Vrhovni sud utvrdio je da je Viši sud za prekršaje pogrešno primijenio zakon kada je javnog funkcionera Ivana Vukovića oslobodio odgovornosti za nepodnošenje izvještaja o imovini i prihodima Agenciji za sprječavanje korupcije u zakonom predviđenom roku.
Vrhovni sud usvojio je zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo i zaključio da je pravosnažnim rješenjem Višeg suda za prekršaje zakon povrijeđen u korist okrivljenog Ivana Vukovića.
Predmet se odnosio na prekršaj iz Zakona o sprječavanju korupcije, odnosno na obavezu javnog funkcionera da jednom godišnje, do kraja marta za prethodnu godinu, dostavi izvještaj o imovini i prihodima Agenciji za sprječavanje korupcije.
Sud za prekršaje u Podgorici prethodno je Vukovića oglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu zbog neispunjavanja te obaveze. Međutim, odlučujući po žalbi okrivljenog, Viši sud za prekršaje preinačio je prvostepenu odluku i oslobodio ga odgovornosti, ocjenjujući da djelo za koje se tereti nije prekršaj.
Vrhovni sud je, odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, zauzeo drugačiji stav.
“Vrhovni sud je ocijenio da je Viši sud za prekršaje pogrešno primijenio materijalno pravo kada je novi Zakon o sprječavanju korupcije primijenio kao blaži zakon za učinioca”, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vrhovnog suda.
Kako se navodi, obaveza podnošenja godišnjeg izvještaja o imovini i prihodima bila je propisana i ranijim i novim Zakonom o sprječavanju korupcije, dok je za kršenje te obaveze u oba slučaja predviđena ista novčana kazna od 500 do 2.000 eura.
“Sud je ocijenio da je riječ o istovjetno propisanom prekršaju u ranijem i važećem Zakonu o sprječavanju korupcije, zbog čega nije bilo osnova za primjenu novog zakona kao blažeg za učinioca”, navodi se u saopštenju.
Vrhovni sud je dodatno utvrdio da je pogrešan i zaključak Višeg suda za prekršaje da novi zakon ne predviđa sankciju za ovu vrstu povrede obaveze javnog funkcionera.
“Odredbe važećeg zakona jasno predviđaju novčanu kaznu za javnog funkcionera koji u toku vršenja funkcije ne podnese godišnji izvještaj o imovini i prihodima”, istakli su iz Vrhovnog suda.
Ipak, imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud nije mijenjao pravosnažnu odluku, već je samo utvrdio da je zakon povrijeđen u korist okrivljenog.
