Saobraćaj se danas u Crnoj Gori obavlja po mokrim i klizavim kolovozima. U sjevernim predjelima saobraća se usporenije, mogući su nailasci na poledicu. Savjetujemo opreznu vožnju, naročito na putevima koji vode duž klisura i usjeka zbog pojave sitnijih odrona. Neophodno je vožnju i brzinu prilagoditi uslovima na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila obavezna je upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijasu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na snazi su zimski uslovi za vožnju pa u skladu s tim dolazi do zabrane saobraćaja kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama gdje je postavljen znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane do 28. februara dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 17.00 časova.
Na putu Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje obustava je u terminu od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati, svakog dana,osim nedjeljom.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute planirana je u periodu od 20. januara do 20. februara totalna obustava saobraćaja će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Od 17. 02. sa pocetkom u 07.00 časova pa do 19. 02. do 07.00 časova, zbog izvođenja radova na pripremi asfalta, na raskrsnici za selo Štitari, u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Poda-Berane, odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila, na lokalnom putu za selo Štitare.
Do 25. februara promijeniće se režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a dolaziće do povremenih obustava saobraćaja ne dužih od 15 minuta na magistralnom putu M-3 dionica Podgorica 3-Cetinje, zbog radova za potrebe raskrsnice na putnom pravcu Cetinje-Čevo.
Do 28. februara promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.
Privremeno sa 18.02.,19.02.,21.02.,i 22.02. od 08.00 do 12.00 časova odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremene totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu Lepetani -Tivat – Krtolska raskrsnica u mjestu Donja Lastva.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima nije bilo povrijeđenih.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Na sjeveru Crne Gore padavine tokom jutra, uglavnom snijeg. Tokom ostatka dana oblačno uz povremeno provijavanje snijega. Vjetar slab, sjeverni, krajem dana u centralnim predjelima u pojačanju. U većini sjevernih predjela najviša temperatura koji stepen iznad nule, u centralnim do 7 stepeni. Na jugu pretežno oblačno s kišom uglavnom prijepodne. Vjetar na jugoistoku već od jutra umjeren do jak, sjeveroistočni, krajem dana u jačanju u gotovo svim predjelima. Temperatura do 15 stepeni.
MORE: umjereno talasasto. Bura na Ulcinjskoj rivijeri već od jutra umjerena do jaka, krajem dana u pojačanju na većem dijelu akvatorijuma. Temperatura mora 13 stepeni.
CRNA GORA- tri dana – Sjever
Na sjeveru u utorak promjenljivo oblačno. U srijedu tokom jutra pojačana oblačnost, a dan sunčan. Narednih dana prijepodne po kotlinama magla, a ponegdje se može zadržavati i tokom cijelog dana. Vjetar sjeverni, na planinama i u centralnim predjelima jak, u srijedu u smirivanju. Početak sedmice hladan, na sjeveru tokom noći i ispod minus 10, a najviša temperatura u većini nizija ispod 5 stepeni.
CRNA GORA -tri dana – Jug
Na jugu u utorak prijepodne nešto više oblaka, tokom poslijepodneva pretežno sunčano. U srijedu sunčano tokom cijelog dana. Vjetar narednih dana naročito ujutru i uveče umjeren do jak, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od utorka u padu.
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izabran je za počasnog predsjednika DPS-a. To je na konferenciji za novinare večeras nakon kongresa stranke saopštio predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković. On je rekao da je DPS imao uspješan kongres, i da su razmatrali važna dokumenta. Kazao je da je izabran i novi Glavni odbor DPS-a.
„U višesatnom razgovoru govorili smo o onome što su ključne politike naše stranke“, rekao je Živković.
Istakao je da su analizirali izborne rezultate, ali i govorili o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji. Razmatran je Program stranke, dodaje, ali i Statut, gdje su donijeli nova rješenja, kojima su unaprijedili operativne mogućnosti stranke.
foto: dps
Narednih dana, kako je rekao, biće poznato ko će sve činiti novi Glavni odbnor stranke, ali i generalni sekretarijat.
„Pokazali smo jedinstvo i snagu“, naveo je Živković.
Živković je kazao da su razmatrali i važno pitanje Programa stranke, koji se odnosi na deset važnih poglavlja i odgovora na institucionalno i društveno urušavanje Crne Gore.
„Vjerujem da smo kroz Program na pravi način sagledali izazove pred Crnom Gorom i kroz takvu dijagnozu dali terapiju“, dodao je Živković.
On je naglasio da je osnovni cilj DPS-a da odbrani državne interese i da se, kroz izborne rezultate, nametne kao kvalitetna konkurencija i što prije vrati na pozicije vlasti.
Izrazio je nadu da će se DPS ubrzo vratiti na vlast i pozicije društveno-političkog odlučivanja.
Institut počasnog predsjednika, kazao je, nije nov i postoji u mnogim strankama. Živković je rekao da dio javnosti nikada neće biti zadovoljan ali je jasno da Đukanović predstavlja aktera mnogih velikih dostignuća DPS-a u prethodnom periodu.
„Zato smo se i odlučili na ovaj korak“, rekao je Živković.
Kako je naglasio, prethodni period pokazao je da se DPS može uspješno suočiti sa svim izazovima, pa i kada je u opoziciji.
On je naveo da se čelnik parlamenta Andrija Mandić pozicionirao kao lider parlamentarne većine.
„Mi smo spremni da sačekamo mišljenje Venecijanske komisije“, rekao je Živković, govoreći o aktuelnoj krizi vezano za penzionisanje nekih sudija Ustavnog suda i neodržavanje sjednica parlamenta.
Živković je rekao i da eventualni politički sporazum mora da uključuje obavezivanje da neće biti izmjena Ustava u dijelu identiteskih pitanja.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da brani odluke i rad Vlade Crne Gore i dodao da bojkot trgovina nije rješenje.
“Ja branim i braniću dok sam u Vladi Crne Gore, odluke i rad Vlade Crne Gore za koje glasam i naravno odluke ministarstva koje vodim a koje je ostvarilo fantastične rezultate u zadnjih godinu dana, zaustavili smo inflaciju i rast cijena”, napisao je Đeljošaj u objavi na svom Facebook nalogu.
Kazao je da ne brani nijedan trgovački lanac.
“Ne branim ja Voli, Voli ima svoje vlasnike Bokan i Evropsku banku za razvoj, mogu oni sami, njima se obratite. Bio sam protiv bojkota prvi put svih trgovina, protiv sam bojkota pojedinačno trgovina, danas je Voli, sjutra Laković… ponavljam to nije rješenje”, tvrdi Đeljošaj.
Kako je naglasio, antizapadne i šovinističke Facebook organizacije i njihovi pomagači B. V. , B.K. , J. N. koji šire neistine i propagandu o njemu ga ne interesuju.
“Odnosno i za vas ću imati odgovor kad bude vrijeme a vrijeme možda počinje sjutra”, zaključio je Đeljošaj.
Hrvatska potrošačka platforma „Halo, inspektore“ saopštila je danas da je bojkot pekara u Hrvatskoj bio velik uspeh i najavila da će se iduće sedmice nastaviti bojkot, ovoga puta banaka i telekomunikacionih kompanija jer su povećale cene svojih usluga.
Platforma je navela da su potrošači izrazili nezadovoljstvo zbog povećanja cena usluga banaka i telekomunikacionih operatera i najavila da će 20. februara pred Hrvatskom narodnom nabkom (HNB) u Zagrebu biti organizovana akcija „Pet minuta ćutanja upozorenja“ tokom koje će potrošači moći da iskažu nezadovoljstvo zbog svega što se događa na tržištu, preneo je portal Indeks.
„Pozivamo ih da dođu s prospektima i katalozima za akcije i popuste, da dođu pred guvernera i njegove saradnike koji su nas pozvali da kupujemo na akcijama. U redu, pa ćemo pokazati kako to izgleda kada živite od akcije do akcije“, naveo je savetnik potrošačke platforme „Halo, inspektore“ Josip Kelemen.
U posljednjih pet godina 87 sudija uzelo naknade po prestanku funkcije, iako je više od polovine njih samostalno odlučilo da napusti posao
Država ne planira da smanji naknade funkcionerima
Sudijama crnogorskih sudova kojima je prestala funkcija od početka 2020. do kraja prošle godine, isplaćeno je 2.172.239 eura, na ime funkcionerskih naknada. Više od polovine njih je otišlo na lični zahtjev, podnijelo ostavku.
Na funkcionerske naknade za 15 bivših sudija Vrhovnog suda otišlo je 417.756 eura. Jedan dio njih ostao je bez funkcije po sili zakona, a drugi po sopstvenoj odluci.
Od 87 sudija svih sudova kojima je od 2020. do kraja prošle godine dato pravo na naknadu, njih više od pola – 49 je podnijelo ostavku. Od 15 sudija Vrhovnog suda, sedmoro je samo tražilo da ode.
To su podaci do kojih je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) došao slobodnim pristupom informacijama od Sudskog savjeta (SS).
Funkcioner može da traži da mu se godinu nakon prestanka funkcije, ako se nije zaposlio ili otišao u penziju, mjesečno isplaćuje naknada u visini posljednje plate. Ova naknada može trajati i dvije godine, ukoliko funkcioner ode u penziju dvije godine nakon prestanka funkcije.
Civilni sektor, ali i pojedini poslanici iz Pokreta Evropa sad (PES) tražili su da se ove naknade smanje, kao i rok na koji se one primaju. Međutim, od toga zasada nema ništa.
Predlog Akcije za ljudska prava (HRA) je bio da se izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru, kao i izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, ograniče prava na naknadu po prestanku radnog odnosa. Iz HRA predlažu i da se onima koji podnesu ostavku uskrate i naknade i otpremnine. Takođe, HRA smatra da sudije osumnjičene, okrivljene ili osuđene za krivično djelo ne bi trebalo da dobiju ni naknadu, ni otpremninu.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je predlagao skraćivanje perioda za isplatu funkcionerskih naknada sa jedne godine na tri mjeseca, ukidanje mogućnosti produženja ove naknade ukoliko funkcioner stiče pravo na penziju u periodu u kojem je stekao pravo na naknadu, ograničenje iznosa naknade na visinu prosječne neto zarade u Crnoj Gori, umjesto pune posljednje zarade koju je funkcioner primao, kao i ograničenje prava na naknadu ako je funkcioner razriješen ili podnio ostavku, kao i ukoliko se ponašao neetički ili nezakonito.
Saradnik na programima CGO Nikola Obradović ističe za CIN-CG da uporedna praksa potvrđuje da se vlasti u Crnoj Gori ponašaju “kao da se radi o vrlo bogatoj državi, a ne ozbiljno zaduženoj i sa brojnim javnim uslugama koje nijesu funkcionalne, uz značajan broj građana na ivici egzistencije”.
“Situacija u Crnoj Gori je takva da se funkcija još uvijek ne tretira kao odgovorna javna dužnost, već se doživljava kao izvor finansijske sigurnosti i privilegija uz težnju da se to nastavi i nakon okončanja mandata”, naglašava Obradović.
Funkcija se ne tretira kao odgovorna javna dužnost: Nikola Obradovićfoto: CGO
On dodaje da sve dok se ne uspostave precizna i stroga pravila koja će i funkcionerske naknade svesti u realne i opravdane okvire, Crna Gora će ostati zarobljena u mreži institucionalne neodgovornosti.
“Ovo je i pitanje političke kulture, koja je kod nas na niskom nivou, pa se prilika da se obavlja neka funkcija ne gleda kao prilika da se doprinese unapređenju javnog dobra, već kao prilika da se što duže zadrži određena pozicija moći i stekne lična ili partijska korist”, navodi Obradović.
Bivše sudije Vrhovnog suda uzele više od 300.000 eura tužbama
Prema saznanjima CIN-CG, sudije najveće sudske instance u zemlji dobile su zasada i preko 300.000 eura odštete po tužbama koje su pokrenuli protiv države i sporovima pred Agencijom za mirno rješavanje sporova. Ta će suma biti vjerovatno znatno veća, jer mnogi postupci još nijesu okončani.
To što su dobili naknade, a neki i otpremnine, bivše sudije nije spriječilo da traže i novac za, kako tvrde, neiskorišćene djelove godišnjih odmora, neisplaćene dodatke za pripravnost i manje isplaćene zarade u vrijeme kovid pandemije.
Po tom je osnovu samo bivšim sudijama Vrhovnog suda, u posljednje dvije godine, zasada isplaćeno oko 130.000 eura, naveli su za CIN-CG iz Sudskog savjeta (SS).
Protiv države pokrenuli su više sporova na ime naknada po osnovu rada bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, sada optužena za zloupotrebu službenog položaja u više postupaka,kao i bivše sudije i sutkinje tog suda Miraš Radović, Svetlana Vujanović, Petar Stojanović, Stanka Vučinić, Dušanka Radović, Hasnija Simonović, Natalija Filipović, Rada Kovačevič, Snežana Aleksić, Dragica Milačić, Vesna Begović, Branimir Femić, Ranka Vuković, Radule Kojović i Radoje Orović.
Prema pravosnažnim presudama u koje je CIN-CG imao uvid, bivše sudije Vrhovnog suda su tužile državu u više odvojenih sporova za neiskorišćene odmore, neplaćene doprinose i druge naknade iz radnih odnosa. Neki postupci završeni su i pred Agencijom za mirno rješavanje sporova.
Iz Osnovnog suda u Podgorici je za CIN-CG rečeno da početak suđenja po tužbama Vesne Medenice, Svetlane Vujanović, Petra Stojanovića i Radoja Orovića još nije zakazan.
Suđenja po tužbama Miraša Radovića, Dragice Milačić i Branimira Femića počinju u februaru, martu i maju ove godine.
Bivše sudije Petar Stojanović, Stanka Vučinić i Radule Kojović su pravosnažnom presudom zajedno dobili oko 49.000 eura sa kamatama za neiskorišćene godišnje odmore. U presudi piše da su, od 2013. do prestanka funkcije, uredno primali rješenja o korišćenju godišnjeg odmora, ali da su u to vrijeme imali dežurstva, te da im nije naknadno odobravano da iskoriste dane odmora.
Zaštitnik imovinsko pravnih interesa je isticao da su za ta dežurstva bivše sudije redovno primale maksimalne naknade, te da su preostale dane odmora koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda. Ova presuda je po reviziji u Vrhovnom sudu.
Kojoviću je 2020. prestala funkcija odlaskom u penziju, a Stojanoviću i Vučinić prestala je funkcija u avgustu 2021. i dobili su i funkcionerske naknade – Stojanović za godinu, a Vučinić za četiri mjeseca.
Kojović je još jednom pravosnažnom presudom dobio i nešto preko 6.000 eura na ime neplaćenih doprinosa za učešće u komisijama Sudskog savjeta.
Istom presudom bivša sutkinja Svetlana Vujanović dobila je gotovo 20.000 eura, a Vesna Begović nešto malo manje od 7.000 eura.
Država je sporila i ove zahtjeve, navodeći da nije dostavljen nijedan dokaz za tvrdnje bivših sudija i sutkinja, te da je potraživanje zastarjelo i da sud nije nadležan da o tome odlučuje. Međutim, sud je ove navode ocijenio kao neosnovane i dosudio bivšim sudijama isplatu štete.
Vujanović je prestala funkcija u avgustu 2021, a Begović je u isto vrijeme podnijela ostavku. Obje su dobile i funkcionersku naknadu na godinu dana, u visini posljednje plate.
Stojanović i Vujanović su još jednim sudskim poravnanjem dobili preko 6.000 eura na ime odštete iz radnog odnosa.
Stojanović i Vučinić su i presudom, koja nije pravosnažna, na ime naknada iz rada, u martu prošle godine, dobili i oko 8.000 eura, a odbijena im je isplata još preko 24.000 eura. Presuda je u Višem sudu po žalbi.
Tako su samo njih petoro, osim funkcionerskih naknada i otpremnina, zasada dobili oko 100.000 eura na ime tužbi iz radnih odnosa.
Još preko 200.000 eura, bivše sudije Vrhovnog suda uzele su u postupcima koji su se vodili pred Agencijom za mirno rješavanje sporova.
Ostavkom izbjegavaju odgovornost, ali dobijaju naknade i otpremnine
U Analizi postupaka izbora napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija u Crnoj Gori u 2023 i 2024. se ističe da je sudijama podnošenjem ostavke, omogućeno da osim izbjegavanja odgovornosti, uzmu naknade i po dvije godine do odlaska u penziju. Osim toga, naglašavaju u HRA, oni dobijaju i otpremnine, a ako ne prijave imovinu, zbog toga ne budu sankcionisane, a istovremeno profitiraju od funkcionerske naknade koju steknu, ako izaberu da podnesu ostavku.
Imali smo nekoliko slučajeva u kojima su sudije dobile naknadu po prestanku funkcije, otpremnine i slično, podsjećaju iz HRA, iako su optuženi ili osuđeni za krivična djela.
Tako je sudiji hercegnovskog Osnovnog suda Jovanu Stankoviću, koji je podnio ostavku, odobrena naknada u septembru 2022. godine, iako je u maju te godine priznao da je donio presudu pod uticajem bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Iako je u maju 2022. SS odbio njegov zahtjev za isplatu naknade po prestanku funkcije, u septembru te godine su se predomislili, prema odluci u koju je CIN-CG imao uvid.
Bivšem sudiji Milosavu Zekiću SS je 2020. odobrio jednogodišnju naknadu, a kasnije i otpremninu, iako je 2019. pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti i lake tjelesne povrede, nakon čega je još godinu nezakonito primao i platu kao sudija Osnovnog suda u Rožajama. On je podnošenjem ostavke izbjegao i vođenje disciplinskog postupka.
Medenica je nedavno osuđena na šest mjeseci zatvora zbog prikrivanja vođenja krivičnog postupka protiv sudije Zekića na sjednicama SS. Presuda nije pravosnažna.
“Bilo je moguće bar ograničiti isplatu funkcionerskih naknada i otpremnina u slučajevima u kojima se očigledno radi o izbjegavanju disciplinske odgovornosti ili propisati obavezu povraćaja dodijeljenog iznosa u slučaju da sudija koji je podnio ostavku naknadno bude pravosnažno osuđen za krivično djelo koje bi dovelo do razrješenja”, predlažu iz HRA u analizi.
Oni ova rješenja predlažu i za tužioce, s obzirom na to da je i tu funkciju ostavkom napustilo preko četvrtine tužilaca u posljednje tri godine.
“U toku su krivični postupci protiv dva specijalna državna tužioca i bivšeg glavnog specijalnog tužioca. Kako Zakonom o zaradama zaposlenih pravo na ostvarivanje jednogodišnje naknade po prestanku funkcije nije uskraćeno u slučaju podnošenja ostavke, i kako lica suspendovana zbog pokrenutog krivičnog postupka nisu spriječena da podnesu ostavku, ne postoji zakonska prepreka da im se u takvom slučaju isplati i funkcionerska naknada po prestanku radnog odnosa”, upozorava se u analizi HRA.
Vlada gluva na zahtjeve da se naknade ograniče
Iz Ministarstva finansija (MF) su odbili da CIN-CG odgovore na pitanja o Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i prebacili lopticu na Ministarstvo javne uprave (MJU), iako je ovaj Zakon u njihovoj nadležnosti.
Pitali smo, između ostalog, zašto nijesu uvažili predloge javnosti, nevladinog sektora, ali i kluba poslanika PES, kojima je predloženo da se smanji rok od godinu na koji ove naknade mogu biti isplaćivane, te da se ona ne isplaćuje onima koji podnesu ostavku, budu razriješeni zbog osuđujuće presude ili zbog nesposobnosti i zloupotrebe položaja. Pitali smo i kako će se predloženim izmjenama smanjiti finansijski teret za državni budžet, ako je predloženo i da plate funkcionerima budu veće za 30 odsto.
Vlada ne odgovara na zahtjeve (ilustracija)foto: Vlada Crne Gore
U Nacrtu ovog Zakona predloženo je samo da neko ko je na funkciji bio do šest mjeseci, može primati funkcionersku naknadu najduže dva mjeseca.
Prema predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, pravo na naknadu od godinu po prestanku mandata, državni službenici imaju u slučaju kada im je mandat prestao istekom mandata ili u slučaju reorganizacije.
“Ono što je bitna izmjena je da lica kojima je mandat trajao kraće od šest mjeseci, zatim oni kojima je mandat prestao na lični zahtjev ili zbog dva puta uzastopne nezadovoljavajuće ocjene, imaju pravo na naknadu najduže dva mjeseca od prestanka mandata, dok u tom periodu imaju pravo da se rasporede u skladu sa zakonom”, ističu iz MJU.
Oni ukazuju, međutim, da se ovaj Zakon primjenjuje na visoke rukovodioce u državnim organima – pomoćnici ministara i pomoćnici direktora uprave, kao i direktore uprave, dok je pitanje naknade po prestanku mandata za sve druge javne funkcionere, pa i sudije, regulisano Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Obradović za CIN-CG kaže da ni oni nemaju punu informaciju o planiranim izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, što govori u prilog netransparentnosti i neodgovornosti Vlade.
“Mnogo je važnih odluka koje se donose pod velom tajne, bez javnih rasprava ili skraćenih, nerijetko i za vrijeme praznika, a sve to ograničava i objektivno informisanje i sadržajno učešće u oblikovanju i ovog i drugih brojnih zakonskih i strateških tekstova. Ovo se naglašeno često dešava kada ti tekstovi sadrže pitanja koja direktno ili indirektno utiču na javne funkcionere i njihove privilegije”, ističe on.
Ustalila se loša praksa da se svi ozbiljni i dobronamjerni prijedlozi iz civilnog društva, stručne javnosti i rijetkih aktivnih i posvećenih poslanika ignorišu, dodaje Obradović.
“Podsjetio bih da je sadašnje zakonsko rješenje diskriminatorno, jer ovaj vid finansijske podrške sigurno neće dobiti građani koji ostanu bez posla, iako znamo da većina njih radi za daleko manje novca od javnih funkcionera”, navodi Obradović.
On dodaje da nalazi CG pulsa iz 2022. godine, inicijative CGO-a i instituta DAMAR, ukazuju da čak 82 odsto građana/ki smatra da bi funkcionerske naknade trebalo ukinuti.
Iz CGO ocjenjuju da povećanje plate funkcionerima od 30 odsto potvrđuje zabrinjavajući obrazac u kojem se pokušava ozakoniti zloupotreba korišćenja javnih resursa.
“Pritom, treba naglasiti i duple standarde – kad su u pitanju građani insistira se na štednji ili se dodatno uvećavaju njihovi životni troškovi, odnosno i uvećanja koja dobijaju su mala i ne prate dinamiku inflaciju, dok se istovremeno za donosioce odluka nalaze razna opravdanja za povećanje već visokih privilegija”, ističe Obradović.
Ovakvih privilegija funkcionerima nema ili su naknade znatno manje i isplaćuju se u kraćem roku i u regionu, i u državama EU.
U Srbiji se funkcionerske naknade isplaćuju tri mjeseca po prestanku funkcije ili najviše šest mjeseci ukoliko funkcioner stiče pravo na penziju u tom roku.
U Hrvatskoj oni koji su na funkciji bili najmanje godinu, šest mjeseci imaju pravo na naknadu u visini plate, dok sljedećih šest mjeseci primaju 50 odsto manje. Oni koji su bili na funkciji manje od godinu, a više od tri mjeseca, primaju tri mjeseca punu naknadu, a sljedeća tri mjeseca 50 odsto plate.
U većini evropskih zemalja varira rok na koji se ove naknade isplaćuju, ali se u najvećem broju njih ne prima puna plata, već određeni procenat posljednjeg primanja. Evropski komesari primaju naknadu od godinu do dvije u zavisnosti od dužine mandata, ali ona iznosi od 40 do 65 odsto njihove plate.
U Podgorici se danas održava jubilani 10. Kongres Demokratske partije socijalista DPS, pod sloganom “Dostojanstveno! Pouzdano! Snažno!” Kongres je počeo inotniranjem državne himne Crne Gore “Oj svijetla majska zoro”. Minutom ćutanja odata je pošta stradalima u tragediji na Cetinju, kao i članovima i prijateljima DPS-a koji su preminuli između dva kongresa.
Govor Danijela Živkovića
Srdačno vas pozdravljam, i koristim priliku da vam zahvalim što u ovolikom broju prisustvujete jubilarnom, desetom, Kongresu Demokratske partije socijalista Crne Gore koji, u redovnom terminu, organizujemo pod sloganom: Dostojanstveno, Pouzdano, Snažno!
Zadovoljstvo mi je što su danas sa nama i brojni naši prijatelji – rekao bih i tradicionalni partneri, kako oni iz Crne Gore sa kojima smo više decenija zajedno trasirali državnu politiku i ispisali neke od najsvjetlijih stranica crnogorske istorije, tako i oni iz regiona i Evrope sa kojima dijelimo zajedničke vrijednosti i programska usmjerenja. Vaše današnje prisustvo odraz je poštovanja prema Demokratskoj partiji socijalista i zbog toga vam, u ime partijskog rukovodstva, najsrdačnije zahvaljujem.
Poštovani prijatelji,
U periodu izmđu dva Kongresa mnogo toga se promijenilo u Crnoj Gori. Od države koja je do avgusta 2020. godine bila primjer političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta, pouzdan susjed i uvažena članica NATO-a, beskompromisno i jasno usmjerena ka Evropskoj uniji kao svojoj prirodnoj kući, postali smo nestabilna zemlja, institucionalno i ekonomski razorena, bezbjednosno ugrožena i spolja i iznutra. Posvađani sa najbližim susjedima, država čija vladajuća većina bez vizije i jasnog strateškog pravca, sudbinu države i njenih građana podređuje svojim političkim interesima, foteljama i najsitnijim privilegijama.
Promijenile su se i tri Vlade.
Ona prva, ekspertska, formirana na talasu manipulacije vjerskim osjećanjima, završila je svoj mandat za samo godinu dana, ostavši u tom kratkom vremenu kao podsjetnik nestručnosti, neprofesionalizma i potpunog amaterizma.
Ona druga, manjinska, izgubila je povjerenje za malo više od 100 dana jer je evropski put za koji je dobila podršku Demokratske partije socijalista, podredila interesima određenih regionalnih adresa.
Trenutno je aktuelna i treća Vlada, koja nacionalističkom platformom i populističkom politikom razjeda ne samo ekonomsko-finansijsku supstancu društva već nagriza i vrijednosti koje su temelj savremene Crne Gore – građanski karakter, antifašizam i multietničku demokratiju.
Nešto se, ipak, za ove četiri turobne godine nije promijenilo. Nije se promijenila, sad već višedecenijska konstanta, da je Demokratska partija socijalista, i pored besprizornih udara, revanšističkih pirova, sramnih napada na naše članove, ostala sve ove godine najjača stranka na političkoj sceni koja je, iako već petu godinu djeluje u opoziciji, i dalje noseći stub odbrane onih vrijednosti na kojima počiva današnja Crna Gora.
Beskompromisno smo branili i branićemo, ustavno i istorijsko pravo da se o sudbini države odlučuje isključivo u Crnoj Gori. Crnogorska suverenost opstala je kroz vjekove u trajnoj borbi za odbranu državnog dostojanstva, uprkos kontinuiranim pokušajima koji traju i danas, da se raznim nacionalističkim strategijama, koje su uključivale snažnu logistiku, veliki novac i angažovanje moćne propagandne mašinerije, napokon pokori Crna Gora.
Nažalost, današnji izvršitelji tog plana su domaći akteri, oličeni u tzv. “tridesetoavgustovskoj većini”, koji se od 2020. godine gotovo takmiče ko će više štete nanijeti državi, potčiniti njene institucije, razoriti bezbjednosni sistem i uništiti njen građanski i multietnički sklad, sa krajnjim ciljem da državnost i suverenost Crne Gore budu samo mrtvo slovo na papiru, što bi u finalu trebalo da otvori i tada logično pitanje opstanka nezavisnosti takve države.
Ipak, nije im uspjelo. I neće, sve dok je snažne Demokratske partije socijalista i drugih državno odgovornih subjekata i brojnih građana organizovanih da se suprotstave takvom scenariju. U prethodne četiri godine smo djelujući iz opozicije na svakom mjestu – u Parlamentu, na ulici, u svojim lokalnim sredinama, pružili aktivan otpor pokušajima da se ono što smo gradili i stvarali, oslonjeni na vrijedno nasljeđe prethodnih generacija, razori i uništi.
Zbog toga danas sa punim moralnim kapitalom možemo kazati da bi Crna Gora već pokleknula da nije bilo snažnog i organizovanog otpora od strane Demokratske partije socijalista. Taj otpor pružili smo svi zajedno – na svim nivoima naše organizacije. Fanatičnost, upornost i vjera u ideju armije od nekoliko desetina hiljada glasača, članova, simpatizera i aktivista koji nepokolebljivo stoje na braniku državnih interesa, ostaju nerješiva enigma ne samo za našu političku konkurenciju, već i za sve one koji žele da slome Crnu Goru.
Takav vid rada, usmjeren na beskompromisnu zaštitu ključnih državnih ciljeva, ostaje naš zajednički prioritet u radu partije na svim nivoima i u naredne četiri godine.
Poštovani prijatelji,
Demokratska partija socijalista je, za tri decenije koliko smo bili okosnica državne vlasti, ostvarila velika – slobodno možemo reći i istorijska dostignuća, koja su označavala nove faze emancipacije i razvoja Crne Gore. Izbjegli smo ratna razaranja devedesetih, zaštitili državu od bombardovanja, uveli stabilnu valutu u naš platni promet i pored velikih pritisaka i protivljenja koja su dolazila od naših međunarodnih partnera. Radili smo mudro, strpljivo i uporno na realizaciji obnove državnosti Crne Gore.
Kada su nam postavili naizgled nedostižne ciljeve, zadajući nam visok prag od čak 55 procenata potrebnih glasova za osamostaljenje na referendumu – nijesmo ustuknuli, već smo prihvatili i taj izazov, vjerujući u sebe i sigurni da je došlo vrijeme za ostvarenje sna mnogih generacija – znajući da je suverena i nezavisna Crna Gora uslov našeg daljeg razvoja.
Nakon sticanja nezavisnosti, strateški smo trasirali spoljno-politički put države ka euroatlantskim integracijama. Crna Gora je postala kandidat za članstvo u EU uz sva otvorena pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorena tri, kao i članica NATO-a, najmoćnijeg vojnog saveza u istoriji čovječanstva.
Promijenili smo ekonomsku perspektivu građana dovodeći neke od najznačajnijih investitora i započeli najveće infrastrukturne projekte u istoriji države. Jedanaest milijardi direktnih stranih investicija, elektro-energetski podvodni kabal sa Italijom i prva dionica auto-puta, samo su neki od projekata koji su značajno preoblikovali razvojni potencijal Crne Gore. Za svo to vrijeme bili smo primjer stabilnosti regiona Zapadnog Balkana, dobar i pristojan susjed, pouzdana članica NATO saveza. I ono najvažnije – uvijek i na svakom mjestu, vodili smo računa o državnom dostojanstvu i ugledu naše države.
Nijesmo, naravno, bili bezgrešni, i za razliku od naše političke konkurencije veoma svjesno i javno govorimo o propustima i nedostacima svoje politike kako u vremenu vršenja vlasti tako i danas. U ovih nekoliko godina koliko smo u opoziciji imali smo prilike da analiziramo ono što smo radili i da tumačimo zašto smo u jednom trenutku izgubili većinsku podršku građana.
Ipak, kada iz ove perspektive nakon skoro pet godina od političkih promjena pogledamo učinke svih postavgustovskih vlasti, i sa kakvom “nepodnošljivom lakoćom” razaraju sve čega se dohvate vodeći se primarnim ciljem da što duže ostanu u svojim foteljama, onda nam se čini da te naše greške i nijesu bile baš toliko velike kakvim se pokušavaju predstaviti.
Posljednje četiri godine iskoristili smo da se vratimo staroj praksi Demokratske partije socijalista koja podrazumijeva značajno veći terenski angažman, dolazak do svakog birača, imati sluha za probleme građana, i beskompromisno zastupati interese onih koji su nam dali povjerenje.
Serija lokalnih izbora u prošloj godini pokazala je da smo na dobrom putu i da raste podrška našoj politici, te smo prošlu godinu završili sa rejtingom od skoro 29 procenata. Izbori u Nikšiću, teritorijalno najvećoj opštini u Crnoj Gori, koji su zakazani za april, uvjeren sam da će pokazati da podrška našem programu i viziji značajno prelazi 30 posto. Nastavak daljeg rasta, sve do povratka povjerenja koje smo imali u periodu vršenja vlasti, apsolutni je prioritet novog rukovodstva.
Ipak, Demokratskoj partiji socijalista je bio potreban i ovaj opozicioni status, jer nas je on motivisao da budemo bolji, da radimo više, da nas ne ponese vlast, kao što se to nekada dešavalo, već da se ozbiljno bavimo reformama u partiji. Da ne budemo sujetni i da sa arogancijom ne odgovaramo na kritike već da mijenjamo ono što ne valja, i pronađemo način da našu političku ponudu koja je u svemu bolja od konkurentske, učinimo privlačnijom za građane.
Cilj naše reforme nije bio da ispunimo nečija očekivanja, da simuliramo promjene ili da zadovoljimo želje kritičara koji su uglavnom dolazili iz redova naših oponenata. Ne – mi smo se mijenjali i uvodili neke nove standarde zato što je najvažniji cilj reforme bio jačanje podrške birača, modernizacija i povećanje efikasnosti djelovanja partije na svim nivoima. Mislim da smo u tome uspjeli, o čemu govore rezultati lokalnih izbora kao i ispitivanja javnog mnjenja.
Podsjećam da smo postavili visoke standarde u pogledu izbora rukovodstva partije, tako što smo uveli neposredno glasanje članstva, čemu je prethodilo strogo ažuriranje podataka u našoj članskoj bazi. Vidjećemo koja će stranka na domaćoj političkoj sceni imati hrabrosti i odvažnosti da slijedi ovaj naš primjer. Do sada – nijedna. I novine koje smo predvidjeli novi Statutom, poput nove organizacije rada sekretarijata i veće odgovornosti počevši od predsjednika stranke pa preko svih ostalih nivoa u organizaciji, usmjerene su ka boljem i efikasnom radu partije, sa krajnjim ciljem da kada preuzmemo vlast budemo u svakom smislu u najboljoj mogućoj političkoj kondiciji da ostvarimo našu viziju: stabilne, ozbiljne države koja će obezbijediti održiv, evropski životni standard svojim građanima.
Tu viziju detaljnije smo opisali u predloženom Programu o kojem ćemo diskutovati tokom radnog dijela Kongresa. Ozbiljno smo se pozabavili ekonomijom, novim investicijama, poreskom politikom i valorizacijom crnogorskih potencijala – od poljoprivrednih i energetskih, preko onih u oblasti turizma. Svjesni činjenice da u periodu vršenja vlasti nijesmo našli adekvatan balans između kapitalnih investicija sa jedne i socijalne politike sa druge strane, predloženim Programom definisali smo da je građanin, odnosno svakodnevni životni standard, naš ključni prioritet u narednom četvorogodištu.
Predvidjeli smo posebne mjere kako bi sanirali posljedice populističkih ekonomskih programa koji su na snazi a čije posljedice – od rastućeg siromaštva do sve izraženije socijalne nejednakosti i neodrživosti penzionog sistema, počinju da se osjećaju.
Pozabavili smo se i pitanjem sigurnosti i vladavine prava. Haos u sektoru bezbjednosti, koji je u tragičnim događajima početkom ove godine direktno doveo do gubitka ljudskih života, prijeti da izmakne kontroli. Građani se danas ne osjećaju sigurno i hitna sanacija stanja u ovom sektoru, uz ozbiljne investicije i osavremenjavanje na svim nivoima, biće jedan od naših prioriteta. Baš kao i revidiranje postojećih pozitivnopravnih rješenja u oblasti pravosuđa koja su nas dovela u situaciju da je selektivna pravda postala svakodnevica, a tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine čiji predstavnici otvoreno najavljuju progon i hapšenja opozicionih predstavnika.
Nijesmo zaboravili ni sektor zdravstva koji je pretrpio veliku štetu ukidanjem doprinosa što za posljedicu danas ima nikad duže liste čekanja, nedostatak osnovnih sredstava za rad ljekara i neadekvatnu zdravstvenu zaštitu građana na nivou čitave države.
Posebno mjesto u našem Programu imaju i politike u oblasti obrazovanja i mladih uz definisanje mjera za unapređenje njihovog statusa u društvu, što za posljedicu mora imati sprečavanje iseljavanja uz stvaranje ambijenta u kojem njihov potencijal može da dođe do punog izražaja kako bi se poboljšala demografska slika Crne Gore. Definisali smo i Program u oblasti kulture i zaštite životne sredine uz ambiciju da postanemo regionalni centar u oblasti inovacija i informacionih tehnologija. Sve ovo samo je dio onoga što smo zapisali u Programu za naredne četiri godine. Ipak, za njegovu implementaciju biće nam neophodan svakodnevan rad, u svim krajevima države, kako bi skratili period propadanja Crne Gore i vratili se na pozicije upravljanja državnom politikom.
Taj proces je nedvosmisleno počeo, prvo povratkom na vlast u Ulcinju, a onda i nedavnim razvlašćivanjem ove parlamentarne većine u Budvi. Naredna stanica nas čeka već u aprilu – na izborima koji su zakazani u Nikšiću, a onda nastavljamo dalje sve do narednih vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora koji će biti prekretnica daljeg razvoja Crne Gore.
Poštovani prijatelji,
Našoj političkoj generaciji se na žalost ostvarila ona kletva koja glasi: “Dabogda živio u interesantnim vremenima”. Neposredni smo svjedoci prekompozicije na globalnoj političkoj sceni i stvaranja nečega što se može nazvati novim svjetskim poretkom. U mnogim državama jačaju desničarski pokreti, dominiraju populizam i nacionalizam, imamo aktivan rat na teritoriji Evrope uz ponovno otvoreno žarište na Bliskom istoku.
Mijenjaju se vrijednosti i principi na kojima se od Drugog svjetskog rata zasnivala zapadna demokratija i geopolitički poredak. Zapadne demokratije, usljed malignih uplitanja trećih strana suočavaju se sa brojnim izazovima, a mijenjaju se i strateški pristupi u tradicionalnom euroatlantskom partnerstvu, o čemu smo mogli da svjedočimo i nedavno na minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Reperkusije takvih potresa osjećaju se i na Balkanu, a posebno smo ih osjetili mi u Crnoj Gori. Spremnost određenih zapadnih adresa da tolerišu nedemokratske režime zarad navodno višeg cilja razgoropadila je velikodržavne nacionalizme i ozbiljno je ugrozila stabilnost regiona. Miješanje u unutrašnje stvari susjednih država, rušenje suvereniteta i aktivno uključivanje u izborne procese kroz izborni inženjering i nedozvoljeni uticaj trećih strana, narušili su i onako krhku funkcionalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu.
Površnost u analizi političkih procesa, koja je dovela do konstatacija poput one da se iza svakog nacionalizma krije korupcija, vratila je u region duh devedesetih godina. Takav pristup tada je rezultirao krvavim ratom, etničkim čišćenjima, genodicom i stotinama hiljada žrtava i raseljenih lica.
Time se pred Demokratsku partiju socijalista stavlja i još zahtjevniji izazov – da i pored svih globalnih turbulencija, nestabilnosti, isticanja razlika kao nečeg nepoželjnog, i insistiranja na nacionalnoj koheziji, etničkoj homogenosti, sačuvamo našu skladnu multietničnost i multikulturalizam kao nešto najdragocjenije što imamo, kao noseći stub naše državnosti. Moramo se oduprijeti tezama da na Balkanu nijesu moguće multietničke demokratije i svakodnevno se boriti za građansko društvo u kojem su multikonfesionalnost i multikulturalnost prednost, a ne hendikep za razvoj. To je i ključni cilj i misija Demokratske partije socijalista.
Na kraju, želio bih da se osvrnem i na još jedan važan segment.
Malo je političkih partija koji imaju moralni kapital kakvim mi danas raspolažemo, zahvaljujući ostvarenjima i rezultatima koje su ostvarile prethodne generacije u našoj partiji predvodeći državnu politiku u najturbulentnijim vremenima.
Hvala vam na legatu koji ste nam ostavili, kao i na tome što i danas svojom mudrošću, savjetima i iskustvom nam pomažete svakodnevno. Vaš doprinos i našim današnjim rezultatima je ogroman i on, više od svega, pokazuje snagu i jedinstvo porodice koja se zove Demokratska partija socijalista Crne Gore.
Posebnu zahvalnost dugujemo vama, gospodine Đukanoviću. Ne samo za istorijska dostignuća i ostvarenja koja je pod vašim liderstvom postigla naša stranka već i zbog činjenice da ste još 2016. godine otvorili prostor za novu političku generaciju koja je u međuvremenu stasala i preuzela rukovođenje partijom. Vaša dobronamjernost i, slobodno možemo reći, očinski pristup, koji ste imali od prvog dana prema nama, kao i neprocjenjiva pomoć koju nam i danas pružate kroz vaša iskustva i savjete, posebno nas obavezuju da budemo dostojni povjerenja koje ste nam ukazali.
Oslonjeni na mudrost prethodnih generacija,
Vjerujući u sebe i sopstveni potencijal,
Uz fanatičnu istrajnost i beskompromisnu borbu naših članova, simpatizera i aktivista – nastavljamo dalje! Dostojanstveno! Pouzdano! Snažno!
U nove pobjede Demokratske partije socijalista, i u nove uspjehe naše državne kuće!
DA JE VJEČNA CRNA GORA!
Kongresu prisustvuju gosti i prijatelji partije, od kojih su neki koalicioni partneri na lokalnom i državnom nivou. Među njima su Ivan Vujović (SDP), Damir Šehović (SD), Adrijan Vuksanović (HGI), Vatroslav Belan (LP), Mehmed Zenka (DUA), Famtir Đeka (DP), Genci Nimanbegu (Forca), Sead Šahman (BDP), Novak Adžić (CEP), Jasmin Đorić (BS), Jelena Knežević (SEP)…
Među gostima je je i Nenad Čanak.
Sve je spremno za početak jubilarnog 10. Kongresa DPS.
Jezero Vostok je džinovsko jezero na Antarktiku, približne veličine jezeru Ontario, ali za razliku od njega nalazi se tri kilometra ispod debelih naslaga snijega i leda. Njegov ekosistem je izolovan više od 15 miliona godina i prepun je jedinstvenih organizama koje ćemo možda pronaći i na Jupiterovom satelitu Evropi.
Nekada ogromno površinsko jezero, Vostok je zakopan prije najmanje 15 miliona godina, a neke procjene idu i do više od 20 miliona godina. Kao rezultat toga da je odsječeno od svjetlosti i atmosfere toliko dugo, u njemu su se razvio jedinstveni ekosistem ekstremofila – organizama koji su evoluirali da prežive u ekstremnim uslovima.
Jezero Vostok dugačko je oko 240 kilometara i široko oko 50 kilometara. Najveće je od svih 400 antarktičkih podzemnih jezera, koja su razbacana širom kontinenta. Locirano je blizu ruske istraživačke stanice Vostok. Uprkos tome što istraživačka stanica od 1957. godine konstantno ima naučne ekspedicije, sve do 90-ih se nije znalo da jezero postoji.
Prvo je jedan ruski geograf i pilot Andrej Kapitsa 60-ih godina iz vazduha primijetio pljosnato i relativno glatko prostranstvo blizu stanice. Istraživači su konačno 1993. godine pronašli jezero pomoću satelitske radarske tehnologije koja je sposobna da probije led.
Naučnici su takođe 2012. godine uspjeli, poslije višegodišnjih napora, da probuše rupu do jezera.
Tada su utvrdili da je jezero duboko oko kilometar na svom južnom dijelu i postepeno pliće kada se ide na sjever. Mapirano je čitavo dno i otkriveno da duboke i pliće djelove odvaja greben za koji vjeruju da je prepun hidrotermalnih otvora.
Jedini izvor vode za jezero je ledena ploča iznad njega. Temperatura vode se kreće oko minus tri stepena Celzijusa, ali je tečna zbog ogromnog pritiska koji na nju vrši ledena ploča što snižava tačku leđenja.
Dno jezera Vostok mapirano je 2013. godine
Ogroman broj vrsta različitih mikroba naseljava jezero, uključujući i morske oblike života koji ukazuju da je nekada bilo povezano sa okeanom.
Istraživači su uzeli uzorak ledene vode sa vrha jezera i otkrili da sadrži DNK od više od 3.500 organizama, uključujući i gljivica i bakterija koje obično mogu da se nađu u digestivnim traktovima riba.
Zbog manjka svjetla što sprečava fotosintezu, ovi organizmi su morali da evoluiraju da bi se hranili mineralima u vodi i hemikalijama koje se stvaraju na dnu. Istraživači smatraju da će dalje proučavanje pomoći da se nauči više o ekstremofilima koji bi mogli da se pronađu na drugim planetama i nebeskim tijelima, poput Jupiterovog satelita Evropa.
Ulcinjanin M.N. (2002) oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu od 2.000 eura zbog velikog prekoračenja brzine, saopštili su u Sudu za prekršaje u Budvi.
Kako navode u saopštenju Suda, njemu je dežurna sutkinja Anka Kekić izrekla kaznu, jer je u hitnom postupku utvrđeno da je juče, 15.02.2025. godine, u 11:15 sati na putu Ada Bojana-Ulcinj, u mjestu Štoj zatečen da upravlja vozilom brzinom od 151 km/h, iako je na tom dijelu puta brzina bila ograničena na 60 km/h.
„Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će po pravosnažnosti rješenja izvršiti Uprava policije.
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dostavila je ove sedmice komentare na izmjene Krivičnog zakonika, kojim preporučuje da se razmotri mogućnost prepoznavanja novih krivičnih djela u vezi sa protivpravnim zaposlenjima na osnovu lažnih ili kupljenih diploma, protivpravnih „zaposlenja“ na osnovu ugovora o djelu, ali i zlostavljanja na radu.
Komentari su predloženi u okviru objavljene javne rasprave, a predlozi su potaknuti, kako ističu u ovoj NVO, već dovoljno izraženim stepenom društveno opasnih ponašanja u ovim oblastima i ocjenu da ih je potrebno krivičnim zakonodavstvom prepoznati kao zabranjena.
ASP je preporučila da se razmotri i prihvatljivost modela iz uporednog hrvatskog zakonodavstva u vezi trajanja kazne „dugotrajnog zatvora“, a u pogledu granice opšteg minimuma za ovu krivičnu sankciju, koja je u susjednoj zemlji dvadeset jednu godinu. Kod nas je „dugotrajni zatvor“ od trideset do četrdeset godina, dok je kazna „zatvora“ do maksimalnih dvadeset godina.
„Smatramo i da je potrebno razmotriti uvećanje rokova zastarjelosti ne samo kod krivičnog gonjenja, već i kod izvršenja kazni, a za najteža krivična djela i najteže kazne. Preporučeno je i pooštravanje kazni u osnovnim i kvalifikovanim oblicima kod krivičnih djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, s obzirom na stepen izraženosti organizovanog kriminala, a sljedstveno i spremnosti donosilaca odluka za mogućim prihvatanjem izmjene raspona kazne dugotrajnog zatvora. U dijelu odredbe o takozvanom proširenom oduzimanju, koje se tiče oduzimanja imovinske koristi, predložena je izmjena fakultativnog osnova u obavezujući osnov oduzimanja imovine za koju postoji sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, osim ukoliko se ne dokaže zakonitost njenog sticanja, a ne da se to učini vjerovatnim, kao što se sada propisuje“, navode u saopštenju ASP-a.
Ministarstvo pravde je pokrenulo javnu raspravu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, predlažući pooštravanje kaznene politike za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i femicid, ali i vraćajući kao krivično djelo napad na ljekare.
ASP cijeni da je u zemlji već odavno zrelo da se kompletna stručna i zainteresovana javnost uključe u podrobne izmjene i dopune sistemskih zakona u krivičnom zakonodavstvu, a shodno opasnosti od ukupno narastajućeg kriminaliteta.
„Za to je potrebno mnogo više vremena od dvadeset ili trideset dana javne rasprave, a bez organizovanja javnih debata, okruglih stolova, tematskih skupova koji bi doprinijeli ukupno najprimjerenijim rješenjima, a imajući u vidu da je krivična represija najoštriji vid pravne represije. Bilo bi korisno da se objavljuju i sastavi radnih grupa, koje pripremaju izmjene zakonskih rješenja, u konkretnom Krivičnog zakonika Crne Gore, a kako bi javnost bila upoznata ko sve učestvuje u pripremanju zakonskih izmjena“, zaključuju u ASP-u.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
