Portal NAJNOVIJE.ME iz pouzdanih izvora saznaje da će protiv Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske informativne mreže „Ribar“, i ostalih ruskih državljana biti pokrenut postupak pred Višim sudom. Istovremeno, postavlja se pitanje kako će eventualno odgovarati pred crnogorskim pravosuđem ako su već protjerani iz zemlje.
Današnja akcija nadležnih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori otvorila je niz pitanja na koja javnost zaslužuje konkretne odgovore. Ako su postojale ozbiljne sumnje u hibridno djelovanje i moguće ugrožavanje nacionalne bezbjednosti, onda se opravdano postavlja pitanje zbog čega se slučaj završava protjerivanjem, ukoliko istovremeno slijedi sudski postupak.
Prema saznanjima našeg portala iz pouzdanih izvora, protiv Zvinčuka i ostalih ruskih državljana biće pokrenut postupak pred Višim sudom u Podgorici. Ukoliko se te informacije potvrde kroz dalji rad nadležnih organa, biće važno utvrditi na koji način će se postupak voditi i kako će se obezbijediti njihovo prisustvo pred sudom, s obzirom na to da su protjerani iz Crne Gore.
Kako će odslužiti eventualnu kaznu ako se dokaže da su učestvovali u hibridnom djelovanju protiv Crne Gore, a više se ne nalaze na njenoj teritoriji? Da li će država tražiti njihovo izručenje, raspisati potjernice ukoliko za to budu ispunjeni zakonski uslovi ili će se sve završiti bez stvarnog sudskog epiloga?
Ovo nijesu sporedna pitanja. Ako država procijeni da određena lica predstavljaju bezbjednosni rizik, javnost ima pravo da zna da li je protjerivanje bilo preventivna mjera ili dio šireg postupka u kojem postoje osnovi sumnje za krivična djela. Bezbjednosna procjena, međutim, nije isto što i dokaz krivice, a upravo bi sudski postupak trebalo da utvrdi da li je zakon prekršen.
Dodatnu pažnju izaziva pitanje međunarodnih potjernica. Ako je Zvinčuk zaista toliko ozbiljna bezbjednosna prijetnja kako se može zaključiti iz navoda koji prate ovaj slučaj, zbog čega se postavlja pitanje da li za njim postoji međunarodna potjernica neke od partnerskih država Crne Gore, uključujući Ukrajinu? Postojanje ili nepostojanje potjernice mora se provjeriti kroz zvanične evidencije, ali je legitimno tražiti odgovor nadležnih na to pitanje.
Crna Gora ne smije ostati na političkim porukama i bezbjednosnim saopštenjima. Ukoliko postoje dokazi o krivičnim djelima, oni moraju biti dostavljeni nadležnom tužilaštvu, a postupak sproveden u skladu sa zakonom, a javnost obaviještena. Ako dokaza nema dovoljno za krivično gonjenje, onda javnosti treba objasniti na osnovu čega su preduzete najteže bezbjednosne mjere.
Jer, ako će postupak pred Višim sudom zaista biti pokrenut, onda je ključno pitanje jednostavno: kako će Crna Gora obezbijediti da pravda bude sprovedena ako su lica protiv kojih se postupak vodi već protjerana iz države?
