Pozivamo Bošnjake u Crnoj Gori da se oglase i upozore Bošnjačku stranku da je nedopustivo da i dalje sjede u Vladi sa četničkim vojvodom Mandićem, poručio je Rastoder
„Tražili ste gledajte! Juče je u Bijelom Polju, u Vraneškoj dolini, održan skup pristalica vojvode Mandića i radikala Vučića“, kazao je predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u Esad Rastoder.
On je reagovao na islamofobične poruke koje su poslate sa jučerašnjeg skupa kod Slijepač mosta.
„Koristim ovu priliku prvo da poručim Bošnjačkoj stranci i njenom sluganskom rukovodstvu da preispitaju svoju poslušnost dokle to ide. Mene lično, ni Bosnjake u Americi ništa nemože iznenaditi, mi znamo zašto smo morali napustiti naša ognjišta, to se i pokazuje od dolaska desničara na vlast u Crnoj Gori“, istakao je Rastoder.
Pozvao je Bošnjake u Crnoj Gori da se oglase.
„I upozore Bošnjačku stranku da je ovo nedopustivo da i dalje sjede u Vladi sa četničkim vojvodom Mandićem. Slike i video, koji smo danas imali prilike vidjeti, govore sve ko su nam komšije. Targetirati naše pojedince koji istrazuju istinu to je suludo, no osokoljene četničke fašiste treba da znaju da Bošnjačka dijaspora neče sjedeti skrštenih ruku, branićemo naš narod i našu državu Crnu Goru od najezdi povampirenih četničkih hordi“, istakao je Rastoder.
Pozvao je sve institucije Croj Gori, ako ih, kako navodi Rastoder, još ima, da hitno reaguju i organizatore i huškače privedu pravdi.
„Nama Bošnjacima ne preostaje ništa drugo nego da spavamo sa jednim otvorenim okom. Pozivamo sve Bošnjačke institucije da prestanu svaku saradnju sa ovom podaničkim režimom Aleksandra Vučića“, zaključio je Rastoder.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, a vidljivost je smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da su na dionicima pored rijeka i kosina mogući odroni i savjetovali vozače da zbog najavljenih nestabilnih vremenskih prilika voze oprezno, vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume.
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda – Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 13 i od 15 do 17 sati, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, saobraćaj je obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati,
zbog iskopa kosina i izrade nasipa.
Saobraćaj na na regionalnom putu R-19 Mateševo – Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, zbog asfaltiranja je obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac – Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta.
Na regionalnom putu R-13 Mateševo-Kolašin, zbog radova u tunelu Ključ, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični
Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara porasti za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi, a po kojem su koeficijenti složenosti poslova uvećani za 30 odsto.
Prema trenutnoj računici, po kojoj smo kao osnovu uzeli posljednju zaradu javnog funkcionera, premijer Milojko Spajić će u narednoj godini imati platu veću za 610 eura i iznosiće 2.645 eura. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, u odnosu na oktobarsku platu, zarada od januara bi bila veća za 837 eura i iznosila bi 3.630 eura. Januarska plata šefa države Jakova Milatovića iznosila bi 2.587 eura, što je za 597 eura više nego što je primio u septembru.
Prema onome što su oktobarske plate u javnom sektoru, koje su, što se tiče funkcionera, veće za stotinjak eura zbog primjene programa „Evropa sad 2“, članovi Vlade će u narednoj godini, prema predloženim koeficijentima, primati od 500 do 791 euro veću zaradu nego trenutno. Što se tiče poslanika, oni će za rad u parlamentu primati od 500 do 837 eura više.
Dok će najveći skok zarade u parlamentu imati Mandić, u Vladi će plata najviše porasti potpredsjedniku Budimiru Aleksiću, za 791 euro (njegova oktobarska zarada iznosila je 2.639, a po novom uvećanju bila bi 3.430 eura).
Predsjedniku države, prema novom zakonu, koeficijet bi iznosio 35,97 (trenutno 27,67), premijeru i čelniku Skupštine 33,72 (trenutno 25,94), potpredsjednicima Vlade i Skupštine 30,34… Veće plate dobiće i zaposleni u sudovima, tužilaštvima, agencijama, upravama…
Ograničavanje naknada u odborima direktora
Nacrtom izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru odrediće se naknade predsjednika i članova odbora direktora i upravnih tijela u pravnim licima u javnom sektoru, ali sada na osnovu prosječne zarade u državi, a ne prosječne zarade u pravnom licu. Prema predloženom članu 30, naknada za predsjednika organa upravljanja ne može biti veća od prosječne zarade u državi, odnosno u slučaju da profesionalno obavlja tu dužnost i ima ugovor o radu sa poslodavcem, ne može biti veća od tri prosječne zarade u državi. Članovi organa upravljanja će, po novom zakonu, moći dobijati naknadu u iznosu od 70 odsto prosječne zarade na nivou države.
Članovi i predsjednici upravnih odbora i odbora direktora trenutno za te angažmane uglavnom imaju veće naknade, zato što im se kao osnova uzima prosječna zarada na nivou pravnog lica, koja je veća od državnog prosjeka.
Koeficijent složenosti poslova vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI) iznosiće 32,59, glavnom specijalnom tužiocu 29,22, tužiocima u VDT-u 29,22, a u SDT-u 26,98.
Predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda koeficijenti su, nacrtom zakona, povećani na 33,72, a sudijama tih sudova na 29,22.
Poslanicima i ministrima je koeficijent složenosti poslova kao i tužiocima u VDT-u, glavnom specijalnom tužiocu i sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda – 29,22, koliko je određeno i za zaštitnika ljudskih prava. Direktorima agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i za sprečavanje korupcije (ASK) koeficijent će iznositi 28,11.
U znatno nižoj kategoriji koeficijenata u odnosu na javne funkcionere ostaju ljekari i univerzitetski profesori. Ljekaru supspecijalisti koeficijent složenosti posla je 20,75, što je na približnom nivou zamjenika šefa kabineta, pomoćnika generalnog sekretara ili sekretara ministarstva, kojima iznosi 20,23. Ljekaru specijalisti koeficijent iznosi 19,02, a doktoru medicine 15,99.
Redovnom profesoru univerziteta koeficijent složenosti posla iznosi 21,62, vanrednom profesoru 19,89, a docentu i naučnom saradniku 17,29.
Mizerni iznosi socijalnih davanja
I dok će plate najvišim državnim funkcionerima u nekoliko mjeseci izvjesno porasti za više stotina eura, prosječno u iznosu minimalne zarade za zaposlene sa svršenom srednjom školom, socijalna davanja u državi imaju drastično sporiju, pa i neuporedivu dinamiku rasta. Prema podacima iz januara ove godine, socijalna davanja u državi su za deceniju porasla svega od 20 do 39 eura (zavisno od vrste socijalnog davanja), a na godišnjem nivou usklađuju se dva puta – šestomjesečno. Usklađivanje uglavnom znači rast socijale za dva-tri eura.
Tako su iznosi za tuđu njegu i pomoć oko 80, a za materijalno obezbjeđenje porodice do 150 eura.
Gradonačelnicima i predsjednicima opština koeficijent je određen na 22,48. Predsjedniku Fiskalnog savjeta koeficijent će iznositi 32,59, a članovima 29,22.
Isti koeficijenti složenosti posla su i za sudije osnovnih sudova (20,23), kao i za savjetnike potpredsjednika Skupštine, sekretare ministarstava…
– Koeficijent za zaradu zaposlenog koji radi na poslovima koji zahtijevaju posebna znanja, vještine i kompetencije utvrđuje se u okviru koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade. Izuzetno, zarade za zaposlene iz stava 1 ovog člana i eksterni kadar koji je od posebnog interesa za državu, mogu se utvrđivati po koeficijentima koji su viši od koeficijenata utvrđenih ovim zakonom uz prethodnu saglasnost Vlade – navodi se u izmijenjenom članu 27.
Prema ovom nacrtu, mijenjaće se član 29 trenutnog zakona kojim su definisane zarade pripravnika. Prema novom zakonu, zarada pripravnika utvrđivaće se u visini koja iznosi 70 odsto zarade odgovarajuće grupe poslova, dok su, prema sadašnjem rješenju, određene na iznos od 40 do 70 odsto prosječne plate u državni, zavisno od stepena stručne spreme.
Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 1. januara. U Ministarstvu finansija, kao predlagaču ovog propisa, tvrde da će se predloženim uvećanjem koeficijenata utvrditi adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti, s obzirom na to da su u prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru, izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
I dalje ostaju naknade po prestanku funkcije
Naknade po prestanku funkcije propisane su i nacrtom izmjena zakona. Na njih će bivši funkcioneri imati pravo godinu, osim u slučaju kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, pa će ovu privilegovanu naknadu dobijati najduže dva mjeseca po prestanku mandata.
– S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenata zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju složenosti poslova koje obavljaju. Koeficijenti za zarade funkcionera i visokorukovodnog kadra u lokalnim samoupravama određeni su u visini koju je predložila Zajednica opština Crne Gore – navodi se u obrazloženju zakona.
Od ukupnog broja stanovništva Crne Gore starosti 15 i više godina, 52,72% je udato ili oženjeno, 32,67% je neudato ili neoženjeno, 9,55% su udovice ili udovci, dok je 4,54% stanovništva razvedeno, objavio je Monstat.
Monstat je juče objavio podatke iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, 2023. godine prema bračnom statusu.
Bračno stanje se prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.
“Posmatrano po opštinama, najveći procenat stanovništva koje živi u braku je u Ulcinju i to 61,89%, dok je najmanji u Andrijevici i to 42,52%. Najveći broj razvedenih je u Budvi gdje je 6,42% populacije razvedeno”, saopšteno je iz Monstata.
Podaci Monstata (Foto: Monstat)
Opštine sa manje od dva odsto razvedenih su Plužine i Tuzi.
“Od ukupnog broja stanovništva starosti 15 i više godina u vanbračnoj zajednici živi 3,25% stanovništva. U životnom partnerstvu sa osobom istog pola je 96 osoba. Od toga, 16 osoba su državljani Crne Gore dok su 80 osoba strani državljani”, navodi Monstat.
U Crnoj Gori za danas meteorolozi najavljuju obilne padavine.
Na sjeveru Crne Gore pretežno oblačno. Povremeno umjerena do jaka kiša, ponegdje i pljuskovi s grmljavinom, naročito tokom noći, kada se postepeno očekuje prelazak kiše u snijeg. Vjetar pojačan i jak južni, kasno tokom noći sjeverni. Temperatura do 15 stepeni.
Na jugu pretežno oblačno. Povremeno kiša, s pljuskovima i grmljavinom i u većini predjela umjerene do obilne padavine. Duvaće pojačan i jak jugo. Temperatura do 19 stepeni.
More će biti talasasto do jače talasasto. Vjetar umjeren do jak južni. Temperatura mora 17 stepeni.
Na sjeveru, u četvrtak uglavnom bez padavina, ali uz jako zahlađenje. U petak nove obilne padavine, tokom dana kiša, a u noći na subotu snijeg, uz olujni južni vjetar i osjetan porast dnevne temeperature.
Na jugu, u četvrtak nakratko stabilizacija. Petak ponovo s obilnom kišom, uz veoma jak južni vjetar i temperaturom do 20 stepeni.
Novi Zakon o sprečavanju korupcije stupio je na snagu 12. juna, a Ministarstvo pravde još nije donijelo podzakonske akte na osnovu kojih bi Agencija mogla da koristi bankovne račune funkcionera i članova njihovog domaćinstva
Agencija za sprečavanje korupcije nije i ne može kontrolisati bankovne račune više od 1.100 funkcionera, ali ni članova njihovog domaćinstva, jer Ministarstvo pravde duže od pet mjeseci od usvajanja novog zakona nije donijelo podzakonske akte, kojim bi se to pitanje uredilo.
Novi Zakon o sprečavanju korupcije usvojen je 7. juna, kao dio paketa IBAR zakona, a na snagu je stupio 12. juna.
Nakon packi Venecijanske komisije (VK) na radnu verziju tog propisa, resor, na čijem je čelu tada bio Andrej Milović, dodaje odredbu prema kojoj su funkcioneri dužni da Agenciji omoguće pristup bankarskim računima za sebe i članove porodice i obavezuje Ministarstvo pravde da u roku od pola godine podzakonskim aktom uredi način provjere tih podataka.
Iz Ministarstva, kojim sad rukovodi Bojan Božović, od 4. novembra ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” o tome kada će podzakonski akti biti donijeti, ali ni da li se radi na izmjenama početkom ljeta usvojenog Zakona o sprečavanju korupcije, s obzirom na brojne primjedbe domaće i međunarodne javnosti.
Da Agencija ne može da provjerava bankovne račune funkcionera pobrinulo se i prethodno rukovodstvo te institucije koje je donijelo nove obrasce za podnošenje izvještaja o imovini i prihodima, iako Ministarstvo pravde prethodno nije završilo svoj dio posla.
“Novi Zakon o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 12. juna 2024. godine, predviđa da, radi provjere podataka iz izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, Agencija može imati pristup podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva iz člana 25 stav 1 ovog Zakona kod kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija. Nakon stupanja na snagu Zakona, izmijenjen je obrazac izvještaja i uklonjena mogućnost za davanje saglasnosti za pristup bankovnim računima. Ova izmjena je izvršena bez pravnog osnova, jer je istoj trebalo da prethodi donošenje potrebnih podzakonskih akata kako bi se novi obrazac mogao propisno usvojiti”, odgovorili su “Vijestima” iz Agencije.
Da bi vratilo postupanje Agencije u zakonite okvire, pojašnjavaju iz te institucije, novo rukovodstvo je ponovo uvelo stari obrazac izvještaja.
“Do sada je, prema izmijenjenim obrascima, podnijeto 1.187 izvještaja. Agencija nije vršila provjere bankovnih računa javnih funkcionera koji su podnijeti na tim obrascima”, precizirali su, napominjući da očekuju da će “pitanje pristupa računima javnih funkcionera i članova njihovog zajedničkog domaćinstva biti razmatrano predstojećim izmjenama Zakona, koje su planirane do kraja godine”.
Saglasnost nije dalo više od pola funkcionera
Prema podacima iz 2023. godine, od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960, pokazuju podaci te institucije.
Sa druge strane, 2017. godine saglasnost da im se kontrolišu računi dalo je 71 odsto funkcionera i 75 odsto državnih službenika. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi. Kada je osnovana ASK, tadašnji direktor Sreten Radonjić je tvrdio da je čak 80 odsto funkcionera dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa.
Danas, primjera radi, od 22 čelnika sudstva – predsjednika Vrhovnog, Ustavnog, Apelacionog, Upravnog i Privrednog suda, Viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju i 14 predsjednika osnovnih sudova, samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca je dalo saglasnost za ovu kontrolnu mjeru ASK-a.
U Vladi Crne Gore, od 32 člana, više od polovine, 19 nije dozvolilo pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, uključujući premijera Milojka Spajića.
I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije dozvolio pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
“Nedavanje saglasnosti o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija samo po sebi ne mora da znači da je u pitanju pokušaj da se od javnosti sakrije ne samo stvarno imovno stanje sudija već i način na koji je imovinska korist stečena, već može možda biti privatnost, u smislu – kada i za šta oni troše svoj novac. Smatram da je važno da saopšte tačan podatak koliko imaju gotovog novca i koliko su sredstava primili na računu”, kaže Radoje Korać, predsjednik Sudskog svajeta, koji, takođe, nije dao saglasnost.
Mirjana Popović, predsjednica Apelacionog suda, odluku o nedavanju pristupa računu bazira, kako kaže, na međunarodnim standardima relevatnim za datu oblast i, s tim u vezi, pravom na zaštitu privatnosti.
I Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda, smatra da je “načelo transparentnosti svakako jedan od indikatora antikorupcijskog integriteta nosilaca javnih funkcija, kojim svi treba da se rukovode”.
“Treba, međutim, imati u vidu i međunarodne standarde u pogledu uspostavljanja balansa i pravične ravnoteže između zaštite javnog interesa, kao što je borba protiv korupcije i prava javnosti da zna, sa jedne strane i poštovanja prava na privatnost, zaštite ličnih podataka i drugih prava, sa druge strane, a koja prava su garantovana Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama”, ističe Armenko koja nije dozvolila uvid u svoje bankarske račune.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević, sa druge strane, mišljenja je da ove podatke “javnost ima pravo da zna” i ističe da “nikada nije imala dilemu treba li ili ne da dozvoli pristup računima”, s obzirom na to da “da imovinski karton ne može sadržati ništa što ne odgovara” njenom stilu života.
Sličnog je stava i Ivan Došljak, predsjednik Osnovnog suda u Beranama, kao i Mirjana Knžević, predsjednica Osnovnog suda u Plavu.
“Moji prihodi su svakako javni, pa nemam šta kriti. ASK i svi drugi organi o mojim prihodima podatke mogu dobiti u Ministarstvu finansija i Sudskom savjetu. Uvjeren sam da i većina mojih kolega ne dovodi u pitanje davanje saglasnosti za uvid u prihode, kada su isti predmet provjere, ali ne bih pretpostavljao šta je motiv nekog kolege koji je postupio drugačije od mene”, ističe Mladen Grdinić, predsjednik Privrednog suda.
Novi zakon, jedinstvena obaveza
Korać smatra da to pitanje svakako treba regulisati na način da se ne ostavlja mogućnost izbora nego da je propisana jedinstvena obaveza i postupanje prema svima.
“To je sada riješeno donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije gdje je članom 26 stav 2 između ostalog propisano da ‘radi provjere podataka iz izvještaja, Agencija može imati pristup podacima na računima javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva iz člana 25 stav 1 ovog zakona kod kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija’”, podsjeća Korać.
Javni funkcioneri izvještaje o imovini i prihodima za 2024. podnose od 1. januara do 31. marta 2025. godine.
Da bi Agencija imala mogućnost da provjerava tačnost dostavljenih podataka, uključujući i informacije o bankovnim računima, do kraja godine moraju biti donijeti podzakonski akti u vezi sa važećim propisom ili usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije.
Prvi Zakon o sprečavanju korupcije bio je na snazi od 2016. do 12. juna ove godine. Taj propis je predviđao da funkcioneri mogu, ali ne moraju da dozvole pristup bankarskim računima.
Slično rješenje bilo je ostavljeno i u radnoj verziji usvojenog propisa, što je Venecijanska komisija (VK) u hitnom mišljenju od 21. maja oštro kritikovala.
“Odredbe koje se tiču imovine i prihoda u izvještajima funkcionera treba da obuhvataju stvarno vlasništvo nad imovinom, pokretnu imovinu iznad određene vrijednosti koja se nalazi u inostranstvu, značajne transakcije i digitalnu imovinu (ili ‘bilo koja druga imovina’ iznad određene vrijednosti). Treba istražiti načine da se Agenciji omogući pristup informacijama koje posjeduju banke i druge finansijske institucije u svrhu provjere izjava o imovini i prihodima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva,…”, poručili su tada iz tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope (SE).
Vučković: ASK bez saglasnosti provjeravao moj bankovni račun
“Motiv zbog kojeg nijesam dala podatke je postupak Agencije za sprečavanje korupcije u toku 2020/2021.godine, kada je Agencija, bez moje prethodno date saglasnosti, izvršila provjeru bankovnog računa iako je tu provjeru mogla da izvrši tek po dobijenoj saglasnosti, kako je to bilo propisano Zakonom o bankama i Pravilnikom o radu Agencije za sprečavanje korupcije”, objašnjava Vesna Vučković, v. d. predsjednica Vrhovnog suda.
Vučković dodaje i da je od nje tražena prethodna saglasnost, ASK bi je dobio.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sjutra očekuje nove ostavke u vladi Srbije i na drugim mjestima zbog nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Podsjetimo, u nesreći u Novom Sadu je 15 osoba poginulo, a dvije su teško povrijeđene pri obrušavanju betonske nadstrešnice.
U obraćanju javnosti iz Predsjedništva Srbije, Vučić je rekao da je siguran da će nadležno tužilaštvo u tom slučaju preduzimati mjere „u najskorijem mogućem roku“.
„Odgovornost ne može da se izbjegne. Nekad snosite političku i moralnu odgovornost i kad ste potpuno nevini i kad vas sve slučajno zadesi ali mora da postoji značajna odgovornost u krivično-pravnom dijelu“, dodao je on.
Prema njegovim riječima, 15 judi nije poginulo svojom krivicom već zato što neko svoj posao nije uradio dovoljno valjano.
„I nije radio u skladu s zakonom“, rekao je Vučić.
Nije iznenađenje što je Duško Marković, bivši premijer, na izborima “zasijao” s rezultatom koji govori više od bilo kakvih analiza – tri odsto u Podgorici, nula odsto u Budvi, nula odsto u Kotoru, nula odsto u Gusinju, i apsolutna nula u Beranama, gdje nije uspio sakupiti ni jedan jedini potpis podrške. Ovi brojevi su simbolični završni račun tragičnih rezultata njegove vladavine, saopštile su Demokrate, reagujući na saopštenje predsjednika Stranke evropskog progresa Duška Markovića.
“Teško je naći nekoga ko je uspio da ostavi takvu “ostavštinu” kao Markovićeva Vlada. Svi oni koje je predlagao, koje je postavljao i za koje je glasao završili su na stranicama krivičnih prijava, pod optužnicama za teška krivična djela ili kao osumnjičeni za učešće u monstruoznim zločinima. Od Dejana Peruničića, preko njegovog bliskog saradnika Veselina Veljovića, do “nezamjenjivih” Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, pa sve do osnivača i članova famoznog mojkovačkog klana – lista je duga i nimalo laskava”, naveli su u saopštenju.
Zaključuju da su brojevi koje je ostvario na izborima samo odraz povjerenja koje građani danas imaju u njega i njegovu politiku –”povjerenja koje je srušio sopstvenim postupcima i onim što je ostavio iza sebe”.
Protiv S.R. (23) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je svoju maloljetnu ćerku od pet godina tjerala da prosjači, saopštila je Uprava policije (UP). Ona je osumnjičena da je počinila krivično djelo trgovina ljudima.
“Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su 15. novembra, sprovodeći akciju „Prosjak“ zatekli maloljetnicu od pet godina, u prosjačenju, a u njenoj blizini zatečena je i majka S.R. (23), kao i njena srodnica Osim toga, S.R. je i 31. oktobra zatečena na istoj lokaciji sa istim djetetom u prosjačenju”, navedeno je u saopštenju Uprave policije (UP).
U odnosu na oba događaja, navodi se da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala preduzeli neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, prikupili potrebna obavještenja, izuzeli video materijale sa nadzornih kamera i sa svim spisima predmeta povratno upoznali postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
“On se izjasnio da se u radnjama S.R. stiču elementi krivičnog djela trgovina ljudima, na štetu njene ćerke. Protiv S.R. je podnijeta krivična prijava”, kazali su iz policije.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) upozorili su na nevrijeme koje se prognozira narednih par dana u Crnoj Gori.
“Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore obavještavamo javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima”, naveli su iz MUP u saopštenju za medije.
Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, prema njihovim riječima, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći.
“Usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak 22.11.2024.godine očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, pojasnili su iz resora.
Iz MUP su naveli da se umjerene do obilne sniježne padavine koje očekuju u srijedu veče vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti.
“Dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati”, naveli su iz MUP.
Ovaj period će, prema njihovim riječima, obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme.
“Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha. U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano. Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti”, poručuju iz MUP-a.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Podaci Monstata (Foto: Monstat)
