Vlada je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Predlog budžeta koji je projektovan na 3,4 milijarde eura. Od toga najviše novca je opredijeljeno za Ministarstvo finansija, Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja…
Ovoliko je sredstava opredijeljeno potrošačkim jedinicama:
Ministarstvo finansija 789.226.588 eura,
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja 743.931.490,
Fond za zdravstveno osiguranje 424.547.372,
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija 299.363.565,
Ministarstvo rada i socijalnog staranja 243.682.536,
Ministarstvo unutrašnjih poslova 125.760.987,
Ministarstvo odbrane 74.856.821,
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 59.539.795,
Zavod za zapošljavanje 55.125.659,
Skupština Crne Gore 11.390.643,
Ustavni sud Crne Gore 1.294.778,
Sudski savjet 32.719.904,
Rad sudova 29.573.987,
Ministarstvo kulture i medija 29.549.953,
Ministarstvo vanjskih poslova 20.484.360,
Javni servis RTCG 17.203.500,
Agencija za nacionalnu bezbjednost 16.184.585,
Tužilački savjet 13.685.205,
Ministarstvo javne uprave 12.333.104,
Ministarstvo sporta i mladih 11.727.731,
Uprava carina 11.194.951,
Uprava za statistiku 11.071.534,
Ministarstvo ekonomskog razvoja 11.049.632,
Uprava prihoda 10.459.565,
Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera 8.816.247
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 7.933.002
Generalni sekretarijat Vlade 5.804.344,
Ministarstvo zdravlja 5.633.713,
Ministarstvo pravde 5.181.045,
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva 4.386.383
Specijalno državno tužilaštvo 2.949.228
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2.876.729
Agencija za sprječavanje korupcije 2.470.000
Ministarstvo evropskih poslova 2.346.245
Ministarstvo energetike i rudarstva 2.021.537
Služba Predsjednika Crne Gore 1.455.839 eura
Kabinet Predsjednika Vlade 1.235.112
Premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković juče su sa saradnicima predstavilili predlog Zakona o budžetu koji je utvrdila Vlada Crne Gore.
Spajić je poručio da nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja osim kapitalnog budžeta, čime se, kako su istakli, ispunjava „zlatno“ pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.
„U naredne tri godine planiran je suficit tekuće potrošnje što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova (za koje je u tom periodu neophodna 1,6 milijarda eura) i za finansiranje kapitalnih projekata, kojima se utiče na dalji razvoj tj. stvara nova ekonomska vrijednost”, kazao je premijer.
Na konferenciji je poručeno da se predloženim budžetom, koji je projektovan na 3,4 milijarde eura unapređuje standard penzionera povećanjem minimalne penzije na 450 eura od 1. januara 2024, što je povećanje od 52 odsto.
“Ovom mjerom vraćamo pravo na dostojanstven život našim najstarijim građanima koji su bili najviše pogođeni inflacijom u prethodnom periodu dok im se penzija samo simbolično povećavala”, saopšteno je na konferenciji za medije.
Započinje snažan investicioni ciklus kapitalnim budžetom koji je za 40 miliona eura veći u odnosu na 2023. i iznosi 240 miliona eura.
Akcenat je, kako su istakli, stavljen na početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice koji će se finansirati u iznosu od 90 miliona eura u 2024.
Realizuju se samo „zreli“ projekti, dakle oni kod kojih je riješeno pitanje eksproprijacije i spremna projektna dokumentacija. Poručili su da očekuju da će ukupno 94 projekta biti završena u 2024. godini, dok je 80 novih projekata što će, kako su kazali, dati zamah investicijama.
Unapređuje regionalni razvoj tako što se izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave opredjeljuje više novca za opštine na sjeveru (dodatnih 10 miliona eura ) .
Kako su istakli, sve navedeno postići će se fiskalnom konsolidacijom kojom su ostvarene uštede na rashodnoj strani budžeta (i pored velikog broja novih obaveza koje su naslijeđene: veći fond bruto zarada zaposlenih od 40 miliona eura usljed zapošljavanja u prethodnom periodu kao i 30 miliona eura dodatnih troškova po osnovu kamata na stare kredite i sl.) i povećanjem prihoda budžeta.
Imajući u vidu kratke rokove i obavezu da budžet bude usvojen do kraja godine, na konferenciji je poručeno da će dodatne mjere i reforme biti predmet fiskalne strategije kao glavnog strateškog dokumenta za period trajanja mandata Vlade.
