku poziciju Crne Gore”, poručila je Vuković-Kuč.
Ona ističe da vlast koja se s opozicijom obračunava onako kako to radi jedan od prvaka PES-a sa pozicije potpredśednika Skupštine pokazuje ne samo, kako kaže, svoje diktatorske potencijale, nego i svjesnu spremnost da radi protiv evropske integracije Crne Gore.
“Nemoćan da pred domaćom javnosti opravda svoju populističku i nacionalističku politiku, a spreman da se međunarodnoj javnosti lažno predstavlja kao evropska i patriotska stranka, PES klizi ka političkoj margini. Politički lider te grupacije, koji je u dobrovoljnom izgnanstvu, prepustio je vođenje stranke diletantima bez demokratskog kapaciteta i bez svijesti o tome što unutrašnji dijalog i društveni konsenzus znače za evropski put Crne Gore, kako je i naglasio predśednik Odbora za vanjske poslove EP Dejvid Mekalister”, navodi ona.
Vuković-Kuč kaže da je vlast prvo željela da o zakonima ne debatujemo, pravdajući to plavim zastavicama, a kada se, kako kaže, opozicija izborila za povraćaj nadzorne i zakonodavne uloge parlamenta, usljed sopstvene nedoraslosti ispoljene tokom političke debate u plenumu odlučila je da nam oduzima riječ i sabotira opoziciono djelovanje.
“O ovom nečuvenom ataku na slobodu govora obavijestiću i EK”, zaključila je.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obavještava javnost da će Nacionalni park Biogradska gora od 16. marta 2026. godine biti otvoren za posjete.
Kako su naveli u saopštenju, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima ove godine znatno ranije otvaraju kapije parka za posjetioce.
„Priprema sezone je u toku i apelujemo na one koji žele da uživaju u prirodi jedne od posljednjih prašuma u Evropi da se ponašaju u skladu sa pravilima koja važe u tom zaštićenom području. Takođe, podsjećamo javnost da je u toku kampanja “Jedna ulaznica – pet nacionalnih parkova”. Kupovinom godišnje ulaznice po cijeni od 13,50 eura građani imaju priliku da neograničen broj puta posjete svih pet parkova tokom 2026. godine“, navode u NP Biogradska gora.
Godišnje ulaznice mogu kupiti na kontrolno-naplatnim punktovima u parkovima, upravi JPNPCG u Podgorici i online na sajtu www.nparkovi.me.
„Ovu 2026. godinu, u duhu zaštite prirode i očuvanja jedinstvenih vrijednosti nacionalnih parkova, posvetili smo gospinoj papučici – Cypripedium calceolus – rijetkoj vrsti orhideje izuzetne ljepote i značaja“, naglasili su u ovom nacionalnom parku.
Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da Crna Gora više nije lider u evropskim integracijama u regionu, navodeći da je takvu ocjenu iznijela evropska komesarka za proširenje Marta Kos. On za to krivi Vladu premijera Milojka Spajića, tvrdeći da je antievropskom politikom i institucionalnim problemima zemlju udaljila od Evropske unije.
Knežević je kazao da je izjava Marte Kos da je Albanija lider u evropskim integracijama u regionu loša vijest za Crnu Goru, jer, kako tvrdi, pokazuje da je država izgubila poziciju koju je godinama imala.
„To znači da Crna Gora više nije lider, nego da je u potpunosti skrenula sa evropskog puta zahvaljujući Vladi Milojka Spajića i njenom antievropskom djelovanju koje je u posljednjih nekoliko nedjelja doživjelo kulminaciju“, rekao je Knežević.
Milan Knežević
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja mogućnost da Crnu Goru na evropskom putu preteknu Moldavija, Ukrajina, pa čak i Srbija.
„Više ne postoji nijedan razlog da se ne traži odgovornost i da se ne postave pitanja zbog čega se sve ovo desilo i na osnovu čega Marta Kos temelji svoje stavove, koji su prilično poražavajući za nekadašnjeg tigra u evropskim integracijama“, naveo je on.
Knežević tvrdi da država svjedoči totalnom raspadu institucija, navodeći kao primjere različite afere, bijeg Miloša Medenice, usvajanje, kako kaže, antievropskih zakona i nedostatak strategije u odnosu na globalne političke i ekonomske izazove.
On je kritikovao i način usvajanja zakona u parlamentu.
„Iz Vlade nam svakodnevno šalju desetine navodno evropskih zakona sa plavom zastavicom koje moramo usvojiti po hitnom postupku. Dešava se da 25 zakona usvojimo za 25 minuta, a da nijedan poslanik nije uspio da pročita obrazloženje, a kamoli njihovu suštinu“, rekao je Knežević.
Kako je dodao, odgovornost za trenutnu situaciju snosi premijer Milojko Spajić.
„Češći boravak u Emiratima nego u Crnoj Gori, vezivanje za sumnjive investitore i poslove doveli su do toga da je Crna Gora bačena sa evropskog kolosijeka i sada se, bez strategije i vizije, nalazi u političkom jarku“, ocijenio je Knežević.
On je poručio da ne bi trebalo tražiti krivce u drugim državama ili službama, već u domaćim političkim odlukama.
Knežević je podsjetio i da je DNP ranije optuživan da koči evropski put, ali da se, kako kaže, nakon izlaska te partije iz vlasti promijenio lider u regionu kada je riječ o integracijama.
„To pokazuje da smo mi bili kohezivni faktor koji se zalagao za evropske vrijednosti, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i za rješavanje ideoloških, nacionalnih i identitetskih pitanja koja bi pomirila Crnu Goru i olakšala joj put ka Evropskoj uniji“, rekao je on.
Knežević smatra da aktuelna Vlada ne može uvesti Crnu Goru u EU i da su zbog toga potrebni prijevremeni parlamentarni izbori.
„Rok o ulasku u EU 2028. godine sada djeluje kao fatamorgana i politička floskula koju su koristili ministri i premijer Spajić“, naveo je Knežević, dodajući da javnost očekuje da premijer odgovori na ocjene Marte Kos.
Na kraju je poručio da građani sve više smatraju da nema razlike između nekadašnje vlasti DPS-a i aktuelne Vlade.
„Ako se ovakav tempo nastavi, izgleda da će za nekoliko mjeseci nadoknaditi sve ono što je, kako tvrde građani, uništavano tri decenije“, zaključio je Knežević.
Vojni sud u Rusiji osudio je 15 optuženih na doživotni zatvor zbog učešća u napadu na tržni centar ‘Krokus’ na obodu Moskve marta 2024. godine kada je ubijeno najmanje 147 ljudi.
Još četvorica su dobili kazne od 19 do 22 godine zatvora, piše BBC na srpskom.
Po broju žrtava, bio je to jedan od najsmrtonosnijih napada u novijoj istoriji Rusije, koje su vlasti označile kao terorizam.
(Foto: Guliver (AP Photo/Alexander Zemlianichenko))
Smrtonosniji je bio samo teroristički napad u Beslanu, gradu u ruskom regionu Sjeverni Kavkaz u Sjevernoj Osetiji, septembra 2004. godine, prenosi Danas.
Tada su čečenski ekstremisti zauzeli osnovnu školu i uzeli više od 1.200 ljudi za taoce.
Ubijeno je 334 ljudi, među kojima i 186 djece.
Sud je prihvatio procjenu istražitelja da su četvorica direktnih učesnika napada na ‘Krokus’ – Dalerdžon Mirzojev, Saidakram Račabalizoda, Šamsudin Fariduni i Muhamedsobir Fajzov – bili članovi grupe Islamska država – pokrajine Korasan.
Tačan broj žrtava napada na tržni centar u kojem je bila i koncertna dvorana do danas nije poznat.
Tužioci su na suđenju rekli da je ubijeno 147 ljudi, dok je Istražni komitet tvrdio da je poginulo 149.
Nedavno su mediji izvijestili da je broj žrtava porastao na 150.
Prošlog septembra, preminuo je muzički producent Dmitrij Sarajev, koji je ranjen u leđa tokom pucnjave u Krokusu.
Grupa Islamska država – krilo Korasan odmah je preuzela odgovornost za napad na Krokus.
Novinska agencija Amak, povezana sa Islamskom državom, nazvala je napad “činom odmazde protiv nevjernika“.
Bio je to prvi napad ove ekstremističke organizacije u Rusiji, ali su njeni njegovi pripadnici ranije napadali ruske mete u inostranstvu – 2022. godine napali su rusku ambasadu u Kabulu.
Ideolozi Islamske države predstavljaju ruskog predsjednika Vladimira Putina kao “neprijatelja islama“, navodeći niz primjera iz istorije za te tvrdnje, kakvo je učešće snaga Sovjetskog Saveza u Avganistanu, potom sukobe u Čečeniji i operacije Rusije protiv Islamske države u Siriji i Zapadnoj Africi.
Posebno nezadovoljstvo, Islamska država je iskazala zbog veza Moskve sa talibanima, koje smatra jednim od svojih glavnih neprijatelja.
Zatvoreno suđenje
Tokom šest i po mjeseci koliko je trajalo suđenje za terorizam, javnost u Rusiji nije imala priliku da čuje iskaze optuženih ili dokaze – sve je održano iza zatvorenih vrata.
Tog 22. marta 2024. publika se okupljala na koncertu benda Piknik – prodato je više od 6.000 karata – kada je u objekat ušla grupa naoružanih muškaraca i nasumično počeli da pucaju.
Najprije su pucali na obezbjeđenje i ljude koji su bili na ulazu, a potom su ušli u koncertnu dvoranu i otvorili vatru.
Potom su zapalili sjedišta, a plamen je zahvatio čitavu zgradu.
Napad je trajao 18 minuta.
Sud je proglasio Mirzojeva, Račabalizodoa, Faridunija i Fajzova krivim za prolazak obuke radi izvršenja terorističkih aktivnosti, ilegalnu trgovinu oružjem, učešće u aktivnostima terorističke organizacije i izvršenje terorističkog napada.
U njihovim biografijama nema očiglednih naznaka da su bili dio neke radikalne grupe: trojica najstarijih su imali porodice i poslove (kao taksista, radnik u fabrici i na gradilištu), dok je najmlađi, Fajzov, bio berberin u Ivanovskoj oblasti i slao je novac njegovoj porodici u Tadžikistanu.
Saučesnici
Osim ove četvorice, sud je još 11 ljudi osudio na doživotni zatvor zbog saučesništva, a još četvoricu na kazne od 19 do 22 godine zatvora iz istih razloga.
Osuđeni su za nabavku i pripremu oružja za četvoricu glavnooptuženih, kao i finansijsku pomoć.
Neki od okrivljenih djelimično su priznali krivicu.
Među ovih 15 optuženih je i vlasnik stana, koji je, prema istražiteljima, znao zašto se iznajmljuje, i porodica koja je prodala automobil reno koji su optuženi koristili nekoliko dana prije napada.
Sami su otišli u policiju, prepoznavši automobil na televiziji, ali su i oni potom optuženi za pomaganje u izvršavanju terorističkog napada.
Dopis Mila Đukanovića u kojem obavještava Anketni odbor da neće doći na saslušanje zapravo je kukavički čin i ništa drugo do pokušaj da se izbjegne suočavanje sa pitanjima na koja javnost već decenijama čeka odgovore, saopštio je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.
„Godinama je govorio o institucijama, odgovornosti i državi, a sada, kada treba da sjedne pred legitimni parlamentarni odbor i odgovori na pitanja o najtežim događajima iz naše političke prošlosti – odlučuje da pobjegne.
Umjesto odgovora na pitanja o mračnom vremenu u kojem je on gospodario, o ubistvima i prebijanjima, dobijamo političke floskule i pokušaj diskreditacije rada Odbora“, kazao je Leković.
Poručuje da je jasno da se Đukanović „prepao pitanja na koja nema odgovor“.
„Da ima argumente, došao bi i iznio ih pred građanima Crne Gore. Međutim, lakše je napisati dopis nego sjesti pred Odbor i suočiti se sa činjenicama i istinom.
Ko je čist pred istinom – nema razloga da se krije. Ko bježi od pitanja – sam govori koliko se istine zapravo plaši“, zaključio je Leković.
Bivši predsjednik, premijer i lider DPS-a Milo Đukanović neće se odazvati pozivu za saslušanje pred Anketnim odborom, po pitanju tzv. crnih trojki, a koje je trebalo da se održi sjutra u 12 sati u Plavoj sali Skupštine Crne Gore.
U dopisu predsjedniku Anketnog odbora Andriji Nikoliću, Đukanović podsjeća da je na sve dosadašnje pozive crnogorskih institucija odgovarao predusretljivo, vjerujući da se takva odgovornost prema državi Crnoj Gori podrazumijeva i da u svim slučajevima, kada to može, treba da doprinese ostvarenju ciljeva državnih organa, uključujući i ad-hoc formiranim radnim tijelima Parlamenta.
„Ipak, ovog puta to neću uraditi, iz dva razloga: Sve što sam imao da kažem na teme koje su inspirisale formiranje Anketnog odbora, već sam više puta javno saopštavao. Na najteže od tih pitanja, kao što je ubistvo Duška Jovanovića, svoje stavove sam svojevremeno saopštio i na plenarnoj sjednici Parlamenta. Kako tim svojim, javno saopštenim iskazima, nemam šta dodati, ne vidim svrhu učešća u radu Odbora. Uz uvjerenje da su ti odgovori na raspolaganju članovima Anketnog odbora i zainteresovanim poslanicima u arhivi Parlamenta; Takođe, iz makar površnog praćenja rada Anketnog odbora, kako od odabira tema, tako i pozivanja gostiju, rekao bih da je od početne ideje da se neki, eventualno nedovoljno rasvijetljeni događaji iz crnogorske političke prošlosti dodatno razjasne, Odbor u međuvremenu postao još jedno mjesto partijskog, neargumentovanog prepucavanja, sve više u funkciji kampanje za predstojeće parlamentarne izbore“, navodi se u pismu predsjedniku Anketnog odbora.
Dodao je da nema namjeru da u tome učestvuje, pa je odlučio da se zahvali na pozivu i saopšti razloge zbog kojih ne može da prihvati poziv.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
(Foto: Guliver (AP Photo/Alexander Zemlianichenko))
