Odluke Vlade Crne Gore da promijeni ime gradskog bazena u Kotoru i naknadno odobri spomen-ploču u Morinju predstavljaju korak u dobrom smjeru, saznaje Hina nezvanično iz hrvatske Vlade. Iz Zagreba poručuju da je Hrvatska konstruktivna prema Crnoj Gori, ali da je sada vrijeme za rješavanje otvorenih pitanja koja se odnose na evropske vrijednosti i dobrosusjedske odnose.
Vlada Crne Gore saopštila je u utorak da je donijela odluku o promjeni imena bazena u Kotoru, koji je do sada nosio ime vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića.
Kako navodi Hina, Gopčević je bio i čuvar u logoru Morinj, optužen za mučenje i zlostavljanje zatočenih hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
Prema odluci Vlade, bazen bi ubuduće trebalo da nosi ime Petra Petrovića – Njegoša.
Crnogorska Vlada odlučila je i da naknadno odobri spomen-ploču koja je 10. oktobra 2022. postavljena na kamenom zidu kod ulaza u Morinj.
Izvor iz hrvatske Vlade kazao je Hini da je riječ o pozitivnom pomaku, koji je, prema njegovoj ocjeni, podstaknut intervencijom premijera Andreja Plenkovića na Evropskom savjetu u vezi sa evropskim putem Crne Gore.
„To je korak u dobrom smjeru“, kazao je izvor iz hrvatske Vlade.
Iz Zagreba naglašavaju da podržavaju evropski put Crne Gore, ali očekuju rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja.
„Hrvatska je konstruktivna prema Crnoj Gori i smatramo da je sada trenutak da riješe pitanja koja se tiču evropskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa“, poručili su iz hrvatske Vlade.
Podsjeća se da je Plenković u junu ove godine razgovarao sa crnogorskim rukovodstvom o otvorenim pitanjima između dvije države, koja bi trebalo riješiti prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Plenković je tada kazao da je Podgorica spremna da radi na njihovom rješavanju.
Osim pitanja spomen-ploče u Morinju i imena bazena u Kotoru, Hrvatska navodi još šest neriješenih bilateralnih pitanja.
Riječ je o utvrđivanju sudbine nestalih osoba, obeštećenju logoraša iz Morinja, procesuiranju odgovornih za ratne zločine, rješavanju imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, pitanju granice i povratku školskog broda „Jadran“.
Kako prenosi Jutarnji list, Hrvatska je spisak svojih zahtjeva prema Podgorici dostavila i ostalim državama članicama Evropske unije.
Crnogorske vlasti, s druge strane, imaju ambiciozan plan da do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja i da Crna Gora 2028. postane članica Evropske unije.
