Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić vraćen je juče na njegov zahtjev iz privatne ordinacije Moj Lab u Istražni zatvor, saopštio je njegov advokat Marjan Marković.
“Ljekari su ocijenili da Katnić treba da ostane na bolničkom liječenju još sedam dana, ali je on to odbio”, rekao je Marković.
Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić operisan je prošle sedmice u poliklinici Moj Lab.
Hirurška intervencija je preduzeta zbog pogoršanja Katnićevog zdravstvenog stanja koje je narušeno zbog skoro dvomjesečnog štrajka glađu.
Katnić je uhapšen 14. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Njih dvojica su uhapšeni istog dana.
Bivši glavni specijalni tužilac odmah je po hapšenju počeo štrajk glađu, a 6. maja i žeđu jer tvrdi da je proces protiv njega politički motivisan i montiran. Dvadeset dana kasnije odustao je od štrajka žeđu.
U Crnoj Gori danas se saobraća po suvim kolovozima i uz dobru vidljivost. Saobraćaj je umjerenog, tokom dana i pojačanog intenziteta. Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila. U intervalu od 12.00. do 14.00 časova svakodnevno od 23.04.2024. obezbjeđuje se slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta SOKOLOVINA na regionalnom putu R -10 Djurdjevica Tara –Mojkovac u mjestu Sokolovina.
Do 15. juna zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje –Špiljani odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 10.00 do 18.00 sati .
Na magistralnom putu M-2 dionica Poda – Berane odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u periodu od 01.06.do 30.06.2024 godine u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 14.00 do 17.00 sati.
Do 17. juna odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Do 30. juna promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Na regionalnom putu Cetinje-Njeguši do 10. juna odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 10.00 do 16.00 časova zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Do 30. juna promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a odobrava se povremena potpuna obustava saobraćaja ne duža od 15 minuta zbog izvodjenja radova na putu Čekanje-Čevo,dionica regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodio se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe zadobile lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Na sjeveru Crne Gore danas promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Slično vrijeme i u južnim predjelima. Sunčani periodi, oblaci i ponegdje kiša ili pljusak s grmljavinom, posebno tokom noći.
Na sjeveru Crne Gore, promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Povremeno kiša ili pljusak s grmljavinom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar umjeren do jak južni i jugozapadni. Temperatura do 28 stepeni.
Slično vrijeme i u južnim predjelima. Sunčani periodi, oblaci i ponegdje kiša ili pljusak s grmljavinom, posebno tokom noći. Vjetar uglavnom umjeren južni i jugoistočni. Temperatura do 31 stepen.
MORE: malo, tokom noći umjereno talasasto. Vjetar južni slab do umjeren, tokom noći umjeren do pojačan sjeverozapadni. Temperatura mora 23 stepena.
Prognoza za naredna tri dana
Narednih dana na sjeveru – u petak će još biti kiše, naročito u prvom dijelu dana, dok će u subotu biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. U petak nešto svježije, a u subotu osjetan porast temperature.
Na jugu u petak ujutru ponegdje malo kiše, tokom dana sunčani periodi. U subotu pretežno sunčano. U petak malo svježije, od subote porast temperature.
Premijer Milojko Spajić i predsjednik Jakov Milatović dva su od tri najviša crnogorska zvaničnika koji nisu omogućili Agenciji za sprječavanje korupcije uvid u bankovne račune.
U tome nisu usamljeni.
Među onima koji nisu dali saglasnost za pristup računima, što im je omogućavao dosadašnji zakon, je i više od polovine ministara i gotovo dvije trećine poslanika.
Pristup računima služi Agenciji da provjeri da li su crnogorski funkcioneri prijavili sve i prave prihode.
Foto: RSE
Međutim, vrijeme biranja između davanja i nedavanja saglasnosti je završeno.
Po novom Zakonu o sprječavanju korupcije koji je usvojen 7. juna, Agenciji više neće trebati saglasnost kako bi pristupila podacima sa računa funkcionera i članova njihovih porodica.
Ta odredba uvrštena je u Zakon i na predlog nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se decenijama bavi borbom protiv korupcije.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da će pristup računima omogućiti Agenciji da “otkrije makar dio ‘crvenih zastavica’ koje ukazuju na eventualnu korupciju javnih funkcionera”.
Šta znači pristup računima?
Crnogorski funkcioneri dužni su da najmanje jednom godišnje Agenciji dostave imovinske kartone, u kojima prijavljuju svoje i prihode i imovinu svoje porodice.
Agencija može da provjeri da li prijavljeno odgovara podacima kojima raspolažu druge crnogorske institucije, među njima i banke.
U jednom od dokumenata Agencije se pojašnjava da ona može zahtjevom da traži od banaka u Crnoj Gori pristup svim računima koje određene osobe posjeduju – kako prilivima i odlivima na tekućim i devizinim računima, tako i novčanim i kreditnim zaduženjima.
Ako Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera veći u odnosu na realne, funkcioner je dužan da u roku od 30 dana dostavi detaljne podatke o načinu njihovog sticanja.
Za neprijavljivanje tačnih prihoda i imovine kazna iznosi do 2.000 eura.
Drastično opao broj saglasnosti
Godinama opada broj funkcionera koji su bili saglasni da Agenciji daju uvid u njihove račune.
U godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016. – saglasnost za pristup računima dalo je tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera.
U međuvremenu je taj procenat opao za oko 30 odsto, vidi se iz godšnjih izvještaja o radu Agencije.
Trend pada konstatovala je i Evropska komisija u jednom od izvještaja o Crnoj Gori, posebno ističući mali broj članova Vlade koji su dali saglasnost za pristup računima.
Foto: RSE
Ko nije dao saglasnost u Vladi?
Osim premijera Spajića, još 12 od ukupno 22 člana njegove Vlade nije dalo saglasnost Agenciji za pristup podacima.
RSE je svim tim ministrima poslao upit, ali je na pitanje zašto nisu dali saglasnost odgovorila je samo ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:
“U trenutku davanja izvještaja o prihodima i imovini nijesam imala povjerenja da finansijske podatke stavim na raspolaganje instituciji čiji je ugled bitno narušen.”
Govoreći o Agenciji, ministarka ističe da je njen kredibilitet doveden u pitanje, posebno ističući slučaj nedavnog hapšenja direktorice Jelene Perović.
Perović, koja je u međuvremenu puštena da se brani sa slobode, sumnjiči se za zloupotrebu službenog položaja. Ona je negirala krivicu.
Foto: RSE
Na pitanje zašto nije dao uvid u račune nije odgovorio ni predsjednik države Jakov Milatović.
Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasnost je dalo samo 30.
Među onima koji su dali saglasnost je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Foto: RSE
Za Milovca je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”:
“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast.”
Bez saglasnosti i vrh ASK i Ustavni sudNijedan od sedam sudija Ustavnog suda nije dao saglasnost Agenciji za pristup podacima.
Saglasnost nisu dali ni vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladan Novović, kao ni vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Marković je za RSE kazao je da je od stupanja na funkciju vrhovnog državnog tužioca u januaru ove godine prijavio Agenciji sve prihode i imovinu, čime ih je učinio transparentnim:
“Isključivo u cilju zaštite svog prava na privatnost, ali i moje porodice, a uzimajući u obzir da davanje saglasnosti za uvid u račune nije zakonska obaveza, izabrao sam mogućnost da ne dam saglasnost.”
I Vučković je kazala da nije dala saglasnost jer nije imala zakonsku obavezu.
“I pored te činjenice, naglašavam da je Agencija, bez moje saglasnosti, vršila uvid u moje bankovne račune u odnosu na imovinski karton za 2020. a što je suprotno Zakonu o bankama i drugim propisima koji se odnose na uvid u bankovni račun.”
Vučković je ranije saopštila da je, između ostalog, zbog toga podnijela krivičnu prijavu protiv Agencije i direktorice Perović.
Interesantno je da saglasnost Agenciji nije dala ni direktorka Perović ni njeno dvoje zamjenika.
Iz Agencije nisu odgovorili na pitanja RSE zašto direktorica i njeni zamjenici nisu dali saglanost za pristup računima.
Nisu pojasnili ni kako će nove odredbe Zakona olakšati rad Agencije.
Venecijanska komisija tražila ukidanje opcije saglasnosti
Dosadašnje rješenje, prema kojem je funkcionerima bilo ostavljeno na volju da li će dozvoliti pristup bankarskim podacima, kritikovala je Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope.
Komisija je poručila da su druge zemlje, poput Slovenije i Ukrajine, našle načine da institucijama koje se bave sprečavanjem korupcije osiguraju pristup informacijama o finansijama funkcionera.
Novi Zakon o sprečavanju korupcije usvojen je 7. juna kao dio paketa 12 zakonskih rješenja koji su uslov Crnoj Gori za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila iz oblasti vladavine prava (IBAR).
Njime se propisuje da Agencija, radi provjere podataka iz imovinskih kartona, može imati pristup podacima sa računa. Bliži način pristupa podacima sa računa propisaće Vlada.
To se odnosi samo na račune funkcionera u Crnoj Gori.
Iz MANS-a su više puta upozorili da je potencijalno skrivena imovina funkcionera prije svega na inostranim računima.
Milovac pojašnjava zbog čega je važan uvid u račune u inostranstvu:
“Ovo je posebno važno jer se takozvana provizija od korupcije nerijetko krije na žiro računima van Crne Gore, u poreskim rajevima iza kompleksnih mreža offshore kompanija i čitave armije advokata i takozvanih rent-a-direktora.”
Takve mreže, dodaje, imaju za cilj da sakriju stvarno vlasništvo nad imovinom u inostranstvu, a koja ne bi mogla biti objašnjena zvaničnim prihodima javnih funkcionera.
Milovac navodi primjer bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića.
Kroz globalni projekat istraživanja offshore poslova pod nazivom “Pandorini papiri” (Pandora Papers), MANS je objavio 2021. da su Đukanović i njegov sin 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.
Još jedan primjer iz rada MANS-a je i njihov nalaz da je porodica bivšeg državnog zvaničnika Svetozara Marovića samo na jednom švajcarskom računu imala 3,8 miliona američkih dolara.
Marović, osuđeni šef budvanske kriminalne grupe, to nije prijavio u svom imovinskom kartonu.
Stvari bi trebalo da se promijene kada Skupština ratifikuje Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini, a koji joj je Vlada dostavila prije dva mjesca.
Taj sporazum su potpisale Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija prije više od tri godine, ali nikad nije ratifikovan u parlamentu.
On treba da omogući Agenciji da utvrdi da li crnogorski funkcioneri u ovim državama skrivaju imovinu.
Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) započeli su pretres objekta u javnosti poznatog kao ,,Ničija kuća“, saznaje Portal RTCG.
Reporter Portala RTCG je na licu mjesta.
Pretresu prisustvuje vlasnik kuće i firme Master inženjering Vlado Ivanović sa advokatima Markom Miloševićem i Zoranom Piperovićem.
Novinari ne mogu da priđu jer je postavljena ograda, a ispred tzv. „ničije kuće“ nalaze se dva policijska džipa.
Kako prenose drugi mediji, pretres vrši oko 10 policajaca u civilu.
Prošle sedmice je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović kazao da su u predmetu poznatom pod nazivom „ničija kuća“ došli do interesantnih informacija pretresom određenog telefonskog uređaja.
„Pribavljeni su određeni bankarski izvodi, odnosno bankarski računi, a do interesantnih informacija smo došli pretresom određenog telefonskog uređaja. To je sve što mogu reći vezano za taj predmet, osim da je u tom predmetu, u svojstvu građanina, prikupljeno obavještenje od strane Duška Kneževića“.
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je 2021. godine, predmet povodom tvrdnji Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da su bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.
Do tih podataka došao je Istraživački centar MANS-a kroz globalnu istragu o ofšore poslovima pod nazivom “Pandora papiri” (Pandora Papers) koju je vodio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja.
Do sada najveća baza procurjelih podataka sadrži skoro 12 miliona dokumenata iz 14 ofšor agencija. Jedna od njih je ALCOGAL, vodeća advokatska kancelarija u Panami sa predstavništvima na svim poznatijim ofšore destinacijama, uključujući Britanska djevičanska ostrva, preko kojih su vođeni poslovi porodice Đukanović.
Tužilaštvo još nije utvrdilo da li je „ničija kuća“ u naselju Gorica vlasništvo porodice Đukanović i kojim novcem je plaćena.
Naime, ranije je odbrana predsjednika „Atlas grupe“ Duška Kneževića zatražila od crnogorske Skupštine formiranje Anketnog odbora radi, kako su naveli, ispitivanja porijekla imovine, „zloupotreba i nezakonitih radnji“ predsjednika Mila Đukanovića i drugih lica.
Podsjetimo, u zahtjevu je navedeno da bi zadatak Anketnog odbora bio da sasluša Đukanovića i druga lica za koja ocijeni da postoji potreba, a radi utvrđivanja porijekla novčanog iznosa od 1,5 miliona evra na kastodi računu crnogorskog predsjednika, kao i porijekla sredstava kojim je izgrađena „ničija“ kuća u Podgorici, aludirajući na vilu u naselju Gorica.
Vlasnik Atlas grupe Duško Knežević izjavio je ranije da se kuća pored vile “Gorica” gradi za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, ali da se vodi na njegovog prijatelja Vladana Ivanovića.
On je rekao da ima dosta finansijskih i transakcijskih dokaza za tvrdnje koje je navodio u javnosti ali da “cijela Crna Gora zna da je to Đukanovićeva kuća, ali nema hrabrosti da to kaže”.
“Đukanović mi je ponudio da se na mene vodi kuća koja je na Gorici, kada je trebalo da se gradi, međutim ja sam to odbio i kuća se vodi na Vlada Ivanovića-njegovog druga. Žao mi je što Vlada uvlačim u sve ovo, ali to je jedna realnost i mislim da bi državni organi trebalo odmah da pokrenu istragu i vide kako je ta kuća finansirana i ko stoji iza te kuće formalno. Ali ta kuća, koju je radio arhitekta Zoran Petrović sa svojim sinom koji mi je isto to potvrdio, je kuća Mila Đukanovića… Nek Specijalno državno tužilaštvo ispita arhitekte, izvođače radova i vidjeće šta se dešava tamo. Imam dokaze finansijske prirode gdje se vide tragovi novca po drugim poslovima i to će vrlo brzo da krene u javnost”, rekao je Knežević.
Đukanović je, pak negirao da je da kuća na Gorici njegova, i kazao da sve što je stekao je uradio legalno i po zakonu.
“Netačno je da je ta kuća u mom vlasništvu. Netačno je da smo ikada on i ja mogli razgovarati na tu temu, a njegov je umišljaj da smo prijatelji. On nikada nije bio dio toga kruga. Imam strogu selekciju prijatelja “, istakao je Đukanović.
Savjet Evrope takođe je tražio u svojim izvještajima konkretne rezultate, međutim, tadašnji SDT i VDT, Milivoje Katnić i Ivica Stanković nikada nisu sproveli istragu do kraja po pitanju vlasništva „ničije kuće“ pod Goricom.
Apelacioni sud Crne Gore je uvažio žalbe branioca i optužene privremeno suspendovane specijalne tužiteljke Lidije Mitrović i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici 2. novembra 2023. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
“Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici optužena Lidija Mitrović oglašena je krivom zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 u vezi člana 49 Krivičnog zakonika Crne Gore. Tom presudom osuđena je na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci”, objavio je Apelacioni sud.
Napominjući da je odlučujući o žalbi branioca optužene i same optužene, vijeće Apelacionog suda ocijenilo da je prvostepena presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st. 1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku.
“Bitne povrede odredaba krivičnog postupka ogledaju se u protivrječnosti izreke pobijane presude i njenih razloga u pogledu načina izvršenja krivičnog djela za koje je optužena oglašena krivom, a pored toga toga u prvostepenoj presudi razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i protivrječni. Po ocjeni Apelacionog suda zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje, a do otklanjanja ovih povreda prvostepena presuda se nije mogla ispitati u meritumu u odnosu na žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, izjavljenu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni”, kaže se u obrazloženju.
Apelacioni sud je naložio prvostepenom sudu da u ponovljenom postupku otkloni bitne povrede, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu presudu.
Mitrović je u aprilu na sjednici vijeća Apelacionog suda, održanoj po žalbama na prvostepenu presudu zatražila da se presuda preinači i da se ona oslobodi optužbe ili da se vrati na ponovni postupak i odlučivanje.
Ona je ponovila da nijedan od nalaza vještaka ekonomsko-finansijske struke Ljiljane Dakić i Nemanje Nikolića koji egzistiraju u spisima predmeta nije izrađen na osnovu knjigovodstvene dokumentacije i da je vještak kojeg je lično angažovala došao do sasvim drugačijih zaključaka, naročito u dijelu iznosa poreza i visine obaveze koji uslovljavaju i pravnu kvalifikaciju krivičnog djela i, u konkretnom slučaju, primjenu instituta odloženog krivičnog gonjenja.
Optužnicu je pred Apelacionim sudom zastupala tužiteljka Đurđina Nina Ivanović, koja je zatražila da se žalba tužilaštva uvaži i predmet vrati na ponovno suđenje.
Posebno je ukazala na propust prvostepenog suda što kao otežavajuću okolnost nije cijenio činjenicu da je okrivljena svu odgovornost pokušala da prebaci na svoju koleginicu Ljiljanu Dakić.
Tužiteljku Mitrović SDT tereti da je protivpravnim iskorišćavanjem svog položaja pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević, tako što je u periodu od 4. novembra 2020. godine do 31. decembra 2021. godine odbacila krivične prijave protiv njih i odložila krivično gonjenje za krivično djelo utaja poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora, iako je znala da se za to djelo ne može koristiti taj institut.
Po optužnom aktu SDT-a, Mitrović se tereti da je omogućila pribavljanje koristi za pet osoba u predmetu „Klap“ tako što je primijenila institut odloženog gonjenja i pribavila im imovinsku korist rješenjem o odbacivanju krivične prijave.
Portparol DPS-a Miloš Nikolić kaže da istraga o švercu cigareta neće doći do svih koji se pominju na Skaj aplikaciji.
„Maradona, Vampir, Spajke i ostali nema potrebe da brinu da li će istraga očiglednog šverca cigareta u kojem su – prema navodima sa skaj prepiski, učestovali, stići do njih. SST (selektivni skaj tužilac) Novović, ima važnijeg posla“, naveo je Nikolić u objavi na mreži „Iks“.
Maradona, Vampir, Spajke i ostali nema potrebe da brinu da li će istraga očiglednog šverca cigareta u kojem su – prema navodima sa skaj prepiski, učestovali, stići do njih. SST (selektivni skaj tužilac) Novović, ima važnijeg posla. pic.twitter.com/4s8fC9qNVY
Ako je vjerovati Vanji Ćalović, ja sam sa Venecijanskom komisijom i Evropskom komisijom, a u saradnji sa ekspertima Savjeta Evrope, Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) i drugim institucijama, skovao zavjeru da poslanicima Skupštine Crne Gore podmetnem zakone, poručio je ministar pravde Andrej Milović.
Milović je reagovao na izjavu direktorice MANS-a Vanje Ćalović-Marković, koja je u Jutarnjem programu TVCG istakla uvjerenja da je ministar pravde podmetnuo set antikorupcijskih zakona poslanicima i da oni, kako tvrdi, nijesu ni bili svjesni za šta glasaju.
⁉️ Ako je vjerovati Vanji Ćalović, ja sam sa Venecijanskom komisijom i Evropskom komisijom, a u saradnji sa ekspertima Savjeta Evrope, SDT-om i drugim institucijama, skovao zavjeru da poslanicima Skupštine Crne Gore podmetnem zakone. pic.twitter.com/QNxlJ6stkt
„Sjednica je organizovana u cajtnotu, a to je bio veliki set zakona koji je morao da se izglasa pod političkom ucjenom. Reforme su ovdje nužne i zakoni se što prije moraju mijenjati, ocijenila je Ćalović-Marković za TVCG.
Podgorička policija uhapsila je A.M. (26) i E.F.(27) zbog sumnje da su sa voza parkiranog u depou u Podgorici demontirali djelove i električne kablove koji su vlasništvo Železničkog prevoza Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni su takođe da jednog od stubova demontirali dvije nadzorne kamere u vlasništvu Željezničke infrastrukture.
Kamere su pronađene i biće vraćene predstavniku oštećenog privrednog društva.
Protiv osumnjčenih je podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da su počinili štetu preduzećima u većinskom državnom vlasništvu.
Ukupan državni dug (bez depozita), na dan 31. marta ove godine, iznosio je 4,67 milijardi eura, ili 66,36 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir depozite, ukupan državni dug na kraju marta iznosio je 3,89 milijardi eura ili 55,36 odsto BDP-a, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Depoziti su na kraju marta iznosili su 774,24 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 31.03.2024. godine 78,81 miliona eura) ili 11,01 odsto BDP-a.
Ukupan spoljni dug Crne Gore iznosio je 4,16 milijardi eura, odnosno 59,09 odsto BDP-a, što je za 639,36 miliona eura više u odnosu na 31.12.2023. godine, što je uticalo i na povećanje depozita.
“Depoziti su na dan 31.03.2024. godine su veći za 621,83 milona eura u odnosu na kraj 2023. godine. Unutrašnji dug Crne Gore na dan 31.03.2024. godine iznosio 511,29 miliona eura, odnosno 7,27 odsto BDP-a, što je za 31,32 miliona eura manje u odnosu na 31.12.2023. godine. Pored činjenice da u toku prvog kvartala nije bilo zaključivanja novih kreditnih aranžama na domaćem tržištu, smanjenje unutrašnjeg duga, je rezultat redovne otplate, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu državnih zapisa emitovanih u decembru 2023. godine u iznosu od 20 miliona eura, kao i na otplatu rata po osnovu ranije zaključenih kreditnih aranžmana”, pojasnili su iz Ministarstva finansija.
Tokom prvog kvartala 2024. godine došlo je do povećanja neto državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2023. godine za 608,04 miliona eura, što je povećanje u odnosu na BDP 7,07 odsto.
“Povećanje duga je uslovljeno povećanjem spoljnjeg duga usljed realizacije emisije obveznica na međunarodnom tržištu”, kažu u MF-u.
Zakonom o budžetu za 2024. godinu, kao i Odlukom o zaduživanju Crne Gore za 2024. godinu (predviđeno je da se Država u ovoj godini može zadužiti do 650 miliona eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućih sredstava u 2024. godini.
Takođe, u Zakonu je predviđena i mogućnost dodatnih 500 miliona eura zaduživanja na domaćem ili inostranom tržištu za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve.
“U prvom kvartalu ove godine, 06. marta Ministarstvo finansija je u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u iznosu od 750 miliona dolara, po cijeni od 100 odsto nominalnog iznosa, sa rokom dospjeća od sedam godina i kamatnom stopom od 7,25 odsto godišnje, odnosno izvedenom kamatnom stopom u eurima od 5,88 odsto”, ističu u MF-u.
Ovo je prva dolarska obveznica Crne Gore, koja je istovremeno omogućila širi spektar investitora koji u prethodnom periodu nijesu imali prilike da ulažu u državne obveznice Crne Gore. U MF-u napominju da je emisiju podržalo preko 200 globalnih investitora koji su iskazali dugoročno povjerenje u Crnu Goru.
Struktura investitora
Kada je riječ o strukturi investitora, u pogledu regiona odakle dolaze, najviše su zastupljeni investitori iz Sjedinjenih Američkih Država (47 odsto), Velike Britanije (29 odsto), kontinentalne Evrope (22%), dok preostalih dva odsto predstavlja investitore iz ostatka svijeta.
U pogledu oblasti poslovanja investitora najviše su zastupljeni investicioni fondovi sa 92 odsto, banke sa četiri odsto, penzioni fondovi i osiguranja sa tri odsto.
Na međunarodnom tržištu kapitala kotira se ukupno četiri izdanja obveznica koje je izdala Crna Gora, od čega je jedno izdanje denomirano u dolarima u iznosu od 750 miliona USD, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750,00 miliona eura.
Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izadnje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.
Stanje duga garancija
Stanje duga na 31. marta po garancijama izdatim domaćim i ino kreditorima iznosi 144,37 miliona eura, što predstavlja 2,05 odsto BDP-a. Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju prvog kvartala 2024. godine iznosi 19,97 miliona eura, od čega anagažovana sredstva iznose 64,14 miliona eura, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 124,40 miliona eura, od čega je angažovano 397,44 miliona eura.
Kreditni rejting Crne Gore
U prvom kvartalu 2024. godine, agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard and Poor’s (S&P) poboljšala je izgled Crne Gore iz „stabilnog“ u „pozitivan“, uz očuvanje ocjene kreditnog rejtinga ‘B/B’.
“Prema metodologiji kreditne rejting agencije Standard & Poor’s, a uzimajući u obzir ekonomska kretanja i fiskalne rezultate koji su u samom izvještaju okarakterisani kao pozitivni, neophodno je napomenuti da revidirani izgled (outlook) kreditnog rejtinga za Crnu Goru predstavlja znak pozitivnih kretanja u ekonomiji zemlje, kao i i pozitivnih očekivanja u budućnosti. Standard & Poor’s izglede procjenjuje na osnovu potencijalnog kreditnog rejtinga u srednjem i dugom roku. Prilikom utvrđivanja prognoze za rejting, uzimaju se u obzir sve promjene u ekonomskim, političkim, fiskalnim i drugim uslovima. U smislu navedenog, izmjena outlooka na „pozitivan“ znači da u srednjem i dugom roku može doći do povećanja rejtinga države”, zaključuju u MF-u.
