Predsjednik poslaničkog kluba SD-a Boris Mugoša saopštio je da je priča da su plate rasle više od inflacije i da je poboljšan standard neutemeljena u realnosti iz više razloga.
„Baratati sa statističkim podatkom da su u prethodne 4 godine prosječne cijene porasle 30% suštinski vrijeđa veliki broj građana, kad je jasno da su cijene prehrambenih proizvoda koji se najviše koriste porasle 70, 80, 100% i u nekim slučajevima više nego duplo; cijene hemije su takođe značajno porasle; cijene raznih usluga (frizeri, električari, vodoinstalateri i dr.), hrane u restoranima, smještaja u hotelima, goriva i dr“, kaže on.
Dodaje da je veoma važno da se objavljuje medijalna zarada (predstavlja iznos zarade u odnosu na koji je 50% zaposlenih imalo manju platu, dok je preostalih 50% zaposlenih imalo više) koja je realniji pokazatelj nego prosječna.
Priča da su plate rasle više od inflacije i da je poboljšan standard neutemeljena je u realnosti iz više razloga…
☑️baratati sa statističkim podatkom da su u prethodne 4 godine prosječne cijene porasle 30% suštinski vrijeđa veliki broj građana, kad je jasno da su cijene… pic.twitter.com/uQfDDUH7DT
„Ovo iz razloga što pokazatelj prosječne zarade suštinski je krio i dalje krije činjenicu da u Crnoj Gori veliki broj građana prima skromne i male zarade a manji dio velike i ona je prilično veća od navedene medijalne zarade“, istakao je Mugoša.
Kaže da je stava da su plate ranije morale biti veće.
„I na to sam ukazivao dok sam bio u vlasti, ali isto tako administrativna ekonomija nakon 2020., koja je vještački pumpala potrošnju a ništa nije uradila na razvoju ekonomije, značajno je doprinijela drastičnom rastu cijena i obezvrjeđivanju administrativnog povećanja zarada… A da ne pričam da smo došli u situaciju da su plate u prenatrpanom javnom sektoru značajno veće nego u privatnom, a privatni sektor dominantno “kreira” prihodnu stranu budžeta“, kaže Mugoša.
Gomilanje javne administracije, rast ugovora o djelu, konsultantskih usluga i sl. odnosno kontinuirani rast javne potrošnje, kako pojašnjava, čini javne finansije nategnute do ozbiljnog nivoa, uz projektovanih preko 5 milijardi eura zaduženja od 2020. do 2027.
„I to zaduženja koja su iz godine u godinu sve skuplja… Jeste da dobar dio tog zaduženja ide na vraćanje dugova i kapitalne projekte, ali bi taj iznos mogao biti mnogo manji da se ne napumpava javna potrošnja, nego da se kroz njenu racionalizaciju iz tekućih prihoda servisira dio rashoda namijenjih za kapitalne projekte i ranije dugove. Da ne pričam o tome koliko je i da li je pokrenuto novih kapitalnih projekata u prethodne 4 godine, kakva je dinamika realizacije postojećih projekata, koliko je novih investitora došlo u CG i sl“, istakao je Mugoša.
Zaključuje da se ekonomija mora voditi na sistemski i dugoročno održiv način, „(nije ni prije 2020.) a ne na dnevo-politički i populistički koji može nekome donijeti kratkoročne benefite ali dugoročno guši ionako slab i ranjiv crnogorski sistem javnih finansija…“
Temperature tla na velikim djelovima ledenih pokrivača Antarktika porasle su u prosjeku za 10 stepeni iznad normale u julu.
Dok temperature ostaju ispod nule na polarnoj kopnenoj masi, koja je obavijena mrakom u ovo doba godine, u dubinama južne hemisfere zimi, temperature su navodno dostizale 28 Celzijusovih stepeni pojedinih dana, prenio je Gardijan.
Zemljina kugla je iskusila 13 mjeseci rekordne toplote, sa temperaturama koje su stalno prelazile 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, koje se smatraju granicom za izbjegavanje najgoreg klimatskog sloma.
Direktor prognoze u Meteorološkom zavodu Majkl Đuks rekao je da, iako su pojedinačne dnevne temperature bile iznenađujuće visoke, daleko značajniji je bio prosječan porast tokom mjeseca.
Modeli naučnika koji se bave proučavanjem klime dugo su predviđali da će najznačajniji efekti antropogenih klimatskih promjena biti na polarne regione, „a ovo je odličan primjer za to“, istakao je Đuks.
„Obično ne možete samo da gledate jedan mjesec za klimatski trend, ali je u skladu sa onim što modeli predviđaju“, dodao je i istakao da na Antarktiku generalno takva vrsta zagrevanja zimi i nastavak u letnjim mjesecima može dovesti do urušavanja ledenih pokrivača.
U Crnoj Gori danas se saobraća nesmetano. Učesnike u saobraćaju očekuje umjerena, tokom dana pojačana frekvencija vozila. Savjetuje se oprezna vožnja prilagođenu uslovima i stanju na putu. U zonama radova obavezno je poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je obustava saobraćaja .U intervalu od 12.00 do 14.00 sati obezbjeđuje se slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta Sokolovina.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza dionica Nikšić-Kuside promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a dolazi do totalnih obustava saobraćaja ne dužih od 15 minuta povremeno zbog izvođenja radova.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Do 31. avgusta promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U protekla 24 sata u nasoj zemlji dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, a pet zadobilo lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Zabrana saobraćaja za teretna vozila
ZABRANJUJE SE saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona u periodu od 15.06. do 15. 09. 2024. godine svakim danom na sljedećim djelovima magistralnih i regionalnih puteva:
1.M-1 GP Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj-GP Sukobin
M-2 Podgorica-Sotonići-Petrovac, M-2 Podgorica-Mioska –Kolašin, M-10 Podgorica –Cetinje- Budva, u vremenu od 17.00 do 22.00 časa za podtacke 1 do 4
Na regionalnim putevima:
R-1 Kotor-Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25) opština Cetinje,
R-29 dionica Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj u vremenu od 07.00 do 22.00 časa za podtačke 5 i 6 ove tacke
ZABRANJUJE SE SAOBRAĆAJ AUTOBUSA kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera , u periodu od 15.06. do 15.09.2024.godine, svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 časa na dionicama regionalnih puteva:
R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25),opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1) opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
R-29 dionica Bar 2 -(tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Zabrana iz tačke 1 pod tačke 1,2, 3, 4 i 6 ove naredbe ne odnosi se na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
Talas protesta malih drvoprerađivača zbog uslova tendera koji je na kraju prve dekade prošlog mjeseca raspisala Uprava za gazdovanje šumama polako se širi čitavim sjeverom Crne Gore.
Bez obzira što je prije dva dana predsjednik države proglasio novi Zakon o šumama, čini se da se bez skrivanja otvorio front između Vlade i resornog ministarstva sa jedne, i Uprave za šume sa druge strane.
Činjenica je da je Uprava za šume povukla neke poteze koji liče na namještanje tendera opet istim velim drvoprerađivačima. Upravo zbog toga je veliki broj drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore zatražio ovih dana poništenje poziva za davanje šuma na korišćenje u dubećem stanju za ovu godinu.
Izvor: Privatna arhiva
Portal RTCG je ranije pisao da se samo iz Rožaja javilo oko dvadeset malih preduzeća, a u međuvremenu nezadovoljstvo se proširilo toliko da je za sada na destine novih preduzeća iz svih gradova na sjeveru uputilo otvoreno pismo javnosti ukazujući na bojazan da se, ako javni poziv bude sproveden, nastavlja koncesioni model gazdovanja pri čemu su povlašćena svega dva do tri preduzeća.
“Tender kao da je pisan za dva do tri preduzeća koja su u proteklih dvadeset godina bila privilegovana i predstavljala tajkunske firme. Mi otvoreno sumnjamo u korupciju i imamo pravo da to kažemo. Dva preduzeća uzeće sve šume od Bijelog Polja do Pljevalja i od Berana do Rožaja”, kazao je našem portalu jedan od drvoprerađivača.
foto: najnovije.me
Putem otvorenog pisma drvoprerađivači su se obratili premijeru Milojku Spajiću, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, kao i predsjednicima opština, odnosno Skupština opština u više gradova.
“Imajući u vidu činjenicu da se nadležne institucije u oblasti šumarstva svojim izjavama ponašaju kao Robin Hud, te brane šume od bogatih i štite iste, a svojim djelima rade suprotno, oduzimajući pravo na rad svima osim najbogatijima, pri tome nanoseći štetu što privredi što budžetu opština na sjeveru, u postupku koji ima jasne elemente korupcije, prinuđeni smo da se obratimo vama i kompletnoj crnogorskoj javnosti u pokušaju da spriječimo ogromnu materijalnu štetu”, navodi se u pismu.
Oni ponavljaju da se poslednji tender u odnosu na prethodne godine bitno razlikuje u načinu bodovanja ponuda.
“Dok je prethodnih godina 80 bodova nosila cijena, a 20 bodova tehničko vrednovanje, ove godine je taj odnos promijenjen na način da 55 bodova nosi cijena, a 45 bodova tehničko vrednovanje. Još jedna izmjena u odnosu na prethodne godine se odnosi na ograničenje da ponudjač može po upošljenom radniku da dobije 450 m3 , ako je broj upošljenih u preduzeću veći od 10, dok za preduzeća koja imaju manje od 10 radnika ponuđač može dobiti 250 m3 po upošljenom. Podsjećanja radi, prethodnih godina je ograničenje bilo na 250 m3 po upošljenom, bez obzira na broj upošljenih”, objašnjavaju drvoprerađivači.
Ono što je bilo, kako tvrde, prisutno kao sumnja prilikom objavljivanja javnog poziva, pokazalo se kao istina prilikom otvaranja ponuda. Zbog tržištu do sad nepoznatih pravila da cijena nosi svega 55 bodova, a tehnička opremljenost 45 bodova, i uvećanim brojem kubika po radniku – 4 firme sa većim brojem radnika su dobile mogućnost da drvnu masu dobiju po najnižim – početnim cijenama, sa izuzetkom nekoliko odjeljenja gdje je cijena podignuta za 1 ili 2 e, sve sa ciljem da se poruči da je država uz njih i da im se ništa ne može. Rezultat toga je da ponudjači sa manjim brojem radnika nisu mogli pobijediti u ovom procesu nudeći znatno veće cijene.
Kako objašnjavaju, samo u 5 odjeljenja u Opštini Berane je na pozivu pobijedila firma čija je ponuda 500.000 eura manja od najbolje ponude, što nanosi direktnu štetu budžetu Opštine Berane u visini od 350.000 eura, a budžet Crne Gore je samo po osnovu koncesija na teritoriji Opštine Rožaje će pretrpjeti štetu od oko 700.000 eura, što je oko 500.000 eura manje prihoda budžetu Opštine Rožaje.
“Sav taj novac je završio u privatnim džepovima” – sumnjaju mali drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore.
Zbog povećanja broja kubika po radniku za 4 velike firme, i nemogućnosti da se iste bilo kojom razumnom cijenom na javnom pozivu dostignu, kako tvrde mali drvoprerađivači, omogućeno je da navedene firme ‘uzmu’ najveći broj crnogorskih šuma, dok će se veliki broj firmi na sjeveru ugasiti i veliki broj radnika ostati na ulici.
“Pošto nauka sigurno ne može dati objašnjenje na koji način se radnici u broju većem od 10 pretvaraju u supermene, te se njihova radna sposobnost duplira, očekujemo da će onaj ko je došao do ovakvog zaključka isti moći da objasnti pred Vrhovnim državnim tužilaštvom, gdje ćemo podnijeti prijavu za korupciju sa svim dokazima koje posjedujemo. Pitaćemo da li je Uprava za šume imala pisanu saglasnost nadležnog direktorata za ovako bitnu izmjenu uslova, i kako je predsjednik tenderske komisije ujedno izdavao potvrde za dokumentaciju ponuđača, čime je kao član komisije imao uvid u dokumentaciju, što nije po slovu i duhu zakona. Do tad, od onih koji nisu dio ovog koruptivnog procesa očekujemo da isti zaustave, ponište tender i raspišu novi po uslovima od ranijih godina”, naveli su u pismu.
Upozorili su da će ovo biti zahtjev niza protesta, koje, kako najavljuju, započinju u srijedu 7. avgusta 2024. godine blokadom puta Rožaje-Berane-Petnjica u mjestu Kalače.
Da su u šumama mora uvesti red i velikim koncesionarima stati na kraj poslije dvije decenije, početkom prošle godine povela se ozbiljna priča.
Činjenica je da reforme u oblasti šumarstva idu sporo. Četiri godine je prošlo od promjene vlasti, a Zakon o šumama se tek sada donosi. Uz upozorienje predsjednika države Jakova Milatovića, koji ga je potpisao, na važnost dobre implementacije i dobrog upravljanja kako bi se umanjili rizici potencijalne zloupotrebe novog preduzeća u političke stvrhe i u cilju partijskog zapošljavanja.
Naglašeno je da je potrebno da tim preduzećem upravljaju stručna lica kako bi ono radilo na racionalnom korišćenju i očuvanju značajnog šumskog bogatstva naše države, čime bi prelazak sa dosadašnjeg koncesionog modela na novi model državnog preduzeća dao željene rezultate.
U Upravi za gazdovanje šumama i lovištima donošenje novog zakona dočekali su sa podignutim tenzijama među svojim zaposlenima. Najprije su apelovali na poslanike da ga ne usvoje, a zatim na predsjednika da ga ne potpiše. I nije im prošlo. Tender poništili nisu, tako da će i ova godina, ako to mali drvoprerarađivači ne spriječe, biti u znaku gazdovanja šumama nekoliko preduzeća koja su činila i proteklih preko dvadeset godina.
Na sjeveru Crne Gore rano ujutru po kotlinama magla, a tokom dana pretežno sunčano s povremenom pojačanom oblačnošću. Vjetar uglavnom slab, na planinama umjeren, sjeverni. Temperatura do 32 stepena.
Na jugu pretežno sunčano do malo oblačno. Tokom jutra, a onda uveče i tokom noći sjeveroistočni vjetar, slab do umjeren. Temperatura do 36 stepeni.
More umjereno talasasto, prema večeri u postepenom slabljenju. Vjetar tokom dana sjeverozapadni umjeren do pojačan na Ulcinjskoj rivijeri, ujutru i uveče bura, slaba do umjerena. Temperatura mora oko 23 stepena. UV indeks visok, oko 7.5 UV-jedinica.
Narednih dana na sjeveru, u utorak veći dio dana sunčan, popodne uglavnom na planinama ima uslova za prolazni pljusak. U srijedu umjereno oblačno, ali uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, dominantno sjeverni. Temperatura u neznatnom porastu.
Na jugu narednih dana stabilno, u popodnevnim satima s nešto više oblaka. Vjetar i dalje sjeverni, slab do umjeren, uglavnom tokom jutra i večeri. Temperatura bez bitnijih promjena.
Najbolji teniser u istoriji Novak Đoković osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu. Novak je u finalu posle epskog meča savladao Španca Karlosa Alkaraza sa 2:0 po setovima 7:6, 7:6.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitali su Novaku Đokoviću osvajanje zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Parizu.
“Iz Crne Gore do olimpijskog zlata u Parizu! Čestitke na fenomenalnoj pobjedi i osvajanju olimpijskog turnira! Izvanredna karijera, posvećenost, upornost i odnos prema sportu konačno su krunisani zlatom na najvećoj sportskoj smotri! Crna Gora je ponosna na tebe”, napisao je Milatović na mreži X.
Spajić je rekao da kad se svi profesionalni snovi, onda i veliki šampioni zadrhte.
“Čestitke Novaku Đokoviću, olimpijskim zlatom kompletirao je najveću karijeru. Čekamo ga u Crnoj Gori i njegovom Jasenovom Polju. Sad mora i po pehar US opena krenuti sa našeg primorja”, naveo je Spajić.
“Želim da čestitam Novaku Đokoviću na osvajanju zlatne olimpijske medalje, tog poslednjeg dragulja koji krasi njegovu sportsku krunu. Kao čovjek koji vodi porijeklo iz Jasenovog Polja i koji je počasni građanin Nikšića i Budve, Novak je danas proslavio i Srbiju i Crnu Goru”, rekao je Mandić.
Sve veći broj nastavnika i učitelja u Velikoj Britaniji napušta tu profesiju i samo u posljednjih godinu dana oko 40.000 prosvjetnih radnika napustilo je državne škole.
Žene u tridesetim godinama predstavljaju najveću grupu koja napušta nastavničku profesiju. Više od 9.000 žena starosti između 30 i 39 godina napustilo je nastavnički poziv u 2022. i 2023. godini, dok se u istom periodu na taj korak odlučilo oko 4.300 muškaraca.
Iz Vlade je najavljeno da će zaposliti još 6.500 nastavnika, ali gotovo 40.000 nastavnika u državnim školama napustilo je profesiju prošle godine, što je najveći broj u posljednjih pet godina, navodi se u studiji koju je sprovela istraživačka agencije „Projekat Nova Britanija“.
U studiji se apeluje na vlasti da usvoje politike koje bi više bile orijentisane ka porodici.
Iako, brojčano gledano, žene u većem broj napuštaju nastavnički poziv, veći je udio muškaraca u tom smislu jer njih inače ima manje u tom poslu.
Borba generacija, kruna Olimpijskih igara, meč nad mečevima, najočekivaniji duel u Parizu završen je pobjedom Novaka Đokovića
Jedan od onih duela koji su i prije početka već proglašeni antologijskim. Sa jedne strane najtrofejniji teniser svih vremena, kojime je samo falila zlatna medalja sa Oilimpijskih igara, sa druge strane teniser koji će sigurno da napdne granice koje je postavila „velika trojka“.
Da se meč pomjerio na stadion „Francuska“ vjerovatno bi bio rasprodat, jer oko „Filipa Šartijera“ je bilo duplo više što navijača, što medija koji jednostavno nisu mogli da uđu na glavni teren Rolan Garosa.
Novak Đoković (foto: Luka Vlaisavljević)
Duel dva tenisera, u kojem je Alkaras imao ulogu favoirita nakon ubjedljivog trijumfa u finali Vimbldona, imao je potpunu drugi scenario od onog sa „Ol Ingland kluba“.
Ni tribine „Filipa Šartijera“ nisu bile onako gotovo jednostrano opedjeljene za jednog tenisera kao što je bio slučaj u duelu Đokoviča i Nadala.
Navijači Đokovića (foto: Luka Vlaisavljević)
Danas podijeljne tribine, uz to da su neutralci praktično podržavali oba tenisera, baš onako kako i treba.
Navijači Alkarasa (foto: Luka Vlaisavljević)
Đoković se dosta bolje kretao, odličan procenat prvog servisa, a i bio je blizu brejka u petom gemu kada je propustio tri brejk lopte.
Šta tek reći za deveti gem, koji je trajao čitavu vječnost na centralnom terenu Rolan Garosa i čak pet brejk lopti koje je Alkaras imao, a koje je Đoković uspio da spasi i na kraju osvoji taj gem i sačuva svoj servis.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da juče građani nijesu dobili odgovor zašto Vlada povećava PDV na brojne stvari čime dodatno gura cijene da rastu.
Uputio je i novi set pitanja.
“Danas pitam zašto Vlada predlaže da se više od 100 miliona eura doprinosa na PIO iz bruto zarada koji pripadaju građanima preusmjeri iz Fonda PIO u profite preduzeća? Drugim riječima, zašto Vlada predlaže da se novac kojim se finansiraju penzije preusmjeri iz Fonda PIO u profite (u najvećoj mjeri) krupnog kapitala? A onda nedostatak za finansiranje penzija Vlada predlaže da se jednim dijelom kompenzuje preko povećanja PDV-a, čime se dolazi do odgovora na pitanja od juče”, napisao je Milatović na mreži X.
Juče nijesu gradjani dobili odgovor zašto Vlada povećava PDV na brojne stvari čime dodatno gura cijene da rastu.
Danas pitam zašto Vlada predlaže da se više od 100 miliona eura doprinosa na PIO iz bruto zarada koji pripadaju gradjanima preusmjeri iz Fonda PIO u profite… https://t.co/olpWypaxLM