Delić, dugogodišnji “nedodirljivi” akter crnogorskog podzemlja, uhapšen je u Kataru po Interpolovoj potjernici. Optužen je za organizovanje šverca 2,5 tone kokaina, a godinama se pominje u kontekstu ubistava, atentata, bespravne gradnje i – navodne povezanosti s ANB i vrhom bivše vlasti.
Ivan Delić iz Budve, godinama poznat široj javnosti po misterioznim vezama sa nerasvijetljenim zločinima i urbanističkim poslovima, uhapšen je u Dohi. Crnogorske vlasti traže njegovo izručenje zbog sumnje da je organizovao međunarodni lanac za šverc kokaina, ali ono što dodatno intrigira jesu navodi o njegovim vezama s crnogorskom Agencijom za nacionalnu bezbjednost i političkim strukturama bivše vlasti.
Hapšenje u Kataru
Delić je uhapšen početkom aprila 2025. godine u glavnom gradu Katara, Dohi, na osnovu crvene potjernice Interpola. Njegovo lociranje rezultat je međunarodne policijske saradnje. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore odmah je zatražilo njegovo izručenje u okviru predmeta „General“.
Prema optužnici, Delić je jedan od organizatora kriminalne grupe koja je planirala šverc 2,5 tone kokaina iz Latinske Amerike. U predmetu je obuhvaćeno više osumnjičenih, uključujući Vasa Ulica, braću Drešaj, Vuka Vulevića i Radoja Zvicera. Komunikacija između članova navodno se odvijala putem aplikacija SKY i ANOM.
Godinama na ivici zakona
Iako nikada pravosnažno osuđivan, Delićevo ime redovno se pojavljivalo u kontekstu teških krivičnih djela:
Ubistvo Pavla Bulatovića (2000): Anketni odbor Skupštine SRJ označio ga je kao sumnjivog, ali nikad nije optužen.
Eksplozija u Budvi (2004): U eksploziji poginuli njegova tadašnja vjerenica Marija Šurina i njen brat Dario. Porodica ga optuživala, ali istraga nije rezultirala optužnicom.
Ubistvo Duška Jovanovića (2004): Delić je dao izjavu u istrazi, ali nije bio optužen.
Ubistvo Gorana Pejovića (2008): Svjedočio kao očevidac, tvrdeći da je on bio prava meta napada.
Delić je bio i meta više atentata, uključujući oružani napad kod Svetog Stefana i zasjedu iznad Kotora.
Urbanističke afere i blokada imovine
U mirnijim godinama, Delić se pojavljivao kao investitor – ili, kako je to javnost vidjela, graditelj bez dozvola. Pokušao je da legalizuje četiri luksuzne vile u Reževićima i Perazića dolu, ali su mu zahtjevi odbijeni. Viši sud je kasnije blokirao više njegovih nekretnina na zahtjev tužilaštva. Organizacija MANS je u svojim izvještajima označila porodicu Delić kao korisnike sumnjivih urbanističkih odluka koje su im donijele višemilionsku dobit. Navodi se i da je imao kontakte s tadašnjim budvanskim čelnicima iz redova DPS-a.
Veze sa ANB i vrhom bivše vlasti
Posebno kontroverzni su navodi i tvrdnje da je Ivan Delić imao bliske odnose s vrhom Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pojedinim strukturama bivše vlasti. Prema nezvaničnim izvorima, upravo te veze omogućile su mu dugogodišnje izbjegavanje ozbiljnih optužnica i procesuiranja, uprkos brojnim aferama i sumnjama.
Delić je ranije negirao sve optužbe i tužio više crnogorskih medija zbog narušavanja ugleda. Međutim, sud je odlučio da su objavljene informacije bile utemeljene na javno dostupnim podacima, pa su njegovi zahtjevi odbijeni.
Ko je zapravo Ivan Delić – lukavi biznismen, neformalni urbanistički moćnik ili ključni igrač podzemlja – pitanje je koje crnogorska javnost postavlja godinama. Njegovo hapšenje u Kataru moglo bi donijeti odgovore, ali i otvoriti nova pitanja o vezama kriminala, politike i bezbjednosnih struktura.
