Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u borbe u Jugoslaviji 1999. godine u NATO agresiji.
Orban je rekao da ga je 1999. godine, kada je prvi put bio na čelu vlade, tadašnji američki predsjednik Bil Klinton pozvao i zamolio ga da interveniše u vojnom sukobu u Jugoslaviji, ali da je on to odbio, prenio je „Mađar nemzet“.
Mađarski premijer je istakao, na sastanku sa aktivistima vladajuće stranke Fides u zapadnom gradu Sombathelju, da mu je Klinton tada rekao da su „anglosaksonski vojnici već tamo i da je potrebno otvoriti drugi front sa južne granice Mađarske“.
„Rekao sam mu: ‘Ne, gospodine'“, izjavio je Orban na engleskom.
Istakao je da Mađarska, kada odlučuje o ratu, ne treba na naređenje američkog predsjednika da odgovara sa: ‘Da, gospodine'“.
Ponovio je da mađarska vlada ne podržava namjere pojedinih evropskih zemalja da pošalju svoje trupe u Ukrajinu.
Orban je ranije više puta izjavio da bi prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji stvorilo prijetnju direktnog vojnog sukoba sa Rusijom.
Takođe je potvrdio da Mađarska neće slati oružje, niti finansirati nastavak vojnih operacija u Ukrajini.
Velika Britanija i Francuska postigle su početkom januara sporazum sa Ukrajinom o raspoređivanju svojih trupa nakon završetka rata.
Govoreći pred Vrhovnom radom 3. februara tokom posete Kijevu, generalni sekretar NATO Mark Rute tvrdio je da će se oružane snage zemalja članica „Koalicije voljnih“ rasporediti na ukrajinskoj teritoriji odmah nakon zaključenja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Rute je rekao da će NATO trupe biti prisutne na kopnu, na moru i u vazduhu.
Rusija je više puta upozoravala da neće pristati na takve planove i kategorično se protivi prisustvu NATO trupa u Ukrajini, jer to smatra prijetnjom po nacionalnu bezbijednost u sadašnjim uslovima.
Povodom saopštenja za javnost crnogorske porodice iz Berlina, objavljenog krajem prošle godine, koje se odnosilo na obustavljanje njihovih humanitarnih aktivnosti u Crnoj Gori, službenici Mitropolije crnogorsko-primorske imali su priliku da neposredno razgovaraju sa predstavnicima ove filantropske porodice. Kako je saopšteno, porodica je nakon razgovora odlučila da nastavi da pomaže Narodnoj kuhinji.
Iz MCP su se tokom razgovora bliže upoznali sa razlozima koji su doveli do odluke.
„Kao i sa okolnošću da već započeti humanitarni projekti ove porodice neće biti obustavljeni sve dok postoji potreba za njihovim daljim sprovođenjem“, navodi se u saopštenju.
Mitropolija crnogorsko-primorska, kako su naveli, već više od jedne decenije sarađuje sa tom porodicom u radu crkvenih narodnih kuhinja, koje svakodnevno obezbjeđuju obroke za više od hiljadu korisnika širom Crne Gore, kao i u realizaciji brojnih pojedinačnih humanitarnih akcija.
„Ovim putem koristimo priliku da javno zahvalimo Bogu na pomoći svima nama, a posebno ovim dobrim ljudima, na dosadašnjem dobrotvornom trudu, razumijevanju i podršci, bez kojih crkvena humanitarna djelatnost ne bi dala ovakve plodove niti dostigla obim i značaj koji danas ima. Istovremeno, izražavamo duboku zahvalnost na njihovoj odluci da nastave sa učešćem u zajedničkom humanitarnom radu, posebno u obezbjeđivanju nasušnog hljeba za brojne potrebite ljude“, zaključili su iz MCP.
Otmicu spriječio vlasnik stana u kojem živi oštećeni, pozvao policiju
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetili su u kratkom roku krivično djelo otmica u pokušaju izvršenu tokom noći u mjestu Sutorina, na štetu stranog državljanina koji je boravio u Herceg Novom, i locirali, sustigli i lišili slobode dva lica zbog sumnje da su počinila ovo krivično djelo.
Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi je, naime, danas, 07.02.2026. godine u 01.50 časova, primila poziv od građanina, vlasnika kuće u mjestu Sutorina, koji je prijavio da su dva lica napala lice koje kod njega živi kao podstanar – oštećenog u ovom krivičnom djelu, državljanina Bosne i Hercegovine, te da su se ova dva lica nakon toga dala u bjekstvo.
Policijski službenici su preduzeli niz operativno – taktičnih mjera i radnji, na osnovu kojih su locirali, pronašli, zaustavili i lišili slobode M.Š (25) iz Bijelog Polja i M.Z (30) iz Novog Sada – državljanina Republike Srbije.
Sumnja se da su M.Š, kojeg oštećeni poznaje od ranije, i M.Z, tokom prethodne večeri došli na adresu stanovanja oštećenog, u mjestu Sutorina – Opština Herceg Novi, i da su nasilno ušli u stan koji se nalazi u kući u kojoj on živi kao podstanar, te da su mu zadali više udaraca zatvorenom pesnicom dok se nalazio u krevetu. Onda mu je M.Š, kako se sumnja, stavio krpu preko usta, dok je M.Z. nastavio da ga udara rukama i nogama. Njih dvojica su mu oduzeli dva mobilna telefona i 100 eura, a potom su ga nasilno izveli iz stana, u namjeri da ga svojim vozilom odvedu u nepoznatom pravcu, u čemu ih je u dvorištu spriječio vlasnik kuće koji im je kazao da će pozvati policiju.
Osumnjičeni M.Š. i M.Z. su se potom vozilom udaljili sa lica mjesta, a policijski službenici, koji su u međuvremenu obaviješteni o događaju i koji su tragali za njima, su ih locirali, sustigli vozilom, zaustavili i doveli u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, gdje su lišeni slobode. O događaju je obaviješten nadležni tužilac. Oštećeno lice je u događaju zadobilo lakše tjelesne povrede.
Osumnjičeni M.Š. i M.Z. će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, zbog sumnje da su, na štetu oštećenog lica, izvršili krivično djelo otmica u pokušaju.
Osumnjičeni M.Z. i oštećeno lice nisu prijavili u zakonskom roku boravak u Crnoj Gori, te će prema njima biti primijenjene mjere shodno Zakonu o strancima, a nakon tužilačkih mjera i radnji.
Očekuje dosljednost i odgovornost od svojih predstavnika
Parlamentarna većina mora biti sačuvana, jer je to interes i volja srpskog naroda u Crnoj Gori, rekao je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
Vraneš je, nakon sastanka sa ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, prisustvovao zajedničkoj sjednici stranačkih organa Nove srpske demokratije, gdje je otvoreno podržao stav da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ i aktuelna parlamentarna većina ne smiju biti dovedene u pitanje, prenosi Borba.
„Snažno sam podržao stav da se koalicija Za budućnost Crne Gore i parlamentarna većina moraju sačuvati, jer je to interes i želja srpskog naroda u Crnoj Gori“, poručio je Vraneš.
On je naglasio da politička stabilnost i očuvanje većine predstavljaju ključni preduslov za rješavanje brojnih otvorenih pitanja, ali i za zaštitu prava srpskog naroda, koji, prema njegovim riječima, očekuje dosljednost i odgovornost od svojih predstavnika.
Kako je saopšteno iz Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednik te partije Danijel Živković je, među brojnim susretima u Vašingtonu, bio gost na radnoj večeri čiji je domaćin bio kongresmen Ben Klajn, kopredsjedavajući ovogodišnjeg Nacionalnog molitvenog doručka
Odgovorno članstvo u NATO i doprinos njegovom budućem razvoju kroz povećanje izdavanja za odbranu moraju biti prioriteti državne politike Crne Gore, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
Foto: DPS
Kako je saopšteno iz te partije Živković je, među brojnim susretima u Vašingtonu, bio gost na radnoj večeri čiji je domaćin bio kongresmen Ben Klajn, kopredsjedavajući ovogodišnjeg Nacionalnog molitvenog doručka.
foto: DPS
„Živković je Klajna i ostale kolege bliže upoznao sa političkim prilikama u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, naglašavajući značaj snažnog vanjskopolitičkog prisustva Sjedinjenih Američkih Država u regionu“, navodi se u saopštenju DPS-a.
Živković je, kako se navodi, posebno istakao da su odnosi između Crne Gore i SAD tradicionalno prijateljski, te da postoji značajan potencijal za njihovu nadogradnju kroz intenziviranje političkog dijaloga i ekonomske saradnje.
foto: DPS
„Odgovorno članstvo u NATO i doprinos njegovom budućem razvoju kroz povećanje izdavanja za odbranu moraju biti prioriteti državne politike Crne Gore“, zaključio je Živković.
Iz Uprave policije saopšteno je da je podgorička policija procesuirala osam osoba, od kojih je sedam uhapšeno, zbog sumnje da su počinila navedena krivična djela: razbojništvo, dvije razbojničke krađe, četiri teške krađe, tri krađe i oduzimanje vozila.
Policija je identifikovala a potom uhasila albanskog državljanina M.Dž. (30) zbog sumnje da je na Skalinama u Podgorici napao ruskog državljanina i ukrao mu torbicu u kojoj su se nalazili mobilni telefon, novac, bankovne kartice, ključ od stana i lična dokumenta. Osumnjičeni je, dodaju, nakon toga nastavio sa fizičkim napadom i Rusu sa ruke ukrao i dva prstena, nakon čega je pobjegao.
Pored toga, policija je uhapsila i D.Š. (32) zbog sumnje da je ukrao više proizvoda iz supermarketa, te napao radnika, koji je to pokušao da spriječi. D.Š. mu je potom zadao više udaraca u predjelu glave.
Uhapšen je i Š.B. (28) i jedan maloljetnik, zbog sumnje da su krajem januara napali radnika obezbjeđenja jednog trgovinskog objekta i pokušali da ukradu metalne i bakarne profila težine oko 300 kilograma, tržišne vrijednosti od preko 1.000 eura.
Takođe, protiv jednog petnaestogodišnjaka biće podnijeta krivična prijava, zbog sumnje da je počinio četiri teške krađe.
“Osumnjičeni je, kako se sumnja, sredinom januara 2026. godine iskoristio otključanost jednog vozila i izvršio premetačinu, ali ništa nije otuđio iz vozila, dok je krajem januara 2026. godine polomio staklo na jednom vozilu i otuđio novac u iznosu od 250 eura. Takođe, osumnjičeni je početkom februara 2026. godine izvršio premetačinu u prostorijama džamije u Milješu, oštetivši kutiju sa dobrotvornim prilozima iz koje nije uspio da otuđi novac. Tog dana je prijavljena i krađa mobilnog telefona iz iste džamije, koji je pronađen i vraćen vlasniku, a za koje krivično djelo je takođe osumnjičen navedeni maloljetnik”, kazali su iz UP.
Policija je uhapsila i još dva maloljetnika, zbog sumnje da su izvršila tri krivična djela krađa.
“Naime, oni su, kako se sumnja, krajem decembra 2025. godine zajedno izvršili krivično djelo krađa na štetu jednog maloprodajnog objekta na Cetinju, kojom prilikom su otuđili razne tehničke uređaje. Takođe, šesnaestogodišnji maloljetnik je krajem januara 2026. godine, sumnja se, iz jednog trgovinskog objekta na Cetinju otuđio proizvode u vrijednosti od oko 400 eura”, navodi se u saopštenju.
Uhapšen je i N.M. (25) zbog sumnje da je ukrao motocikl, nakon čega je pobjegao. Policijski službenici su pronašli motocikl i vratili ga vlasniku.
Uhapšeni će, uz krivične prijave, biti privedeni nadležnom državnom tužiocu, zbog sumnje da su počinili navedena krivična djela.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović podržao je penzionere Crne Gore, navodeći da im je Vlada zavukla ruku u džep i ponizila ih, dodajući da to ne treba da prihvate i da podržava njihov najavljeni protest.
On je iz Vašingtona, gdje je prisustvovao Molitvenom doručku, u autorskom podkastu Petak s Dritanom ocijenio da smo neozbiljna država zbog raspada u sektoru bezbjednosti i da ova vlast mora da ode.
Istakao je i da je za Crnu Goru Amerika najvažniji spoljnopolitički partner, s kojom treba jačati ekonomsku saradnju.
Komentarišući usklađivanje penzija, zbog čega penzioneri dobijaju jedva dva eura više, ocijenio je da je to „tema za rubriku vjerovali ili ne“.
– Ja vam se izvinjavam u ime ovih ljudi, iako apsolutno ništa nijesam kriv. Izvinjavam se što ste došli u situaciju da u dobu kada najviše treba da razmišljate o druženju s unucima i o relaksiranom životu nakon radnog vijeka, budete poniženi od strane Vlade Crne Gore. Vlada može da promijeni usklađivanje i poveća vam penzije, ali je problem što nema novca. Penzije je zamrznula Vlada Milojka Spajića, a prije nego što ih je zamrznula, zavukla vam je ruku u džep i iz vašeg fonda izvukla novac koji je podijelila građanima za neke druge stvari – rekao je Abazović.
Lider URA podržao je najavu štrajka penzionera i inicijativu da sakupe novac za Vladu Crne Gore.
– Ovo su najgladniji ljudi koji su ikada došli na vlast. Spreman sam da participiram kad vi budete skupljali novac i sam ću nešto donirati, da se ovi ljudi više najedu i napiju. Pitajte koliko su novca potrošili na službena putovanja, koliko na službene ručkove. Imamo Vladu koja je veća po broju ministara od Vlade Indije. A vama su penzije povevali za nepuna dva eura. Pored ove inflacije, koja je u prethodnom periodu pojela i ona ranija povećanja – dodao je lider GP URA.
Podsjetio je da su za vrijeme njegove Vlade 2023. godine, umjesto standardnog usklađivanja, penzije povećane za 17 odsto, kada je na čelu Ministarstva finansija u njegovoj vladi bio Aleksandar Damjanović.
– Mislim da svaki dobronamjerni građanin treba da stane na vašu stranu. Molim vas, budite aktivni kad budu izbori. Nemojte im ovo zaboraviti, kaznite ih i dozvolite nekome ko će makar imati fer odnos prema vama da upravlja javnim finansijama – rekao je Abazović.
Sistem bezbjednosti u rasulu, ova vlast mora da ode, a Crna Gora se vrati na pravi put
Lider Pokreta URA je komentarisao i raspad sistema u sektoru bezbjednosti, navodeći da od odgovornosti nema ništa i da ni nakon bjekstva bivše specijalne tužiteljke nije bilo sastanka na kojem bi se o tome razgovaralo i utvrđivala odgovornost.
– Došli smo u situaciju da postajemo neozbiljna država. Nemamo obrise vlasti, nemamo obrise države. Građani svakodnevno imaju priliku da vide kako institucije tonu. Svjedočimo prepucavanjima između različitih sistema, odnosno grana vlasti. U ovoj situaciji možemo imati samo jedan apel – više nije važno ko je kriv. Ova vlast mora da ode. Crna Gora mora da se vrati na pravi put“, naveo je Abazović.
Procijenio je da će se ovakvo ponižavanje institucija nastaviti i u narednom periodu.
– Eto gdje su doveli Crnu Goru. Zbog toga ovdje ni ostavke ne pomažu, one bi bile samo moralni čin. Ovdje treba da ode ova nakaradna vlada i da, kroz vanredne parlamentarne izbore, pokušamo da dođemo do vlade koja bi mogla da radi u drugačijim uslovima. Vodio sam vladu u tehničkom mandat, uporedite je, radila je kao violina. Bez podrške u Parlamentu, ali je mogla da radi, da se suočava s problemima i da donosi odluke – dodao je Abazović.
Amerika najvažniji spoljnopolitički partner, osnažiti međunarodnu vidljivost Crne Gore
Komentarišući boravak u SAD-u, ocijenio je da je ta država za Crnu Goru najznačajniji spoljnopolitički faktor.
– Iako vjerujem da ćemo biti prva naredna članica Evropske unije, mislim da je Vašington najvažnija adresa za nas. To je jedina zemlja koja može da uspostavi mir i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana. Važno je da sačuvamo snagu i gradimo partnerstva sa SAD-om – rekao je bivši premijer.
Abazović je kazao da će se američke administracije mijenjati, sviđalo se to nekome ili ne, ali da je najvažnije razumjeti da SAD imaju kapacitet da donesu mir i stabilnost, ali i nestabilnost u vanrednim okolnostima.
– Zato je za zemlje poput Crne Gore važno da grade prijateljstva sa državama koje mogu biti najveća podrška na međunarodnom planu. Mi smo mala država i važno je da izbjegnemo svrstavanja u složenim situacijama, jer je naš sistem ranjiv. Ono što Vlada Crne Gore treba da radi, a nijesam siguran da to trenutno čini, jeste da pokaže ozbiljnost u međunarodnoj politici – dodao je lider URA.
Kazao je i da Crna Gora treba da osnaži svoju međunarodnu vidljivost, jer na nekim važnim adresama ne znaju dovoljno o Crnoj Gori, ili ako znaju, to nije u pozitivnom kontekstu.
– Svi treba da se potrudimo, počevši od mreže ambasada i diplomatsko-konzularnih predstavništava, pa do politike koja izlazi iz kuće. Ove adrese su važne i za našu ekonomiju. Moramo se okrenuti i dalekim tržištima. U globalnom svijetu nije sve koncentrisano samo na države koje su nam blizu – objasnio je Abazović.
Milatović „malo jači od kisele vode“, trebaju nam lideri sa kičmom, koji stoje iza svojih riječi
Na pitanje građana u vezi s tim što je Skupština usvojila 25 zakona bez rasprave, a predsjednik države ih potpisao nakon najave da će ih vratiti, rekao je da vjeruje da poslanici i ne znaju kako se ti zakoni zovu i na šta se odnose. URA nije prisustvovala tom glasanju.
Kazao je da Crnoj Gori trebaju lideri sa kičmom, koji stoje iza svojih riječi i odluka, a da je Milatović „malo jači od kisele vode“.
O Šćepanoviću, saradnji sa PES-om, programu Crna Gora 365, (ne)radnoj nedjelji
Na pitanja da li je zrelo vrijeme za ostavku direktora policije Lazara Šćepanovića i da li će sarađivati sa PES-om u narednoj vladi rekao je da bi njemu bilo ljekovito da sam konstatuje da nije uspio u misiji koja je možda u početku bila plemenita i dobronamjerna.
– Daleko smo od naredne vlade. Svaki dan smo joj bliži, ali ovo nije momenat za izjašnjavanje – dodao je.
Podsjetio je da GP URA ima program Crna Gora 365 i da zna kako drugačije upravljati državom u odnosu na sadašnju vlast.
– Nadam se da će građani to sve više prepoznavati. PES je dobio priliku, evo im prilike. Ako ovo neko može nazvati drugačije od institucionalnog rugla, onda zaista imamo problem. U svakom slučaju, vidjećemo šta donosi vrijeme – zaključio je Abazović.
Govoreći o zakonskim inicijativama Pokreta URA, kazao je da je predlog takozvanog antimafija zakona jedan od najboljih i da sadašnji predlog Ministarstva pravde nije dobro rješenje.
– Čini mi se da pokušavaju da zamažu oči. Kriminalcima treba oduzeti ono što su oteli od građana. Imamo i druge dobre predloge: stan za sve, jačanje socijalne politike, povećanje dječjih dodataka. Ne možemo da nemamo za djecu i da se ne brinemo o njima. U prethodnom periodu, dok smo bili na vlasti, pokazali smo da i u teškim uslovima možemo ostvarivati rezultate, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – kazao je bivši premijer.
Ponovio je da njegova partija podržava neradnu nedjelju.
– Lično mislim da je riječ o prevari aktuelne vlasti i da žele da vrate radnu nedjelju, krijući se iza Ustavnog suda. Nijesam siguran u njihovu iskrenost, ali ćemo braniti prava radnika. Važno je da porodice budu zajedno – suština neradne nedjelje jeste okupljanje porodice i to mora imati prioritet – dodao je Abazović.
Klub odbornika DNP-a u Skupštini Glavnog grada saopštio je da neće učestvovati u daljem radu tog tijela i davati legitimitet gradonačelniku Saši Mujoviću, koji je, kako su kazali, ostao bez odborničke većine. Smatraju svrsishodnim i odgovornim prema građanima Podgorice da Mujović podnese ostavku i tako doprinese prevazilaženju krize i deblokadi Podgorice.
Iz DNP-a kažu da činom ostavke Mujovića stvorile bi se pretpostavke da se doskorašnja većina eventualno okupi oko nove ličnosti koja bi, kako su kazali, mogla da povrati povjerenje u institucije Glavnog grada i principe na osnovu kojih je potpisan Koalicioni sporazum.
„Klub odbornika DNP- a nema namjeru na bilo koji način da zajedno sa DPS-om i njegovim satelitima učestvuje u smjeni Saše Mujovića i skraćenju mandata Skupštini. Ali doskorašnji gradonačelnik Mujović ima mogućnost da obezbijedi kvorum sa DPS-om što bi formalno značilo i koaliciju između njegove sadašnje partije PES-a i bivše partije DPS-a u Glavnom gradu“, navode iz DNP-a.
Pitali su Mujovića da li njegov stav o Aleksandru Vučiću dijele kolege iz ZBPG i Jelena Borovinić Bojović.
„A to što se i Saši Mujoviću priviđa Aleksandar Vučić već je pitanje političke dijagnoze, za koju mu recept jedino mogu prepisati ambasador Satler ili Kuzu grupa, iako nam se čini da je ova politička “bolest” kod njega uznapredovala, da ne pomaže ni voda sa “korita Ivanova”. Zato nam je važno da čujemo da li Mujovićev stav o Aleksandru Vučiću dijele i koalicioni partneri iz ZBPG, a posebno nositeljka liste Jelena Borovinić Bojović?“ pitali su iz DNP-a.
Ironično kažu da je sve dobro dok Mujoviću ne počne da se priviđa SPO i SDT.
„Tad bi morao da se zapita da li se njegovim zdravim razumom poigrala šefica kabineta Vesna Radulović i navela ga na krivično pravne radnje o kojima će razmišljati u dugim spuškim danima. Ipak vjerujemo da gospodin Mujović, iako je teško obolio od foteljizma neće dozvoliti da zbog njegove vezanosti za funkciju, Podgorica postane talac ličnih interesa i kalkulacija, već da će svojom ostavkom omogućiti da umjesto njega dođe osoba kojoj će dijalog i razumijevanje biti na prvom mjestu“, kazali su iz DNP-a.
Poručili su da Podgorica mora biti iznad svih nas, uključujući i kako su naveli,“bivšeg DPS-ovca Sašu Mujovića“.
Našoj redakciji se obratila Milka Obradović nastavnica u SMŠ „25 maj“ u Tuzima. Njeno obraćanje prenosimo integralno.
Obraćam Vam se povodom svog problema, ukoliko ste zainteresovani da moj događaj bude objavljen na vašem portalu. Navešću kratko suštinu problema.
U SMŠ „25. maj“ u Tuzima već duže vrijeme traju postupci koji imaju obilježja mobinga, diskriminacije i zloupotrebe ovlašćenja prema meni, nastavnici Milki Obradović, a kulminacija se desila 30. decembra 2025. godine, kada me je direktor izbacio sa sjednice Nastavničkog vijeća i, bez ikakve odluke ili procedure, uz asistenciju školskog zaštitara, fizički spriječio da prisustvuje njenom nastavku.
Najnoviji događaj dodatno je eskalirao situaciju: na sastanku Đačkog parlamenta, pred predstavnicima svih odjeljenja, organizovano je glasanje o tome da li ja treba da budem promijenjena kao predmetni nastavnik u spornom odjeljenju, pri čemu je učenica koja je ranije dala izjavu protiv mene, pred svom djecom javno iznijela optužbe za navodno zlostavljanje na nacionalnoj osnovi. Time je u nerazriješen postupak uključena cjelokupna učenička populacija, što otvara ozbiljna pitanja bezbjednosti, odgovornosti i zloupotrebe djece u institucionalnom konfliktu.
Uprkos brojnim prijavama i obraćanjima nadležnim institucijama, reakcije izostaju, dok se pritisci i javna stigmatizacija nastavljaju.
Mještani Gornjeg Zaostra izrazili su negodovanje na način kako se u zadnje vrijeme pristupalo sanaciji glavnog puta koji u dužini od 9,2 kilometra vodi od Beransela do njihovog sela.
Istakli su da, i pored brojnih obećanja, već tri decenije uzaludno čekaju da se pomenuta saobraćajnica dovede u red.
– Još 1991. godine urađen je projekat za asfaltiranje puta Beranselo- Gornje Zaostro – zaseok Seoce. Međutim, do sada je postavljen asfalt u dužini od oko sedam kilometara, dok se na preostaloj dionici puta i dalje saobraća makadamom. Problem je što se i asfaltirani dio puta nalazi u katastrofalnom stanju, sa mnoštvom udarnih rupa i klizišta, što sve zajedno ukazuje da ova saobraćajnica iziskuje da se po hitnom postupku pristupi njenoj kompletnoj rekonstrukciji. I umjesto da se pristupi rekonstrukciji kompletnog puta krenulo se sa asfaltiranjem sporednih puteva i sanacijom samo prve dionice glavne sobraćajnice – naveli su mještani.
Dodali su da će se za pomoć ponovo obratiti nadležnim opštinskim i državnim institucijama.
Put ka Gornjem Zaostru/ foto: Darko Jovović, Dan
– Ponovo ćemo uputiti zahtjeve lokalnoj upravi i Vladi Crne Gore, odnosno nadležnim ministarstvima da opredijele sredstva za rekonstrukciju glavnog puta ka Gornjem Zaostru – naveli su mještani.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.