Ako su visoke cijene u velikim trgovinskim lancima plod dogovora, a ne konkurentskog nadmetanja, Agencija za zaštitu konkurencije će efikasnom primjenom zakona to odmah sankcionisati, baš kao što je to bio slučaj sa mobilnim operaterima, kojima zbog kartelskog dogovora prijeti višemilionska novčana kazna.
To je u izjavi za medije naveo Dragan Damjanović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije.
„Napominjemo, da sa velikom pažnjom analiziramo novonastalu situaciju izazvanu visokim cijenama i pozivamo građane da, ukoliko posjeduju bilo kakvu informaciju koja potvrđuje da je u pitanju protivzakonit dogovor, odmah pošalju dokaze Agenciji“, poručuje Damjanović.
Zbog tačnog informisanja javnosti, još jednom podsjeća da Agencija ne može određivati visinu cijene i marže, niti ima status regulatora, ali ima veoma bitnu kontrolnu ulogu, koja štiti tržište od zloupotrebe dominatnog položaja i zabranjenih sporazuma.
„Uzimajući u obzir činjenicu da smo na kraju dana svi samo obični građani, želimo da vjerujemo da je zaštita potrošača – zajednički cilj državnih institucija ali i svih učesnika na tržištu“, zaključio je Damjanović.
Poslaničke penzije vraćaju se u zakonske okvire kao antikoruptivna mjera, kako bi, prema obrazloženju, poslanici mogli rasterećenije, nezavisnije da obavljaju svoju funkciju, ali i kao i mogućnost da po prestanku mandata imaju prihode jer su se prethodno zamjerili svima i svakome tokom nastupa u Skupštini.
Zakon o Skupštini Crne Gore, koji je u pripremi, predviđa i vraćanje penzija poslanicima koji su na toj poziciji obavili dva mandata, a prethodno imaju minimum 20 godina radnog staža.
To se, prema saznanjima Adria TV, nalazi u nacrtu zakona, koji je još u izradi. Sudeći prema tome, da je 2008.godine jednoglasno usvojen Zakon o zaradama javnih funkcionera, može se naslutiti da će kada predlog zakona do Skupštine stigne na dnevni red, svi poslanici glasati za njega bez obzira na ideološke i partijske razlike,kao što je bio slučaj i prije 17 godina kada su poslaničke penzije jednoglasno usvojene.
Prema objašnjenju koje je Adria TV dato u parlamentu, odluka o takozvanim privilegovanim penzijama poslanika predstavlja antikoruptivnu mjeru oslonjenu na evropsku praksu. To obrazloženje potkrepljuje se tvrdnjama da bi usvanjanjem ovih normi poslanici mogli rasterećenije, odnosno nezavisnije da obavljaju funkciju, eliminisali bi se lobistički i drugi potencijalni pritisci na narodne predstavnike prilikom glasanja za razna zakonska rješenja. Obrazlaže se i činjenicom da poslanici po završetku mandata teško mogu da se vrate redovnom radu u profesijama iz kojih su došli u skupštinsku klupu, te da nije lako naći novi poslovni agnažman jer su „obilježeni“ kroz parlamentarni rad, kao i da su se tokom izlaganja za skupštinskom govornicom zamjerili svima i svakome.
MN: KOEFICIJENT OD 2008. SA 11.50, 2025. STIGAO NA 29.22
Uoči donošenja zakona o Skupštini, koje javnost odavno isčekuje, poslanicima je, kao i ostalim javnim funkcionerima, kako je navedeno u vladinim predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, pod obrazloženjem da se radi o „primanjima od interesa za Crnu Goru“, u 2025. godini slijedi povećanje zarada i do 600 eura.
Prema predloženim izmjenama koje je Vlada delegirala, koeficijent poslanicima je 29.22, za razliku od 2008. godine kada je donijet zakon o privilegovanim poslaničkim penzijama, tada je iznosio 11.50. To bi značilo da je koeficijent poslanicima u poslednjih 17 godina, svake godine uvećavan za po 1.1. Ne bi se baš takav rast mogao registrovati za ostale zaposlene u državi, naročito za one koji nijesu profesionalni funkcioneri o kojima država brine i godinu po prestanku mandata isplaćujući im puni iznos zarade po prestanku funkcije 12 narednih mjeseci ili do novog zaposlenja (većina čeka da istekne taj period blagostanja da sjedi kući i prima punu platu). Takođe, funkcioneri gratis od države dobijaju i 12 mjeseci pune plate ukoliko im fali godina do odlaska u penziju. Što se, takođe, ne bi moglo naći u zakonskim rješenjima za ostale građane u Crnoj Gori.
Privilegovane poslaničke penzije iz 2008.godine, Ustavni sud je 24.12.2009.godine ukinuo i proglasio neustavnom uz obrazloženje: „Ako je prosječna visina penzije objektivni izraz opštih socijalnih i ekonomskih prilika u zemlji, onda visina privilegovane penzije državnih funkcionera ne smije nesrazmjerno odstupati od prosječne penzije“. Na osnovu tadašnjih odredbi, pravo na penziju steklo je 111 funkcionera, jer se retroaktivno zakon primjenjivao i za funkcionere koji su to bili „u državnim organima Crne Gore, Savezne Republike Jugoslavije i Državne zajednice Srbija i Crna Gora u periodu od 27.12.1990.godine“.
A pravo na starosnu penziju i prije ispunjenja opštih uslova prema propisima kojima se utvrđuje penzijsko i invalidsko osiguranje, do odluke Ustavnog suda, ostvarivali su poslanici koji su imali dva mandata i prethodno 20 godina radnog staža i najmanje 55 godina života za muškarce, a 50 za žene, kao i poslanici koji su imali tri mandata i 15 godina radnog staža. Mandat nije bilo potrebno da bude u cjelosti, odnosno četiri godine. Za ispunjenje ovoga uslova bila je dovoljna polovina mandata, odnosno po dvije godine.
MN: SVI GRAĐANI NA JEDNU,NARODNI PREDSTAVNICI NA DRUGU STRANU
U obrazloženju da privilegovane penzije za poslanike predstavljaju antikrouptivnu mjeru ima logike. No, isto tako, logika kaže i da ko je podložan korupciji, biće to i prije i nakon donošenja zakona. Nelogično je zašto su ostali građani u Crnoj Gori, koji rade brojne značajne ili manje značajne poslove, diskriminisani u odnosu na one koje upravo narod bira. Naročito, što univerzitetski profesori i ljekari specijalisti imaju manji koeficijent od poslanika za koga se može kandidovati podjednako i srednjoškolac ili doktor nauka.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da zaključen je ugovor o izradi idejnog projekta za dionicu auto-puta Andrijevica -Berane – Boljare.
“Zaključen je ugovor o izradi idejnog projekta za dionicu auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare, sa konzorcijumom “CDS PROJECT – VIA PROJECT – GEOTIN MNE””, napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Dužina dionice, kako je pojasnio, je 50 kilometara, a vrijednost ugovorenih usluga za izradu idejnog projekta iznosi 3.654.000 eura (bez PDV-a).
“Rok za završetak je 14 mjeseci. Ovaj projekat predstavlja nastavak intenzivnih aktivnosti za unapređenje saobraćajne infrastrukture”, dodao je on.
🖋️ Zaključen je ugovor o izradi idejnog projekta za dionicu auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare, sa konzorcijumom “CDS PROJECT – VIA PROJECT – GEOTIN MNE”
📌 Dužina dionice je 50 km, a vrijednost ugovorenih usluga za izradu idejnog projekta je 3.654.000 € (bez PDV-a).
Korisnici srazmjernih penzija mogu zahtjev za isplatu razlike do iznosa minimalne penzije u Crnoj Gori podnijeti narednog ili nekog drugog mjeseca, ukoliko do kraja februara ne prikupe potrebnu dokumentaciju, saopštili su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
„Ukoliko korisnici srazmjernih penzija koji imaju pravo na isplatu razlike, ne podnesu zahtjev sa potrebnom dokumentacijom do kraja februara, mogu to uraditi sljedećeg ili nekog drugog mjeseca, dok im isplata razlike pripada prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva“, rekli su agenciji Mina-business iz Fonda PIO.
Oni su dodali da će se korisnicima srazmjernih penzija, koji do kraja mjeseca dostave zahtjev sa potrebnom dokumentacijom, isplata razlike vršiti od prvog 1. marta, sa isplatom martovske penzije koja se obavlja 20. aprila.
„Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju, sa prebivalištem u Crnoj Gori, pripada razlika do najnižeg iznosa penzije, ukoliko je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i strane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu manji od minimalne penzije u Crnoj Gori“, saopštili su iz Fonda PIO.
Oni su podsjetili i da je odredba zakona, kojim su propisani uslovi da se korisnicima srazmjernih panzija isplaćuje razlika do iznosa minamalne penzije, stupila je na snagu 10. februara i nije vremenski ograničena.
Iz Fonda PIO su podsjetili da se zahtjev podnosi nadležnim područnim jedinicama fonda i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja. Korisnici srazmjernih penzija uz zahtjev treba da dostave kopiju lične karte, uvjerenje o prebivalištu i potvrdu, odnosno uvjerenje stranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji.
„Ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država, treba da dostaviti potvrdu, odnosno uvjerenje iz svake od njih“, objasnili su iz Fonda PIO.
Korisnici uz zahtjev treba da dostave i kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod stranog nosioca osiguranja.
„Ukoliko korisnik prima penziju iz više država, potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svake od njih“, rekli su iz Fonda PIO.
Korisnici uz zahtjev treba da dostave i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, kojom će se obavezati da će prijaviti promjene u iznosima stranih penzija, ukoliko do njih dođe.
„Radi sprječavanja zloupotrebe, korisnici će dostaviti izjavu u kojoj će biti navedeno da će, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, u roku od 15 dana od nastale promjene, prijaviti izmjene u iznosima strane/ih penzija, kao i svaku izmjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava“, rekli su iz Fonda PIO.
Oni su dodali da je Fond PIO odmah nakon stupanja na snagu usvojenih izmjena i dopuna Zakona o PIO, na svojoj internet stranici dao sva potrebna obavještenja u vezi sa primjenom zakonske odredbe koja se odnosi na isplatu razlike.
„Fond PIO je dao sva potrebna obavještenja u vezi sa primjenom navedenog zakonskog rješenja. Ukoliko postoje bilo kakve nejasnoće, stranke se mogu obratiti nadležnim područnim jedinicama Fonda i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja radi dobijanja svih dodatnih informacija“, naveli su iz Fonda.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić u sretenjskom intervjuu „Borbi“, sumirao je svoj dosadašnji rad u Skupštini Crne Gore.
Mandić je govorio i o održanom okruglom stolu gdje se predlaže da narko karteli budu proglašeni za terorističke organizacije.
„Kada spojite formiranje anketnog odbora i inicijativu o označavanju narko klanova terorističkim organizacijama, vidjećete apsolutnu posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Smatram da je ta borba prioritet broj jedan za našu zemlju, jer iz nje proizilaze gotovo svi problemi sa kojima se sve ovo vrijeme suočavamo“, kazao je Mandić za „Borbu“.
Govorio je i o nedavnoj blokadi Skupštine od strane opozicije i kazao da su štetu imali samo građani Crne Gore.
„Usvajanje budžeta je bilo neophodno za cijelu zemlju, uključujući i za građane koji su glasali DPS i smatram da sam parlament odblokirao na jedan izričito miran i džentlmenski način. Koristim ovu priliku da pozovem poslanike koji su udaljeni da se vrate dijalogu i da svoje političke pozicije brane argumentima u plenumu, a ne raznim performansima“, kazao je Mandić.
Borba: Prošlo je više od godinu dana od kako ste na čelu Zakonodavnog doma koji, sudeći po porukama koje se šalju iz Parlamenta, donosi istorijske rezultate. Kako gledate na godinu za nama i na ostvarene rezultate?
Zaista mislim da će prethodna godina biti zapamćena kao godina istorijskih rezultata, prvenstveno Skupštine Crne Gore, kao našeg najvišeg zakonodavnog doma, a svakako i drugih segmenata vlasti i društva.
U nezapamćeno kratkom roku, mi smo ostvarili ključna imenovanja u pravosuđu, izglasali preko 100 zakona, među kojima su ključni oni koji su nam omogućili dobijanje pozitivnog IBAR-a.
Sve je ovo na kraju rezultiralo zatvaranjem tri pregovaračka poglavlja krajem godine i što na simboličan način predstavlja krunu našeg predanog rada.
Kao predsjednik Skupštine, u svom kabinetu sam se, za samo godinu dana, sastao sa preko 30 ambasadora država Evrope i svijeta, bio sam u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj, Republici Italiji, Kraljevini Švedskoj, Kraljevini Maroko, Kraljevini Saudijskoj Arabiji, učestvovao u brojnim konferencijama EU i drugih interparlamentarnih zajednica, gdje bih posebno naveo Konferenciju predsjednika parlamenata zemalja EU održanu u Palma de Majorci, konferenciju predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope održanu u Mađarskoj, kao i Konferenciju predsjednika parlamenata malih zemalja održanu u Malti.
Bio sam domaćin predsjednicima parlamenata Republike Azerbejdžana, Republike Mađarske, Republike Finske, Republike Malte i Bosne i Hercegovine. Razgovarao sam i sastajao se sa najvišim zvaničnicima Evropske unije i na svakom mjestu dobio samo riječi ohrabrenja i pune podrške našoj politici punopravnog članstva u EU.
Borba: U godini za nama je konačno, četiri godine nakon 30. avgusta, došlo do rekonstrukcije Vlade gdje je nekadašnji Demokratski front, odnosno koalicija Za budućnost Crne Gore ušla u izvršnu vlast. Zašto je bio potreban toliki protek vremena? Ko je podmetao nogu i zbog čega ste bili „targetirani“ kao neprihvatljiv partner sve ovo vrijeme?
Svi se sjećamo raznih konstrukcija koje su brojni politički akteri, potpomognuti njihovim saradnicima iz drugih oblasti kreirali, ne bi li onemogućili da koalicija Za budućnost Crne Gore i Nova srpska demokratija postanu dio vlasti. Smatram da smo ovim rezultatima u potpunosti u paramparčad rasturili cijelu tu negativnu kampanju i dokazali da je nama interes Crne Gore i njenih građana na prvom mjestu.
FOTO: Skupština
Svima je danas kristalno jasno da je nekadašnji Demokratski front i sadašnja koalicija ZBCG ključni faktor reformi koje su neophodne za ozdravljenje ovog društva. To smo upravo demonstrirali kreiranjem inicijative za proglašavanje narko kartela u Crnoj Gori terorističkim organizacijama.
Bivši režim je, uz pomoć svojih dobro postavljenih saradnika u brojnim oblastima, kreirao lažni narativ da smo mi neodgovarajući faktor, posebno kada su u pitanju naši međunarodni partneri i sada vidimo da smo posebno u toj oblasti ostvarili najbolje rezultate.
Borba: Konačno se, nakon nekoliko mjeseci, prevazišla institucionalna kriza koju je svojim djelovanjem izazvala opozicija. Zbog čega se čekalo ovoliko dugo da bi se zakonodavni dom odblokirao?
Više je faktora zbog čega je otpočela blokada od čije su štete imali samo građani i smatram da je ona prevashodno smišljena zbog potrebe pojedinaca u Demokratskoj partiji socijalista da skrenu pažnju na sebe pred kongres te partije, kao i da potisnu da su pojedini visoki funkcioneri i nekadašnji ministri iz njihovih redova uhapšeni pod sumnjom da su zloupotrijebili službeni položaj. Jasno je da se ta partija ne snalazi najbolje u opoziciji i to je evidentno iz njihovih političkih lutanja, kao i iz jasne podijeljenosti na umjerene i radikalne frakcije.
Ja sam želio da dokažem da parlament nikada više ne mora biti mjesto gdje se odluke donose silom i nasiljem. Pozivao sam na dijalog, organizovao brojne sastanke, pokazao maksimalnu moguću širinu, razumijevanje i toleranciju prema poslanicima opozicije, jer prema njima imam poseban senzibilitet, jer kao što građani Crne Gore znaju, većinu sam svog političke karijere proveo upravo kao opozicioni poslanik, ali u jednom momentu građani više nisu mogli da čekaju.
FOTO: Skupština CG
Borba: Jedan ste od prvih državnika koji je čestitao novoizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu pobjedu na novembarskim izborima. Šta očekujete od nove Trampove administracije, i je li promjena pozitivna za Crnu Goru, Srbiju i region?
Čini mi zadovoljstvo što sam jedan od prvih državnika u svijetu koji je čestitao Donaldu Trampu pobjedu na predsjedničkim izborima, jer smatram da je tim činom otpočeo proces ozdravljenja cijelog svijeta i povratak tradicionalnim i patriotskim vrijednostima za koje se zalažemo kao Nova srpska demokratija. Vidimo danas da njegova administracija sprovodi velike reforme koje će kao rezultat imati da se precizno zna gdje ide novac američkih građana i tu ideju snažno pozdravljam. Mediji su objavili za šta su se sve konkretno i na Balkanu trošili ti dolari i vidjeli smo jednu vrstu zgražavanja građana SAD što su milioni išli u razne NVO i projekte od kojih oni nisu imali nikakve koristi.
U proteklom periodu, Nova srpska demokratija je intenzivirala komunikaciju i saradnju sa našim kolegama iz Republikanske stranke i zaista smatramo da će sa novom Trampovom administracijom boljitak osjetiti ne samo Crna Gora i Zapadni Balkan, već i ostatak svijeta koji je privržen vrijednostima slobode i tradicije.
Borba: A govoreći o Donaldu Trampu, krajnje je interesantno da imate jako slična gledišta po pitanju organizovanih kriminalnih grupa. Nedavno je u Americi predloženo da se narko karteli tretiraju kao terorističke organizacije, što i Vi predlažete ovih dana, čak ste juče i bili domaćin okruglog stola na tu temu. To, ipak, nije nova ideja, nekadašnji Demokratski front je predlagao još 2015/16. Možete li građanima objasniti šta bi ova odluka značila?
Pokretanje ove inicijative je zapravo nova faza u suštinskoj borbi za budućnost ove zemlje, odnosno u borbi protiv kancera zvanog organizovani kriminal. Iako je ovu inicijativu globalno popularizovao novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, u Crnoj Gori ona izvorno potiče od nekadašnjeg Demokratskog fronta, prvenstveno gospodina Nebojše Medojevića. Ideali borbe za bolje i zdravije društvo koje smo zajedno ustanovili su neuništivi i drago mi je što vidim da većinska Crna Gora, kao i državni vrh oličen u predsjedniku države Jakovu Milatoviću kao i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, danas iste snažno podržava.
Jučerašnji okrugli sto je pokrenuo taj borbeni motor i sada je neophodno da ovu inicijativu otvorimo što široj mogućoj javnoj raspravi i ekspertizi. Vidjeli smo da postoje razni pristupi ovoj borbi, od onih radikalnih, do onih koji se vode umjerenijim reformama. To su margine unutar kojih se krećemo i sada je dužnost cijelog društva da snažno pristupimo ovim reformama i ozdravimo Crnu Goru, kako bi buduće generacije imale sigurnije sjutra.
Borba: U žiži javnosti prethodnih dana jeste i formiranje Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem političkih likvidacija i prebijanja od strane notornih Crnih Trojki. Konkretno, govori se o ubistvima Duška Jovanovića, Pavla Bulatovića, Slavoljuba Šćekića i brojnih drugih slučajeva. Kakve rezultate od Anketnog odbora očekujete?
Anketni odbor će u centar dešavanja i pod lupu javnosti vratiti brojne slučajeve koje je bivši režim pokušao da ostavi u mraku. Akteri zbivanja iz tridesetogodišnjeg svjedočenja će odgovarati na pitanja članova odbora i smatramo da će na tim sjednicama biti iznešene brojne informacije koje će biti od velike važnosti za veliki broj slučajeva političkih likvidacija, prebijanja i zastrašivanja novinara. Kao poslanici Skupštine Crne Gore, prvenstveno kao poslanici većine koji su se borili za slobodu koju smo ostvarili 30. avgusta, dužni smo da učinimo sve što je u našoj moći da istina konačno izađe na vidjelo, da izvršioci i još važnije, nalogodavci izađu pred lice pravde i odgovaraju za sva nepočinstva koja su uradili svih ovih godina.
FOTO: Skupština Crne Gore
Kada spojite formiranje anketnog odbora i inicijativu o označavanju narko klanova terorističkim organizacijama, vidjećete apsolutnu posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Smatram da je ta borba prioritet broj jedan za našu zemlju, jer iz nje proizilaze gotovo svi problemi sa kojima se sve ovo vrijeme suočavamo.
Borba: Krajem godine navršilo se i pet godina od donošenja spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti i veličanstvenih litija koje su trajale januara i februara. Pola decenije kasnije kako gledate na ta dešavanja u Skupštini, donošenje Zakona u gluvo doba noći, hapšenje čitavog poslaničkog kluba Demokratskog fronta?
Bila je to kulminacija jednog zlog nauma i jednog zlog vremena. Ali kao što znamo, u najvećoj tami, javlja se i najsvjetlija baklja. Upravo poslanici DF-a zapalili su tu baklju, koja se kasnije prenijela ulicama gotovo cijele Crne Gore u vidu veličanstvenih litija.
Možemo slobodno reći da je 2020. bila godina oslobođenja naroda Crne Gore i to je definitivno najveća tekovina koju smo ponijeli iz te borbe. Građani su u potpunosti slobodni i niko više ne strahuje da li će zbog izgovorene riječi izgubiti posao ili krov nad glavom.
Borba: Jedan od prvih koraka Vlade Milojka Spajića bilo je sprovođenje dugo odlaganog popisa stanovništva čiji rezultati pokazuju da je porastao broj Srba u Crnoj Gori. S tim u vezi, koalicija ZBCG tražila je da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, po Ustavu. Čemu toliki otpor DPS-a i crnogorske nacionalne zajednice ovoj ideji? Gledate li na to kao rasnu diskriminaciju?
Diskriminacija je definitivno ključna riječ kada je u pitanju pitanje srpskog jezika. Jedna parlamentarna većina je, podsjetiću, u vremenu kada je po zvaničnim rezultatima popisa iz 2003. 63.5% građana Crne Gore govorilo srpskim jezikom, donijela Ustav koji kao službeni jezik definiše crnogorski, dok su ostali u službenoj upotrebi.
Na naredna dva popisa, 2011. i 2023. imamo potvrdu da srpskim jezikom govori većina građana Crne Gore i sve što mi tražimo jeste ono što bi u svakoj demokratskoj zemlji bilo apsolutno normalno, a to je da najviši pravni akt države – njen Ustav, prati realno stanje.
Otpor DPS-a i njihovih saradnika je krik očajnika, jer znaju da bi se izmjenom Ustava uništio i poslednji stub njihove diskriminatorne politike i zle namjere da u Crnoj Gori gospodare nad slobodnom mišlju.
Prošlo je vrijeme njihovih pritisaka, kada se zbog pripadanja jednoj naciji ili upotrebe jednog jezika, gubio posao ili čak krov nad glavom, došlo je vrijeme slobode. Ustav mora predstavljati realnu sliku Crne Gore, a ona jeste da srpskim jezikom govori najveći broj građana!
9) Borba: Dvije su teme koje ste prethodnih mjeseci nanovo otvorili u crnogorskom društvu – obnova kapele na Lovćenu i tema povratka ikone Bogorodice Filermose Mitropoliji crnogorsko primorskoj SPC. Zbog čega su oba ova slučaja važna kako za crkvu tako i za društvo?
Obnova kapele na Lovćenu je, po mom skromnom sudu, mjera pomirenja naše zemlje. Nažalost, kroz našu istoriju, uvijek se sa nekom naglom promjenom vlasti i sistema, do temelja rušilo i istorijsko nasleđe prethodnog, pa smo tako u Crnoj Gori imali rušenje Njegoševe zavjetne kapele od strane komunističkog sistema, iako je protiv toga bio, osim Srpske pravoslavne crkve, i krem društvene i intelektualne elite, a rekao bih i najveći dio građana.
Upravo zbog ove neslavne tradicije rušenja, smatram da je vrh Lovćena dovoljno veliki da ga osim postojećeg Meštrovićevog Mauzoleja, krasi i Njegoševa zavjetna kapela. Na taj način, napravili bi diskontinuitet sa negativnim elementima iz naše zajedničke prošlosti i gradili bolju budućnost u kojoj zaista ima mjesta za sve.
Kada je u pitanju ikona Bogorodice Filermose, njen povratak Mitropoliji crnogorsko primorskoj SPC bilo bi ispravljanje istorijske nepravde, jer ako pogledamo, ta ikona nikada nije bila čuvana od strane neke državne institucije, već je uvijek svoje utočište imala u Crkvama i tu bila vrednovana i poštovana na pravi način.
Najbolji dokaz o tretmanu koji tako vrijedna relikvija dobija od strane države jeste da je tokom njenog boravka u muzeju, nestao njen najvredniji dragulj, što se nije desilo tokom gotovo dvije hiljade godina njenog postojanja kroz razna istorijska dešavanja, brojne ratove i nedaće.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije održao sjednicu već dva i po mjeseca, iako mu je krajem 2024. rad produžen na još godinu kako bi uspio da završi obiman posao.
Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, koji kopredsjedava tom privremenom skupštinskim tijelom, u razgovoru za „Dan“ ocjenjuje da je širokoj javnosti sada potpuno jasno da DPS nije ni najmanje zainteresovan za izbornu reformu, kao što suštinski nije zainteresovan ni za pristupanje Evropskoj uniji.
– Isto tako, potpuno je izvjesno da je javnost na strani evropskih vrijednosti i praksi, budući da se, po svim istraživanjima javnog mnjenja, ogromna većina građana izjašnjava za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, što znači da izbornu reformu više ne možemo vezivati za dobru volju opozicije, već u parlamentu treba tražiti onu većinu koja je spremna da se prihvati tog posla i do kraja trećeg kvartala ove godine pripremi sve neophodne reforme – smatra naš sagovornik.
On je podsjetio da su se početkom godine obratili ODHIR-u za dobijanje mišljenja o svim izbornim zakonima.
– A u međuvremenu ćemo pokrenuti niz aktivnosti usmjerenih na promovisanje koncepta otvorenih lista, kako bismo razradili model koji je primjenjiv na Crnu Goru – najavio je Čarapiić.
On je kazao da je do sada izborna reforma zavisila od saradnje vlasti i opozicije, za koju su, kako ističe, i dalje otvoreni.
– Ali ćemo, budući da evropska budućnost Crne Gore ne može da čeka, podršku za izborne reforme tražiti kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Kroz zalaganje za izbornu reformu, Pokret Evropa sad zauzima se za fundamentalne demokratske vrijednosti, a građani su nam najvažniji partneri u tome – naglašava Čarapić.
Odgovor uvijek bio negativan
Naš sagovornik je podsjetio na „Barometar 26“, ističući da su na taj način, kroz najširu moguću platformu po kojoj bi svi politički i društveni akteri sarađivali na pristupanju EU, pokazali želju da sa opozicijom ravnopravno dijele obaveze na evropskom putu.
– Na saradnju smo pozivali i na manje formalne načine, u šta je javnost imala priliku da se uvjeri kroz naše medijske istupe. Odgovor od strane opozicije uvijek je bio negativan – kazao je Čarapić.
Što se tiče održavanja lokalnih izbora u jednom danu, što je jedna od inicijativa koju je još u maju prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu dostavio ministar javne uprave Maraš Dukaj, on podsjeća da je to standard Evropske unije i obaveza koju je Crna Gora preuzela u okviru izborne reforme. Smatra da je moguće da do realizacije ovog modela dođe krajem 2026.
– Prije svega, ova reforma bi neutralisala destruktivne prakse poput opstrukcija u formiranju vlasti, a onda i iscrpljujuće ponavljanja izbora, a uz to bi spriječila i manipulacije poput tzv. izbornog turizma – predizborne promjene mjesta prebivališta građana, pa bismo konačno mogli biti sigurni da je izborni rezultat realna slika preferencija birača. Iako ne treba previđati ni značajne uštede koje bismo posljedično imali, akcentovao bih primarno upravo demokratski i stabilizujući potencijal ovakve izborne koncepcije. Optimalno bi bilo da se izbori po modelu o kojem govorimo realizuju krajem 2026. godine, jer tada treba da budu održani redovni izbori u gotovo pola crnogorskih opština, a vrijedna razmatranja je i mogućnost da lokalne izbore vremenski objedinimo sa redovnim parlamentarnim – rekao je Čarapić.
Kako je zaključio, sve to će zavisiti od volje parlamentarnih stranaka, a što se tiče PES-a, spremni su i imaju spremno rješenje kako da ovo implementiraju.
Ovog jutra saobraćaj se u Crnoj Gori obavlja po mjestimično klizavim kolovozima. U sjevernim predjelima saobraća se usporenije, zabilježene su sniježne padavine, mogući su nailasci na poledicu. Savjetujemo opreznu vožnju, naročito na putevima koji vode duž klisura i usjeka zbog pojave sitnijih odrona. Neophodno je vožnju i brzinu prilagoditi uslovima na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na putnom pravcu Jasenovo Polje-Žabljak saobraćaj je obustavljen za kamione sa prikolicom i šlepere.
Do 01. aprila obavezna je upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijasu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na snazi su zimski uslovi za vožnju pa u skladu s tim dolazi do zabrane saobraćaja kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama gdje je postavljen znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane do 28. februara dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 17.00 časova.
Na putu Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje obustava je u terminu od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati, svakog dana,osim nedjeljom.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute planirana je u periodu od 20. januara do 20. februara totalna obustava saobraćaja će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Od 17. 02. sa pocetkom u 07.00 časova pa do 19. 02. do 07.00 časova, zbog izvođenja radova na pripremi asfalta, na raskrsnici za selo Štitari, u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Poda-Berane, odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila, na lokalnom putu za selo Štitare.
Do 25. februara promijeniće se režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a dolaziće do povremenih obustava saobraćaja ne dužih od 15 minuta na magistralnom putu M-3 dionica Podgorica 3-Cetinje, zbog radova za potrebe raskrsnice na putnom pravcu Cetinje-Čevo.
Do 28. februara promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.
Privremeno sa 16.02,18.02.,19.02.,21.02.,i 22.02. od 08.00 do 12.00 časova odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremene totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu Lepetani -Tivat – Krtolska raskrsnica u mjestu Donja Lastva.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
Do 28. februara u vremenu od 22.00 do 06.00 sati u tunelu Sozina doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su i povremene kraće obustave saobraćaja zbog izvođenja radova na redovnom održavanju opreme kao i servisiranju ventilatora.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobile teže, a osam lakse povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
U Podgorici u dvorani Univerzitetsko-kulturnog centra danas će biti održan 10. Kongres Demokratske partije socijalista DPS. Početak Kongresa DPS-a zakazan je za 12 časova.
Kongresu DPS-a prethodio je niz stranačkih tribina, koje su tokom minulih sedmica održane u svim crnogorskim opštinama.
Očekuje se kako bi na kongresu trebalo da bude usvojeni novi partijski statut i program, pri čemu je lider te stranke Danijel Živković nedavno najavio kako će uslijediti i promjene u načinu rada DPS-a.
On je ranije najavio da bi na Kongresu za počasnog predsjednika DPS trebalo da bude izabran nekadašnji lider te stranke Milo Đukanović.
Na sjeveru Crne Gore danas umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo. Ujutru po kotlinama moguća magla. Vjetar slab do umjeren sjeverni. Temperatura vazduha nešto viša u odnosu na danas.
Na jugu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i u većini mjesta bez kiše. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, na jugoistoku umjeren do pojačan sjevoroistočni. Temperature vazduha na primorju do 17 stepeni.
More umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, ponegdje prijepodne i pojačan, sjevernih smjerova. Temperatura mora 14 stepeni.
Na sjeveru u ponedjeljak ponovo hladnije uz slabu kišu, ili susnježicu, a u planinama slab snijeg, dok se u utorak očekuje suvo i toplije vrijeme uz sunčane periode.
Na jugu u ponedjeljak promjenljivo oblačno, ponegdje sa slabom kišom, a u utorak suvo sa sunčanim periodima. Povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar.
U Sremskoj Mitrovici je počeo veliki skup povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije, a na skupu će govoriti predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Lider DNP Milan Knežević prenio je pozdrav okušljenima iz srpske Crne Gore i čestitao im Sretenje.
– Meni ovaj govor niko nije napisao u ambasadi – kazao je Knežević.
On je istakao da su Crna Gora i Srbija „braća najmilija“.
– Kaže da sanja san u vremenu nepravdi i podjela da svi zajedno jednog dana krenemo na hodočašće u sveti grad Prizren, da svi zajedno posetimo Visoke Dečane i Pećku patrijaršiju i da kažemo mučeničkoj braći na Kosovu i Metohiji da nisu sami -rekao je on.
Poručio je onima sa USAID televizija koji prebrojavaju zube učesnicima na skupovima da bi, da može da bira da li će imati zube ili srce, prije pristao da provede cio život jedeći na slamčicu, i „prijavio“ trojku u gornjoj vilici.
– Nisam morao u toaletu da povučem dvije crte kokaina, čak ni da popijem bromazepam, da bih vam ovdje punog srca rekao kako volim ovu Srbiju i kako mi je drago što je slobodna, što je prkosna, što je nezavisna, vojno-neutralna, što nikada neće odustati od svojih istorijskih, izvornih i duhovnih izvorišta, jer bi se onda odrekla i ovih topovskih junaka, ali bi se odrekla i onih junaka sa Cera, sa Kolubare, onih junaka sa Kajmakčalana, sa Mojkovca, sa Solunskog fronta – rekao je on.
Danas kada se usvaja deklaracija o Vojvodini, želim da pošaljem poruku i našoj braći koji se možda ne slažu sa našim političkim i ideološkim ciljevima. Za 150 godina niko od nas ovde neće biti živ, ali treba svi da uradimo da Srbija za 150 godina bude večna i ja vam pružam i ruku prijateljstva i bratski zagrljaj pod svekolikim srpskim nebom pod kojim ima sunca za sve. Važno je da se zagrlimo ispod ovih svetih zastava i svi kažemo – Vojvodina je Srbija, Kosovo je Srbija, a Crna Gora i Srbija su braća najmilija – zaključio je on.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
