Home Blog Page 801

Vučurović: Ko je uopšte DPS da ispostavlja bilo kakve zahtjeve

0

Poslanik NSD Jovan Vučurović, osvrćući se na zahtjeve opozicije iznijete nakon sastanka sa premijerom i šefom delagacije EU Johanom Satlerom, smatra da DPS ne može da ispostavlja bilo kakve zahtjeve. Kako ističe, sugestije i savjeti Venecijanske komisije i predstavnika EU su korisni, ali valjda parlamentarna većina ima snage da sama donosi odluke.

„Posebno je neugodno kada se u ime VK oglašavaju perjanice bivšeg režima. Shodno tome, važno je istaći da na međunarodnom planu mnoge stvari više nisu iste, neki jačaju svoj uticaj, neki ga gube, i sve treba odgovorno sagledati i odlučivati u skladu sa interesima države i demokratskim pravilima. A to pravilo kaže da imamo vladu i većinu i da ona treba da pokaže odlučnost i volju da vlada kroz konkretne odluke i poteze“, navodi Vučurović.

Zapitao je, nakon svega, ko je uopšte DPS da ispostavlja bilo kakve zahtjeve. Možda unutar vlasti ima onih koji bi bili spremni da im izađu u susret, nekih koje vuče nostalgija ka toj partiji, ali to je njihov problem. Ovdje su u pitanju interesi naroda, a narod je na izborima kazao da je DPS opozicija i tako će ostati, i na osnovu tih demokratskih pravila će se svi ponašati.

Kako je dodao, na parlamentarnoj većini i vladi je da najzad pokažu da su vlast, a ne da se povija pred svakom ucjenom i ultimatumom, i to onih koji su uništavali Crnu Goru decenijama.

„Ovdje se čeka na demontažu bivšeg režima, a ne da nam oni drže pridike i diktiraju uslove. Opozicija je važan segment svake demokratije, ali ne može da usmjerava procese, a naročito ovdašnja opozicija kojoj su i dalje Srbi najveći problem i koja ne može da sakrije svoj šovinizam, niti da, na primjer, prihvati istinu sa popisa – da je srpski jezik većinski i da onda treba da bude i službeni.

DPS, ES, HGI: Uvesti moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o dvojnom državljanstvu

0

Predstavnici parlamentarne opozicije, Danijel Živković i Damir Šehović, na sastanku koji je organizovao šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler, iznijeli su rješenje za izlazak iz dugotrajne ustavne i parlamentarne krize, saopštili su iz parlamentarne opozicije -DPS, ES, HGI.

Kako su rekli, na sastanku je ponovljen ranije izrečeni stav o spremnosti opozicije da potpiše sporazum kojim bi se riješila duboka politička i institucionalna kriza kojoj mjesecima svjedočimo, a sve u cilju trajne zaštite ustavnog sistema i pravnog poretka.

Istakli su da bi se pomenutim sporazumom garantovalo da bez postizanja konsenzusa neće biti predlagana rješenja koja dijele javnost, poput izmjena Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Takođe, ocijenili su, sporazum bi podrazumijevao zajedničko definisanje konkretnog pitanja koje će biti upućeno Venecijanskoj komisiji, uz obavezivanje svih strana da postupe u skladu sa dobijenim mišljenjem.

Oni su dodali da, u slučaju potpisivanja sporazuma, opozicija bi se vratila redovnom režimu rada u Skupštini Crne Gore. Na taj način bi još jednom demonstrirala spremnost na konstruktivan pristup koji se odnosi na evropsku agendu, kao što je, uostalom, i ranije bio slučaj.

„Na kraju, opozicija je još jednom ponovila svoju posvećenost pronalaženju rješenja za izlazak iz krize, uz beskompromisnu odlučnost da zaštiti vitalne državne interese, kao i punu fokusiranost na realizaciju obaveza iz EU agende“, zaključili su u saopštenju.

Vozio brzo i nije stao na znak policije: Bjelopoljac osumnjičen da je udario vozilo MUP-a, pa pobjegao

0

Državni tužilac je danas, nakon saslušanja osumnjičenog A.S, donio rješenje kojim je odredio njihegovo zadržavanje u trajanju do 72 časa zbog sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje i krivičnog djela uništenje i oštećenje tuđe stvari.

Iz prijave Uprave policije i dokaza prikupljenih tokom postupka proizilazi osnovana sumnja da je A.S., 10.februara oko 23:40 časova, u Bijelom Polju, prilikom zaustavljanja od strane interventne patrole OB Bijelo Polje, radi kontrole vozila i vozača putničkog vozila marke Mercedes, kojim je upravljao A.S., koje se kretalo velikom brzinom, iz pravca mjesta Rasadnik u pravcu mjesta Rakonje, spriječio policijske službenike da izvrše službenu radnju.

“Kad su policijski službenici OB Bijelo Polje uočili vozilo u opisanom prekršaju, isto su pokušali da zaustave u vožnji uključenjem svjetlosne signalizacije-rotacije na službenom vozilu i blicanjem. Nakon što se A.S. zaustavio vozilom na semaforu, u raskrsnici u mjestu Rakonje, policijski službenici su se takođe zaustavili i izašli iz vozila kako bi izvršili službenu radnju. A.S. je onda naglo pokrenuo vozilo kojim je upravljao vožnjom unazad i snagom svog vozila, zadnjom stranom, udario u prednju stranu službenog vozila Uprave policije OB Bijelo Polje, u kojem se u tom momentu na mjestu vozača nalazio jedan od policijskih službenika”, navodi tužilaštvo.

Nakon što su mu izdata naređenje od strane policijskih službenika da se zaustavi i izađe iz vozila, A.S. se oglušio, naglo pokrenuo vozilo i udaljio se sa lica mjesta.

Na službenom vozilu Uprave policije OB Bijelo Polje nastupila je imovinska šteta.

Državni tužilac je danas, nakon saslušanja osumnjičenog (A.S), donio rješenje kojim je odredio njegovo zadržavanje u trajanju do 72 časa.

Za 14 mjeseci uhapšeno 1.807 osoba zbog vožnje pod dejstvom narkotika

0

Od početka 1. januara 2024. godine do 25. februara ove godine crnogorska policija uhapsila je 1.807 osoba zbog vožnje pod dejstvom psuhoaktivnih supstanci, saopšteno je iz Uprave policije.

“U toku prošle godine, po osnovu utvrđivanja prisustva psihoaktivnih supstanci kod učesnika u saobraćaju, kontrolisano je ukupno 2.270 osoda. Od tog broja, ispitivanju na prisustvo psihoaktivnih supstanci podvrgnuto je ukupno 1.714 učesnika u saobraćaju, dok je 556 lica odbilo ispitivanje. Od 1.714 učesnika u saobraćaju koji su podvrgnuti ispitivanju, kod 996 lica je test za utvrđivanje pokazao prisustvo psihoaktivnih supstanci, pri čemu su od ovog broja (996), 253 lica (koja su negirala rezultate testa na PAS) upućena na analizu krvi i urina. Od ukupnog broja kontrolisanih učesnika u saobraćaju po ovom osnovu (2.270), uhapšene su 1.552 osobe”, istakli su iz policije.

Tokom januara ove godine, dodaju u policiji, po istom osnovu je kontrolisano 199 učesnika u saobraćaju.

“Od navedenog broja, ispitivanju na prisustvo psihoaktivnih supstanci je podvrgnuto 150 osoba, dok je njih 49 odbilo ispitivanje. Od 150 učesnika u saobraćaju koji su podvrgnuti ispitivanju, kod 79 osoba je test za utvrđivanje pokazao prisustvo psihoaktivnih supstanci, pri čemu su od ovog broja (79), četiri lica (koja su negirala rezultate testa na PAS) upućena na analizu krvi i urina. Od ukupnog broja kontrolisanih učesnika u saobraćaju po ovom osnovu (199), uhapšeno je 128 osoba”, naveli su iz Uprave policije.

U periodu od 1. do 25. februara 2025. godine, prilikom kontrole u saobraćaju, kod 127 učesnika u saobraćaju je utvrđeno prisustvo psihoaktivnih supstanci i oni su uhapšeni.

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon kada je okrivljenom za silovanje maloljetnice smanjio kaznu sa 15 na osam godina zatvora

0

Vrhovni sud Crne Gore presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog B.B., donijevši odluku da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na kaznu zatvora u trajanju od osam godina.

“Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva”, navode iz ovog suda.

Podsjećamo, B.B je u novembru 2023.godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović osudio na maksimalnu kaznu, jer je utvrđeno da je od januara do juna 2020. godine, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao petnaestogodišnju djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže. Onda je Apelacioni sud Crne Gore smanjio kaznu sa maksimalnih 15 na osam godina zatvora.

Za silovanje maloljetnika zakonom je predviđena kazna od pet do 15 godina zatvora. Okrivljeni je u pritvoru već pet godina.

U obrazloženju presude, Vrhovni sud, između ostalog, navodi da je Apelacioni sud u obrazloženju navedene presude, u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo razloge o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu u pogledu odluke o kazni.

“Tako je Apelacioni sud povrijedio odredbe čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore i počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, a posebno, ako se uzme u obzir činjenica da je prvostepeni sud (Viši sud u Podgorici)  pravilno utvrdio činjenično stanje, što drugostepeni sud (Apelacioni sud Crne Gore) u obrazloženju svoje presude potvrđuje”, navodi Vrhovni sud.

Djevojčica dodatno iskorišćena, ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog

Vrhovni sud ukazuje, da je okrivljeni izvršio produženo krivično djelo silovanje na štetu oštećene, starosne dobi uzrasta od 15 godina, kod koje su nastale posljedice koje će osjećati čitav život, te da je okrivljeni više od tri decenije stariji od oštećene, da je iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između svoje porodice i porodice oštećene, da je oštećenu kao dijete gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, da je ona prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice i da je usljed tih okolnosti bila dodatno iskorišćena.

“Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud navedene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge”, navodi Vrhovni sud.

Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom odmjeravanja kazne, odnosno umanjenja iste, uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je kazna zatvora od osam godina srazmjerna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog, iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela.

Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu  Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavlju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije – zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte “privatnog života”, u smislu člana 8 Konvencije – pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.

“ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne. Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osjećaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela”, dodaje ovaj sud.

Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog suda, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda, budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije.

“Uzevši u obzir sve navedeno, Vrhovni sud Crne Gore nalazi da je drugostepeni sud povrijedio zakon u korist okrivljenog. Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku”, ističe Vrhovni sud.

VDT: Trend rasta zahtjeva za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona u korist okrivljenih

Ovo je drugi zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen od početka 2025.godine.

“Tokom 2024. godine od 14 podignutih zahtjeva usvojeno njih 12, što ukazuje na trend rasta zahtieva za zaštitu zakonitosti zbog sudske povrede zakona u korist okrivljenih. Tokom 2023.godine usvojeno je 8 zahtjeva, a tokom 2021. i 2022.godine po jedan”, navodi VDT.

Kako su naveli, u konkretnom slučaju, imajući u vidu odredbu Krivičnog zakonika koju je sud u obavezi da primijeni prilikom odmjeravanja kazne u granicama koje su propisane za određeno krivično djelo, proizilazi da je Apelacioni sud dao paušalne razloge prilikom ocjene otežavajućih okolnosti, kada je našao da je okrivljenom umjesto prvobitno izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 godina, trebalo izreći kaznu zatvora u trajanju od 8 godina, čime je beneficirao okrivljenog budući da izrečena kazna zatvora nije srazmjerna težini krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog zbog čega, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti, ne može predstavljati mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja.

“Utvrđeno je da Apelacioni sud nije dao konkretne razloge za zaključak o postizanju svrhe kažnjavanja, u pogledu izražavanja društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, niti u pogledu jačanja morala i uticaja na razvijanje društvene odgovornosti, posebno imajući u vidu da je krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, u kom slučaju se mora voditi računa o okolnosti unapređenja prava maloljetnih lica koja treba da uživaju najveću podršku i najvišu zaštitu u društvu kada je riječ o djelima nasilja nad njima, a posebno kada je riječ o djelima protiv polne slobode”, ističe VDT.

Postupajući na navedeni način Apelacioni sud, ne samo da nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama, od kojih zavisi odluka o kazni, već su i dati navodi potpuno proizvoljni i paušalni na koji način je Apelacioni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, kako se to osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, navodi se u presudi Vrhovnog suda.

Objavljena lista evropskih zemalja u kojima se najbolje živi

0

Sajtovi „Global Citizen Solutions“ i „Global Passport“ napravili su listu evropskih zemalja koje su najbolje za život, i kao potencijalne destinacije za one koji su odlučili da potraže bolje životne uslove.

Evropske zemlje koje se nalaze na spisku rangirane su na osnovu nekoliko faktora – životnih troškova, kvaliteta zdravstvene zaštite i balansa između poslovnog i privatnog. Evo pregleda najprivlačnijih destinacija za međunarodne stanovnike u Evropi. Na spisku naše i okolnih zemalja nema.

Portugal: Zvijezda u usponu među evropskim destinacijama

Portugal privlači sve više stranih doseljenika zahvaljujući svojoj jedinstvenoj kombinaciji pristupačnih troškova, sigurnosti i visokog kvaliteta života. D7 viza omogućava lak put do stalnog boravka za one koji imaju pasivne prihode, dok startap viza privlači preduzetnike i digitalne profesionalce.

Gradovi na obali, poput Porta i Lisabona, nude spoj istorijskog šarma i moderne infrastrukture, dok manja mjesta omogućavaju još povoljnije troškove života. Izuzetan zdravstveni sistem, rastući broj međunarodnih škola i blaga klima tokom cijele godine čine Portugal idealnim za porodice.

Njemačka: Ekonomska stabilnost i visok kvalitet života

Njemačka nudi snažnu ekonomiju i razvijene društvene sisteme, što je čini odličnim mjestom za život i rad. Minhen i Berlin nude široka tržišta rada, posebno u tehnološkom i inženjerskom sektoru, a istovremeno održavaju visok životni standard.

Odličan javni prevoz, besplatno univerzitetsko obrazovanje i sveobuhvatan zdravstveni sistem privlače profesionalce i porodice. Iako je poznavanje njemačkog jezika korisno za integraciju, mnoge međunarodne kompanije rade na engleskom jeziku.

Holandija: Inovativnost i porodičan način života

Holandski gradovi se redovno nalaze među najpoželjnijim mjestima za život u Evropi zahvaljujući efikasnoj infrastrukturi i jakim društvenim vrednostima. Amsterdam, Utreht i Roterdam nude izvanredne karijerne mogućnosti, naročito u tehnološkoj i kreativnoj industriji.

Visoka upotreba engleskog jezika čini Holandiju veoma pristupačnom za strance. Izuzetna biciklistička infrastruktura, balans između poslovnog i privatnog života i kvalitetan obrazovni sistem stvaraju idealne uslove za porodice.
 

Španija: Životni stil i kulturno bogatstvo

Španija je savršena destinacija za one koji traže visok kvalitet života u kombinaciji s bogatom istorijom i kulturom. Neprofitna viza omogućava lagan ulazak u zemlju onima koji imaju pasivne prihode, dok gradovi Madrid i Barselona nude snažna tržišta rada.

Odličan zdravstveni sistem, povoljni troškovi života izvan velikih gradova i orijentisanost ka porodici čine Španiju izuzetno privlačnom. Mediteranska klima omogućava uživanje u aktivnostima na otvorenom tokom cijele godine.

Švajcarska: Stabilnost i prirodna ljepota

Švajcarska, iako skupa, nudi neuporedivu stabilnost, efikasnost i prelijepe pejzaže. Cirih i Ženeva su centri za međunarodne karijere, posebno u finansijama i tehnologiji.

Politička neutralnost, izuzetna zdravstvena zaštita i čist ekološki ambijent privlače one koji traže dugoročnu sigurnost. Multikulturalno okruženje i centralna lokacija u Evropi dodatne su prednosti za strance.

Danska: Zemlja vrhunskog kvaliteta života

Danska je već godinama među prvih deset zemalja po kvalitetu života. Ova mala nordijska država visoko se kotira u međunarodnim istraživanjima o sreći, jednakosti prihoda, bezbjednosti i dostupnosti obrazovanja.

Danski stil života je opušten i bez stresa, s brojnim mogućnostima za uživanje u prirodi. Zemlja je poznata po svojoj biciklističkoj kulturi, od velikih gradova poput Kopenhagena do manjih ostrvskih naselja u Južnom Funenskom arhipelagu.

Danska nudi razne vrste viza, uključujući radne, studentske i kratkoročne (Šengen vize) koje omogućavaju boravak do 90 dana u turističke, poslovne ili porodične svrhe. EU građani koji steknu dansko državljanstvo putem investicija mogu uživati u besplatnom visokom obrazovanju.

Danska se može pohvaliti jednim od najboljih zdravstvenih sistema na svijetu, što potvrđuju dug životni vijek i niska stopa smrtnosti. Univerzalni sistem zdravstvene zaštite funkcioniše putem javnog osiguranja, a registracija u Danskom civilnom registru je obavezna.

Danska nudi besplatno obrazovanje na svim nivoima, što znači da studenti nemaju troškove školarine niti dugove nakon studiranja.

Iako je Danska poznata po visokim troškovima života, mnogi doseljenici smatraju da kvalitet života i socijalne beneficije opravdavaju te troškove. Prosječni mjesečni troškovi u Kopenhagenu kreću se između 2.500 i 3.400 dolara, pri čemu su stanovanje i hrana među najvećim izdacima.

Viši sud: Oslobođeni optuženi za ubistvo Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću

0

Prvostepena presuda izrečena u Višem sudu u Podgorici

Svi optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću oslobođeni su optužbi.

Prvostepena presuda izrečena je danas u Višem sudu u Podgorici.

U obrazloženju prvostepene oslobađajuće presude sudija Veljko Radovanović je između ostalog rekao da je sud morao da preuzme ulogu istražnog organa, imajuću u vidu navode optužnice.

„Iz ovakve optužnice ne može utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u sada pokojnog Ljubišu Mrdaka. Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, rekao je sudija i nastavio:

„Kod saizvršilaštva se mora nedvosmisleno odrediti individualna radnja optuženih i njena povezanost sa radnjom drugih. Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost. Što je sud i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu. Ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“, rekao je sudija u obrazloženju presude.

Smatra da ima propusta tužilačke istrage koja je dovela do ovakve optužnice.

Sudija je naveo stav suda da u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva su ostale na nivou osnova sumnje, a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Dodao je da je sud iz materijala i dokaza koje je Više državno tužilaštvo dostavilo nije mogao da nedvosmisleno i sa sigurnošću da utvrdi da su optužbe tužilaštva tačne.

Radovanović je naveo da se sud trudio da, i ako mu to nije dužnost, zbog ovakve optužnice da sprovodi istragu na ročištima za suđenje. Takođe je kazao da ni desetine sati video snimaka koji su izuzeti sa brojnih video nazdora nisu doprinjeli rasvjetljavanju. Istakao je da ni na jednom snimku se sa sigrunošću i nedvosmisleno ne vide optuženi, niti se na nekima od njih može vidjeti sa sigurnošću vozilo „nisan kaškai“ bijele boje.

U obrazloženjju presude je navedeno da ne može na osnovu ovakve optužnice sa sigurnošću utvrditi da je Albijanić po nalogu Mitra Kneževića, sa još jednom nepoznatom osobom, iz Bosne i Hercegovine, mimo graničnog u Crnu Goru dovezao džip „nissan qashqai“.

„Mitru Kneževiću se stavlja na teret da je Albijaniću dao upustva da dovede vozilo i da ga krije. Dokazna građa ne potvrđuje to. Ni jedan dokaz ne potvrđuje ni to da je Mitar Knežević krio vozilo. Ni na jednom snimku se ne može utvrditi da ga je vozio ili da se nalazio u njemu. Ne može se utvrditi ni da je krio vozilo, ni da ga je na dan izvršenja djela predao”, rekao je sudija u obrazloženju presude.

Dodao je da iz ovakve optužnice, sud nije mogao da utvrdi ni da su tačne optužbe za Stefana Regojevića i ostale koji se dovode u vezu sa trenutkom izvršenja pljačke pošte i ubistvom Mrdaka.

Optuženicom je predstavljeno da su Mitar Knežević iz Nikšića, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević. Okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija, pri čemu je jedno lice lišeno života. Maskirani razbojnici su uz prijetnju oružjem od radnika obezbjeđenja, ukrali 423.000 eura.

Optužnicom je predstavljeno da je optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom planu, sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte. Iz iznajmljenog stana u Ulici Vuka Karadžića, optuženi su imali pogled na parking prostor na kojem se nalazilo vozilo za transfer novca „Volkswagen Transporter” podgoričkih tabli, navodi se u optužnici.

Optužnicom je predstavljeno da je Albijanić 11. septembra po nalogu okrivljenog Mitra Kneževića sa još jednom nepoznatom osobom iz Bosne i Hercegovine, mimo graničnog u Crnu Goru dovezao džip „Nissan Qashqai”, koji je prethodno nepoznata grupa ukrala u Derventi i na njega stavila lažne tablice. Džip je preuzeo Knežević koji ga je krio do dana oružane pljačke. U tom periodu, preko graničnog prelaza Sitnica, u Crnu Goru su „Citroenom Cactus” ušli su Petar Zolak i David Banjac. Pošto su stgli do trajekta, tu ih je čekao Stefan Regojević.

Optuženi Zolak je u večernjim satima počeo osmatranje mjesta planirane pljačke kao i trasu puta kojom je nakon razbojništva trebao da se da u bijeg zajedno sa Nemanjom Miljkovićem, Svjetlanovićem i Banjcem. Prema unaprijed utvrđenom planu, 20. oktobra, oko 9 sati, optuženi su u džipu čekali radnike obezbjeđenja. Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila. Shvativši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca od koji h je jedan pogodio Mrdaka u grudi.

Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejem, prebacili novac u svoje vozilo i munjevitom brzinom pobjegli. Ubrzo nakon toga policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni džip koji su koristili počinioci.

Đurović: Po albanske partije je najisplativije da ostanu dio parlamentarne većine

0

Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović saopštio je da je mišljenja je da će albanske partije ostati dio parlamentarne većine i Vlade Crne Gore jer je to, u ovom trenutku najisplativije po njih. Đurović je u emisiji „Link“ Radija Crne Gore kazao i da njegov izbor za potpredsjednika Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM) „velika pobjeda Crne Gore i parlamentarne većine“.

„Ovo je i pokazatelj povjerenja ljudi i njihovih predstavnika evropskog dijela Meditarana državnoj politici Crne Gore. Želim da se zahvalim timu koji je radio kampanju iz odbora PAM-a i onima koji su dali podršku u kampanji i doprinijeli pobjedi Crne Gore i proglašenju mene za potpredsjednika PAM-a“, kazao je, na početku emisije, Đurović. 

Naglasio je da je Crna Gora tek četiri godine dio Parlamentarne skupštine Mediterana.

„Mi smo preko Luke Bar bili zemlja koja je imala najveći šverc cigara na Balkanu, i kao takvu zemlju nisu htjeli da prime u PAM. Nakon promjene vlasti dali su nam šansu i borba većine da se zaustavi ta vrsta kriminala i korupcije dala nam je šansu i ove godine smo izabrani na ovu visoku poziciju“, naveo je on. 

Ugled koji je Crna Gora dobila izborom Đurovića za potpredsjednika PAM-a je, kaže on, nemjerljiv, jer su to koraci koji našoj državi omogućuju da nas evropski partneri doživaljavaju kao partnere a ne kao poslušnike i nekog ko ne razmišlja svojom glavom.

„Imaćemo status na svim plenarnim sjednicama i kao zemlja sa pravom odlučivanja svih događanja u Mediteranu, u naredne dvije godine. Ovom našom akcijom mi smo dobili priliku da 20. jubilarnu sjednicu PAM-a organizujemo u Podgorici, a to je veliki poduhvat“, rekao je i dodao da će to biti dobar reprezent i promocija Crne Gore.

O sastanku sa Satlerom

Komentarišući jučerašnji sastanak premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića sa predsjednikom opozicionih partija DPS i SD Danijelom Živkovićem i Damirom Šehovićem koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, a na kome se razgovaralo o rješavanju političke krize izazvane dešavanjima u Ustavnom sudu, Đurović kaže da je na taj sastanak trebalo da bude pozvan i predstavnik predstavnik koalicije ZBCG i predstavnik Demokrata.

„Kriza ne postoji, kriza je kad nemate dovoljan broj poslanika za kvorum odlučivanja, ovdje kvorum postoji i kriza je pod znacima navoda. Bilo bi lijepo da se predstavnici opozicije vrate u parlament i da budu kontrolni faktor svih dešavanja i događanja u samom parlamentu. Onemogućavanje donošenja budžeta u Parlamentu nije bilo nešto što je demokratski iskorak u određenom trenutku, a posebno ne način onemogućavanja donošenja budžeta, posebno sa blokadom parlamentaraca u uopštenom radu parlamenta“, rekao je on. 

Tu je, kaže, maksimalan iskorak dao i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koiji se nije ponašao u skladu sa svojim prethodnicima.

„Zbog mnogo manjih ekcesa poslanici su ranije bili više kažnjavani u parlamentu“, dodao je on. 

Na pitanje da li očekuje da se poslanici opozicije vrate sjednicama Parlamenta, Đurović je kazao da je to njihov politički rizik.

Albanske partije same snose rizik

Mišljenja je da će albanske partije ostati dio parlamentarne većine i dio vlade. Prema njegovim riječima, to je, politički, najisplativije po njih.

„Ne vidim razlog zašto bi napuštali, ali ukoliko donesu takvu odluku biće politički odgovorni ili će doživjeti uspjeh. Bojim se da svaka ishitrena odluka uvijek donese negativne benefite, tako da moja preporuka im je da dobro razmisle da ne bi donijeli odluku koja bi za njih bila loša“, rekao je on. 

Komentarišući dešavanja u Budvi, Đurović je rekao da će koalicija „Za budućnost Budve“ podnijeti tužbu Upravnom sudu zato što su uskraćeni za pozicije u budvanskoj opštinskoj izbornoj komisiji (OIK).

„Odluka DIK-a se mora poštovati. Nepoštovanje svake odluke je krivično djelo i to je bio razlog zašto su istupili naše partijske kolege iz BD. Očekujem da sud to riješi po hitnom postupku jer to je, ne samo politička netolerancija, već izvrgavanje volje građana Budve“, rekao je Đurović.

Ako se uzme u obzir broj glasača u Budvi, Đurović kaže da je Mladen Mikijelj pobjednik izbora. Drugi je Jovanović, treći DPS.

Poručuje da je NSD spremna za izbore u HN i Nikšiću i očekuju, kaže, odličan rezultat.

„Rezultat rada Marka Kovačevića u Nikšiću daje nadu da vjerujemo da će koalicija na čijem će čelu on biti, pobijeti na izborima i da će on biti naredne četiri godine na čelu NK što potpuno zaslužuje. Ovo je jedan potpuno novi Nikšić sa kulturnim događajima, postaje ozbiljan industrijski centar i grad koji ima dušu“, zaključio je Đurović.

Akcija srpske policije – pretres NVO povezanih sa USAID

0

Nakon navoda direktora FBI o zloupotrebama sredstava USAID-a, tužilaštvo u Beogradu proverava rad pojedinih nevladinih organizacija.

Pripadnici MUP-a, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ušli su u kancelarije nekoliko nevladinih organizacija radi prikupljanja dokaza o mogućem nenamenskom trošenju sredstava USAID-a, prenose mediji.

Prema nezvaničnim informacijama, proveravaju se organizacije CRTA i Građanske inicijative, saznaju mediji.

Krivična prijava protiv Bjelopoljke, osumnjičena da je sjekirom povrijedila psa

0

Protiv Bjelopoljke K.N. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je sjekirom nanijela povrede psu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Iz policije su se oglasili povodom video-snimka objavljenog 22. februara na društvenim mrežama, koji je izazvao veliku pažnju i uznemirenje javnosti te nakon, kako su saopštili, velikog broja upita o postupanju službenika Uprave policije u konkretnom slučaju.

Navode da je bjelopoljska policija po prijavi oštećene osobe kao izvršioca identifikovala K.N. iz mjesta Prijelozi, opština Bijelo Polje.

Kako se dalje navodi u saopštenju, u koordinaciji sa Osnovnom državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, policijski službenici su sa lica mjesta izuzeli pronađeni predmet izvršenja krivičnog djela i prikupili obavještenja od više osoba.

K.N. je, kako se sumnja, 22. februara došla ispred porodične kuće sugrađanina i upotrebom podesnog sredstva – sjekire, nanijela povrede njegovom psu.

“Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, policijski službenici su protiv K.N. podnijeli krivičnu prijavu, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa”, zaključuje se u saopštenju.