U većem dijelu Crne Gore danas se saobraća uz povoljne vremenske uslove za vožnju. Na dionicama koje vode duž klisura i usjeka mjestimično ima sitnijih odrona. Vozačima savjetujemo da poštuju sva ograničenja i zabrane definisane postavljenom signalizacijom, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 1. aprila obavezna je pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta „Đurdevića Tara“ na magistralnom putu M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet „Đurdevića Tara“, odobrava se promjena režima saobraćaja na sledeći način:
-totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone,do završetka radova.
-za putnički saobraćaj i autobuse, totalna obustava saobraćaja od 08:30 do 12:30 i od 14:00 do 17:00 časova do 1. aprila. Van ovih termina odobrava se promjena režima sa dvosmjernog na naizmjeničrio odvijanje saobraćaja.
Do 31. marta odobrava se potpuna obustava saobraćaj od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 28. februara.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Do 15. juna dolazi do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina do 28. februara saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni uz povremenu obustavu saobraćaja ne dužu od 10 minuta od 22.30 do 06.00 sati zbog izvođenja radova na pranju i farbanju unutrašnjosti tunela na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi 1.
Odobrava se zauzimanje saobraćajne trake zbog izvođenja radova na rušenju objekta u mjestu Donja Lastva, uz magistralni put Lepetani-Tivat i to dana
-11.marta od 17.00 do 22 sata
-12. marta od 07.00 do 17.00 sati.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
U protekla 24 sata dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, dvije su zadobile teže a devet lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Na sjeveru ujutru po kotlinama i duž riječnih tokova ponegdje kratkotrajna magla. Ostali dio dana pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti i uglavnom suvo. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 18 stepeni. U južnim i centralnim oblastima sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, prvenstveno u kontinentalnim oblastima. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 20 stepeni.
More danas malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
U južnim oblastima i narednih dana sunčano i tokom dana toplo za ovo doba godine, uz povremeno slabu i umjerenu oblačnost, naročito u četvrtak. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Dnevna temperatura bez promjena.
U centralnim predjelima i dalje pretežno sunčano, uz povremeno slabu i umjerenu oblačnost. Malo više oblačnosti očekuje se u četvrtak, ali će biti suvo. Vjetar slab, promjenljiv. I dalje toplo za ovo doba godine.
Na sjeveru u četvrtak promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, i uslovima mjestimično slabu kišu poslijepodne. U petak pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti i uglavnom suvo. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Jutra svježa, a tokom dana prijetno toplo za ovo doba godine.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) podnijela je krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu protiv šest osoba, zbog sumnje da se iza sudskog spora protiv kompanije krije pokušaj organizovanog izvlačenja višemilionske odštete. Kako je potvrđeno Portalu RTCG iz EPCG u odgovoru na naša pitanja povodom ovog slučaja, finansijski nalazi ukazuju na pričinjenu štetu u iznosu od 5,8 miliona eura.
Spor se odnosi na tvrdnje firme „Kvadrat komerc“ DOO o navodnoj šteti nastaloj zbog prekida isporuke električne energije, što je navodno onemogućilo proizvodnju i realizaciju ugovora vrijednih desetine miliona eura.
EPCG, kako su nam rekli, ističe niz nelogičnosti i nedostataka dokaza koji dovode u pitanje osnovanost potraživanja.
„Milioni bez fabrike, proizvodnje i struje“ – tako se u saopštenju za RTCG opisuje situacija u kojoj se, prema dostupnoj dokumentaciji, postavlja ozbiljna sumnja u postojanje organizovane kriminalne grupe koja pokušava da kroz sudski postupak naplati odštetu bez realne ekonomske osnove.
„Prema navodima iz postupka, fabrika sa 50 mašina mogla je raditi na snagu električne energije kakvu troši prosječan stan. Firma koja je godinama imala minimalnu dobit potpisivala je ugovore vrijedne desetine miliona eura. Proizvodnja vrijedna 25 miliona eura navodno je izostala, ali bez jasnih tragova narudžbina, isporuka ili proizvodnih evidencija“, kazali su nam iz EPCG-a.
Istovremeno, kako su izjavili, finansijski nalazi pokazuju da se iz dobiti od nekoliko hiljada eura dolazi do procjene štete u iznosu od 5.8 miliona eura (glavni dug 2.8 miliona plus kamata), dok su mašine koje bi trebalo da proizvode robu, prema dokumentaciji, izvezene još prije perioda u kojem je ta proizvodnja trebalo da se dogodi.
„Kada se sve te činjenice stave jedna pored druge, otvara se pitanje koje prevazilazi običan poslovni spor: da li je riječ o pogrešnim procjenama ili o pokušaju da se kroz sudski postupak iz državne kompanije naplati višemilionska odšteta bez realne ekonomske osnove“, naveli su iz EPCG.
(Foto: Pixabay)
Zbog toga je, kako kažu, legitimno i u javnom interesu postaviti nekoliko vrlo konkretnih pitanja.
„Tim prije što izvršni direktor ‘’Kvadrat komerca’’ DOO zaključuje ugovor sa fizičkim licem, tj. sam sa sobom, kojim ustupa potraživanje ‘’Kvadrat komerca’’ DOO koje je po osnovu štete to pravno lice imalo prema EPCG. Koji su razlozi ustupanja potraživanja, ukoliko firma posluje u skladu sa propisima države Crne Gore? Da li je u momentu zaključivanja takvog ugovora, Kvadrat komerc DOO imao dospjele obaveze koje nije mogao da realizuje? Koji je razlog što obaveze nisu realizovane? Koji je status firme ‘’Kvadrat komerc’’ DOO na današnji dan? Da li su blokirani računi, u kom iznosu i po kom osnovu su blokirani? „, naveli su iz EPCG.
Ugovor o ustupanju potraživanja je, kako kažu, zaključen 20. maja 2013. godine, a dio navodnih ugovora o prodaji proizvedene robe (ugovori o dugoročnoj poslovnoj saradnji) raskinuti su 14. maja 2013,.godine, 15. decembra 2013. godine i 14. juna 2014. godine.
„EPCG se danas suočava sa posljedicama odluka i postupaka iz ranijeg perioda, a koji, prema dostupnoj dokumentaciji, otvaraju ozbiljna pitanja o kvalitetu tadašnjih procjena, upravljanja i pravne zaštite. Upravo zato se postavlja pitanje kako je postupak bez jasnog ekonomskog i činjeničnog osnova mogao trajati godinama. U međuvremenu, Elektroprivreda Crne Gore podnijela je krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu protiv šest osoba, zbog sumnje da se iza spora krije pokušaj organizovanog izvlačenja višemilionske odštete iz te kompanije“, kazali su nam iz te kompanije.
EPCG navodi 15 konkretnih pitanja koja otvaraju sumnju u cijeli slučaj
Prvo je pitanje, dodaju, može li fabrika sa 50 mašina raditi na struju jačine jednog stana.
„Odgovor je da se tvrdi da je proizvodni pogon sa 50 mašina, šest linija i 30 radnika u dvije smjene mogao raditi sa odobrenom snagom od samo 8 kW – približno potrošnja četiri pegle istovremeno. Elementarna tehnička logika govori da takav pogon ne može ni pokrenuti, a kamoli proizvoditi robu vrijednu desetine miliona eura“, kazali su iz te kompanije.
Na pitanje gdje je roba vrijedna 25 miliona eura, kažu da nema tragova faktura, otpremnica, evidencije proizvodnje, narudžbina ili isporuka.
„Bez tih elemenata ne može se govoriti o realnoj proizvodnji, a kamoli o izgubljenoj dobiti u milionskim iznosima“, kazali su iz EPCG.
Potom, kako se od 2.902 eura dobiti dolazi do pola miliona.
„Finansijski izvještaji pokazuju da je firma 2010. godine ostvarila dobit od 2.902 eura. Međutim, u nalazu vještaka ta cifra se transformiše u 527.199 eura dobiti. Ova „izgubljena dobit“ je za 2011. godinu, po nalazu vještaka ekonomske struke, jer nije došlo do pune realizacije ugovora sa firmom „Spin Textil Group“. Preostali iznos do pune naknade izgubljene dobiti (2.654.353,21 EUR), vještak je našao kroz ostala 4 ugovora, sa čijom realizacijom nije ni započeto“, kažu iz EPCG-a.
To, kako su naveli, znači da je procjena dobiti povećana za više hiljada procenata.
„U ozbiljnoj ekonomskoj analizi takav skok zahtijevao bi izuzetno snažne i detaljno obrazložene pretpostavke. U ovom slučaju javnost s pravom pita: na čemu se zasniva takva računica?“
Odgovaraju i na pitanje kako se troškovi kredita i plata pretvaraju u štetu.
„Kreditna zaduženja, otplata glavnice, kamate i plate zaposlenih predstavljaju redovne troškove poslovanja svake kompanije. To su ulaganja bez kojih firma ne može raditi. Kada se takvi troškovi prikažu kao šteta, dobija se slika kao da svaka firma koja uzme kredit automatski trpi gubitak. Takva logika je suprotna osnovnim principima poslovnih finansija“, kažu iz EPCG.
Kako dva potpuno suprotna vještačenja mogu biti naknadno usaglašena
„Jedan nalaz govori o marži od oko 5%, dok drugi iz iste situacije izvodi dobit koja je desetinama puta veća od realne dobiti firme. Radi se o iznosima koji se razlikuju dvostruko: od cca 1.3 miliona došlo se do više od 2.5 miliona. To nijesu nijanse u procjeni, već fundamentalno različite metodologije i zaključci. Uprkos tome, jedan vještak je kasnije prihvatio obrazloženje drugog koje je, od strane suda, prihvaćeno bez jasnog objašnjenja kako dva međusobno suprotna zaključka mogu istovremeno predstavljati osnov za presudu“
Tu je i pitanje kako se planira proizvodnja bez mašina.
„Prema dokumentaciji dostavljenoj sudu, veći dio mašina je izvezen još 2010. godine. Međutim, ugovori na osnovu kojih se potražuje šteta odnose se na period 2010–2015. godine. To otvara vrlo jednostavno pitanje: kako se planira proizvodnja u milionima eura bez osnovne proizvodne opreme, budući da su mašine izvezene u periodu kada je trebalo početi s realizacijom ugovora“, kažu iz kompanije.
Pitanje koje takođe ozvara sumnju je kako firma sa jednim eurom kapitala potpisuje ugovore od 27 miliona?
„Kvadrat Komerc je firma osnovana sa 1 euro osnivačkog kapitala. Finansijski izvještaji pokazuju minimalne prihode i male profite. Uprkos tome, zaključeni su međunarodni ugovori vrijedni preko 27 miliona eura. U poslovnoj praksi takvi poslovi zahtijevaju ozbiljan kapital, bankarske garancije, logistiku i proizvodne kapacitete. Zato se nameće pitanje kako je mala firma bez kapitala mogla garantovati realizaciju takvih ugovora“, kažu iz EPCG.
Zašto četiri od pet ugovora nikada nijesu ni započeta
Kako ističu u EPCG, od pet ugovora ukupne vrijednosti preko 27 miliona eura, realizovan je samo dio jednog.
„Ostala četiri ugovora nikada nijesu ni započeta. Ako nema realizacije, nema proizvodnje, nema faktura i nema isporuke robe, postavlja se pitanje na osnovu čega se procjenjuje izgubljena dobit“, navode iz kompanije.
Logično pitanje bi bilo i ako su prekidi struje uzrok milionske štete, gdje su žalbe.
„U realnom poslovanju, kada prekid napajanja ugrozi proizvodnju, kompanije odmah podnose prigovore i zahtjeve za naknadu štete. U ovom slučaju takvih žalbi praktično nema. To je izuzetno neobično ako se tvrdi da je šteta bila milionska“, kažu iz EPCG.
Na pitanje gdje je evidencija o proizvodnji odgovaraju da u ozbiljnoj proizvodnji se vodi precizna evidencija: koliko je robe proizvedeno, kada, na kojoj liniji, za kog kupca i po kojoj cijeni. Takva dokumentacija je osnov svake poslovne kontrole. U ovom predmetu, kako navode, takva evidencija nije prezentovana.
Kako se fabrike širom Evrope muče sa energetskim kapacitetima, a ovdje je dovoljno 8 kW?
„Industrijski pogoni širom Evrope ulažu ogromna sredstva u elektroenergetske priključke i stabilno napajanje jer bez toga nema proizvodnje. U ovom slučaju ispada da je za rad fabrike sa desetinama mašina dovoljno ono što je u praksi snaga jednog stana. Takav zaključak izaziva ozbiljne dileme“, kažu iz EPCG.
Neke činjenice nijesu uzete u obzir
Na pitanje da li je sud imao sve relevantne činjenice, kažu da postoje indicije da pojedine ključne činjenice nijesu u potpunosti uzete u obzir prilikom formiranja vještačenja i sudskog zaključka.
(Foto: Pixabay)
„U postupku ovakve složenosti svaka činjenica može biti presudna, pa je legitimno pitanje da li su svi elementi zaista sagledani u cjelini“, navode u kompaniji.
Na pitanje kako firma koja posluje sa minimalnom dobiti odjednom generiše milionsku štetu, kažu da finansijski izvještaji pokazuju da je firma godinama poslovala sa vrlo malim profitima, a u jednoj godini čak i sa gubitkom. Iz takvog poslovanja teško je izvesti zaključak o potencijalnoj dobiti od više stotina hiljada ili miliona eura godišnje.
Zašto nema tragova o naručiocima robe, takođe je pitanje.
„Kada međunarodni partneri naruče robu u milionima eura, oni insistiraju na rokovima, šalju urgencije i traže isporuku. Takva komunikacija uvijek ostavlja trag. U ovom predmetu takvi tragovi nijesu predstavljeni“, kazali su iz EPCG.
Na kraju, na pitanje zašto EPCG traži dodatno preispitivanje kažu da je razlog kombinacija nelogičnosti koje je teško ignorisati.
„Fabrika sa 50 mašina navodno radi na 8 kW, ugovori vrijedni desetine miliona bez realnih kapaciteta, izvoz mašina prije perioda navodne proizvodnje, ogromna razlika između realne dobiti i procijenjene štete, nedostatak osnovnih dokaza o proizvodnji“, kažu iz EPCG.
Kada se sve ove činjenice stave zajedno, dodaju, prirodno je pitanje da li je riječ o pogrešnim procjenama ili o mnogo ozbiljnijem problemu, koji ide ka sumnji u postojanje organizovane kriminalne grupe, a koje zahtijeva temeljno i nezavisno preispitivanje.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković izjavio je da najava ostavke predsjednika Anketnog odbora, poslanika DPS-a Andrije Nikolića, neposredno uoči saslušanja bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića, teško može biti shvaćena kao slučajnost.
“Naprotiv, sve više liči na pažljivo osmišljen pokušaj da se kroz proceduralni manevar spriječi saslušanje koje je zakazano za petak.” smatra Leković i dodaje ” Prema proceduri, ukoliko predsjednik odbora podnese ostavku neposredno pred sjednicu, novi predsjednik ne bi mogao biti izabran do zakazanog termina, što bi automatski značilo i odlaganje saslušanja Đukanovića koje je zakazano za petak”
Leković je dodao i da ako se uzme u obzir činjenica da su ovih dana poslanici DPS-a najavili povlačenje sa čelnih mjesta u skupštinskim odborima. “Da li je upravo to način da se, kroz proceduralne manevre, izbjegne saslušanje koje javnost Crne Gore sa nestrpljenjem očekuje?” upitao je.
“Građani imaju pravo da znaju, da li je suštinski cilj ovih poteza blokada rada parlamenta ili blokada istine odnosno u ovom skučaju, oboje? Ako neko pokušava da spriječi održavanje saslušanja, onda mora biti spreman i da javnosti objasni zašto?
Zato danas treba postaviti još jedno vrlo jednostavno pitanje:
Čega se plaše Milo Đukanović i Andrija Nikolić?
Ako nema razloga za strah, onda nema ni razloga za bježanje od saslušanja. A svaki pokušaj da se ono odloži ili izbjegne biće jasan signal građanima da neko pokušava da pobjegne od pitanja na koja javnost godinama čeka odgovor.” zaključuje se u saopštenju.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović danas je objavila zarade čelnika energetskog sektora u Crnoj Gori.
Ona je istakla kako te funkcionere ne pogađa povećanje cijena, pri čemu je podatke dobila u odgovoru na poslaničko pitanje koje je postavila ministru energetike i rudarstva Admira Šahmanovića.
„Na dan kad su porasle cijene eurodizela za 16 centi, a benzina za sedam centi, kad su na pumpama širom Crne Gore formirane kolone i kad je evidentna kriza, Vlada ponovo pokazuje da je nesposobna, a Milojka Spajića nema na mapi – pitamo je li premijer otet“, pita ona.
Zatim je govorila o zaradama.
„Građani, danas kad su vaši budžeti pogođeni novim poskupljenjem, treba da znate koga ne pogađa povećanje cijena goriva, povećanje cijena struje, povećanje cijena generalno predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića čija osnovna zarada iznosi 5.138,35 eura, predsjednika Odbora direktora CEDIS-a Vladimira Čađenovića koji mjesečno prima 4.472,47 eura, predsjednika Odbora direktora CGES-a Aleksandra Mijuškovića čija osnovna plata iznosi 4.316,04 €, izvršnog direktora Rudnika uglja Nemanju Lakovića koji mjesečno prima 3.570,45 eura, izvršnog direktora EPCG Zdravka Dragaša čija osnovna plata iznosi 4.784,43 eura“, naglasila je ona.
Potom je pomenula i izvršnog direktora CGES-a Ivana Asanovića koji mjesečno prima 3.791,91 eura, izvršnog direktora CEDIS-a Vladimira Ivanovića čija osnovna zarada iznosi 3.857,8 eura, izvršnog direktora Željezare Miloša Nikolića koji mjesečno prima 2.313,87 eura, izvršnu direktoricu SOLAR gradnje Sanje Žugić čija osnovna zarada iznosi 2.857,61 eura, te izvršnog direktora COTEE Mersudina Gredića koji mjesečno prima 2.711,93 eura.
„Nije ni čudo što su sve ovo vrijeme, dok smo tražili odgovore na ova pitanja krili podatke o tome koliko građani plaćaju čelnike uništenog energetskog sektora. Hvala ministru Šahmanoviću što je odlučio da dostavi odgovor“, istakla je ona.
Dok svaki peti građanin Crne Gore živi od socijalne pomoći, direktori državne energetike primaju holivudske plate, napisala je na mreži X potpredsjednica Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.
Portparolka i poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Sonja Popović prethodno se oglasila povodom plata koje primaju čelnici energetskog sektora, i s tim u vezi, kazala da oni nijesu pogođeni novim poskupljenjem cijena goriva, struje i ostalog.
“Crna Gora je partijska kolonija”, navela je Vuković Kuč
Dok svaki peti građanin Crne Gore živi od socijalne pomoći, direktori državne energetike primaju holivudske plate. Crna Gora je partijska kolonija. https://t.co/Y0FDURO3Mg
Novi snimak navodnog Miloša Medenice ovbjavljen je danas na mreži X.
U snimku on, obraćajući se lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću, sugeriše koja pitanja bi na poligrafu trebalo postaviti direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću.
„Da li je istina da si poslije avgusta 2020. godine svakodnevno sjedio u Nikšiću sa vlasnikom lokala Pjaca, osuđivanijm licem Veselinom Roganovićem i preko Roganovića i njegovog prijateljstva sa Radem Miloševićem, visokim funkcionerom URA, koji je svakodnevno sjedio sa vama, naprasno napredovao'“, pita Medenica.
On je Kneževiću poručio da će pitanja poput ovog biti još da, kako je kazao, „Bukva dođe na crtu Pipunu kad već voli da se mjeri“.
On je odgovorio i na tvrdnju Kneževića da Miloš Medenica i Mirjana Pajković više razaraju sektor bezbjednosti nego kavački i škaljarski klan zajedno.
“Milane, ja ne razaram sektor bezbjednosti, već ga liječim od pošasti zvane Demokrate. Bar nešto dobro od mene u ovom bolesnom društvu”, kaže u snimku navodni Medenica.
Lažni veting demokrata! Organizovani kriminal protiv koga se navodno Demokrate bore – prečica do fotelje direktora policije! Bukva na usluzi pripadnicima kriminalnih struktura!? pic.twitter.com/dg4Nc7WuEA
Usvajanje izmjena i dopuna zakona koji regulisu bezbjednosni sektor predstavlja opasni presedan. Posebno imajuci u vidu naslijedjene probleme i neiskrene odnose izmedju vladajucih partija. Vlada nije konfederacija partija na vlasti, gsje svaka partija ima monopol na djelovima sistema. Vlada je jeidnstven organ koji mora imati JEDNU drzavnu politiku. Nesuglasice izmedju partija i medjusobmi interesi se resavaju interno. Fenomeni organizovanog kriminala i korupcije su strukturni. Duboko ukorjenjeni i siroko rasprostranjeni. I opsteprihvaceni kao nacin regulisanja odnosa u drustvu i licnog napretka na drustvenoj hijerarhiji.
Zato su potrebne radikalne reforme o kojima ova garnitura političara na vlasti malo zna , a nemaju ni politicke i istorijske odgovornosti da povuku poteze koji su na kratk rok nepopularni, ali neophodni. ANB treba zatvoriti i graditi novu Agenciju za istrage ( kao SIPA u BIH). Tajne dosijee koje ANB nezakonito i protustavno vodi za njima vazne mete treba otvoriti za uavnoat i sve sefove sluzbi i operativce koji su ucestvovali u ovim radnjama , odmah otpustiti i krivicno procesuirati. Otvoreno pismo Vesne Medenice, nakon vraćanja u pritvor je pisano uvidom u jedan takav tajni dosije koji je ANB vodila protiv bivseg sudije i sada GST Novovica i gdje se bjelodano vidi kako je DPS kartel birao na kljucne pozicije samo one kadrove koje je mogao da kontrolise i ucjenjuje podacima iz dosijea. Takvih dosijea ima na hiljade i u posjedu su vise kljucnih vlastodržaca iz prethodnog rezima.
Bezbjednosna provjera kao institut zastite integriteta je kompromitovan. Sami direktor ANB nije dobio pozitivnu provjeru zbog veza sa Kavackim klanom. I još neki rukovodici ANB koje je postavio. A covjek koji je radio te provjere je sklonjen. Netransparetne procedure bezbjednosnih provjera mogu biti zloupotrebljene za eliminaciju kriticara stanja u bezbjednosnom sektoru i zvizdaca koji upozoravaju na korupciju i zloupotrebe. U uslovima slabe demokratske i civilne kontrole sluzbi ovaj rizik je previsok .
Mislim da je za ovakve zakone trebalo obezbjediti medjunarodnu ekspertsku pomoć. Suviše je tu nasledjenih neriješenih problema, partijskih interesa, ličnih ambicija, frustracija i kompleksa da bi to ova nesposobna i nekompetetna elita mogla da riješi u opštem interesu.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica iznio je „nove činjenice u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura koje otvaraju ozbiljna pitanja o načinu na koji je tadašnja Vlada na čelu sa premijerom Đukanovićem upravljala ovim poslom“.
– U februaru 2015. godine Vlada je stekla jasno ugovorno pravo da raskine ugovor za projekat vjetroelektrane Možura, jer investitor nije započeo izgradnju u roku predviđenim ugovorom, a to je rok od dva mjeseca od dobijanja građevinske dozvole, koja je izdata 15. decembra 2014. godine – naveo je Koprivica.
U tom trenutku država je, navodi on, imala tri snažna instrumenta zaštite javnog interesa na raspolaganju: pravo na raskid ugovora, naplatu bankarske garancije od 1,5 miliona eura i mogućnost raspisivanja novog tendera, uz korišćenje već stečene dokumentacije, dozvola i tehničkih analiza.
– Međutim, tadašnja Vlada na čelu sa premijerom Đukanovićem nije iskoristila nijedan od tih mehanizama. Umjesto toga, tadašnje Ministarstvo ekonomije angažovalo je advokatsku kancelariju Moravčević, Vojnović i partneri da pripremi pravno mišljenje o daljem postupanju države i da li da prenese projekat na zainteresovanu Enemaltu. Dokumentacija do koje smo došli pokazuje da ta advokatska kancelarija nije bila samo savjetnik države – istakao je Koprivica.
U isto vrijeme imala je, navodi on, i poslovni odnos upravo sa kompanijom Enemalta, državnom energetskom kompanijom Malte koja je kasnije postala vlasnik projekta Možura.
– Još indikativnije, ta advokatska kancelarija je od Enemalte, sa potpisom izvršnog direktora Fredrika Azzopardija, dobila i specijalno punomoćje da je zastupa i u postupku preuzimanja i od kompanije Cifidex – kompanije preko koje je realizovana kontrola nad projektom. Istovremeno, upravo ta kancelarija je Vladi i ministarstvu davala pravna mišljenja i tumačenja o prenosu koncesije i vlasništva nad projektom – istakao je Koprivica.
Drugim riječima, kaže on, ista advokatska kancelarija je savjetovala državu da li i kako da odobri prenos projekta, dok je paralelno imala punomoćje da zastupa kompaniju koja taj projekat preuzima.
– Prema dostupnim podacima, tokom 2018. godine kompanija Možura Wind Park, u vlasništvu Enemalte na koju je prenijet projekat a što je i savjetovala i preporučila ta kancelarija Vladi, isplatila je toj kancelariji oko 67 000 eura po osnovu šest faktura. Ove činjenice otvaraju ozbiljno pitanje sukoba interesa i integriteta pravnog savjetovanja koje je država tada dobila. Izbor advokatske kancelarije koja je savjetovala državu da li da odobri prenos projekta, a istovremeno zastupala kompaniju koja preuzima projekat Možura, otvara ozbiljnu sumnju da je cijeli posao bio dio unaprijed pripremljenog aranžmana i da nije traženo objektivno mišljenje kao osnov za odlučivanje, već je pripreman teren koruptivne transakcije sa nesagledivim posledicama – rekao je Koprivica.
Odluke koje su tada donijete dovele su, tvrdi on, do toga da „država od pozicije u kojoj je mogla raskinuti ugovor i naplatiti bankarsku garanciju dođe u situaciju da projekat završi u rukama drugih kompanija kroz niz transakcija u kojima su posrednici ostvarili višemilionske profite razvijajući koruptivne šeme“.
– Projekat Možura predmet je međunarodnih istraga i istraživanja hrabre malteške novinarke Daphne Caruane Galizije, koja je istraživala korupciju povezanu sa ovim poslom. Ona je ubijena 2017. godine. Utoliko je jača naša obaveza da istina izađe na vidjelo do kraja. Nakon svega izloženog postavljaju se ključna pitanja: ko je u Vladi odlučio da država odustane od svojih prava i zašto je izabran savjetnik koji radi za drugu stranu? – naveo je Koprivica.
On pita ko se usudio da odustane od zaštite javnog interesa i naplate 1,5 miliona eura garancije.
– Država je ovim poslom svjesno i umišljajno dovedena u nepovoljan položaj i zato govorimo o korupciji na najvišem nivou. To je direktna politička odgovornost tadašnjeg premijera Đukanovića i ministra Kavarića, a nadležni organi treba da utvrde i druge vidove odgovornosti. Zbog svega navedenog, ova dokumentacija biće dostavljena nadležnim institucijama kako bi se utvrdile sve činjenice i eventualna odgovornost za odluke koje su dovele do štete po interes države, kao i da li je ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije – poručio je Koprivica.
Građani Crne Gore imaju pravo, zaključuje on, da znaju kako su se donosile odluke o projektima vrijednim stotine miliona eura i da li je u tim procesima javni interes bio zaštićen ili pogažen.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom saslušanja bivše državne službenice Mirjane Pajković, koja je u petak, po nalogu tužilaštva, dala iskaz Upravi policije.
“U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formiran je predmet u cilju utvrđivanja postojanja obilježja krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”, kazali su CdM-u iz ODT Podgorica.
Predmet se trenutno nalazi u fazi izviđaja.
Prošle sedmice u pojedinim medijima i na društvenim mrežama objavljena su dva eksplicitna snimka, od kojih se na jednom navodno pojavljuju Pajkovićeva i Nikola Drecun, koji je u bjekstvu zbog sumnje da je počinio najteža krivična djela.
Drecun se tereti za ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića, kao i ranjavanje tri osobe na Cetinju 20. juna 2024. godine. Za njim je krajem 2024. raspisana crvena Interpolova potjernica.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.